Lutrija — nazodno zlo.

Narodni poslanici, koji i onako imaju
dosta zalivena usta, gdje se tiče energičnog
zahtijevanja radničkog napretka, i ukidanja
nepravednih poreza, a tako isto i zastupnici
social-demokrata ne _ progovoriše o jednoj
našoj največoj očiglednoj nesreći i nazadku
narodnom. O jednom najvišem porezu i
svjetskoj  guljevini; jer svi porezi do sada
poznati, plaćaju se godišnje. polagodišnje ili
kvartalno, a ovi najžalosnije svakodnevno !
Na očigled narodnim zastupnicima, na oči-
gled dvađesetoga vijeka trpimo još i danas
e. kr. lutrija u Dalmaciji, ovu narodnu kugu,
koja je duboko uhvatila korijen i zarazila
ovaj prežalosni i siromašni dalmatinski na-
rod. — Ova bolest, koja je ne samo siroma-
sima, nego i boljoj klasi naroda prešla u
krv, pa na mjesto da siromah radnik ono
malo nedjelne zarade donese svojoj kući, da
uzmogne djeci pulentu skuhati, a on trči i
predaje je poreznicima ć. kr. lutrije, a djeći
i ženi nosi prazni komadić papira, — nje-
govu jedinu varavu nadu u bolju budućnost"?
Zgrozio sam se, kad sam jednom bio pri-
sutan pri opremi novaca iz naših gradova
na centralu tršćanske lutrije. Hiljade i hi-
ljade forinti otetoga na fini način narodnog
siromašnog novca. Gdje ti novci idu? U
koju svrhu? Šta se radi od njih? Komu
pune džepove?! Za Boga, ljudi, barem se
ovom glavnom zlu može na put stati i za-
htijevati na carevinskom vijeću naj energič-
nije ukinuće lutrije u Dalmaciji. Da ie to
kakvo dobro ili korist narodna, ne bi nas
zapalo, kao ni drugo što. Zahtijevajte račune
na uvid i proračunajte, pa ćete vidjeti, koje
blago na pravdi Boga izlazi iz jadnih dže-
pova dalmatinskoga naroda, a onda ustano-
vite i saberite godišnje dobitke, pa ćete se
ošvjedočiti, da samo prinosite našu tekovinu
tuđincu i tako mu punite kase.

Kroz 30 godina što se je iz Dalmacije
izvezlo novca za ć. kr. lutriju u Trst, mogli
bi naši gradovi podići ne samo više srednjih
škola. već i univerzu. Hoćemo li i nadalje
ostati slijepi i hoće li ovaj glas ostati u pus-
tinji, do naših je zastupnika i do tebe narode
samoga ! M...

2 bečkog parlamenta.
19. 12. Beck zahvaljuje.

Carevinsko vijeće nastavilo je danas
raspravu o budgetnom provizoriju. Ministar
predsjednik Beck uze riječ. Prema današ-
njim prilikana nužno je tražiti koncentra-
ciju parlamentarnih sila. One, koji imadu
udijela u odgovornosti, ne može ih se isklju-
čiti iz uprave. On zahvaljuje kući što je
riješila pitanje nagodbe, tim je pokazala, da
će biti kadra i druga teška pitanja riješiti.
Vladin program.

Beek izloži zatim program. Vlad& na-
mjerava sniziti porez na slador, pivisiti
plate vojnicima prostim i časnicima, odštetu
dati obiteljima reservista, kad su ovi po-
zvani u službu, poboljšati zemaljske finan-
cije i osigurati radnike. Veli da ovaj program
zahtjeva mnogo troškova, ali se je vlada
već pobrinula, da nađe sredstva odakle će
ove troškove pokriti.

Narodna pitanja.
Beck se je dotakao u svom govoru i

 

 

ove narodne borbe, toli pogibeljne i štetne.
Vlada je sklona, da se barem pregovori o

miru započmu. Najprije treba započeti s-

Češkom, te ukloniti sadanje stanje narodnih
borba. Vlada će se baviti makar i privre-
menim _ riješenjem službenog jezičnog pitanja
u pokrajinama. To će se pitanje riješavati
sporazumno sa strankama. Definitivno pako
riješenje jezičnog pitanja zahtjeva narodni
sporazum i preustrojstvo uprave. Vlada ima
glede toga svoj program, te je i predrad-
nje započela.

Za osiguranje starosti.

Vlada će provesti mnoge socialno po-
litičke reforme, te će u tome ići već isku-
šamim Najprije će provest osnove

za osiguranje radnika u _ starosti i bolesti.

putem.

Ove će osnove, oko kojih se već živo radi,
poboljšati stanje radnika u velike, a i silno
umanjiti iseljenje. "Treba ozdraviti naše pri-
like, a da se ovaj uzbude moči
provestiti, jer jedino tada ćemo biti dosta ja-
ki za dočekat g. 1817. On je uvjerenja, da

će ga zastupnička kuća pomoći u ovom

wogram
&

nastojanju.
Značaj Beckova govora.

Beekov govor naslućuje velike promjene
u kabinetu. U novoustrojeni kabinet morat
će uči prestavnici svih jačih parlamentarnih
klubova. Tim opet oživljuje pitanje jugosla-
venskog ministra. Vlada će mnoga socijalna
pitanja riješiti, a od političkih u prvom re-
du jezično pitanje. Jezično je pitanje ono,
koje je najviše slabilo Austriju, pa za to se
njega treba u prvom redu riješiti: Ovim se
Austrija pripravljati počela već sad za veliki
boj, koji će s Ugdirskom morat održati g.
1917 pri sklapanju nove austro-ugarske na-

godbe, eventualno rastave Austrije od Ugar-

ske.

0 domaćim stvarima.

