Austrija. — Po dosadanjim znacima prvo će se čitanje izborne reforme dovršiti u srijedu, a u četvrtak izabrat će se odbor, koji će se još ovaj tjedan konstituirati i otpočeti generalnu de- batu prije Uskrsa. Dok taj odbor vijeća, zastup- nička će kuća riješavati najprvo neke manje o- snove, pa će onda preći na drugo čitanje o refor- mi obrtnog zakona, koje bi imalo trajati četiri ijedna. Zatim će se raspravljati o podržavljenju sjeverne željeznice i ugovoru sa austrijskim Lloy- dom, & votirati će se proračunski provizorij. Osno- va o refomii tiskovnog zakona teško da će doći na dnevni red. Ugarska. — Pitanje kojim se sada bave stranke, jest to, hoće li vlada u zakonitom roku raspisati nove izbore ili će zavladati otvoreni apso- lutizam. Čini se, da je vlada odlučila ipak držati se ustavnosti te doskora raspisati nove izbore. Tako bi se barem mogla tumačiti najnovija nare- dba ministra za unutainje poslove, Kristoffyja, koji je svim poglavarstvima naredio, da uređe izborne listine i to na temelju poreznog propisa od g. 1904. pošto g. 1905. nije nikakav porez propisan. U petak je u ministarskom vijeću zaključen raspust upravnog odbora koalicije i to povodom posljednoga komunikea, u kojemu je koalicija zau- zela stanovište prama kr. komesarima, prama žu- panijama, koje izručuju poreze i. t. d. Ministar- sko je vjeće svoj zaključak objasnilo tim što je upravni odbor koalicije od svoga početka prisva- jao sebi takove kompetence koje samo pripadaju vlasti, a uz to je prekoračivao i prekoračuje gra- nice tim što je stvarao takove zaključke i izdavao takove pozive, koji bi mogli biti pogibeljni za red i mir te auktoritet vlade, pa je pozivao na otpor proti odredbama . vlade, koje su išle za uspostavu reda u državi. Raspust odbora koalicije nije pobudio oso- bite senzacije, jer se to u današnjem iznimnom stanju očekivalo. Grof Andrassy je izjavio, da je raspust odbora protuzakonit, ali da će dobro dje- lovati na narod jer će se ovaj još bolje uvjeriti, kakvi odnošaji u Ugarskoj vladaju. Srbija. — 14. ožujka. Kabinet mladih ra- dikala rekonstruisan je ovako: Predsjedništvo i rat general Sava Grujić, spoljne poslove dosadašnji vojni ministar i zastupnik ministara spolinih posala pukovnik Antonić, ministar građevina Todorović prima i upravu ministarstva financija, ostali članovi kabineta zadržavaju svoje stare listnice tako bivši ministar predsjednik Stojanović prosvjete i crkvenih djela, Pavičević unutrašnjih, Pečić prav- de, Drašković privrede. U četvrtak je ministar presjednik Grajić, dao u narodnoj skupštini izjavu u kojoj je naglasio, da vlada ostaje na programu na kojemu je stala i dosadašnja vlada, Carinarski rat između Srbije i Austro-Ugar- ske rek bi da se primiče kraju. Delegati jedne i druge države postigli su sporazum te će se sa- da preći na pregovore o definitivnom trgovačkom ugovoru. Francuska. — Novi francezki kabinet de- finitivnosastavljen je ovako: Sarrien predsjedništvo i pravda, Clčmencean unutarnji poslovi, Bourge- ois izvanjski poslovi, Etienne rat, Thomson po- morstvo, Briand nastavu i bogoštovje, Doumergue PODLISTAK. as Alkoholizam 1 socijalno pitanje. — Priredio L. K. — (Nastavak). 