njeguje te ne dopusti, da se u naše redove ušu- ljaju protivnici. Vođi se ima dati prilika, da opći sa pripadnicima stranke, a njima, da ga čuju i kažu svoju. 'Tad će se stoprva razviti pravi stra- nački život, koji će "onemogućiti tajno rovarenje onih, kojima je naredna sloga zazorna. Za to radosno pozdravljamo poticaj naših zastupnika te želimo, da u narodu nađe dostojna odziva. Ovakova organizacija postala je za stranku potreba, a za pojedince dužnost, da je provedu. Nju zahtijevaju prilike u kojim živemo, borbe, koje nas čekaju. Ne smijemo dopustiti, da ih vode sami zastupnici, nego za njima treba da sto- jimo svi mi poredani po redovima. Spomenuli smo prilike, u kojima živemo, ali treba spomenuti i protivnike, s kojim ratujemo. S jedne je strane reakcija, s druge sami naši ljudi, koji bi htjeli dobro, a čine zlo, s treće ,pa trioti“, koji bi od politike htjeli učiniti vrelo do- bitka, s četvrte nezadovoljnici, koji bi sve bolje i ljepše uradili, a ne rade ništa. Svi ti ljudi, po- gibeljni i onako, postaju još pogibeljniji, kad se nađe nevidljiva ruka, koia zna u svoju svrhu u- potrijebiti i reakciju i poštenje i sebičnost i ne- zadovoljstvo, te ih združiti skupa. A po nekim znakovima sudeći, ta je nevidljiva ruka već na radu. Kud zamahne, sije smutnje i nepovjerenja; kud dosegne, piri vatru ljudskih strasti, da kad ne može inače, tako postigne svoj cilj. Proti takovu protivniku treba da se organi- zujemo. Njegovim intrigama treba da suprotsta- vimo složnu volju narode, koji se u stranku sku- pio. Ta se potreba ;i prije osjećala, a sada još više, što je došao čas, da ,Hrvatska Stranka“ ra- zvija jaku akciju u smislu svoga programa. Tko će toj akciji dati snage, ako joj ne dade sama stranka? Organizacija je dakle potrebita; ali nije dosta to kazati, već se treba i organizovati, a to u Dal- maciji nije laka stvar već obzirom na mjesne pri- like. Ona naime nema središta, koje bi bilo zgodno ishodište za takovu.organizaciju. Sela i gradovi, u kojim. narod raspršano živi, ne mogu biti u neprestanom doticaju među sobom, pa se treba obazirati-na ove tehničke poteškoće, ako hoćemo da organizacija ne bude disorganizacija. Uvjereni smo, da će uviđavnost i takt naših zastupnika znati prebrditi: sve poteškoće te da će oni predložiti organizaciju, koja če odgovarati svojoj svrsi, ali ako njihovo nastojanje ne nađe razumijevanja kod onih, koji su pozvani, da osnovu provedu, orga- nizacija će ostati uvijek samo na papiru. U — Bečke novine javljaju, da Gautsch misli učiniti parlamentarno ministarstvo. 'To je htio učiniti i'nazad nekoliko mjeseca, ali mu nije pošlo za rukom. — Vrijedi zabilježiti mišljenje českih političara, da se je stanje austrijskog mi- nistarstva pogoršalo uslijed riješenja ugarske krize pa da je lako moguće, da Gautsch bude prisiljen odstupiti još prije, nego parlamenat opet uzme u pretresanje osnovu o izbornoj reformi. O ovoj javljaju, da je Gautsch spravan povisiti nešto broj zastupnika Poljacima, Nijemcima i Talijanima (2), pa bi po ovoj preinaci Slaveni imali u par- lamentu samo dva zastupnika više nego sve druge Italija. — Reklo bi se, da je erupcija Ve- zuva pri svrsi. Tako barem cijeni prof. Mateueci, _koji cijelo ovo doba nije ostavio svoga mjesta na opservatoriju na Vesuvu. koliko se produlji život, što se sve opet može da posveti narodu, a prema tome treba da zaključi- mo: apstinenca je socijalna dužnost. Apstinenca je vječna propovijed narodu, kojemu je to nepre- stana opomena i poticaj na njegove socijalne duž- nosti, + isto je to i apstinentu, jer mu neprestan- ce spominje, da hoće vršiti socijalno djelo. Ova se vječna propovijed u svojim uspjesima ne