U DUBROVNIKU, 12, travnja 1906. Godina XVI. CRVENA KAVATSKA CIJENA JE LISTU | INOZEMSTVO: a L POSTARSKI TROŠKOVI "NAPRIJEDA: ZA DU OTE I ZA AU STRO-U SELO KO NE VRATI LIST, KA NA GODINU 10 K. Z D MU PRETPLATA MINE, ATRA SE DA JE PREDBROJEN I ZA DOŠASTO POLI GODIŠTE. A IZLAZI SVAKOG ČETVRTKA. POJEDINI BROJ 20 PARA. Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Ivo DeGiulli. Dubrovnik, 11. Aprila 1906. Sjednica saborskog kluba ,, Hrvatske Stran- ke“. — Današnji ,Narodni List“ donosi ovo priopćenje: Klub ,hrv. stranke“ dr- žao je sjednicu dne 9. o. m. u Spljetu, te je svestrano uzeo u pretres opći poli- tički položaj. Primio je na znanje izvje- štaj svojih delegata glede pregovora s vođama madžarske koalicije, izrazio im priznanje i zahvalnost na ustrajnom pa- triotskom trudu, samoprijegoru i uspje- šnom nastojanju, i očitovao im svoje nepo- kolebivo povjerenje, željom da jednakom patrijotič nom ustrajnosti nastave svoj rad. - Klub je odobrio rad hrvatskih zastu- pnika na carevinskom vijeću i izrazio im svoje potpuno povjerenje. Klub je primio na znanje ustanovljenje ,Starje- šinstva zajednice Hrvata i Srba“, izabra- Rijeci 20. veljače t. g. kome je da promič e i vidno predstavlja misao narodnog i političkog jedinstva Hrvata i Srba. Odobrio je izbor D.ra Trumbića u starješinstvo kao klubskog predstavnika i izabrao njegovim zamje- nikom D.ra Klaića Klub je primio na znanje izvještaj svojih izaslanika u odboru za pregovaranje sa talijanskim klubom dalmatinskog sabora i pridržao si je, da zajedno sa srpskim saborskim klubom uzme u meritorni pre- tres postulate izaslanika tajijanskog sa- horskog kluba. Zaključeno je nog na zadaća, nadalje da se ima sazvati širi sastanak ,hrvatske stranke“, i to na 14. svibnja u Spljetu u svrhu, da se provede njezina organizacija u cijeloj pokrajini. = Pošto je klupski predsjednik Dr. P. Cingrija zastupničkog 6. &. navršio. 35. god. rada, klub je zaključio pokloniti mu mje- deno poprsje, što ga izrađuje hrvatski umjetnik Ivan Meštrović u znak počasti priznanja njegovih patriotičnih zasluga, te je izabrao iz svoje sredine odaslanstvo lica, koje će mu poprsje predati. Povodom najnovijih događaja u Ugar- skoj, aslijed zaključka kluba, predsjednik Dr. Pero Cingrija poslao je novoimeno- vanom ministru Franju Košutu ovu brzo- javku: od ,. Nj. Pr. Frano Košut Budimpešta Klub ,Hrvatske stranke“ na saboru kraljevine Dalmacije, sakupljen na dana- šnjem sastanku u Spljetu, raduje +e Vašoj Preuzvišenosti i koaliciji, što joj je pod Vašim presjedništvom sretno uspjelo od- vratiti od Vaše domovine kobne poslje- dice prijetećeg apsolutizma, te je čvrito uvjeren, da zajednička akcija, upućena riječkom resolucijom, dovest će do posti- gnuća trajnog sporazumka izmeđa naših naroda, u kojem sporazumku leži sigurno jamstvo za njihovu sretniju budućnost. Dok se potpisani časti ovo priopćiti Vašoj Preuzvišenosti svesrdno se pridru- žuje ovim mislima i osjećajima i kao predsjednik odbora ujedinjenih hrvatskih i srpskih delegata. Kranjski sabor. — Kakovi kriteriji vode vla- du Gautsehovu u provađanju izborne reforme, dosta je jasno vidjeti po onomu, što se događa u saboru Kranjske, Tamo je ona prikazala takovu osnovu, da liberalnim zastupnicima nije preostalo drugo, nego upotrijebiti sva sredstva tehničke opstrukcije, samo da reforma ne uspije. Nama nije do toga, da se uplićemo u nu- tavnie. rasprave među slovenskim liberalima i kle- rikalcima, premda bismo imali dosta uzroka, da kao Hrvati pokudimo držanje Šušteršića i dru- gova. naime u krizi u monaihiji prionuli uz Beč, a kako shvaćaju slovensku uza- jamnost, dobro je osvjetlilo njihovo držanje u Oni su oto jednakog izbornog