21. "Taj smiješni način rata proti alkoholizmu valja već jednom da prestane. Pokret ,umjerenih* sliči vojničkim vježbama: mnogo se puca, mnogo se ropota — a sve u tutanj. Glavno je ovo: ,u- mjerenost“ dozvoljava alkohol. Egger veli: ,Tako- zvani umjereni prave alkoholu kumplimente. A to je baš ono, proti čemu valja da se borimo — proti navadi pića“. I u slučaju, da bi ,umjere- nost“ bila nešto realnoga, i u tome slučaju mo- rali bismo je ukloniti, jer se nikako ne dade dje- lom provesti. Taj pokret pravi samo pobrkanje i pnječi sve gibanje — a mora da tako radi, po svojoj naravi tako radi. Svi danas ljudi i svi oni, koji će nastati imaju potpuno pravo, kojega se ne mogu odreći, zahtijevati, da ih se oslobodi alko- ho'ne kuge. Vima pak, koji tome pravu zatvarate uši, vama se ovime kuca na vrata srca, moli vas se ze milosrđe prama čovječanstvu, — pa ako se na to i ne ćete ganuti, a vi s bar smilujte, ne- dužnoj djeci i ne bacajte ih u otvoren ponor, što ga alkohol sprema svojim žrtvama! Ako ih pak že- liče spasiti, morate znati, da je tome samo jedan pot, put, po kojemu su prije nas išle već mnoge države, a taj je, da se posvema zatre dobivanje i prodavaaje Alkoholnih pića Ne možemo še nadati, da ćemo ikada sve ljude uvjeriti o škodlji- vosti alkohola, a još manje, de ćemo ih do toga privesti, da se sveosve kane. S toga one, koji toga neće, moramo na to prisiliti. To nije ništa drugo nego samoohrana. Ne smijemo naime nikada zaboraviti, da pjanac me škodi samo sobi, nego svoj svojoj okolici propast sprema, trgovina, Barthon javne radnje Ruan polodjelstvo Poincarć financije, Leygues kolonije. U pogledu crkvenog popisa ministarstvo će se brinuti, da pronađe začetnike nemira, te da se organizacija odpora uguši. U pogledu spolja- šnje politike, to će ministarsko vijeće nastaviti politiku prijašnjega kabineta, te će održati fran- cusko-ruski saveg, koji je dragocijen za obe države. Talijanski glas o riječkoj resoluciji. — U talijanskoj smotri ,Nuova Antologia“, koja izlazi u Rimu, napisao je sam urednik, M. Fer- raris, narodni zastupnik i uvaženi talijanski dr- žavnik, članak pod naslovom Da _erisi in erisi“, u kojemu se između ostaloga govori i o riječkoj resoluciji. Simptomatična važnost ovog čina odskočila je još više time, što su uz Hrvate pristali i Srbi Dalmacije, Hrvatske i Slavonije. Ovaj nenadni magiarsko-hrvatski flirt, ma koliko ga u Beču htjeli ignorisati, mora da je izazvao neku impre- siju u višim sferama. Jer zbilja sporazum između Madžara i Hrvata nije samo za Austriju gubitak u aktuelnoj krizi s Ugarskom, već bi mogao zna- čiti i daljnji gubitak podpore sa strane onih hrvatskih elemenata, na koje se je u nekojim krugovima računalo, proti Madžarima i u svakom drogom slučaju. _A_u svemu ovome najviše mora da privlači našu pažnju pitanje reinkorporacije Dalmacije kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji. Ovo pitanje Autor ovđe spominje razne historičke dogođaje sve do obveze, preduzete od Madžara nagodbom g. 1868., pa zaključuje, da Dalmacija u ovoj krizi, obzirom na manifestacije Hrvatske, posredstvom koje Dal- macija bi imala biti opet pripojena