Prilog Crvene Hrvatske“ broj 12. akademičara iz Hrvatske, većinom članovi pje- vačkog društva ,Mladost“, U Zadru priredit će na 24. o. mj. u prostorijama ,Hrv. Čitaonice*, koncerat s plesom, a u Šibeniku na 25. o. mj. U Spljetu će na 27. o. mj. sa hrv. pjev. društvom Zvonimir“ dati zabavu u kazalištu. Dalmacija na izložbi u Londonu. — Zauzimanjem odbora bit će na ovoj izložbi Dalmacija dolično zastupana. U Dalmatinskom muzeu Alserstrasse u Beču već su izloženi pre- dmeti iz Dalmacije, koji će ovih dana biti odpre- mljeni u London.Između predmeta, kažu nam, da ima baš krasnih. Druga jugoslavenska umjetnička iz- ložba. — Druga jugoslavenska umjetnička izložba obdržati se ove godine u Sofiji, i to prigodom 28-godišnjice oslobođenja Bugarske. Austriji naravno ovo intimnije općenje među južnim Slavenima ne miriši, pa je htjela đa ovu spriječi. Ponudila je naime preko bosanske vlade sva sredstva, samo da se izložba priredi u Sara- jevu, te je stavila na raspolaganje i novaca, a obe- čala, da će sve slike umjetnicima otkupiti. Me- đutim nije joj opalilo, što nas od srca veseli. _»Smrt_ majke Jugovića“ u Zagrebu. — Čujemo da će se ova najnovija tragedija con- te Iva Vojnovića prikazati u zagrebačkom kazali- štu početkom slijedeće sezone. Premieri će prisu- stvovati i sam auktor, Čist prihod od prvih dvi- ju večeri namjenjen je za podignuće Strosmaye- rovog spomenika. Memorandum mostarskih gragiana. — Ovih dana poslalo je mostarsko građanstvo zajedničkom ministarstvu za Bosnu i Hercegovinu memorandum za slobodu štampe, zbora i dogo- vora. Memorandum su potpisali naj ugledniji gra- đani bez razlike stranke i vjere a na prvom mje- stu potpisani su biskup Buconić, vladika Zimonjić i Muhamed eff. Cemalović Stonska prevlaka. — Bečka Zeit“ ima članak, koji je napisao nadvojvoda Ljudevit Salvator, u kojemu je između ostaloga prikazana cijela historija pitanja stonske prevlake čak od ilirskih vremena. O istoj stvari izdao je nadvoj- voda tu skoro u Pragu i posebno djelo, u kojemu u interesu Dalmacije i njezinog procvata živo za- govara izvedenje spomenute prevlake i ističe sve njezine prednosti. Kakvi su. — Odgovaramo riječima same Prave Crvene Hrvatske“: ,Zloba, zavist, mržnja, stranačka tjesnognudnost i ambicija motori su naše političke borbe, a u nioj najmilije oružje sumnjičenje i đavolska kleveta“. Tačniju fotografiju same sebe ,Prava“ nije mogla da dade. Mogli bismo svaku riječ ilustro- vati primjerima, a za to nam ne bi bilo potre- ba da idemo u daleku prošlost. Dosta je gnuti za onim, što nam nudi godina, kojaje ne- tom izmakla. Kud čete boljega primjera fjesnogrudnosti, nego kad ljudi okolo ;,Prave* niječu Srbima, čla- novima iste obitelji, jednaka prava, neka su Sr- bi izjavili, da će se tim pravima poslužiti u onu svrhu, u koju i Hrvati, ili kad neki svećenici u narodnim pitanjima pitaju, kako se ko krsti? Kud ćete boljega primjera zlobe, zavisti i mrž- nje, nego kad viču na ,gospare“ jedan advokat, I SO- U svjetlu ovih dokaza pada i onaj glasoviti dokaz s pira u Kani i zadnje večere. Nikako se ne može dokazati, da se je u tim slučajevima išlo za opojnim vinom. Sv. Pismo o vinu u Kani govori samo, da je bilo bolje od onoga, šta su prije pili, a o vinu na zalnjoj večeri Isus kaže: Od sad ne ću više piti od ovoga roda vino- gradskoga do onog dana, kad ću piti svama u kraljestvu oca mojega“, Math. 26, 29. Iz ovih ri- ječi ne ću da dokaze vadim. Sigurno je pak, da je svježi, naravni sok bolji rod loze, nego li je pokvereni u vranju. ,Ali zašto onda Isus nije govorio oroti alkoholu? — Alkoholizam nije onda bio socijalna bolest kao danas. Time je to propu- štenje dovoijno opravdano. Pa opet ne može se niti dokazati, jer zna.io (Joana. 