Saborski kandidati.

 

 

 

 

 

 

 

 

= 7 F I
\ M
Izborni kotar: Bira dne: Magiaroni i Frankovci | Seljačka stranka Udružena oporba | Izvan stranaka
| |
—_ II RA II
1. Zagreb I. 3. svibnja dr. Josip Pliverić dr. Josip Frank I =. | dr. G. Šurmin -
2 FIRE MS dr. Frepjo Spevec — dr. M. Tkalčić | pk z- x. grof. Kulmer
8 I. 3. s Ferdo Saj \ Ivan Peršić | dr. J. Štimac l
4. Osijek 8 g) na Oskar Welssmayer | i vi \dr. Pinterović a
5. i 8. : Penjić Bogdan l — |dr. VI. Kovačević | --
6. Varaždin 3. ši Imbro pl. Josipović | Josip Milković | -- | dr, P. Magdić | .
7. Zemun 8: i | Fridolin Kosovac \ — \dr. Milivoj Babić
p Karlopag 38. < | dr. Ivan Ratković | Jerko Pavelić — ich \
. ić 8. a “dr. Alek. Egersdorfer Mate Došen | M i Gjuro oT
10. Gračac 8. “ | Ged. Ilić zi — ! — | Pajo Ohrsdovi ić (=. a ei
11. Srb 4. jo | Petar Sorak pi ll | pr
12. & a - 4. š \ ija Mašić — U | Jovan Banjanin | —
13. Perušić 3, | Bela Adamović | Franjo Canjoga \ — | —
4. 3. jaje grof Kalmer  |dr. Živko Petričić I — :# | -
15. Brlog 5. Ladislav Krajacz Luka Maras = —
16. Korenica 3. \ Mile Zubović -— | Svetozar Pribičević pi
17. Senj (dr. Julije Rorauer | | Drago Vlshovi ić I — —
18. Ogolin | dr. Franjo Spevec | dr. Pajo Gahaj —
19. Plaški | Svetozar Kušević = | pi | - dr. Medaković Bogdan] =.
20. Slunj idr. Pero Gavranić M | E dr. Gustav Gaj --
21. Vojnić i | dr. Dušan Peleš | Pavao Gašparović | — dr. Božo Vinković —
22. Selce i | dr. A. Ngerederior | dr. Niko Veljačić | — dr. Bogos. zi DE

. Draganić
Jastrebarsko .

Psdrovi ina

Sv. rao čelas

. Samobor
Velika Gorica
Sisak

Doljnja Stubica

GO 0 95 DO 20 00 SO 18 DLS pj sj dje e ODES SE SS SEDIJE BEE DE

I |
ka Martine pop Mire 1 . Babić
|dr. L. Selw
pie Kovačević |
| Stjepan Huzek
| Franjo pl. Kufrin

Dragan Turk

li | Julije pl. “Janković

| Josip Belec dr. Vladimir Frank (dr. Ante Radić
| dr. Mile Starčević

PR sj , Horvat idr. Ante Pavelić |dr. Milan | Krištot

|dr. Lj. pl. Andrassy | Juraj Stolne ković — \dr. Ante Radić

\dr. ivica Frank | Josip Stić

| dr, Josip Pliverić |
| Nikola Kolar | dr. Ante Radić

'Lmjo grof Kulmer

  

 

\Gejza pl. Josipović | | Stjepan Radić

Erazmo Barčić
\ar. Aug. Harambašič |
| dr. we Magdić I si

 

l dr. E. Lakinić —
| Gustav Modrušan Pili
| \dr. A. Bauer \ 5

li pe Pasarić li —
| | Marko Mileusnić \ _

\ Franjo Forko ll
| Stjepan Zagorac
| Gra Tuškan \ o
| Gjuro Bedeković |
\ s

Vrginmost | | Gašo Dević | | Bude Budisavljević
lina. U | Dušan Sliepčević \ -- | | Svetozar. Pribičević | —