mo- že nikada dovoljno nahvaliti. Kažu, da smo radikalni. Pa i jesmo! Biti radikalan znači biti dosljedan. Kažu, da smo fa- natici. Mi smo i to! Biti fanatičam isto je što biti uvjeren, da je podlost upoznati istinu, » ne uhvati ss i zastupati je i braniti. Logika i dosljednost! Bez ovoga dvoga niko nikada ne će ništa trajna i velika učiniti. Bez toga i alkohol će o- stati nesavladiv u posjedu svoje strašne vlasti. Ne- ka nas zovu kako hoće, radikalcima, fanatičarima —- pama je dosta znati, da se naše stanovište Njemačka se osvećuje Italiji, što je nije po- magala na konferenci u Algesiras, tim što ne će da izrazi svoje saučešće u golemoj nesreći, koja je bacila na prosjački štap hiljade naroda. II. Kod uzgoja treba primjera, jer su oni najjače srestvo koje može da od stakla učini vo- dnu i plodnu voćku. Dok dijete u kući od svo- jih roditelja gleda i vidi slabe primjere vjerojatno je, da će iste i ono poprimiti i po njima se vla- dati. Uprav ovakovi zli primjeri roditelja jesu rak-rana na već bolestnom i gnjilom tjelu odgoja u našim obiteljima. Pogledajte časom silu onih, koji preko mjerno uživaju alkohol, pa mi recite nije li to možda dotičnim ostalo još iz mladih dana, dok su u svojoj kući gledali takove primje- re, kod svojih roditelja. 1 zato je jedna od naj- težih posljedica slaba uzgoja prekomjerni užitak alkohola. iz kojoga se opet porađaju simptomi raznih bolesti, prelaznih po krvi na djecu od koljena do koljena. Druga posljedica slaba uzgoja našla je svoje zaklonište, svoju zaštitu u podignuću mnogih i mnogih popravilišta za skitnice, za o- stavljanu i slabim uzgojom zapuštenu djecu. Je- dan od znamenitih bečkih profesora medicine, govoreći jednom o raznim, na potomke djeluju- ćim bolestim, rekao je da bi ovakova popravilišta trebalo podizati i za našu inteligenciju. Zamaši- tost ovoga pitanja malo tko shvaća na prvi po- gled ili većina barem prelazi preko njega neka- kovim slado-gorkim posmjeliom. Htjeo bi ja ta- kove zapitati, neka mi reču što kod pojedinaca, kod obitelji, kod naroda djeluje najpogubnije ? Tko bi iskreno odgovorio rekao bi pokvarenost svake vrsti. Da pokvarenost, ali od te pokvare- nosti najjače zapuštenost djece, koja se iz male- nih nogu, bila muška ili ženska, nauče na razuz- dani užitak strastvenih nagona, na piće. 'Takovi pak da zadovolji svojim željama, svojim strasti- ma, u pomanjkanju srestava da će se na svaka- kova djela. Oni iz nižih slojeva varatiće, postati će kradljivci, lijenčine i skitalice od kojih nikom koristi nikakove a štete mnogo. 'To se osobito događa kod mladića i to ispod 20 godina. Sta- tistika zločinaca sviju država a osobito Francuske opravdava ovo moje mnjenje. Policajne novine gradova bilježe svakim danom silesiju miena o- vakovih malih ,bezgaćnika“. Kod inteligencije biva to drugčije. Pokvarena inteligencija eda uz- mogne žuriti kako se je naučila sjajno i ponpo- zna da uzmogne uzdržavati jačht8 i regimentu miljenica, jer pošteni rad nesmaže pokriće nje- nog vlastitog budgeta, prodaju se, služe tuđoj, po taman zatornoj ideji, postaju špijuni, ulizica, podkupljivci. Ova i slična zla, jedna, koja zara- zuju nižu klasu, a druga, koja zaražuju više kla- se, bila su od vajkada na propast pojedinaca, obi- telji, država. Što sruši Grčku, nego li podkuplji- vost. A kud ćemo boljega primjera do kima, do onih bolesti raka, slaboće tjela, anemije, koja otuđi državi mladost, radnu silu i dovode je do propa- sti. Primjer pokvarene inteligencije, koja narod upropašćuje odigrava se danas kod svih naroda pa i kod našeg maloga hrvatskoga naroda. Kad bi se moglo propitati visoke krugove osobito one preko Velebita koliko bi gnjileža