21,25) da sv Pismo ne prinovijeda sve ono, što je Isus u.io. "Tako Isus nije nigdje u evanđelju zabranio rop- stvo. Dakle ga je dopuštao? Na to neka odgovore oni, koji nam sv. Pisao holizam. Dakle ostaje na onoj: ,Ne gledaj na vino!“ A tw je baš ono, što ii anstinenti hoćemo 23. Vidjesmo ve“ dovoljno uzroka, da se alkohclizam dokine. “io ipak nijesu još svi uzroci. Osobito jeduo polje još nijesmo uzeli u krug na- ših promatranja, a baš na tome polju alkohol igra uloga, koja je možda najvažnija u svim njegovim socijalnim uplivima. i Isusa navode za alko- Vas danas svijet giblje se pod nesnosnim jarmom 'socijalnoga pitan a. "Čisto neznatan broj bogataša i velikih kapitalista nametnuo je besbroj- nome mnoštvu proletaraca skoro ropski jacam,“ kaže Lav XIII, jaram, pod kojim će ropski na- rod morati da pronade u duši i u tijelu u mo- =ralu i u vjeri. Taj neznatni broj sisavaca odire fitod, isključuje ga od posjedovanja zemlje, koju nekoliko kanonika, svećenika te drugih ljudi, ko- jima je samo do toga, da ih slušaju. Ti ljudi ne bježe ni od sumnjičenja ni gjavolske klevete, oni dapače ne će da štede ni mrtve, a kamo li žive. Ko čita ,Pravu“, može svake subote, da se uvjeri o ovomu, što kažemo. Pa i u istomu član- ku, u komu se pisac licumjerski zgraža na ove stvari, on se ne može da okani svoga staroga zanata. Krivnju za ono stanje, koje jedino on uzdrži, baca na ,gospodsku politiku“, a na što se tim riječima cilja, treba bit odviše naivan, da se ne razumije. Ali_je više dosta ovoga lakrdijaštva. Ljude koji su sada proti nama, poznamo dobro i kao drugove, kad je trebalo da svi Hrvati u Dubro- vniku nose odgovornost za njihove inade i mržnje, i eto sada kao protivnike. Oni nam ne mogu zamazati oči, da ne raspoznamo što znače njiho- ve suze i proklinjanje crva rastočnika, koji pod- griza naš javan život. 'To su samo himbena sred- stva u himbenoj borbi za — Crničine ideale. Demokratizam .,Prave“. — U ,Pravoj“ ima članak ,Bistrimo“. Na nj ćemo se napose osvrnuti, a sada ćemo samo istaknuti, zašto je Prava“ uz opće izborno pravo: ,jer joj se je činilo, da u današnjim prilikama sveopće pravo glasa su mekim modifikacijama bi odgovaralo sveopćem dobru; a ne za to što su svi ljudi u svemu i po naravi i položaju jednaki“: Prava“ dakle ište opće pravo glasovanja samo kao sredstvo; mi naprotiv tvrdimo, da je opće pravo glasovanja stvar pravedna te vojujući za nj vojuje se za jedno prevo čovjeka. Mi ho- ćemo opće jednako izravno tajno pravo glasova- nja bez obzira na narav i položaj ljudi, jer tako- vih razlika ne činimo, a ,Prava“ traži neke mo- difikacije izbornom pravu. Za to dakle što smo za čisto izborno pravo, mi smo »gospari“, a naša je politika ,gospodska“ politika. Njihova pak po- litika, koja ide zatim da modificiranim općim izbornim pravom uzdrže ili dobiju, ako ga nemadu, stanoviti staleši u državi povlašteni položaj, zove se ,pučka politika“, a oni sami su puk. Nešto je šušnulo. — Dolazi nam na pa- met ona pripovijest o junaku, koji je vidio sto vukova, pa je pobunio cijelo selo, a tamo u gori samo nešto šušnulo. Tako je i sa jako prozirnim hvalisanjem ,Prave“, da je g. Dum Antun Lije- popili uz g. Frana Supila napisao uekrologiju pk. Vlahu DeGiulli. 