Translajtaniji, postaje novim povodom sukoba. Povod tim jači, što u nekojim sferama beč- kim nije još izhlapio san o velikom katoličkom jugoslavenskom kraljevstvu, kojemu bi Dalmacija imala da bude neposredna baza, a čije se dalje granice nazrievaju tek u dalekoj maglovitoj bu- dućnosti; doćim s druge strane poznate su aspi- racije madžarske za skoro cijelom iztočnom oba- lom Jadrana, kao naravnim izlazkom hinterlanda madžarskog i slavenskog“. Općinski izbori u Zagrebu. — U subo- tu dovršili su izbori za gradsko zastupstvo u Za- grebu. Dok se ovim izborima bavimo na drugom mjestu, ovdje ćemo samo javiti resultat. U I. izbor- ništvu od 599 upisanih, glasovalo je 300 izbor- nika, pa je mađaronska listina potpuno prodrla. U HI. izborništvu. glasovalo je 1047 izbornika. Prodrlo je 15 mađarona, a petorica nijesu dobila ima svoju povjest od nekoliko vjekova“. apsolutne većine pa je za to izbor za ovu peto- ricu urečen za 23. o. mj. Čisti“ borništu pramn ,neodvisnom građanstvu“ | ostali u pretežnoj manjini. U Ill. izborništvu od 1938 upisanih glasovalo ih je 1043. Pobijediia je listi- na frankovsko-furtimaška“. O agitaciji, koja se je sa strane ,Mmađarona“ i ,franko-furtimaša“ vodila kod ovih izbora, ne ćemo govoriti, o tomu su pune zagrebačke novi- ne. Samo ćemo spomenati, kako se i zakon može prkršiti samo kad to ide u prilog reakcionera. $. 38. zakona o ustrojstvu gradskih općina jasno su u ovom iz- Svake godine pogine na stotine tisuća ljudi radi pjanstva. drugih. Upozorujemo na bezbrojne obi- telji, koje trpe od pjanaca. Upozorujemo na mi- lijune, koji se rađaju bolesni i kržljavi radi pjan- stva drugih, koji su usljed svoje bolesti na teret svoj ljudskoj zadruzi, koji opet prenose tu bolest na djecu i na djecu djece. Nema skoro čovjeka, koji već ne bi štetovao radi pjanstva drugih. Mi imamo potpuno pravo na samoobranu"). Put k uništenju alkoholizma ,vodi do prava općina, da smiju zabranjivati alkohol, kako je to običaj u Norveškoj i Finskoj, 4 po tome dalje do prohibicije“, t. j. do posvemašnje zabrane alko- bola, kako to postoji u sedmim državama Sje- verne Amerike. Razumije se, da se pri tome mora skrbiti, da radnici, koji su do tada radili ma al- koholnim radnjama, dobiju drugovđe zarade. A to se lako učini, Vinogradarima ne treba se ničesa bojati. Iz toga, da grožđe ne smije više tještiti, ne trpi naime nikakove štete. Grožđe će se zo- bati i pravit će se nealkoholno vino i piće. Najzdravije piće mjesto alkohola jest voda Ko hoće hranljivo piće, neka pije mlijeko. Osobito se u gostionicama priporučuje svježa voda, neko- liko kapi limuna i malo sladora — priprosta li- munada, a dobit ćeš je posvuda. 'Tako zvano ,ši- ljenje na piće“ svlada se daleko lakše, nego mi- sli, ko toga još nije pokušao. A ko svakako hoće vino, eto mu na izbor toliko proizvoda nealkoho- Inih vina, samo što su ti često puta sumnjivi. Osuditi se mora škodljiva sodina voda, a tako isto mineralne vode, osobito ako ih svaki dan piješ. Isto tako treba osuditi kavu, čaj, kakao i čokoladu jer imaju u sebi otrova, kao kofeln, tein itd., a ne nanose velike socijalne škode samo stoga, jer ih se običajno ne pije u velikoj