Br. 16. U DUBROVNIKU, 19. travnja 1906. Godina XVI. CRVENA MAVATSKA CIJENA JE LISTU 1 sU I ZA DU SROVNIE. : ZA E STRO-UGARSKU NA GODINU 10 K. ZA NE INOZEMSTVO: 10 K POŠTARSKI TROŠKOVI. SMA VRATI LIST, KAD MU PRETPLATA MINE, TRA SE DA JE PREDBROJEN 1 ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. IZLAZI SVAKOG ČETVRTKA. TIT POJEDINI BROJ 20 PARA. Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Ivo DeGiulli. Dubrovnik, 18 aprila. 1906. Brzojav Košutov. — Priopćili smo u prošlom broju brzojav Dr. Pera Čingrije, kojim je u ime kluba ,Hrvatske Stranke“ pozdravio nastup koa- licije na vladu. Danas donosimo odgovor Frana Košuta. Nijesmo uopće optimisti u prosuđivanju poli- tičkih izjava, jer znamo dobro lučiti riječi od rada. Papir je strpljiv, pa se često dogodi da se jedno piše, a drugo radi. Nu ovoga puta odstupamo od te reserve. Brzojav je Košutov svjedodžba brat- skih osjećaja, kojoj treba da vjerujemo, ako ne ćemo učiniti krivo cijeloj prošlosti Frana Košuta, koja nam jamči njegovu iskrenost i neporočnost. Kako je on izjavio, mi smo uvjereni da tako on i misli, i da će u tom smislu i raditi, a hoće li ga u tomu slijediti i drugi madžarski političari, zavisit će od toga, jesu li i oni uvjereni o potrebi spo- razuma između Hrvata Srba i njihova naroda, kako je uvjeren Frano Košut. Prigode, da to upoznamo, bit će doskora u izobilju, a najbolja su nastajni saborski izbori u banovini. Ovi valja da budu posve slobodni. Je- dino sabor, koji bude upravo predstavljati hrvatski narod, moći će da odstrani posljedice onoga nepo- vjerenja, koje se kroz nekoliko decenija Kuenove vlasti nagomilalo proti Ugarskoj. Narodna Stranka“. — Ona postupa sada, kao i prije. Dokaz su zagrebačke novine, koje nam dolaze bijele. One ne smiju da jave ništa, po čemu bi moglo izgledati, da bi dani Tomašićeva gospodstva mogli biti na izmaku. To odaje strah, koji je vlastodršce obuze, da im se dosadašnji pašalaci ne ustegnu, a steak je loš svjetnik, pa se ne bi nimalo začudili, kad bi oni još kakva krupnu opravili. Danu da vidimo, a u toliko ćemo upitati "Tomašića, čemu se boji, kad je narod za njim Zar ne vidi, da je u onom gadnom puzanju pred madžarskom opozicijom najteža osuda cijelog nje- gova rada? Koliko je truda njega stajalo, da se popne! Najsvetija građanska prava on je gazio. U čino- vniku nije vidio čovjeka nego slugu, njemu je bila zazorna svaka slobodna riječ, od sudova je učinio mjesta, gdje se je pravo najsmionije tlačilo Pa sve zašto! Da sam doživi i vidi, kako se ono stanje, koje je Kuen osnovao, «a on podržavao, osvećuje njima samijem. Jer im ne bi bilo potreba ni ulagivanja ni straha, da je za njima mješte čete činovnika, u kojima su ubili svako čuvstvo PODLISTAK. Rikoholizam | socijalno pitanje. Priredio L (Svršeta o 30. Njemački publicista A. Orel? piše o pred- metu : Ja se nalazim u središtu austrijskoga ra- dničkoga pokreta, pa mi je poznato, kako naše radničke crganizacije, naše mlade strukovne or- ganizacije, a ništa manje i naše politične organi- zacije i naše novinstvo živo trebuju požrtvovne volje i jakosti radništva. Poznato mi je, kako im je pomanjkanje novčanih sredstvi silna zavirica u radu. Dr. Pieper je kazao; Glavni uzrok, da se naprijed ne ide, kako bi bilo poželjno, jest gospodarenje s drobišem u društvima. Ali ja znam za sredstvo, kako tome pomoći, a taj je: Učinite, da vaši članovi budu apstinenti i to iz svijesti socijalne dužnosti, i vi ćete imati na ras- polaganju požrtvovnu, nesavladivo vojska pune blagajnice ! Ili zar nije istina, da baš radničke organi- zacije više puta osjete, da je alkohol. pogibeljan neprijatelj sloge ? Ne smijem propustiti, a da ovdje ne spo- inenem, kako je socijalna demokracija, ta