'Takć je pisala u br. od 3. marta. Kad smo rekli, da to nije istina, ,Prava“ je rekla, da je uz g. Frana Supila i preč. Lijepopili popu- nio i štošta promijenio u spomenutoj nekrologiji. _Prava“_se pozvala i na g. Supila, a kad se ovaj oglasio, Dum Antun Lijepopili izjavlja, da mu je g. Frano Supilo pročitao nekrolog pok. Vlaha DeGiulli i nešto nadodao. Ovako ,,kalando“ doći ćemo do onoga, što je g. Frano Supilo izjavio t. j. da g. Lijepopili nije članka ni vidio prije nego je bio štampan. M. P. D. Taljeran htio bi da sam ja znao što će Crvena“ o njemu pisati, pa da ga ipak nijesam vrhu toga upozorio, kad sam onaj dan s njime u uredu dvije riječi izmijenio. Lijepa je zaista i ta, da moram znati što će ,Crvena“ o kome svećeniku pisati, kad toliki gradski popovi kažu, da nigda ne znadu, što ,Prava“ o meni svećeniku piše! Ja odgovaram samo za ono što potpisujem, te nije korektno dovađat u bilo kakvu je Bog stvorio i svim ljudima namijenio. isklju- čuje ga od sudjelovanja pri koristi kulture, što su jč svi ljudi stvorili, pače i od koristi kršćanstva, koje je za sve ljude došlo. Bezradna zasluga, o- diranje jest gospodar vremena, ,a gdje bezradna zasluga ima svoju žrtvu, tamo ne može da uspi- jeva pošten rad,“ kaže Buhland u svojoj knjigi , Wirtschaftspolitik des Vaterunser.“ Pohlepno o- diranje hladnokrvno ubija na tisuće svojih žrtvi pohlepa gospodujućih slojeva ne pozna granica, gazi rad i dobrostanje naroda i pozna samo je- dan zakon: nedotakljivi dobitak od kapitala. Proti socijalnoj nepravdi digla se je sila, ko- ja hoće da jč uništi: socijalni pokret. Dužnost je svakoga čovjeka uvrstiti se u bojne redove za slobodu i pravicu, za socijalna ravnopravnost. A jer je pobjeda u tome pitanje samo sile, to nam mora biti dužnost, da odstranimo sve ono, što nas u boju s kapitalizmom slabi i ometa. I s te točke alkoholno nam se pitanje kaže u čisto no- vom _ svjetlu. Prvi uvjet za pobjedu jest, da se pogaženi čvito međusobno sklope. Bez proletarijata socijal. na se reforma ni pomisliti ne može. Ako nam ne pođe za rukom, da proletarijat združen povedemo u boj proti kapitalizmu, ne ćemo nikada pobjediti Svaki čovjek, koji zaostane, svaka slabost za nas je poraz a korist za općega neprijatelja. 24. Pa što vidimo? Veliko mnostvo prole- tarijata podalo se alkoholizmu. A zašto? Glavni je uzrok oni naši nesretni pri piću običaji, ona budalaština, sugestija mase, kojoj skoro svi pod- ležu, da se pije alkokol, a da ni sam neznaš za- što, da se mora piti alkohol, ako se hoće uživati život, da je alkohol neophodno potrebit. ,Nema života bez veselja, a veselja bez alkohola!“ To je ta sugestija, koja je tako silna, da se alkohol te NE > svezu ono što sam ja, braneći se od zlobnih in- simacija, izjavio, sa primjedbom uredništva, pa bile te kome i sasvim nemile. M. P. Taljeran ima pravo što se brani, ali ja držim da meni ne pri- pada, da se na njegovu obranu osvrćem, pokle ga u momu dopisku nijesam niti jednom riječi spomenuo. D. V. Medini. Nadodat ćemo i ovoga puta nekoliko riječi. 