. Petrinja l I \ Ignjat Vukmanić | — \dr. Be njin Šupe _ Ljuba Babić-Gjalski | -
39. Kostajnica li Lavoslav Mašek I Luka Starčević ik. Medaković I
40. Krapina li dr. Brozo Brozović | — | 1 st žup. Cerovac | —
41.. Pregrada | Franjo Magjarek \dr. Vuk Kiš | - i dr. F. Vrbanić
42. Klanjec | — | dr. Ivo Elegović \dr. Milan Krištof € ezar Akači ić |
43. Ivanec l | dr. Gjuro Gruber Ivan Zatluka | | Milan_Kučenjak | = | Janko Šašel
44. Biškupec li \ Juraj Tomac *Stjepan Samlovič | dr Fran Vrbanić
45. Ludbreg 3. Franjo Tonković | Pavao Gašparović [Stjepan Ga Gombović M. Strabinšć ak žup. =
46. Novi Marof | 3. \dr. Oskar 1 Kiss | Juraj Tomac | _
47. Zlatar i 3. \ Dragutin ali oni Žerjavić | —
48, Bjelovar | 8 Milan ga Kulmer | Poroslav Ljubić | dr. M. Roje f -
49. Hercegovac I 3. i Jovan Sekulić NA Lakić, paroh | —
50. Čazma l 3. | ar Miroslav Strižić. | Blaž Fortič Stjepan Radić Ant. Kešer, odvj. = | -
51. Križ. \ r. Josip Frank I | i —
92. Sv. Ivan Žabno | | Antun Slapničar Zoo "Tomac | Stjepan Kadić jr M. Roje \ —
53. Križevci i Gjuro Sooš Fran Novak | rr. Forko, žup. \ -
a: Koprivnica X R. pi. Rukavina — Stjepan Zagorac E
36 Joso Ivanović i

ko ESDSS o s sao. že u # Srž Kr SRO OKA DRA o o Eo SEDE AES CE SG CC. > CECO NE AKT

4

8.

4.

4.

3.

tar prot var Andrija Peršić | Fran Fućek \ Tomo Jalžabetić l i Šafran
57. Novska i 3. | Gjuro Dedović | A. Harambašić —
58. Novagradiška I 3. dr. Luka Marjanović | Stjepan Šalić | Dragutin "Kovačević E. Barčić l —
59. Daruvar li 3. | dr. Ernest Miiller | — le P. Grahovac U —
60. rac | 8. dr Nikola Šobat | pi li pi dr. B. Stojanović l =
61. Vilićselo 4 |D. pl. Gvozdanović | Ivan Zatluka | I --
62. Požega \ 3. dr. Slav. Kiirschner / I dr. Božo v inković | —
63. Brod n. S ki 8 dr. Alezander Horvat | = Be sajenim Šupe rina. e Vatroslav Brlić | --
64. Garčin | 3. | Krunoslav v Bešlić = lija Martinović . Novose | —
65, Virovitica 3. | Vlad. grof Janković — | Ivan Jemeršić
66. Slatina 3. | dr. Drag. Benak — U lar. Pero Belobrk —
67. Poljnji Miholjac 3. | Levin Cavrak — — — \ —
68. N 3. dr. T. grof Pejačević — | li --
69. > 3. Gustav grof Normen -- — ar Ivan Lorković ie | —
70. Vuka 3. | Stjepan Barlović — — A. Berenić li --
71. Djakovo | 3. Ant. Švaremajer | — — | Vatroslav Rački U —
72. Dali l 3. Bi M. pl. Maksimović ij , Magarašević li —
73. Vukovar ll 3. | Ervin _pl. Cseh — — i F. Paleček I —
14. ze X. 3. Rajačić ! — — | dr. L. Nikolić u
75. | 8 dr. S. Sumanović — — \dr. Ž. Miladinović | —
76. Morović 3. Stevo Popović Vacki - -- | dr. ušan Popović _
77. lok 4. te Avakumović pl — | dr, Žarko Miladinović | —
78. Mitrovica 3. iro pl. Milekić — _ | —
79. Martinci | 5. “dr. T. Nedeljković | -- — | | dr. Ant. Bogdanović \ —
80. Ruma M 3 |Ferd. Riester ll — — I -
81. Hrtkovci 4 Jovan Šević — — la« Nikola a Gjurgje vić. -
82. Irig 3. | Vaso Gjurgjevič | — — \dr. M. Lisavac —
83. Karlovci 5. dr. Laza Sekulić li — — | dr. Gjor. Krasojević | I -
84. Stara Pazova 3. Nikola Petrovic — — “dr. Gjor. Krasojević | —
85. Simanovci 4 Stevo Popović Vasin - - | dr. I. Radivojević —
86. Vinkovu ke dr. Stjepan Tropš (dr. L, Plemić —
87. Cerna I 5. \dr. Milivoj, Maurović dr. Ilija Ajanić | Gjuro Sekulić | dr. Jančiković li -
88. Bošnjaci kb & idr. Josip Šilović | Antun Jemrić — \ Josip Purić
\ (i