mjeri, i) Runge, Die Alkoholfrage 21. određuje ,Izabranim gradskim zastupnikom sma- tra se, ko je dobio više od polovine predanih glasova. Ako njih više od dvojice nisu dobili pro- pisanu natpolovičuu većinu predanih glasova, ima se odrediti novi izbor najdulje za 8 dana“. Po ovomu bi imao slijediti ponovni izbor II. izborništva, ali vlada je odredila naknadni iz- bor samo za 5 zastupnika, a zašto? — bit će svakomu jasno. shrv. stranke prava“ u Ba- novini. — Na 16. o. mj, obdržavao se je u Sisku sastanak pristaša ,hrvatske stranke prava“, koju su sazvali narodni zastupnici S. Zagorac i Dr. A. Harambašić. Sastanak je bio dobro posječen te je nar. zast. Zagorac govorio o političkom položaju obzirom na riječku resoluciju, opravdavajući sta- novište stranke prava, te je izvjestio o pregovo- rima sa ,Hrvatstvom“, pozvavši prisutne, da po- dupru rad kluba glede organizacije stranke i osnutka stranačkog glasila. Dr. Harambašić izvijes- tio je o dosadašnjem radu stranke oko organi- zacije i osnutka lista. Prisutni su odobrili držanje i rad kluba, te je odma podpisuno 4000 K dio- nica za glasilo stranke a sabrao se priličan broj pretplatnika. Strossmayerov nasljednik. — ,Nar. O- brani“ javljaju, da se u upučenim krogovima op- ćenito drži, da se pitanje popunjenja djakovačke biskupske stolice primiće riješenju. Iz Zagreba naime javljaju, da je to već gotova stvar, te da će na djakovačku stolicu zasjesti: kanonik Ignjat Martinec, onaj, kojemu je nadbiskup Posilović u raspravi o_interkonfesionalnom zakonu povjerio, da ga zastupa. Nije isključeno da bi imenovanje moglo slijediti još ovog Uskrsa. Nadbiskup Menini tajni agenat Austro- Ugarske. — Iz Rima javljaju da će papa ope- zvati nadbiskupa u Sofiji Menini i to na zahtjev bugarskog kneza Ferdinanda. Nesklonost kneževa prama nadbiskupu datira od kad je bugarski pre- stolonasljednik Boris prešao u pravoslavlje, te kad je tom prilikom nadbiskup Menini odlučio prekinuti sve odnošaje s knezom Ferdinandom. U zadnjem se je pak času doznalo, da je nad- biskup Menini tajni agenat austro-ugarski, koji za- stupa na Balkanu interese austrijske politike. Radi toga zatražio je bugarski knez od pape da makne nadbiskupa iz Sofije, a papa se je obvezao, da će to i učiniti. = Rezolucija bos. herc. akadem. omla- dine u Beću, na skapštini obdržanoj dne 10. ožujka 1906. Prošlo je već četvrtina vijeka od kako je Austro-Ugarska monarhija primila privremeno u svoje ruke upravu Bosne i Hercegovine. U tom dugom vremenu naš narod tih kra- jeva, lišen svake slobode, nadajući se boljoj budu- nosti, mirno je i strpljivo snosio velike državne terete nove uprave i pokoravao se teškim zahtje- vima vlasti, a uza sve to je socijalno, prosvjetno i privredno daleko zaostao za narodima bolje sud- bine, koji su se u istom vremenu razvijali samo- stalno i u slobodi. Svjesna toga, cjelokupna bosansko-hercego- vačka omladina akademska u Beču bez razlike vjere, poslije svestranog razmatranja ovako žalo- snih prilika u svojoj domovini, duboko osjećajući potrebe svog naroda i shvaćajući duh i zadaću pa ih se niti iz gospodarskih razloga ne može da preporući. 