'Taljeran je svojom izjavom potvrdio sve ono, što smo mu kazali. Ko naime pročita ono par re- daka, koje je u našem lista bilo napisano o njem, vidi jasno, što je kazao mp. Dum Vice Medini, a što je uredništvo: sa svoje strane nadodalo. Taljeran to je ipak iskrivio, a zašto? — samo da prekori Dum Vicu Medini s neiskrenosti, On naime kaže: ,Vi ste gosparu Dum Vice. jučer bili kod mene, pa ako ste bili uvjereni o onomu što ,C.* piše, i što znam za stalno da vam je bilo rečeno, zašto mi nijeste kao pošten i zna- čajan čovjek to u četiri oka kazali i vrhu toga me upozorili ?“ Dok onaku svjedodžbu ,dobrote“ daje sebi Taljeran u početku svoje poslanice, iskrenost“ mu osvjetljuje ona stavka na svrsi, gdje kaže, da bi bio najsretniji, kad bi se mogao sklonuti gdje daleko, da ne čuje i ne vidi ovaku bruku. Neka bude uvjeren, da za njegovim odlaskom ne bi nitko ni suze prolio, svakomu bi odlanulo, jer je svak uvjeren, da bi njegovim odlaskom ako ne baš bruke iz Dubrovnika nestalo, a ono bi je svakako mnogo manje bilo. Uredništvo. Sokolska akademija. — Ovo naše druš- tvo odlučilo je kao uvijek tako i ove godine naUs- krsni ponedjelnik prirediti akademiju za svoj fond. Pozivlju se s toga svi rodoljubi i rodoljubkinje, da ga i ovom zgodom počaste bilo kakovim dar- kom, imajući pred očima da je ovo društvo u kratko vrijeme pokazalo mnogo korisnog rezul- tata i da je jedino, koje će nas sve Hrvate i Hr- vatice, podavajući nam i odgajajući nas načelom bratimstva i ljubavi okupiti pod njegovim barja- kom složne na tešku borbu. Gimnastičke igre našega ,,Sokola“. — Vojnička je vlast, vrlo pohvalno dopustila našem .Sokolu“, da se može u gimnastičke svrhe služiti sa vojničkim vježbalištem u Gružu. Tako će i naš Sokol“ poput ostalih društava uzmoći, da se okoristi u svrhu tjelesnog uzgoja sa vježbama na otvorenom mjestu. U nastajnu će se nedjelju sa vježbanjem odpočeti i to po naputcima Dr. F. Bučara t. j. sa gimnastičkim igrama. Gimnastika na otvorenu mjestu vrlo je korisna po zdravlje pa našoj omladini preporučamo marljivo i ustrajno pohađanje ovih vježaba. Osobito se preporučuje svim izvršujućim članovima, da dođu u što većem broju večeras na 8 sati u Sokolanu, gdje će iz- među ostaloga biti određen sat nedjelnog nastupa. Nedjelni počinak. — Namjesništvo je, saslušavši općine i trgovačke komore, preuredilo naredbu o nedjelnom počinku. Po novoj odredbi dopušteno je u našem gradu: pekarima a) proi zvađanje do 7 pr. p. i od 10 po p. 4) prodava- nje od 7-12 pr. p. i od 6-8 pop; slastičarima a) proizvađenje do podne i od 10 po p. b) pro- davanje cijeli dan; mesarima a) klanje i rezanje za prodaju u nedjelju od 6-10 pr. p. b) proda- vanje do podne; sušiocima mesa i kobasičarima a) proizvađanje od 6-10 pr. p. b) prodavanje od 8 pr. p. do 2 po p. i od 7-9 po p;; brijačima i smatra najvažnijim čimbenikom društva. 'Ti su nazori dan danas tako ukorjenjeni, da se smatra na po ludim čovjek, koji neće da im se pokori- To je zlo, koje valja da svladamo, a svladat će- mo ga samo time, ako mu se ne podamo, ako sami ne budemo pili nikakovih alkoholnih pića. Da sumjerenost“ tuj me može pomoći, i preveć je jasno. U jednome primjeru možemo npoznati potrebu apstinence u boju proti alkoholizmu. Vi- še puta kad vidim nejako dijete sa cigareton u ustima, rečem mu: ,Dijete, ili neznaš, da je pu- senje škodljivo?