sm————————_——m—_—m——— —m—m—— mm —mmE=————=

Putujući učitelji iz Dalmaciju.

Ministar poljodjelstva namjerava  —
prema svom programu — osobitu pažnju
posvetiti oko ustanovljenja novih mjesta za
putujuće učitelje u Dalmaciji i Primorju.
Ministar je mnenja, da ovaki učitelji od ve-
like su koristi za unapređenje u poljodjelstva.
Oni sa svojim predavanjima, uputama i zor-
nim prikazivanjem od neprocijenjive su ko-
risti poljodjeleu. Do sada je u Daimaciji
bilo 12, a u Primorju 10 putujućih učitelja, ali
će' se taj broj povećati; osim toga put. uči-
telji, keji su do sada stupali u službu uz
privatne ugovore, te bili dodijeljeni pojedi-
nim kotarskim oblastima, bit će početkom

nove godine uvršteni u red pravih činovnika
X. razreda.

Onim Koji hoće da sele.

Ne će htjeti vjerovati nama, pak
donosimo od riječi do riječi, što piše
najugledniji bečki list (Neue Freue
Presse) u broju od 24. novembra :

Veliki oceanski parobrodi, koji su
do sada skoro svaki dan vodili put
Amerike na tisuće iseljenika, vode
sada radnike natrag prama staroj
Europi. U malo sedmica, odkad je
amerikanska kriza stupila u sadanji
teški stadij, od jednom se je bitno
promjenila slika iseljeničkog saobra-
ćaja. Još u početku oktobra kušale
su velike čete slavenskih radnika,
koje su se bile ukrcale u jadranskim
lukama, naći zarade s one strane
mora; ali jako ih je malo došlo do
toga, da stupe nogom na željeno
tlo slobodne Amerike, jer još prije
dolaska bilo im je kazano na lađi od
agenata posredničkih zavoda, da je
nestalo radnje i da bi najbolje ura-
dili, da se povrate kući s istim pa-
robrodom.

Parobrodarska društva imadu sa-
da prilike da zasluže novac preva-
žajući u protivnom smjeru. Svi su
brodovi prepuni na povratku iz New-
Yorka u luke sjevernoga i »redo-
zemnoga mora, za mnogo sedmica
unaprijed predbilježe se putnici na
cijena mjesta trećega razreda. Cijena
vožnje bila je za povratak povečana.
Talijanci, Ungri Poljaci i Rusi bježe
iz sjedinjenih država, jer brže mogu
da nađu u staroj domovini radnju
prije od njih prezrenu i jako slabo
plaćenu prama amerikanskim prili-
kama. Kad bi još moglo biti sumnje,
da je u sjedinjenim državama uz fi-
nancijalnu nastupila i industrijalna
kriza, morao bi to objasniti pokret
radnika — 400.000 radnika bilo je ot-
pušteno u kovaonicama željeza u
ugljenicima, u velikim električnim po-
duzećima, u građevnim društvima i
željeznicama, a sljedit će druge ve-
like redukcije, jer je pokret stoprva
započeo. Sasvim je prirodno što ame-
rikanci nastoje osigurati domaćim

 

+

radnicima ono radnje što još ima i
poslati iseljenike kući. Tako je zad-
njih sjednica iskrcalo se u Trstu i
na Rijeci već tisuća iseljenika, koji
pripovijedaju strašne stvari o nesta-
šici radnje i poslovnom preokretu u
sjevernoj Americi. Danas se javlja,
da je jedan parobrod sjevernog nje-
mačkog Lloyda ostavio New-York sa
2700 putnika trečega razreda i kre-
nuo put Bremena. Austro-Amerikana,
Cunard-Linie i oba talijanska paro-
brodarska društva vode sa svakim
svojim parobrodom tisuće prama oba-
lama sredozemnog mora.

U malo sedmica bit će se po-
vratili u Europu svi oni iseljenici koji
su bili našli zarade u industrialnim
poduzećima a sada su u jedanput
ostali bez radnje“.

Ovako Neue-Freu Presse, a nas
zazebe u srcu, kad uz ovake prilike
vidimo još uvijek gdje naša čeljad
hrli u Ameriku, a ne znadu što ih
tamo čeka. Trebalo bi da ovo jave
narodu svi koji su snjime u doticaju.

0 domaćim stvarima.

Amnestija vojnićkih bjegunaca.
— Na 2. XII. o. g. vrši naš premilostivi
kralj šesdesetgodišnjicu svoga vladanja. "Tom
prigodom Njegovo Veličanstvo podjeljuje
oprost od kazne svim osobama, koji se ni-
jesu prikazale na novačenje ili su već unova-
čeni pobjegli u inozemstvo. Ova amnestija
data je osobitim obzirom na Dalmaciju i
Tirol, iz kojih zemalja ima najviše vojni-
čkih bjegunaca. Napomenut nam je, da je
ove vrsti amnestiju tražio više puta i naš
pokrajinski sabor i naši zastupnici u Beču.
Ovim će biti omogućeno stotinama naših
zemljaka, da se povrate u domovinu. Davna
i vruća želja mnogih bijaše pohoditi svoju
kuću i ukućane, ali na to nijesu smjeli ni
promišljati, budući izmakli novačenju, bojali
su se povratiti u domovinu, da ih ne zatvo.
re. A mnogi su se učinili podanicima tuđih
država samo za to, da mogu bez pogibli
navratiti se za koji dan u svoje rodno mje-
sto. Oni, koji se žele okoristiti ovom amne-
stijom, moraju upraviti molbu na poglavar-
stvo ili vojničku vlast svog rodnog mjesta.