majsto« rica taktike, već usvojila alkoholno pitanje, ne bi li se time okoristila za svoju strančansku. po- litiku. Ona sa svoje strane ima u tome potpuno pravo, ali isto tako naša je sveta dužnost, da se 2 i mi, ali isto tako dosljedno, latimo Toga "sred- % građanske neodvisnosti, narod, koji bi bio uvje- ren o nesebičnosti svojih zastupnika. Toga oslona Tomašiću fali, ili bolje nije ga nigda ni imao, jer ga nije ni mogao imati; zato strepi i klanja se svakomu, za koga misli da bi mu mogao pomoći. Kroz godinu dana. Sada, kad smo na nekom političkom obratu, nije suvišno osvrnuti se na rad hrvatskih stranaka kroz ovu godinu dana, da vidimo, jesu li dorasle svojoj zadaći, Prva je na redu ,narodna stranka“ u banovini. Ona je kao većina hrvatskog sabora bila pozvana, da prvo svega štiti naše današnje tekovine, a zatim, da radi, neka iz državne krize Hrvati barem iznesu ono, što bi im jamčilo, da im novo stanje ne će biti u budućno- sti pogibeljno po državni i narodni ra- zvitak. Ovo potonje nametalo joj se samo po sebi, jer je sama ,narodna stranka“ ka- zivala, da bi ono stanje, koje Madžari žele, moglo biti za Hrvatsku sudbonosno. Tre- balo je dakle promisliti i na budućnost, te računati s eventualnosti, da bi Madžari ipak mogli pobijediti. , Narodna stranka“ naprotiv založila se, da uzdrži ,status e. čijeneći da je u Beču našla priro- og saveznika, ali kako se nije mogla teći bojazni, da bi se položaj ipak mo- ) od jednom preokrenuti u prilog koa- aii. svrtala je oči i s one strane Drave, pokrivajuć ovu dvoličnu igru tobožnjom brigom za hrvatske interese. Koliko su ovi računi bili pogriješeni, sajbolje je pokazalo riješenje krize. I Beč bi dakako bio najradiji, da uzdrži »status quo“, ali kad je uvidio, da to nije moguće, volio je u monarhiji jednu Ugar- sku, nego li tri ili četiri. ,Narodna stran- ka“ cijenila je, da će izrabiti Beč, a Beč je izrabio nju, te je zapušta kao ocijeđeni limun. Crnac je izvršio svoju ulogu, može ići. Da su na Tomašića utjecali osobni motivi, o tomu nitko ne sumnja, ali kako se nijesmo obazirali na njih kod ,narodne stranke“, ne ćemo ni kod ,Starčevićeve Ciste Stranke Prava“ pod Frankovim vodstvom. Ostavimo dakle, što je Fran mislio, a pazimo što je govorio. On je sokolio na borbu za ,Veliku Hrvatsku“. Ljudima, koji ne mogu da uoče žalosno stva. Engleška, svičarska, holandeška, njemačka socijalna demokracija već su sašle na to bojno polje. Belgijska soc. demokracija pod vodstvom Vanderveldesa zahtijeva, da se alkohol odstrani iz do jedne društvene prostorije, a neposlušnim organizacijama prijeti, da će ih isključiti iz sa- veza. Isto tako .socijalno-domokratski sastanak u teču 1903 traži od članova, da se izmegju njih odstrani pogubno silenje na piće, 31. Većina naših protivnika smatra nas još svejednako za hipohondre, koji ćemo u nepresta- noj skrbi za zdravlje morati da se vazda zamo- tavamo u vunu i pamak. Ovo djetinarska pred- bacivanje pokazuje, da im fali ozbiljnosti, kao i nepristranosti i pravednosti. Svak se s malo nov- čića može uvjeriti, da naš pokret nema ništa za- jedničkoga s takovim budalaštinama. Ako dr. Beck tvrdi, da se apistinenti čuvaju kapljice ,iz straha pred vlastitom slabosti“, iz straha biva, da se ne bi podali pijanstva, to se onda ne može naći dovoljno jakih izraza, da se šigoše takovo predbacivanje. 