“ A odgovor glasi: ,1 učitelj tako govori, ali ipak sam puši!“ Djeca su bristvoumni psihologi, a visoke školske vlasti, koje zapovije- daju doduše učiteljima, da govore djeci % škodlji- vosti pušenja a njima opet dozvoljavaju, nijesu dosljedne. Ako roditelji kažu djeci: ,Vino, pivo nije za vas, to vam škodi,“ a međutim sami piju, to ja kažem, da vam djeca toga nikada razumjet ne će, Dječja logika je preveć oštra, a da bi mo- gla razumjeti vodenu propovijed pijanica. U naj- boljem slučaju dijete će biti ravnodušno prama takovim opomenama, jer vidi, da se vi sami po tome ne ravnate. U svakome pak slučaju autori- tet time trpi. Roditelji, koji sami piju, zavađaju svoju djecu, makar oni ,umjereno“ pili i ,umje- renost“_ propovijedali. Svojim izgledom vrše gori spomenutu sugestiju. Pa kako roditelji, tako jćč svaki ,umjereni“ vrši svojim ,umjerenim* pićem i po tome je sukrivac sve alkoholne nesreće, Pi- janac straši, umjereni“ zavađa. Pjanost se ne uhva niko zagovarati, ali se zagovara t. zv. ,u- mjereno“ piće, a taj je zagovor, uz pohlepu ka- pitalista za dobitkom, polje, na kome uspijevaju zlosretni običaji alkoholizma. ,Umjerenost“ je kri- va alkoholnoj nesreći; tuj se ne da nikako zavijati i razlagati. (Nastavit će se). IE RENE ENNIO vlasuljarima do podne; trgovcima sa živežem od 6-10 pr. p. Svim ostalim trgovinskim obranicima ili pro- davaocima tih proizvoda obustavlja se radnja ci- jeli dan. Humanitarno društvo. — Ustrojilo se Dubrovačko sirotinjsko društvo“ kojemu je svr- ha brinut se za zapuštenu djecu, koli mušku koli žensku. Za to su se društvo uz presvi. biskupa , Marčelića. namj. savj. Nasa g. načelnika Dr. ingrije, zauzeli najodličnija gospoda u mjestu, te su dne 18. o. mj. izabrali upravu: Presjednik je pr. g. Dr. Marčelić, potpresjednik g. sav). Mato Bojanić, a ostali članovi uprave : Dr. Frano Tro- šić, Dr. Vlaho Matijević, uko mark. Bona, Ivo pl. Saraca, Dušan ić i Antun Mostahinić. Re- vizori su g. upr. naut. škole Niko Didolić i An- tun prof. ibali. Kako čujemo, društvo misli za- počet svoje djelovanje prvim idućeg mj. travnja. Clanarina je 50 p. mjesečno. Zao običaj. — U nas vlada običaj, da kad se ureče kakva zabava u stanovitu uru, neka če- ljad misle, da je fino zakasniti barem četvrt sata. Tomu bi se moglo doskočiti jako lako. Sada n. pr. kad je u Dubrovniku kazalište, bilo bi željeti, da predstava počne tačno u rečeni sat. 'To bi trebalo da bude iz obzira prama onim, koji tačno dolaze, a oni, koji zakasnuju, brzo bi se privikli redu. Kazalište. U četvrtak smo vidjeli po prvi put na našoj pozornici .Nervozne žene“, komad, koji inače prolazi bez da ga osjetimo, jer nosi na sebi obilježja francuske pochade. Naslov sam, prema razvitku, silom nametnutog zapletaja, ne odgovara, jer ne viđesmo ni jedne nervozne žene, ako nećemo, da nervozošću zovemo ono jako pla- kanje bez ikakove indignacije pokvare organizma Subotni komad ,Chonchon ili nova Fachon“ bio je također nesretan zbog izabira. Komad se sam sastoji od nekoliko rastrganih slika, od