99. Čudnovat je način, kojim neki brane al- kohol — ništa manje nego autoritetom sv. Pisma i Isusa Krista! Ta sveto Pismo hvali vino, pa sim je Isus obratio vodu u vino i za svoj prvi i najveći sa- kramenat na zadnjoj večeri uzeo vino!* Sveto Pismo dakle dopušta alkohol. Da, a na kojemu se mjestu :to nalazi? Vino je bludnost i pjanstvo nemirnik, ko- god mu se veseli ne će biti mudar.“ Prov. 20, 1. Ne daj, Lamuele, ne daj kraljevima vina, jer gdje kraljuje pjanstvo, tuj nema nikakove tajne; Da ne bi pijući zaboravio pravice i izmije- nili pravicu sinovima siromaha Prov. 31, 4. 5. Kome: jaoh? kome: kuku? kome svađa? kome vika? ko pade u jamu? kome rane ni za- što? kome crven u očima? Nije li onim, koji sjede kod vina i marljivo čaše ispijaju? Ne gledaj ma vino kada se rumeni, kada se u čaši boja njegova sjaji, glatko teče, ali na pošljedak kao zmija ujede i kao bazilisk upeće. Oči će tvoje gledati na tuđe žene i srce će tvoje govoriti opačine. 1 bit ćeš kao onaj, koji spava usred mora i kao spavajući kormilar, koji je lizgubio kormilo. 1 reći ćeš: izbiše me, ali me ne zabolje; tukoše me ali ne osjetih: kad ću se probuditi i opet dobiti vina?“ Prov. 23, 29.33. Vidite, kako sveto pismo preporuča alkohol! Ne gledaj na vino!* A ne činimo li to mi apstimenti? Stari su poznavali dvojako vino: slatko ie pojno. O prveme piše Aristotel u Meterologici IV. 9; imenuje gri kažeda ne opjani. A u Genesi čitamo: »Tuj starješina nad peharnicima pripovjedi svoje sudašnjega teškog vremena — iznosi svoje zaje- dničko stanovište i zahtjeve, u javnost i ujedno time manifestuje zajednicu i jedinstvo interesa svih Bosanaca i Hercegovaca. Jasno je i razumljivo, da današnja uprava, koja nije u ovom dugom nizu godina pokazala ni najmanje volje ni spreme, da kulturno i ekonom- ski unaprijedi naš narod, ne može imati našega povjerenja. Agrarno pitanje, ovo veliko narodno, zlo koje stoji na prvom mjestu kao najozbilnija smetnja narodnom razvitku, ne samo u privred- nom nego i u svakom drhgom pravcu, ostalo je neriješeno. Sve do današnjega dana nije se ni poku- šalo, da se pristupi njegovom riješavanju, ma da ovo sačinjava gotovo jedinu zadaću austro-ugarske carevine kao evropskog mandatera u našoj domo- vini. Prosvjeta nije-mogla uhvatiti u narodu čvr- sta korijena. jer se ona jedino neiskrenošću upra- ve ograničnivala no vrlo mali dio naroda. Malena zato odveđena sredstva, pored drugih velikih iz- dataka za izradu vojnih tvrđava, strategijnih že- liznica, žandarmerijskih i vojničkih kasarna, za platu mnogobrojnih i suvišnih činovnika i. t. d. nisu ni iz daleka mogla podmiriti prosvjetnu po- trebu. U cijelom vremenu od blizu tri decenija, okupaciona je vlada imala samo ua umu, da de- zorganizuje snagu narodnu, vršeći najstrožije nad- zor nad štampom, ugušujući svaku izmjenu misli i sijuči razdor — u čemu je na žalost potpuno uspjela. Pod ovakim tutorstvom, bačen je na kocku kulturni napredak i cijela budućnost naše domo- vine. Apelujemo zato na sve pozvane faktore, da naš narod što izdašnije pomognu u borbi brotiv ove opasnosti. Ova borba političkog, prosvjetnog i privre- dnog karaktera, koja bi imala zadaću da ižvojuje narodnu samoupravu u svim