'Takovim še eto sredstvima ljudi bore proti apstinenci! Ko će pobijediti, o tome mi danas više ne sumnjamo, jer ,niko ne može da znanstveno po- bije zahtijev potpune apstinence“. ,Sada se više he može da govori o boju ideja, kaže dr. Bleuler, nego taj se radi o vlastitoj. koži, o glavi. Ko za- govara presudu, koja se ne dade znanstveno po- duprijeti, nema nazora, o kom bi se dalo de- batirati. Što je za ljude bolje, piće ill apstinenca, Štamparija DeGiulli i dr. TA I OGLASI ŠALJUSE UPRAVI, A Pe UREDNIŠTVO te >) ZA JAVA PRIOPĆENA PO RETKU ZA OGLASE 2 PRETPLA ZAHVALE PLAĆA SE 40 PARA OGLASI KOJI SE PUTA RIMAJU SE. RR AJU PO POGODBI g Uz RAZMJERAN PoPUsT NEFRANKIRANA PISMA "e P! stanje, u koje je vladavina. Khuenova do- vela Hrvatsku, te ne mogu da razumiju, kako zaslugom Tomašića i drugova, ne- mamo %nage ni za ,Malu Hrvatsku“, mogla se je možda sadanja kriza prika. zati zgodnom, da se Hrvati oslobode i Beča i Pešte, te osnuju svoju državu. Ali ta borba za ,Veliku Hrvatsku“ izvrgla se samo u pobijanje rada onih stranaka, koje su ustale proti \gistemu, te je bio banovinu snizio na madžarski pašaluk. Čisti“ mješte da nas pomognu barem u tomu, da Hrvatskoj stečemo slobode, koja će joj biti najbelja garancija za vršenje nagodbe, poklonili su se Tomašićevcima. Dok su njihovi organi grmjeli proti re- solucijonašima natječuć se u psovkama i lažima sa ,Dnevnim Listom“, oni nijesu imali oštre riječi na politiku ,marodne stranke“. Ako je ovakovo postupanje bilo iskreno, tada ga možemo označiti u par riječi : Pravaši su ktjeli ili Veliku Hrvat- aku, ili neka sve bude, kako je sada. Ali da ne može dalje da bude, onako kako je sada, to su dobro shvatile hrvatske i srpske koalirane stranke u ba- novini, a najbolje ,hrvatska stranka“ u One su razumjele, da do neke e valja da dođe, a bilo. im je jasno,.ko hoće pobijediti u borbi između centaalističkog Beča i Madžara, . je vodila misao. Oni su $s strane vidjeli narod, koji zna, što: a s druge strane uski krug ljudi, koji je dino zma, što ne će, a ipak razumije, d je srednjemu vijeku odzvonilo. Beč je imao silu, ali mu je. nedostajala moralna snaga, pa je bilo lako predvidjeti, da će poslije duljeg uzaludnog otimanja ipak popustiti. I kad ne bi bilo drugih još znamenitijeh uzroka, koje bi nam _preporučali save- zništvo sa Madžarima, sama politička uvi- đavn ostnametala je dakle hrvatskoj politići onaj pravac, koji joj je udaren riječkom resolucijom. Predvidjeti naime pobjedu koalicije, a ne udesiti svoj rad prama tomu, bilo bi značilo političko samou- bojstvo. Pomislimo samo, koje bi sada bilo naše stanje, da nije došlo do riječke re- solucije. Beč i koalicija bili bi se svejedno nagodili, samo bi koalicija, neimajuć za- o tome se ne može, dok se oslanjamo na fakte, više prepirati, nego najviše može da bude pitanje, da li se priređivačima alkohola i trgov- cima smije i na dalje dopuštati, da se obogaćuju, na troškovima moralnih, društvenih i gospodar- skih žrtvi čovječanstva“. Mi moramo biti apstinenti, mi moramo ši- riti apstinencu, jer se samo i jeđino time može doskočiti zlu, jer se samo tako može odstraniti kleti običaj pića. Apstinencom moramo upozoriti ljude na alkoholno pitanje i ujedno im dokazati, da se i bez alkohola može živjeti, a to mnogi ni pomisliti ne mogu. ,Umjerenost“ je već zbog toga nesposobna da riješi alkoholno pitanje, jer se čovjek može da oduševi samo za gotovu, za čitavu stvar. Za umjerenost“ ne govori ništa, za apstinencu sve. Apstinenca je sgovjoć lju- bavi naprama bližnjemu. Pokret ,umjerenost“ bio je razumljiv i i mao je svojih zasluga u ono doba, kada alkohol- no pitanje nije bilo dovoljno razjašnjeno ni teo- retično mi praktično. I tako se njegova opravda- itoeb objasni historički: bijaše zaslužan, jer uti- iraše put našemu pokretu. Ali dandanas, kada je alkoholno pitanje potpuno dozorilo, kada se je i praktično iskustvo izjavilo za apstinencu, a proti pumjerenosti,, ne može više niti da bude govora o opravdanosti ,umjerenosti“ — ja ostarjela, preživjel se. Pa na pošljetku to moraju da uvide prista- še toga pokreta. Ti