 

niji, učenjaci, političari rađaju. Laž je kad se
tvrdi da zločinci nose u sebi klicu pogubne
strasti, zatorna djelovanja od svog poroda. U pr-

IV. Rekao sam sadnji put, da je organiza-
cija ženskog svijeta počela u Americi. Tu su po
prvi put ženskinje očutile u kakovoj su podre-
đenosti u koju ih dovede ljudska zajednica nez-
najuči, da pravedno sudi jednim kao i drugim.
'Ta udruženja američka nebijahu nikakova gos-
pojinska društva stvorena zabava redi ili slično-
ga, nego stvorena upravo sa statutima za svoje
oslobođenje. Znam, da ih uprav na ovu tačku
većina viče, govoreći tobože, ženjskinjama ne
treba društva, njima ne treba organizacije, polje
njihova rada jest kuća, kućni domaći poslovi ono
oko čega imaju one, da se bave, da upravljaju.
Da, to je donekle istina, da je kuća najpreča za
ali je lažno kad se apodiktično
odgoja onaj, koji se izvija između

vom slučaju zatvorimo sve škole, ukinimo insti-
tute, parajmo knjigu, netrebaju nam, narav će da
stvori jedno veliko slovo, iz kojeg će i po kojem
će biti čovjek nad čovjekom, po kojom će svojom
pameću imponirati drugim, po kojom će stvarati
razne zakone, a ljudi će ga zvati, matematičarom,
fizičarom, astronomom i t. d. Pustite čovjeka bez
odgoja i to višeg, uzvišenog odgoja, pa od njega
ne dobijate nikada ništa. Narav, daje nješto, ra-

kao je u jednom svome esay Macaley, ali to nešto
treba zalijevati, obrađivati, odgajati, njegovati. A
ovo opet, kaže major Lippich, pisac zlatne knjige
o uzgoju, premda vojnik, a ovo opet može da

renost razbit će se na spoznaji. Tko Vam manje
poznaje svijet do onih, koji svoj odgoj stvore,
sebi među zidinama. Te će najprvo u svijetu, jer

ga ne poznaju i posrnuti, izgubiti se, zbog nika-
kove spoznaje svijeta i njegovih mana, strasti,
navika i varka. Nije zato potrebno, osobito mla-
doj duši, otkriti sve, pokazati sve. U takvom slu-
čaju primit će dok je mlad, što nije kadar da
probavi, gutat će i žvakat će, naudit će mu pro-
bavi, kao i premnoga hrana želudeu, i on će se
također u svijetu izgubiti. Treba naći srednji put
malo po malo otkrivati zastor svijetskih boli i
strasti, davati djetetu, mladiću pravu dozu svijet-
skog otrova, neka ga pije, neće mu pokvariti
krv i uvijek će moći+da nanj djeluje protuotrov,
nego li kad bi popio čitavu čašu na jednom.

U drugom slučaju, u slučaju postanka zloči-
naca, tzkođer nije pravedna ni istinita ona tvrdnja.
Malo će te naći ljudi znanjem oboružani, u svijetu

dobrim odgojom zadojenih koji će Vam
doći do ideje, du ubijaju, da kradu. Takovi su
obično ili Lanbrossijevi ljudi, dušom  bolestni, ili
zločinci stvoreni, prilikama, zlom okolicom. Čitaj
te Gorkia, Dostojevskog, promatrajte njikove ju-

nake, pak naći ćete doduše, ali rijetko, inteligenciju
propalu do skrajnosti, premda je i to propadanje
uvijek različito od onog nižih klasa, ali će te zato
nači ovih drugih na _izobilj. — Kriminalistika
francuska iznaša nam mnogo slučajeva, osobita
čedomorstva, koja vojuju za moju ideju. Ali zato
gibki, elastični francuski duh shvaća to, pa zato

je i stvorio kriminalno-penalni postupnik svoje

vrsti. Za ne imati ovo društvo ja pripoznajem pra-

vednu organizaciju žena, koja iz Aamerike prieđe

Belgiju, Njemačku, Francusku, Italiju i Austriju.
8. P.

 

Sedmični pregled.