samo otkrili. A svemu ovomu uzrok je slab odgoj, zli primjeri za mladih dana, kad je potrebno, da se trn oštri. Gospodarstveno propadanje veliki je zastoj u ži- votu naroda, ali on djeluje pogubnu na slobodu naroda a nikad na propast njegovu, jer narod zdrav i žilav nepropada ni u postavi, ni u siro nasilno gospodstvo postojećega društvenoga reda, u kojemu je prva na redu, da veći dio ljudi mo- ra da pade na prosjački štap, zato da šačica lju- di, nasićenih od galjenja, može živjeti u obilju i raskoši, u kojemu je isisavanje gospodarsko nače- lo, tlačenje slabijega pravica, sužanstvo naroda sveto pravo? Hoćete li nam pomagati, da drago- me našemu narodu opet povratimo kršćanstvo i kršćansku kulturu, hoćete li pomagati, da oborimo tvrdjave kapitalizma? Temelji toga barbarskoga poretka već klimaju. Stupevi što drže zgradu ka- pitalizma, već pucaju. A ti su stupovi nevjera, bezboštvo, lakomost, odiranje, isisavanje, siroma- štvo — a jedan se od njih zove — alkoholizam. Pa i taj puca pod pritiskom novoga pokreta. Potlačeni, siromašni! Tu je vaš din - duš- manin — kapital! Kršćani! Tuj je neprijatelj svega, što vam je sveto — kapitalistični društve- ni red.! Naprijed dakle, u boj proti alkoholizma ! Danas još se diže ta tvrdjava moderne krivice, već sutra počet će da pada. pa ako jednog dana pade u prah, počet će da klima i velika zgrada u svojim temeljima, & njezi- mih zidova navijestit će: dan je ja bli- zu! U Velojluci, početkom aprila 10906. maštvu. Anarhizam a donjekle i socijalno pitanje pitanja su, koja se izrodiše iz ovakova odgoja, slaba i nemoćna iz propadanja našega domaćeg obiteljskog života iz neobraženosti, u granicam umjerenosti žena-majka. Pak zar nije to toli raz- bukano žensko pitanje poteklo uprav odatle, što se je uvidilo da ovakove ženske, kakove su dan- danas ne mogu zaustaviti kol& slaba uzgoja, koja hrlimice lete uzbrdo. Rimska, recimo žena, bila je ropkinja do vjeka, ali u čemu je bilo pravo na njeni život u ruci mužu, u onom slučaju, kad bi se ogriješila o dvije kardinalne tačke, preljubo- dinstvo i pijanstvo. Ne vičemo zato na škole, nego na kuće, na majke i očeve, odakle potiče pravi uzgoj. Domaće vijesti. Brzojav Košutov. — Na brzojav Dr Pera Čingrije, kojim je pozdravio nastup koalicije na vladu, stigao je ovaj odgovor: Presvijetli gospodin Pero Čingrija: Nosim na vladu bratske osjećaje, kojima sam bio doslije proniknut. Sloboda i štovanje zakona u Ugarskoj imat će za posljedicu i štovanje slobode i zakona u Hrvatskoj — Frano Košut. "Telegram je napisan hrvatski. Frano Supilo o raspoloženju Madžara prama Hrvatima. — 0 tome piše ,Novi List“ od 15 travnja: Magjarski državnici vrlo dobro poznaju, što su iz Hrvatske napravili Kliuenovi ljudi, te da je sporazum Hrvata i Magjara apso- lutno nemoguć, ako bi Magjari ravnodušno gleda- li nevolje hrvatskog naroda. ,Možemo si pomisli- ti, kako je u Hrvatskoj — piše glavni organ Kossuthove stranke — ako mjesece naših muka pod Fejervaryevim režimom potenciramo na de- cenije“, — ,Mi ćemo pomoći vama Hrvatima“, re- kao mi je sin onog velikog ministra-predsjednika Batthyany-a, koji je za slobodu poginuo na stra- tištu, grof Teodor Batthy4ny, sli ćemo vam po- moći i ja sam uvjeren, da će hrvatski narod ostati našim trajnim prijateljem, jer narod neće za- boraviti onoga tko mu je pružio pomoćnicu ruku“, — ,Mi moramo sve učiniti“, izjavio mi je preko- jučer novi ministar i slavni državnik grof Appo- nyi u svom ministarskom kabinetu, u koji je tek stupio, ,da sačuvamo za nas simpatije južnih Sla- vena. To je blago, koje smo težkom mukom ste- kli, mi ga znamo cijeniti i ne odričemo ga se“. Isto tako misli ministar Polonyi, koji je mene, prostog hrvatskog novinara, u srdačnu govoru predstavio kao svoga prijatelja u skupu preko 200 madjarskih političara i posadio me na čelo stola između sebe i jučerašnjeg i sutrašnjeg pred- sjednika parlamenta Julija Justha. 