nije nikakova sramota pri- leđa u Hrvatskoj, bila prisiljena, da štogod popusti ili se dulje bori. Za to pak bismo platili samo mi. Banovina bi bila sma- trana kao osvojena zemlja, a za Dalmaciju nije bilo isključeno ni to, da provizorno pripadanje austrijskim zemljama postane ili definitivno, ili skoro definitivno. Riječka resolucija to je zapriječila. Zaslugom zastupnika, koji su je potpisali, Madžari su razumjeli, da u Hrvatima mogu naći prijatelja, a da to zavisi samo o njima. Zaslugom njihovom probudilo se se pitanje aneksije Dalmacije. To su vidljivi politički uspjesi, kojim se mogu ponositi začetnici preokreta u hrvatskoj politici. Priznaju im ih i pro- tivhici, kada kažu, da će sada vidjeti, što mogu resolucijonaši. Pri tomu su za- boravili, da su tu blaženu resoluciju već sto puta proglasili za uvijeke pokopanom. Organizacija ,,Hirvatske Stranke“. U prošlom smo broju javili priopćeno sa- bciskog kluba ,Hrvatske Stranke“ u Dalmaciji o zboru, koji je bio dne 9. i 10. ovoga mjeseca u Spljetu. Ono je najbolji odgovor glasinama, što su naumice u svijet širile, kao da u klubu po- stoje razlike u shvaćanju današnjeg položaja, te da se dosta zastupnika ne slaže sa postupanjem delegata u poslu riječkih pregovora. Toga među stranke“ nema, a' poku- šaji; da se takove razlike stvore, izjalovili su se. Klub je izrazio svoje neograničeno povjerenje svojim delegatima, on je uzeo na znanje ustro- jenje Starješinstva zajednice Hrvata i Srba, i odobrio rad zastupnika na carevinskom vijeću, pa dok je tako pokazao svoju kompaktnost i odlu- čnost prama vani, on se sprema, da stranačke redove veže čvrstom organizacijom, neka se neki pojavi ne budu uopće više ni ponavljali. U tu svrhu urečen je za 14. maja širi sastanak ,Hr- vatske Stranke“ u Spljetu. Ovakovu organizaciju smatrat će neki ne potrebnom i suvišnom, a spotnenut će u potvrdu toga ona vremena, kad je predšasnica ,hrvatske stranke“ nekadanja ,narodnasstranka“ cvala i bez organizacije. Najbolja je organizacija po: njihovu mišljenju zanos za narodnom stvari i povjerenje u vođe. Gdje toga nema, neće sačuvati stranku od rasula nikakva organizacija. I mi se tim slažemo, ali organizacija stranke ima služiti baš za to, da ovaj zanos i povjerenje znati, da stanovište, što se je nekada smatralo opravdanim, ne odgovara više napretku znanosti i da više ne može služiti za ipraksu. To se može priznati, to čovjeka ne ponizuje. Obrnuto: to do- kazuje, da se napreduje uz napredak znanosti, da se stoji na savremenoj visini. Riješenje alkohol. nog pitanja jest već zbog toga prilično lako, jer je čisto negativno: Doli s alkoholom! Tu ne tre- ba nikakova pozitivna rada. Pa osim toga lako je i zato, jer se u velikoj mjeri odstranjuje već time, što pojedinac, a da ga niko pri tome ne može smetati, sa samim ,ue ću“ pospješuje rije- šenje alkoholnog pitanja, Ali tu dolazi ,umjere- nost“, jadikuje nad alkoholizmem, tuži se, kako je teško proti njemu vojevati i propovijeda lju- dima — da piju alkohol! I:time sve siiitršuje! Riješenje alkoholnoga pitanj& dade se lako nasta- viti, kako valjda nijedno drugo socijalno pitanje, ali tu nadogje taj blaženi: pokret ,umjerenosti“ koji tuli: riješenje je nemoguće ! Ali onda napu- stimo svako vo socijalno djelovanje! Alkohol- no se pitanje dade riješiti, ali zato nečesa treba- mo, a to je; neutrudivo poučavanje i jedinstvena agitacija, |. Svakome, koji hoće da4spunja svoje socijal- na dužnosti, da radi na socijalnome polju, apsti- nena je danas imperativni Htahtijev. U prvome redu apstinenca ima socijalno značenje dobra ugleda. Verba movent, exempla trahunt.,Na dru- gome mjestu valja da promislimo, koliko se apsti- nencom dobije na silama, na novcu, na vremenu,