granama, koje se ti- ću neposredno narodnog napretka, vodila bi naj- prije cilju: a) potpune samouprave pojedinih političkih o- pština: slobode štampe, zbora i udruživanja, po- punjavanja mjesta u državnoj službi samo doma- ćim sinovima: postavljanja domaće vojske, koja bi prama državnopravnom položaju naše domovi- ne služila samo njenim interesima i njenim gra- nicama; jednostavnijeg upravnog aparata 6) podizanju narodne prosvjete opšte-obave- znim i besplatnim školovanjem; potpune vjerske- prosvjetne autonomije svih vjera, koja će odgo- varati duhu dotične religije: davanja štipendija u što većoj mjeri na izučavanje raznih nauka i u raznim zemljama. €) riješenja agrarnog pitanja, ali ne na temelju dosadašnjih štetnih vladinih naredaba, nego pra- vedno i za jednu i za drugu stranu; samostalnog carinskog područja; ispomaganja seljačkog stališa u ziratnoj zemlji, naseljavanjem pustih selišta i krčevina: zabrani doseljivanja stranih kolonista; izgradi komunikacija, koje bi služile jedino pri- vrednim interesima naše zemlje, a ne tuđinu i strategiskim svrhama; povraćanja od strane vla- sti oduzetih nepokretnih imanja bilo privatnim osobama, bilo gradskim, seoskim ili vjerskim, odnosno zakupnim opštinama uz naknadu štete. Cjelokupna bosansko-hercegovačka akademska omla- dina u Beču. Akađemičari iz Hrvatske u Dalmaciji. — Na 23. o. mj. doći će u Dalmaciju nekoliko sanje: Preda mnom vidjeh čokot, na kojemu bi jahu tri loze, koje su polagano počele rasti, zele- niti se evasti, i zatim grožđe uzre. A u ruci mi bijaše čaša Faraonova, poberem grožđe i isejedih ga u čašu, što mi bijaše u ruci, i dadoh čašu Faraonu. A Josip mu odgovori; ovo znači: tri su loze tri dana. Još tri dama i Faraon će se spomenuti tvoje službe i opet će te postaviti u u pređašnju službu, i opet ćeš mu dodavati čašu.“ Gen. 40, 9 sq. Iz ovoga vidimo, da sv. Pismo zna za neuzavrelo vino, a osim toga i grožđe vi- še puta imenuje ,vino“, n. pr Jerem. 40, 10: .Berite vino i voće i ulje i stavljajte u sudove svoje“. I u nas ima sličnih izraza: ljetos vino dobro obećaje“ i druge. Ako još spomenemo, da se je na starome istoku pilo barem toliko neal- koholnoga, koliko i alkoholnoga vina, onda nam se ona mjesta sv. Pisma, što ih se obično navodi u prilog alkohola, prikazuju u čisto drugovačijemu svjetlu. Stalno je, da sv. Pismo ne može na jed- nome mjestu uopće zabaciti vino, a drugome ga opet hvaliti. 'To se prividno protuslovje ovako tumači: Sv. Pismo bez sumnje osuđuje opojno, alkoholno vino; pjanstvo mu je očito zlo. Dakle vino, proti kojemu sv. Pismo nema ništa, mora da bude bez tih učinaka, a to je svježe grožđe i naravno, neopojno vino, koje se je tada pilo tako obično, kako i opojno. Ovo tumačenje nije prisi- ljeno, paće obrnuto jest proti sv. Pismu ono tu- mačenje u prilog alkoholu, kako će nam to po- svjedočiti mnogo mjesta. 'Tako Gen. 27, 28: ,Bog ti dao od rose nebeske i dobre zemlje obilno žita i vina!“ Keel. 9, 7: ,Hajde i jedi hljeb svoj s radošću i veselo pij vino svoje“. 1 to da govori sv, Pismo ob onome vinu, o kojemu kaže: Ne gledaj na vino, ono kao zmija ujede, ono će te otrovati i pokvariti srce tvoje? Dalje u prilogu.