'Tako misli i Justh, koji je u krasnoj i značajnoj nazdravici rekao, da Magjari neće nikad zaboraviti, da su ne- odvisni hrvatski elementi u najtežim njihovim časo- vima uz njih bili. Odgovor Franja Kossutha na brzo- jav dra. Pera Čingrije, koji ga je pozdravio na ime većine dalmatinskog sabora i na ime hrvat- skih i srbskih delegata, poznat je našoj javnosti. Svojim očima vidio sam radost vodje magjarskog naroda nad primjenim brzojavom. Sjedao sam uz njegov pisaći stol, kad je sastavljao onaj vele- važni odgovor, u kome naviješta, da sloboda i štovanje zakona u Ugarskoj mora imati za poslje- dicu slobodu i štovanje zakona u Hrvatskoj. Na njegovu izričitu želju preveo sam ga ondje od- mah hrvatski, jer je Košut htio, da na hrvatski pozdrav hrvatski odgovori, Diskrecija _i inte- res stvari vežu me da se dalje izrazujem. Ali mo- gu reći toliko, da kako misli Kossuth, tako misli Apponyi, Batthyani, Polonyi, Teleky, Thaly i t d., tako misli stari Rakosi i drugi; tako misle pred- stavnici mlade magjarske generacije, Somogy, Zoltan Lengyel, Zoltan Papp, mladi Madarasz, i t d., koji dapače idu još i dalje nego stariji. 1 kakogod, po riječima Apponyievim, simpatije juž- nih Slavena sačinjaju za Magjare dragocieno bla- go, koje oni neće da izgube, isto takovo drago- cieno blago ima naš narod u ovom krasnom i vanrednom razpoloženju magjarskih prvaka, koje mora da čuva i upotrebi za svoju i zajedničku korist. Dr. Rudolf Havass o željeznicama dal- matinskim, — U sjednici od 8. veljače 1906 ugarskog geografičkog društva držao je Dr. Ha- vasa predavanje o željeaničkoj svezi Spljeta s monarkijom, Vežući na vijest, da bečka vlada kani graditi šeljeznicu iz Kranjske preko Hrvatske u Spljet te tako vezati Dalmaciju s austrijskim ze- mljama, Havass ja razlagao, kako bi to bilo za U gar- sku štetno, pa dolazi do zaključka, da bi se ugar- ska vlada morala tomu svom snagom oprijeti, ali ujedno svom snagom nastojati, da se u interesu Ugarske Spljet preko Ogulina veže s Peštom. Hrvatsko pripomoćno društvo u Beču izabralo je u svojoj glavnoj godišnjoj skupštini na 31. ožujka 1906. slijedeći odbor: Predsjednik: Slavko Urpani, e. i k. dvorski tajnik Potpredsje- dnik: Ivan Gutunić, vinotržac. Tajnik: Dr. Ignjat Katalinić, sudski : Blagajnik; Dr. Frano ki , » Gospodnetić, minist. koncepista. Odbornici: Dr. "Tomo Matić, profesor, Mladen Škarica, stud. phil. Ivan Klemenčić, vježbenik kod uprave duhan. režije. Revizori; Marko Šebetić, inžinir, Dr. Vla- dislav Vranjican, odvjet. kandidat, Eugen Paut, inžinir. P. n. gg. članovi primiti će u najkraćem vremenu društveni ,Vjesnik“, iz kojeg će moći da razaberu društveno djelovanje u prošloj godini. Nova društvena adresa: VIII. Lerchenfelderstr. 44. Corriere dei Balcani. Pod ovim natpi- som u Rimu je ovoga mjeseca počeo izlaziti ve- liki politički list, kome je zadatak da talijansku čitalačku publiku upoznaje sa dogođajima na Bal- kanu i da talijanski narod u duhovnom 1 trgo- vačko-ekonomskom pogledu što tješnje veže sa svima balkanskim, naročito slovenskim narodima. Kako se ponaša Tomašić prama svojti: Novi Srbobran“ piše: Njegov tast Gaj postao je predsjednikom sudbenog stola u Zagrebu. Nje- gov pašanac Crnojević, prije odvjetnik u Dugom- selu, postao je kr. javni bilježnik u Zagrebu. Drugi njegov pašanac Partaš, do nedavna vladin tajnik, postao je odsječnim savjetnikom. Uz to je vladin povjerenik za hipotekarnu banku sa