sm————————_——m—_—m——— —m—m—— mm —mmE=————= Putujući učitelji iz Dalmaciju. Ministar poljodjelstva namjerava — prema svom programu — osobitu pažnju posvetiti oko ustanovljenja novih mjesta za putujuće učitelje u Dalmaciji i Primorju. Ministar je mnenja, da ovaki učitelji od ve- like su koristi za unapređenje u poljodjelstva. Oni sa svojim predavanjima, uputama i zor- nim prikazivanjem od neprocijenjive su ko- risti poljodjeleu. Do sada je u Daimaciji bilo 12, a u Primorju 10 putujućih učitelja, ali će' se taj broj povećati; osim toga put. uči- telji, keji su do sada stupali u službu uz privatne ugovore, te bili dodijeljeni pojedi- nim kotarskim oblastima, bit će početkom nove godine uvršteni u red pravih činovnika X. razreda. Onim Koji hoće da sele. Ne će htjeti vjerovati nama, pak donosimo od riječi do riječi, što piše najugledniji bečki list (Neue Freue Presse) u broju od 24. novembra : Veliki oceanski parobrodi, koji su do sada skoro svaki dan vodili put Amerike na tisuće iseljenika, vode sada radnike natrag prama staroj Europi. U malo sedmica, odkad je amerikanska kriza stupila u sadanji teški stadij, od jednom se je bitno promjenila slika iseljeničkog saobra- ćaja. Još u početku oktobra kušale su velike čete slavenskih radnika, koje su se bile ukrcale u jadranskim lukama, naći zarade s one strane mora; ali jako ih je malo došlo do toga, da stupe nogom na željeno tlo slobodne Amerike, jer još prije dolaska bilo im je kazano na lađi od agenata posredničkih zavoda, da je nestalo radnje i da bi najbolje ura- dili, da se povrate kući s istim pa- robrodom. Parobrodarska društva imadu sa- da prilike da zasluže novac preva- žajući u protivnom smjeru. Svi su brodovi prepuni na povratku iz New- Yorka u luke sjevernoga i »redo- zemnoga mora, za mnogo sedmica unaprijed predbilježe se putnici na cijena mjesta trećega razreda. Cijena vožnje bila je za povratak povečana. Talijanci, Ungri Poljaci i Rusi bježe iz sjedinjenih država, jer brže mogu da nađu u staroj domovini radnju prije od njih prezrenu i jako slabo plaćenu prama amerikanskim prili- kama. Kad bi još moglo biti sumnje, da je u sjedinjenim državama uz fi- nancijalnu nastupila i industrijalna kriza, morao bi to objasniti pokret radnika — 400.000 radnika bilo je ot- pušteno u kovaonicama željeza u ugljenicima, u velikim električnim po- duzećima, u građevnim društvima i željeznicama, a sljedit će druge ve- like redukcije, jer je pokret stoprva započeo. Sasvim je prirodno što ame- rikanci nastoje osigurati domaćim + radnicima ono radnje što još ima i poslati iseljenike kući. Tako je zad- njih sjednica iskrcalo se u Trstu i na Rijeci već tisuća iseljenika, koji pripovijedaju strašne stvari o nesta- šici radnje i poslovnom preokretu u sjevernoj Americi. Danas se javlja, da je jedan parobrod sjevernog nje- mačkog Lloyda ostavio New-York sa 2700 putnika trečega razreda i kre- nuo put Bremena. Austro-Amerikana, Cunard-Linie i oba talijanska paro- brodarska društva vode sa svakim svojim parobrodom tisuće prama oba- lama sredozemnog mora. U malo sedmica bit će se po- vratili u Europu svi oni iseljenici koji su bili našli zarade u industrialnim poduzećima a sada su u jedanput ostali bez radnje“. Ovako Neue-Freu Presse, a nas zazebe u srcu, kad uz ovake prilike vidimo još uvijek gdje naša čeljad hrli u Ameriku, a ne znadu što ih tamo čeka. Trebalo bi da ovo jave narodu svi koji su snjime u doticaju. 0 domaćim stvarima. Amnestija vojnićkih bjegunaca. — Na 2. XII. o. g. vrši naš premilostivi kralj šesdesetgodišnjicu svoga vladanja. "Tom prigodom Njegovo Veličanstvo podjeljuje oprost od kazne svim osobama, koji se ni- jesu prikazale na novačenje ili su već unova- čeni pobjegli u inozemstvo. Ova amnestija data je osobitim obzirom na Dalmaciju i Tirol, iz kojih zemalja ima najviše vojni- čkih bjegunaca. Napomenut nam je, da je ove vrsti amnestiju tražio više puta i naš pokrajinski sabor i naši zastupnici u Beču. Ovim će biti omogućeno stotinama naših zemljaka, da se povrate u domovinu. Davna i vruća želja mnogih bijaše pohoditi svoju kuću i ukućane, ali na to nijesu smjeli ni promišljati, budući izmakli novačenju, bojali su se povratiti u domovinu, da ih ne zatvo. re. A mnogi su se