prava, konflilstu između Srbije i Austrije. Ako ipak spo- minjemo ove prizore u kranjskom saboru, to či- nimo samo zbog izjave vladine, da ona ne misli pokrajinske sabore uvađati opće izborno pravo. Naš je sabor lanjske godine jednoglasno zaključio, da Ova općenita izjava dira i Dalmaciju. se pozove vlada, neka saboru prikaže osnovu no- vog izbornog reda na temelju općeg, tajnog pa je red pitati, misli li se vlada i za dalmatinski sabor držati onog principa, koji proglasila u kranjskom saboru ? Ako su je mački veleposjed, tih za Kranjsku vodili obziri na nje- obzira u Dalmaciji nema. Kazali bismo dapače, da je današnji izborni red na temelju zastupstva interesa u Dalmaciji prosti apsurdum, upravo komičan, pa smo znatiželjni, hoće li ga vlada htjeti uzdržati usprkos jedno- glasnom zaključku sabora. Creseit eundo. Prava Crvena Hrvatska“ počela je u tom pogledu hramat, dok se nije kona- S prva je odobravala riječku resoluciju. Doskora čno izjavila protivna. U toj fazi govorilo se, kako U I y g Hrvati mogu sve o sebi, a sad je list dubrovač- kih pravaša počeo očijukat i sa madžaronima. Tko ne vjeruje, neka pročita vijest: ,Novi profesori zagrepskog universiteta, “ u zadnjem broju .P. €. H.“ Tu se čisto brani imenovanje Milera, koji je jedan od poboljih pravnika, zanesen za svoju struku,“ a za Roranera se kaže, kako , vele, Svakako oni spremi zaslužuju i redovnim putem, da. postana da je na svom mjestu“ po svojoj nešto više od ,pristava I. razreda“. 'Tko znade, Kršnjavi i kako je o radu Rorauerovu su- dio sam kako se profesorski zbor morao uteći laži te izjaviti, da je Rorauer pisao što nije pisao, samo da ga uzmogne predložiti za g g u njegovu imenovanju mo- redovita profesora, taj že vidjeti samo nagradu za političke usluge pa mora ustati proti ovakovoj profanaciji najvećeg učevnog zavoda Hrvatske. kad je pasti do toga, da piše podliske za Slično je obešćašćenje i onda vrijednom učenjaku Sišiću bilo Dnevni Last“. Mileru toga nije bilo potreba, jer je imao drugih preporuka Ovako. stvari stoje, a zaludno je prekrivati golotiniu smokvenim listom te kazati, da pišaći noi OVOM, dajeino pravo austrijskoj vladi, da uskrati našem sveučilišta reciprocitet. Još je pak gore ovakove nametnice u javnom životu Hrvat- ske zalijevati tjesnogradnim patriotizmom te bra- možda samo zato, jer Ako m kazati? niti postupanje Madžarona, ga ,Navi Srbobran“ tko će kudi. sami sebi ne kažemo istinu, nam je Kogliciju na vladi. Bilo je teško vjerovati, da će ovako iznenada doći do mira između krune i madžarske koalicije. Znalo se je, da to želi i jedna i druga stranka: kruna, jer je bila stavljena pred alternativu, da ili popusti, ili zabaci ustav; koalicija, jer m modernoj. državi ovakove ustavne krize moraju dovesti zemlju i do ekonomske krize, Ali premostiti opreke izgledalo je teško, gotovo nemoguće, a kad je ipak do toga došlo, treba kazati, da je i jedna i druga stranka nešto popustila. U čemu su popustili, to je još tajna, jer ne možemo vjerovati onomu, bečke novine iznose, Po njima bi se naime reklo, da je koalicija sve dala, ali između redaka lako je pročitati, da nije baš tako, kako bi bečki krugovi bili že- ljeli. Zadaća sadajnjeg ministarstva ogra- ničena je. Ono ima samo da provede iz- bore i u novom parlamentu protura t. zv. državne potrebe. Tada će doći na dnevni red izbovna reforma na temelju općeg i tajnog prava glasovanja. Kada ova bude glasovana, što tada? Ovdje zija praznina u bečkim vijestima, a kako dovle samo koalicija popušta, vjerojatno je, da će tada popuštati tko drugi, te da koalicija ima što Štamparija DeGiulli i dr. mati PRETPLATA I QG LASI SALJU SE UPRAVI, HVALE PLAĆA SE 40 PARA PO