U DUBROVNIKU, 18. prosinca 1907. Broj 101. God. XVI. Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-U ku na godinu 10 K. Za ino- semstvo 10 z i poštanski troškovi. Ko ne vrati list. kad mu pretplata mine, smatra se predbrojen i za došasto polugodište. : IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE =m sazidana POJEDINI BROJ 10 PARA. ==> = a m“ Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini, mmm Štamparija DeGiulli i dr. Pretplata i oglasi šalju te upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvale plaća se 40 para po' retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po godbi uz razmjeran popust. Nefrafikirana pisma ne primaju se. +35. Na Izazlu gosp. minist predsjedniku Becka. Čitamo u bečkim novinama izjavu am predsjednika Becka, kako ga ieeli, što za dalmatinskim zastup- : micima ne stoje izbornici. Ta je ,lek- cije“ našim zastupnicima bila una- _ ptiijed naviještena, a kako je vidljiva potreba nije diktirala, jer sada već od naših zastupnika, kad mu je »s- pjelo umiriti ostale protivnike na- “_\godbe, nije osnovama bečkim prije- tila nikakva veća pogibija, povoda je tako svečanoj izjavi tražiti jedino u općini političkim prilikama, a na- pose :u ugarsko - hrvatskom _ sporu. _. Wekerle ide za tim, da uvjeri, kako j€. opstrukcija u Pešti samo djelo "pojedinaca, koji ne predstavljaju miš- ljetije banovaca, a Beck mu pomaže i tumači svijetu, kako hrvatski za- stupnici u Beču ne zastupaju uvje- renje Hrvata dalmatinskih. Na M. na- - čin sa vjetnicikraljevi hoče da stvore ambijenat za nove' A T atentate na samostalan život hrvat- skog i srpskog naroda na jugu mo- da izmoli svojim od koje A tarskih dvornica, klijentima po koju mrvicu, će i on dobiti dikako proviziju. čemu bi se čovjek zaludu mučio?! Ponašanje toga čovjeka izazivlje smijeh, ali je ujedno i žalostan znak vremena, kroz koja prolazimo. Uspjesi su njegovi gruba svjedodžba, koju dava sebi državna uprava, pa bi bilo u najvećem interesu javnog mo- rala toga čovjeka zatvoriti napokon u sakristiju, kamo i spada. On je krivac, što se u narodu širi vjera, da se sve može u Beču kupiti. Njegovi su putevi plaćeni i preplaćeni od ljudi, koji u to vjeruju, a da se ne reče, da govorimo bez podataka, spomi- njemo samo pitanje željeznice, gdje je on na račun svoga upliva zaslužio toliko, koliko bi bili sretni da zaslaže pošteni ljudi u nekoliko godina. I misa, koju je tom prilikom rekao. u Beču za pok. kraljicu, da se vidi njegovo počitanje prema kraljevskom tog_je- POE podanika Ni. Voli- čanstva u Dalmaciji, kako on sam sebe predstavlja u Beču. Neka ne izazivlju, jer ako baš dođe do toga da dalmatinski birači pro- govore, ne bi doista bio zadovoljan gdjekoji dalmatinski zastupnik, ali ne će se ni ministar predsjednik Beck moći pozivati na dalmatinske birače. »Gledajmo mi što je nama dobro, što će nama Hrvatska!“ — Pišu nam iz Konavala: Valjda na preporuku Crnice, koji je, kako kažu sada u Beču, amo je prošle subote |Mašan profurtimašio nekakav sastanak viječnika i seoskih glavara na Grudi, na kome se zaključilo da se imade dati nepouzdanica našim zastupni- cima, jer da se ne zauzimlju kako treba za interese zemlje te ka&: pogibelj da ispuhaju svi oni što je vlada bila odredila za Dalina- ciju, krivnjom zastupnika, koji sada u pitanju nagodbe s Ugarskom hoće da proti vladi opstruiraju. ,Mi, braćo nar, reče Mašan, valja najprije da gle- damo da nama bude dobro, a ostale »petljanije“ valja ostavit na stranu“. Neki pozvanici ustadoše da pobijaju narhije. Taj čovjek, komu je Bog novac, Mašana, ali većina je bila za njegov Isti dan, kad smo doznali za koji ne zna ni za prijateljslvo ni za predlog. Tu je bilo, kažu nam, do izjavu Beckovu, čitali smo u bečkim novinama i zahvalu općine velelučke,(?) a stigao nam je glas i o Mašanovoj skupštini na Grudi, gdje se je ,izra- zilo nepovjerenje našim zastupnicima, jer će tobože njihova obstrukcija biti uzrokom, da Dalmacija izgubi obe- ćane milijune“. Uspjeh te skupštine bit će sigurno razglašen po ministar- skim dvorima, vijest će o njoj doći još više, i tako, kad g. Beck pristupi, da izvijesti o pobuni dalmatinskih zastupnika, ne će mu trebati truditi se vele, da dokaže, kako treba nešto uraditi proti dalmatinskim svojeglav- cima. Spominjemo sve ovo g. Becku, neka ne cijeni, da njegovu manevru ne razumijemo : zna što mislimo o njoj, tad iskreno treba da kažemo, da mu se čudimo. On se je na prosto pustio nasa- mariti od poznatoga ,commis voya- geura“ u molbenicama i preporuka- ma, koji sada obilazi pragove minis- ako pak hoće da ' drugo koje čuvstvo, ako mu to ne rentira, aranžira eto skupštine u na- šoj pokrajini proti bečkim zastupni- cima, i uspjelo mu je alarmirati ono 321 ljudi, koji su ma proti tisućama podali svoj glas prigodom zadnjih izbora za carevinsko vijeće. Te su izjave pouzdanja dobro došle ministru predsjedniku g. Becku, ali neka ne potpisuje na brzu ruku mjenicu, koju mu prikaže kojimudrago politički šarlatan. Ta se mjenica na damatin- skom trgu ne može eskomptirati. Ima već neko doba, da se .na ra- čun Dalmacije pronose glasovi, koji joj mogu pred narodom samo šteto- vati. Na svu tu dijelom podmuklu, a dijelom otvorenu rabotu ljudi plaćenih da mute, nije se iz Dalmacije čulo ni odziva ni protesta, kako da se sve to nje ne tiče, ali nek se ne vara ministar _ predsjednik Beck, nek ne misli, da je Dalmacija dozrela za političke probisvijete poput onih, koji se guraju oko njegova fotelja. . NAVCNA BIBLIOTEKA, Po sA 100 osoba, ali niko nije znao za što ih se pozvalo. Svojim predlogom Mašan je svekolike izne- nadio! Neko je upitao jednog glavnog Mašanovog prijatelja, da kako to da ova općina prva čini, dok ostale u tome ništa nijesu učinile, pa miijje bilo odgovoreno: To ne mari ništa, treba da neko počne! Bo tome se vidi da je sva ov& stvar naručena. Proti Mašanovu postupanju spre- ma se prosvjed od strane ogromnog dijela konavoskih domaćina. Vidjet će se, je li konavoski narod taki, da bi htio zamijeniti obraz i čast domovine s pliticom leće. U tome su amo složni proti Mašanu s vikolici bez razlike stranke. S druge nam strane pišu: Mašan « pomoć kamarili. — Konavle 15. prosinca 1907. — Jučer je naš glasoviti načelnik sazvao na Gradu na sastanak općinske vijećnike i glavare. Odmah na poče:ku sastanka držao je načelnik dugi govor, u kom se žestoko 4283.