Demostracija proti skupoći. — U
monarhiji učestaše demostracije proti sku-
poće živeža. U Ćeskoj u Načhodima demo-
štracije se bijahu pretvorile u malu revolu-
ciju. Vojska je morala posredovati, dakako
ne bez prolijevanja krvi. Zadnje nam vijesti
javljaju, da je i u Brnu bila velika demo-
stracija radi skupoće. Demostraciji su sudje-
lovali i dva zastupnika. Po svršenim pros-
vjednim govorima i obhodu gradom demo-
stranti se raziđoše.

Tivat ratna luka. — Čitamo u
»Zeitu“ : Pošto su radnje za uređenje i
utvrđenje nove ratne luke i utvrđenog lo-
gora Tivat već znatno napredovale napustit
će se početkom“ god. 1908. kotorska tvrđava,
dotično će Kotor biti utvrđen grad. Tivat-
ske ratne luke bit će uređeno po najmo-
dernijim zahtjevima vojne tehnike, te će
potpuno i u svakom pogledu odgovarati
svojoj svrsi.

Novi vinarski zakon. —  Upozo-
rit nam je sve proizvođače trgovce vinom
i gostioničare, da će novi vinarski zakon
stupiti u krepost na 1. XII. o. g. Počamši
od tog dana spomenuti dužni su se držati
tog novog zakona, a ako se ne budi držali
biti će strogo kažnjeni, pa sve i onda kad
bi se mogli ispričati, da nijesu znali za
novi zakon. Osim toga svi oni koji se bave
obrtom vina, bilo kao prodavaoci, kupci ili
gostioničari dužni su objesiti u lokale pro-
daje i to na vidljivo mjesto karton na kom
će biti čitljivo napisano ili štampano od II
do uključivo XV. paragrafa novog vinar-
skog zakona.

Poljodjelska ućionica i kušaonica
u Spljetu. — Na 15 siječnja 1908. poči-
mlje kod poljodjelske učione i kušaonice u
Spljetu drugo jednogodišnje poučavanje po-
ljodjelstva sa nastavnim jezikom hrvatskim.
Svrha je ovog tečaja, da mladićima, koji su
pohađali samo pučku školu, pripravi ono
teoretično i praktično znanje, uz koje se
može samostalno i racijonalno gospodariti na
malom posjedu u Dalmaciji. Poduka poči-
mlje na 15. siječnja 1908. a svršava polo-
vicom prosinca 1908. Za poučavanje ne će
se pobirati školarina.

Dr. Polit o hrvatskom pitanju. —
U Vel. Kikindi zast. dr. Polit položio je
račun o svom djelovanju, te se je dotaknuo
i hrvatskog pitanja. Rekao je, da hrvatska
opstrukcija nije slučajna, već izazvana jezi-
čnim pitanjem. Položaj da je jako sličan
onom u god. 1883., gdje je i veliki Tisza
morao popustiti. S drom. Rakodezayem vla-
da se ne će pomoći, jer ne može sastaviti
stranku, a novi izbori donijeli bi većinu
starćevićancima, koji ne će da znadu za sa-
vez s Ugarskom, pa niti nagode ne pri-
znaju.

Stoga će biti najbolje da se vlada iz-
miri s hrv.-srpskom koalicijom, koja je je-
dina nosilica ideje unije, a u narodu imade
više privrženika od istih starčevićanaća.

Hrvati s ove i s one strane Li-
tave. — ,Neue freie Presse“ javlja pod
gornjim naslovom : Jedan suradnik ,Kelety
Ertositč“ razgovarao se je s narodnim za-
stupnikom Stjepanom Zagorcem o tom, ka-
kovo će stanovište austrijski jugoslavenski
klub zauzeti prema nagodbenim osnovama.
Zagorac je izjavio, da je u četvrtak u Beču
prisustvovao konferenciji kluba jugoslaven-
skih narodnih zastupnika. U toj je
konferenciji predočio političku situaciju u
Ugarskoj i borbu hrvatskih zastupnika u
ugarskom saboru na što su mu članovi
jugoslavenskog kluba razložili svoje stano-
vište. Na konferenciji bijahu hrvatski zastu-
pnici iz Dalmacije i tri slovenska zastupnika.
Jednoglasno je zaključeno : održati solidar-
nost s hrvatskim zastupnicima u ugarskom
saboru, te se boriti proti nagodbenim osno.
vama. O taktici nije stvoren nikakav  za-
ključak, već se ona prepušta samomu ju-
goslavenskom klubu. Razumije se samo po
sebi, da je taj zaključak slovenskim zastup-
nicima donekle neugodan, jer su oni radi
dalmatinske željeznice u svojim kotarima
bili veliku agitacija za nagodbu poveli po-
što će se ta željeznica samo u slučaju pri-
hvata nagodbe graditi. Usprkos tomu izja-
više Slovenci složno s hrvatskim zastupni-
cima, da se s hrvatskim zastupnicima u
ugarskom saboru osjećajn solidarni i da se
ta solidarnost ne će izraziti samo riječima, dij

Y *