Sretno. — Urednik , Narodne Obrane“
u Osijeku g. Sandor Lovašen vjenčao se s
g.dicom Zlatom Sarac.

Ko je brzojavio Becku. — ,Naše
Jedinstvo“ — a ono bi u ove posle imalo
biti dobro upućeno — javlja da su brzoja-
vile Becku ove općine: Silba, "Trogir (Ivče-
vić nije znao zapriječiti !) Rab, Kastelnovi
kod Trogira (!), Sućurac, Muč, Klis, Omiš,
Veluluka, Lastovo, Spič. Nadalje javlja sla-
wodobitno isti list, da se je općina Spjet i
trgovačka komora obratila spomenicom na
ministra presjednika Becka.

Na ovu tendencioznu vijest trebalo bi
da se iz Spljeta oglase.

U popisu se spominje općina Cavtat,
a to ne odgovara istini. Općina nije brzo-
javila, nego nekakav profurtimašeni zbor na
Grudi, što ga je pozvao Mašan. Proti tomu
ustalo je cijelo Konavle. Pismeni će protest
potpisati nekoliko stotina Konavljana.

 

Pouzdanice našim zastupnicima.
— Pošteni Konavljani, kad su čuli, ka-
kvu je sramotu htio nanijeti njihovu imena
Magud, nadahnut od mantijaša policiota,
prokriomčarivši onu zahvalnicu Becku, po-
slaše pouzdanicu našim zastupnicima, koja
glasi ,Osuđujuć nepromišljenu izjavu ma-
lobrojnog Magudovog sastanka na Grudi od
14 tekućaga odobravamo fad naših zastup-
nika začast i slobodu Hrvatske. Ovu pouzda-
nicu potpisalo je preko 800 potpisa. Može

sad slobodno Crnica, kad pođe u Beč s
pravaškim tamburašima pripovidjet Becku,
kako se Konavljani ne slažu sa svojim zas-
tupnicima.

Hrvatskoj Kruni. — Milo nam je,
da nas je ,Hrv. Kruna“ upozorila na svoju
vijest , Nepouzdanica zast. Biankini“. Ali
joj odmah moramo reči, da se ne slažemo
s njezinim izvodima. Jer po našem mišljenju
ne može se govoriti 0 nepouzdanici, niti
tražiti, da zast. Biankini povuče posljedice
radi toga, što je niti stotina ljudi zavedena
od Maguda poslala zahvalu Becku. Pa ni
onda, kad to isto uradiše općinska upravi-
toljstva samovoljno, a ne općinari Lastoya i
Veleluke. A sve kad bi se općinari Lastova
i Veleluke suglasili sa svojim načelnicima,
ni tad ne bi zast. Biankini bio dužan, da.
povuče posljedice jer 300 izbornika Bianki-
nijevih iz Veleluke i Lastova ne mogu imati
prevagu nad 4200 iz ostalih mjesta. A me-
đutim Konavle su već progovorile, a nek
se ustrpi Hrvatska Kruna“ dok i ostala
mjesta Biankinijevog izbornog kotara  pro-
govore, pa da vidi može li se tu o kakvoj
nepouzdanici govoriti. ,Hrv. Kruna“ nek
bade uvjerena, da bi zast. Biankini sam
položio mandat, kad bi uvidio, da njegovi
izbornići ne odobravaju njegov rad.

Frank i Rakodczay.

Hrvatska“ bila je donijela vijest da
je najrađikalniji Hrvat, Dr. Josip Frank
bio Rakodezayu u posjete. , Hrvatsko Pravo“
je, kako je bilo očekivati zanijekalo  istini-
tost te vijesti. , Hrvatska“ je na to doni jela
poslanicu Vjekoslava Klaića, našeg prvog
povjesničara i profesora na zagrebačkoj uni-
vefsi, u kojoj Klaić tvrdi svojim poštenjem,
da je Frank posjetio  Rakodezaya. Peršić
je, kako , Prava“ kaže, prvi u jedincatoj
sjednici hrv. sabora zavikao Rakodezay u
 abeag madžarski sluga“, a kako se sad to
da složiti, da sam predsjednik Starčevićeve
stranke  madžarskom sluzi čini posjete. Nije
li to znak, da Frank zna biti čak i mad-
žarskog sluge sluga. A zašto ? Odgovor
nam daje samo ,Hrv. Pravo“: niko će
trebati, Frank će poči i na Kamčatlu, a ne
samo u Pešta, da time oslobodi hrvatski
narod ovoga stanja“. On je dakle pošao, zna-
te telići, i na poklonstvo Fučeku, da oslo-
bodi.hrv. narod ovoga stanja. Pa da se ne
zove to vači za nos vijerne pristaše Star-
čevićeve nauke.

Bičrnson općini Splita. — Na br-
zojavku općine Splita, odgovorio je slavm
Norvežanin ovim pismom :

Rim, 12 prosinca 1907. Načelniku i op.
vijeću u Splitu. Na putovanju primio sam
vaš mili pozdrav. Putovanje bijaše dugo-
trajno, a posljedica toga bolest. Napokon
mogu ipak vlastoručno odgovoriti Vam i
izručiti Vam moju najtopliju zahvalu. Što
mogu, to kušam da učinim. Nije puno, ali
valjda pomaže da drugi budu vjerni i sr-
čani. Budućnost naroda ne može biti za
dugo silom određena. Vaš zahvalni Bjirn-
sterne Bjornson.

Ko pripravlja zahvale Becku? —
naslovom ,Rad kotarskih

da su neke dalmatinske općine poslale zah-
vale vladi radi tobožnjega njena zauzimanja
za Dalmaciju. Vadimo iz toga članka slije-
deće, da se vidi da li Dalmacija ili sama
vlada pripravlja sebi zahvale :“