RETKU, TISKAJU po POGODBI I UZ RAZMJER AN garancija, da se krana ne će više opirati zahtjevima njezinim, kad bi i pored no- vog izbornog reda došla u sabor kao većina. Ovo riješenje po tomu ne bi bilo ko- načno, ali utire pute konačnom riješenju krize. Ono je stvorilo u Ugarskoj sasvim novu situaciju, koja se dakako mora odrazivati i u uređenju odnošaja Hrvat- ske i Ugarske. Sudeći po nekim znakovima reklo bi se, da koalicija želi i u Hrvatskoj pro- mjenu sistema, te da će nastojati, da među Hrvata i Madžara dođe do usrdno- sti, koje sada nema. Nu treba odmah istaknuti, da ta usrdnost treba da bude utemeljena na tvrdoj podlozi. Mi se ne možemo zado- voljiti, da Tomašića ne bude, nego da novo stanje bude odgovarati interesima Hrvatske. Pitanje je dakle, hoće li koa- licija sada, kad je došla na vladu, o se onoga, što je kao oporba priznala. Jer između nje i Hrvata nije doista došlo do formalnih dogovora, ali već tim, što je ona pristala, da se pregovori vode na te- melju riječke resolucije, ujedno je priznala opravdanost hrvatskih zahtjeva te preu- zela neke moralne obveze, koje jč sada kao vlada, u stanju, da izvrši. O ovomse sada živahno raspravlja u dal- iskim političkim i nepolitičkim krugo- vima.Jedni kažu, da hoće; drugi da ne će, ito uvijek promatrajuć stvar sa subjektivnog stanovišta. Mi naprotiv, kolikogod vjerovali u osobnu neporočnost Košuta, Apponya i Andrassvja, volimo se pitati: Postoje li još uvijek one prilike, koje zbliženje Hr- vata i Madžara čini nuždnim? pa kažemo: Ako koalicija nije popustila od svojih zahtjeva, tada joj Hrvata još uvijek treba; a ako je popustila, tad joj hrvatski poli- tičari treba da dokažu, da su u Hrvat- skoj samo mogući ili Tomašići, ili ljudi, koji hrvatski zbilja osjećaju, pa ne mogu trpjeti, da im domovina bude u položaju u kojem je sada. Ovu posljednju eventualnost bilježimo, ali Vo dodajemo, da smo uvjereni, kad ne bi Hrvatskoj došlo do posve- mašnje promjene sistema, krivicu ne bi imala samo koalicija, nego većim dijelom Hrvati. Sada naime, kad je i u Ugarskoj na dnevnom redu promjena izbornog reda, i kad bi htjeli, Madžari se ne bi mogli opirati, da ne dođe do promiene i u Hrvatskoj. Kad bi pak uz opće izborno pravo ipak u Hrvatskoj isplutali koje- kakvi Tomašići, tada ne bismo smjeli kriviti drugoga, nego samo žaliti, što nas je Bog ovake stvorio, te ne znamo biti slobodni ljudi. Znamo, da će nam reći, e ovake inatarnje sloboštine, koje bi se mogle po- stići u ovom času, još ne znače ono, što stavlja u izgled riječka resolucija, - ali treba držati na umu i to, da ako hoćemo reinkorporaciju Dalmacije i proširenje autonomije to ne ćemo nikad postići po ljudima poput Tomašića. Dajte nam Hr- vata, pa čemo učiniti Hrvatsku. Prigodom Jedne SERE Hrvatska stranka“ prama tomu mora da bade protiv svakoga cije- nferencije. narodna je stranka, pa panja narodne snage, a po gotovo onda, kala ide za ciljevima, koji protivi klerikalizmu kao političkoj stru i nijesu narodni. Zato se ona oja il z stoji da se interesi naroda podmetnu interesima svećenstva. S istoga uzroka ona ne može begenisati ni internacijonalnom kad cijeni, da se u sadanjim političkim prilikama u Kuropi, a napose u našoj monarhiji, može preći na rije- soci alizmu, A DOPISI EE pre ZA. ZA IZJAVE, PRIOPĆENA ZA OGLA 20 PAR POPU ST. SEPRANKIRAKA PISMA NE PRIMAJU e OGLASI KOJI SE VIŠE PUTA Pit svih onih socijalnih problema, kojih riješenje e. O nekakvom internacijonalnom pokretu u iv smislu moglo bi se govoriti samo onda, kad bi prije svim narodima bio zajamčen samo- stalan politički i narodni i ekonomski razvitak. Ali dok postoji bojazan, da će narodi ekonomski jači progutati slabije, dotle