go- dišnjom stalnom platom od K 2400. Najmlađi njegov pašanac Oršanić dobiće, kako saznajemo, u najkraće vrijeme koncesiju, da otvori ljekarnu u Mitrovici. Svog nećaka Zdvoržaka, 23-godišnjeg mladića, Čeha, postavio je prokuristom i pred- stojnikom ureda centralne štedionice s godišnjom plaćom od K 6000, koji će iznos, iz razne na- grade, porasti ma više od 6000 K. Brata svog pašanca Svarca, nekad kotarskog prist iva, smje- stio je u pravnom odsjeku hipotek. banke. Sada- nji muž njegove prve žene Šuflaj, čovjek od 27 godina, imađe da postane sveučilišnim profeso- rom. Drugog Šuflaja, brata prvoga, namjestio je u pravnom odsjeku hipotekarne banke. Iz svog škribana Rorauera načinio je sveučilišnog profe- sora. Svog prijatelja Kaana načinio je ravnate- ljem parcelarne banke uz godišnju plaću od K 7200. Rajhercer je procjenitelj hipotekarne ban- ke, da uzmogne upravljati Tomašićevim imanjem. Svog posrednika Gavranića dao je izabrati u ze- maljski i državni sabor (oko 8000 kruna, a s bi- lježništvom preko 9000 kruna). Uz to mu je pri- bavio zastupstvo vojnog erara, što opet nosi do 6000 K godišnje. A prije nego ga je Tomašić digao, sjedio je kao besposlen advokat u velikoj kavani, baveći se u dokolici jedino kiparstvom. Tomašić se nudi. — U , Dnevnom Listu“ nudi se Tomašić koaliciji. , Narodna Stranka“ će podupirati patriotička nastojanja u izvršivanju državnih zadataka svake vlade, koja će rešpekto- vati nagodom «zajamčena prava kraljevina Hrvat- ske, Slavonije i Dalmacije“. Ovom prigodom bra- ni se od prikora, da je nar. str.4, ukinula sve ustavne slobode. Narodna stranka“ je s toga obuzdovala i štampu i ljude da predupredi veće zlo.“ Po ovim načelima bilo bi dozvoljeno i kra sti i ubijati, jer će se i od toga zla naći koje veće zlo. Politička mafija. — Pod ovim naslovom osvrće se ,Novi Srbobran“ na naše Arguse. O spletki, koju su spleli bili g. Franu Supilu, pri povijeda ovo: G. Frano Supilo na Rijeci trebao je baš ovijeh dana, kad je kriza došla u najaku- tniji stadijum, i kada se držalo da je u Ugarskoj apsolutizam neizbježan, biti smjesta baćen u ta- mnicu zbog veleizdaje. Stvar je bila već sasvi- jem udešena, Fejervarija su čak Argusovi dru- govi potpuno uvjerili o krivnji veleizdajnika Su- pila. Klevetnici su uvjerili Fejervarija, da Supilo i dr. spremaju oružani ustanak u Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji, i da? će u tu svrhu preu- zeti Supilo iz Italije 50 hilj. revolvera i 20 hilj. pušaka. U tom smislu izdana je već bila odred- ba iz Pešte, da se Supilo smjesta uhapsi i nad glavom njegovom visio je nekoliko: dana Damo- klov mač. Srećnim sticajem prilika ometeno je ovo ,preduzeće“, jer je u tom je došlo i riješe- nje krize u Ugarskoj! Supilo je trebao prvi do- pasti tamnice kao veleizdajnik, a za njim bi se redali svakako drugi ugledni ljudi, pristalice phovog kurza“. 1849-1906. — , Pokret“ upoređuje način pisanja sadašnjih Argusa sa načinom kako se sada piše o hrvatskom pokretu. 1 tada se govorilo o urotnicima i plaćenicima. 1 to su bili Andrija T. Brlić, Prica, Lentulaj, Kukuljević, Mažuranić. O ovomu se kaže, da je naj pogibeljniji i naj pre- kriveniji demagoga Dakle... nil novi sub sole. Proglas društva za pouku analfabeta. — Primamo; u današnjem modernom vijeku prosvjete, kada se pojedini, a napose maleni na- rodi gledaju othrvati tudjinskoj najezdi ne pušče- nim zrnom ili bajunetom — nego svojim kultur- nim radom, naš je hrvatski narod osudjem, da luta u tami neznaaja. Analfahetizam je teška i bolna rana na tijelu našeg naroda. Radi toga je nekoliko agilnih, spremnih i odlučnih sveučilišta- , raca postavilo temelj širokoj organizaciji, kojoj je