kojih opće svaka može da stoji za se, a ni jedna, osim pri- zora kćeri, i starca otca, nema dramatske vrijedno- sti. Izgledalo mi je ko da čitam ,Pepeljugu“ ili Začarane dvore“ sredovječnih vitezova ili ko da prebrajam i tražim slatkiše da njima napitam željnu dječicu. Radnja je priprosta bez zapletaja, bez sile pozorišne, za Božić možda još najzgodni- ja. U neđelju napokon viđesmo jedan komad iz narodnoga života od Brzaka i Veselinovića ,Đidu“ slika je to iz narodnoga života sa punim obilje- žjem poroka i strasti narodne duše našega puča- nina; puna stare tradicionalne naše mržnje i o- svete; isprepletena narodnim običajem ,prelom“ i stoljetnim umaknućem djevojke. Možda bi bila kud i kamo savršenija, da nije svemočna erljena olovka revnoga censora brisala izbore u kojem bi potpuno opomonula i ta strana našega ustav- noga života. Pjevanje narodnih pjesama najviše se je doj- milo. U utorak pak ,Knez od Semberije“ koji je doživio najljepše kritike i slavlja u Beogradu i Zagrebu. "To je kratki dapače vrlo kratki, frag- menat iz historije, onoga doba kad je polumjesec još živo sjao. Knez Ivo je odveć idealna osoba, možda zato što je nikao iz naroda i što osjeća za taj isti lnarod. Komad se dojimlje do suza: zato bi rekao da je upravo romantičan dosta u sebi. Slavka zarobljenim Jadranko umutri je tek slučajno nametnuta a mislim, da joj je u onakovu komadu pristojalo bolje mjesto. Kulin ban je ka- rakterisovan jako, a kmetovi dosta tugaljivo. I zato ovaj komad, jer nosi na sebi obilježje jake radnje a ne jakih riječi i težak je za sve glumee. G. Protić, kao knez Ivo, nek dozvoli morao je biti drugčiji. Više jačine, dramatičnosti, potresno- sti glasa i onda ponosna držanja. Onakova uloga zahtjeva prvoga glumca. G. Protić je za smione uloga gdje igri doprinaša mnogo maska, a manje za uloge, gđe pojava lica i glas odlučuju. On je nastojao i publika je s njim zadovoljna, jer se uvažava sve. G. Dinić bio je dobar. Gdja. Dinić bila je također dobra, u zadnjim momentima tra- žilo se je više od nje. Najjače u ovom komadu djeluje bacanje oružja, ječerma, ikona i kadionika na prostrtu dolamu. Iza njega slijedio je ,Običan čovjek“, kojoj je naša publika imala prigode, da vidi i da uživa u finom humoru ove krasne ko- medije. A sada da rečem koju o pojedinim glumci- ma. Za gđu J. Protić ja sam već rekao, da je njena škola preživila u današnje doba i zato bi morala manje afektacija u svoju igru. Gđa K. Protić trudi se i bila je bolja u ,Običnom čovje- ku“ nego li u ,Nervoznim ženama“ a obe mislim za nju su zgodnije parte starijih žena. Gđa. Sta- nojević snađe se u svojim ulogama dobro, osobito onđe gdje igra od starih punica, glas joj možda nije sasvim zgodan, kao što u obće pjevanje »Uhonchona“ nije bilo bog zna kakovo (da ,Hajdušković“ bila je u ,Đidi, izvrstna i bolje joj pristaju parte seljačke nego li salonske. G.da Dinić u svim ulogama kao što je ona u ,Chon- chona“ radi jako dobro na opće zadovoljstvo. Dražestna gđa Dinulović u dražestnim ulogama lijepa je. U ,Običnom čovjeku“ igrala je dobro a pojavom doprinijela = mnogo, premda ona uloga može se shvatiti na dva načina. Ostale prama ulogama. Od muških glumac je, koji bi dostojno resio i veća pozorišta g. Dinić. U svim ulogama drugčiji, a to je umijeće Kao