postoji i potreba, da narodne stranke okupe oko sebe cijeli narod bez razlike stališa. Pogibao je zajednička, pa treba da i borba a tu borbu treba voditi istim onim sredstvima, kojim se služe protivnici, da nas utamane. I kad bi ih htjeli birati, mamo ni vremena ni načina, pa sve kad bi soci- bude zajednička, za to ne- jalizam u nas preoteo maha, on bi bio teoretičan, a u praksi moralo bi se raditi donekle onako, kako se dosad radi, jer to ne zavisi o našoj volji, nego o prilikama, u kojim se nalazimo. S toga ne dije- limo mnijenje onih, koji u socijalizmu vide ne- kakvu neposrednu pogibao za t. zv. građanske stranke, ali trebalo bi opet biti slijep, da ne vidiš, kako se ekonomske opreke u Europi sve više zaoštravaju među pojedinim razredima pučanstva te kako nije vele daleko doba, kad će ono, što se obično nazivlje socijalističkim utopijama, u temelju potresti sadašnje ustrojstvo ljudskog društva. Način, kako socijalisti umišljaju buduće dr- žave, može se komu prikazati vjerojatnim, a drugi će ga proglasiti prostim apsurdom. Tko ima pravo, ipak sporedna stvar; glavno je to, da po- stoje one činjenice, koje -protivnici današnjeg društvenoj poretka navađaju u potvrdu svojega mišljenja. o potrebi = reforme. Tko zvani treći stališ izrabio je sebi na korist sve tečevine preo- kreta, lucije, te mješte da na pozicijama, otetim plemstvu što je kazivalo poznato geslo francuske revolucije, on je utemeljio svoju Ali baš u toj moći bila je i klica onoga, to je koji je nastao u povodu francuske revo- i svećenstvu, stvori ono, moć. da se razvilo. Ona se je naime kako se“ prije te- Plemstvo je kmetstvom što sada vidimo, temeljila opet na izrabljivanju, meljila moć plemstva. stvorilo sebi od seoskog pučanstva roblje, priki- vajuć čovjeka na zemlju, a građanstvo je postiglo to isto darivajuć mu slobodu da se seli. To je naime omogućilo nagomilavanje svijeta u grade- vima, gdje ga je čekala bijeda i kuburenje. Jeli čudo, da se baš iz tih krugova, koje je liberaltzam polovine. 19. vijeka prikratio, koje je stvoreno pomoću njih na njihovu štetu? Taj va- pa) za promje nom postaje dapače tim razumljiviji, uređenje društva približuje onomu, do čega je po predviđanju razumnijih moralo doći, kad se proglasilo slobodu pojedinca kao glavno prve dižu sada prosvjedi proti onomu stanju, što se više načelo za uređenje odnošaja među radnikom i po- slodaveem. Sloboda je po sebi stvar, koja bi morala biti ideal svakoj ljudskoj organizaciji, ali treba omogućiti svakomu, da se slobodom služi. Inače ona postaje zgodno sredstvo n rukama jačega, da tlači slabijega. Što će radniku u ugljeniku sloboda, da može gospodaru odjaviti radnju, kad ga čeka glad, ako ne radi? Gospodaru. naprotiv sloboda, daje u ruke sredstvo, da otpusti radnika, da ga drži u pokornosti i izvan fabrike; i ondje, gdje je za čovjeka najviše poniženje slušati. Ovu nesnosnu ovisnost radnika priznala su sva zakodavna tijela, ali neimadu snage ni odlučnosti, da je dokrajče, jer baš sloboda, koju zakoni garan- tuju poslodavcu, jedan je od glavnih uzroka, da se je industrija u zadnje doba razvila u nekim zemljama do nečavene visine. Njemačku. Tu od pučanstva. Sponinjemo sano in lustrije. živa vije trecine Sto je još znamenitije, porast pučan- stva u razmjeru je sa mžvojen isdasti e, što e reći, da kal ia huštrija 1+ + ia IMA O CA SVI NA Njemačka te ko đa osi oogla prehaniti svoje pu anstvo Nje aašisi leiava + obria av. taja ne uiaju, da pommogoa valniku, industriji ona sredstva,koja bi a e upotrebiti proti je mogla oslabiti konkurenciji sa drugim državama, gdje je ra- zmjer pučanstva prama prodakciji tla prirodniji. A kako s druge strane vide, da treba olakotiti