učinili podanicima tuđih država samo za to, da mogu bez pogibli navratiti se za koji dan u svoje rodno mje- sto. Oni, koji se žele okoristiti ovom amne- stijom, moraju upraviti molbu na poglavar- stvo ili vojničku vlast svog rodnog mjesta. Demostracija proti skupoći. — U monarhiji učestaše demostracije proti sku- poće živeža. U Ćeskoj u Načhodima demo- štracije se bijahu pretvorile u malu revolu- ciju. Vojska je morala posredovati, dakako ne bez prolijevanja krvi. Zadnje nam vijesti javljaju, da je i u Brnu bila velika demo- stracija radi skupoće. Demostraciji su sudje- lovali i dva zastupnika. Po svršenim pros- vjednim govorima i obhodu gradom demo- stranti se raziđoše. Tivat ratna luka. — Čitamo u »Zeitu“ : Pošto su radnje za uređenje i utvrđenje nove ratne luke i utvrđenog lo- gora Tivat već znatno napredovale napustit će se početkom“ god. 1908. kotorska tvrđava, dotično će Kotor biti utvrđen grad. Tivat- ske ratne luke bit će uređeno po najmo- dernijim zahtjevima vojne tehnike, te će potpuno i u svakom pogledu odgovarati svojoj svrsi. Novi vinarski zakon. — Upozo- rit nam je sve proizvođače trgovce vinom i gostioničare, da će novi vinarski zakon stupiti u krepost na 1. XII. o. g. Počamši od tog dana spomenuti dužni su se držati tog novog zakona, a ako se ne budi držali biti će strogo kažnjeni, pa sve i onda kad bi se mogli ispričati, da nijesu znali za novi zakon. Osim toga svi oni koji se bave obrtom vina, bilo kao prodavaoci, kupci ili gostioničari dužni su objesiti u lokale pro- daje i to na vidljivo mjesto karton na kom će biti čitljivo napisano ili štampano od II do uključivo XV. paragrafa novog vinar- skog zakona. Poljodjelska ućionica i kušaonica u Spljetu. — Na 15 siječnja 1908. poči- mlje kod poljodjelske učione i kušaonice u Spljetu drugo jednogodišnje poučavanje po- ljodjelstva sa nastavnim jezikom hrvatskim. Svrha je ovog tečaja, da mladićima, koji su pohađali samo pučku školu, pripravi ono teoretično i praktično znanje, uz koje se može samostalno i racijonalno gospodariti na malom posjedu u Dalmaciji. Poduka poči- mlje na 15. siječnja 1908. a svršava polo- vicom prosinca 1908. Za poučavanje ne će se pobirati školarina. Dr. Polit o hrvatskom pitanju. — U Vel. Kikindi zast. dr. Polit položio je račun o svom djelovanju, te se je dotaknuo i hrvatskog pitanja. Rekao je, da hrvatska opstrukcija nije slučajna, već izazvana jezi- čnim pitanjem. Položaj da je jako sličan onom u god. 1883., gdje je i veliki Tisza morao popustiti. S drom. Rakodezayem vla- da se ne će pomoći, jer ne može sastaviti stranku, a novi izbori donijeli bi većinu starćevićancima, koji ne će da znadu za sa- vez s Ugarskom, pa niti nagode ne pri- znaju. Stoga će biti najbolje da se vlada iz- miri s hrv.-srpskom koalicijom, koja je je- dina nosilica ideje unije, a u narodu imade više privrženika od istih starčevićanaća. Hrvati s ove i s one strane Li- tave. — ,Neue freie Presse“ javlja pod gornjim naslovom : Jedan suradnik ,Kelety Ertositč“ razgovarao se je s narodnim za- stupnikom Stjepanom Zagorcem o tom, ka- kovo će stanovište austrijski jugoslavenski klub zauzeti prema nagodbenim osnovama. Zagorac je izjavio, da je u četvrtak u Beču prisustvovao konferenciji kluba jugoslaven- skih narodnih zastupnika. U toj je konferenciji predočio političku situaciju u Ugarskoj i borbu hrvatskih zastupnika u ugarskom saboru na što su mu članovi jugoslavenskog kluba razložili svoje stano- vište. Na konferenciji bijahu hrvatski zastu- pnici iz Dalmacije i tri slovenska zastupnika. Jednoglasno je zaključeno : održati solidar- nost s hrvatskim zastupnicima u ugarskom saboru, te se boriti proti nagodbenim osno. vama. O taktici nije stvoren nikakav za- ključak, već se ona prepušta samomu ju- goslavenskom klubu. Razumije se samo po sebi, da je taj zaključak slovenskim zastup- nicima donekle neugodan, jer su oni radi dalmatinske željeznice u svojim kotarima bili veliku agitacija za nagodbu poveli po- što će se ta željeznica samo u slučaju pri- hvata nagodbe graditi. Usprkos tomu izja- više Slovenci složno s hrvatskim zastupni- cima, da se s hrvatskim zastupnicima u ugarskom saboru osjećajn solidarni i da se ta solidarnost ne će izraziti samo riječima, dij Y *