Grčko-rumuniski spor. — Nije tome
davnoštosuseodnošaji među Grčkom i Bugarskom
silno bili zaoštrili. Uzrok tome bijaše zlo postu-
panje grčkih četa, kao što i patrijarhe u Mace-
doniji. To postupanje prisililo je rumunjsku vladu
da izda ,Zelenu Knjigu“ u kojoj se prikazala sva
nedjela što ih počiniše grčke čete rumunjskom
živja u Macedoniji i otpornost patrijarhe pre-
ma rumunjskim sveštenicima. Jesu li Rumunji
otvorili u kojem mjestu školu, eto ti grčkih četa,
da izmrevare učitelja a školsku zgradu zapale.
Iste čete napadaju ramunjska sela, oplijene ih ili
prisile stanovnike, da se izjave za grčku školu;
dapače ih često puta uvje ravaju kako su oni Grei
a ne Kurovlasi ili Vlasi (pogrdno ime za Rumu-
nje). Te razbojničke čete dosta puta pre «vodi
koji časnik grčke vojske,
smima, što su ih Rumunji dosta puta zaplijenili
očito izbija da je grčka vlada podupirala ustaše
proganjanju Rumunja iz-

te po tom kao i po pi-

ljudima i novcem. U
gleda, da patrijarha natkriljuje i same ustaše. Za
lena Knjiga navađa stotine imena rumunjskih
sveštenika, koje je patrijarha udario anatemom ili
dae zatvoriti u koji samostan samo s toga što su
služili sv. misu ili propovijedali ili pokopali mr-
tvaca ili krstili ili koje druge obrede vršili u ru-
A koliko je tih rodoljubnih sve-
te bili na

munjskom jeziku.
štenika palo u ruke grčkim ustašama,
svaki način mučeni, a mnogi od njih pod muka-
ma ispustili i dušu? Sva su se ta zlodjela izva-
dala samo s toga e bi se helenizovalo Rumunje,
pa nije ni čudo što je ramunjska ustala, da oštro
protestvuje proti tom postupanju te u svojoj Ze-
lenoj Knjizi optužila u prvom rodnu grčku vladu.

Radi toga eto dogodio se bijaše spor među
Grčkom i Rumunjskom, koji je lako mogao za-
vađene vlasti dovesti do rata.
da će se i ovaj spor mimo riješiti, jer je grčka
vlada poslala svoga izaslanika Baratassi-a, gene-
ralnog konsula u Plovdinu, u Bukarešt,
kuša izravnati spor. Bugarska vlada izjavila se
spremnom izmiriti se

Na sreću izgleda

da po-
s Grčkom, samo nek se
ova obveže vršiti slijedeće juvjete: 1. Grčke se
čete moraju maknuti iz Macedonije, a grčka vlada
nek se obveže uznastojati svim sredstvima prije-
priječiti udruženja takvih četa. II. Patrijarha mora
priznati sultanove inade, te odobriti imenovanje
svećenika, koji će u mjestima gdje živu Rumu-
nji obsluživati službu božiju u rumunjskom jeziku.
HI. Greci se ne smiju opirati ustanovljenju i na-
predku rumunjskih škola u Macedoniji.

Ovi uvjeti mira bili su javljeni i ostalim
evropejskim vlastima, koje su im priznale ispra-
vnost. Grčka vlada načelno pristaje uz zadnja
dva uvjeta, dok za prvoga veli, da pošto je Ma-
cedonija pod turskom vlasti, to je Carigrad i du-
žan, da uspostavi red u zemlji. Uza sve to opće-
nito se drži, da će grčkom izaslaniku Baratassi-u
poći za rukom poravnati spor.

Srbija. — Pašiću, vođi starih radikala,
čim se, da je pošlo za rukome sklonuti mlade ra-
dikale, na potporu kabineta; jer tako samo može
se razumijeti zašto je Pašić preuzeo sastav mini-
starstva. Ministarstvene lisnice podijeljene su o-
vako: Pašić presjednik i ministar vanjskih po-
slova; Protić je preuzeo unutrašnje poslove, Pača
financiju, Nikolić prosvijetu, Vešnić pravosuđe,
Velimirović gradjevinu, Popović privreda, a rat
Živković.

Kriza u Gautschovom kabinetu. —
Poznata Gautsehova osnova o obćem izbornom
pravu bila je naišla na silan otpor gotovo svih
klubova zastupanih u carevinvkom vijeću, a naj-
više joj poteškoća staviše Poljaci. Oni se izraziše
za opće izborno pravo, ali ih Gautsehova osnova
nije ni malo zadovoljavala, jer im, tako su oni
govorili, ne same ne daje 118 zastupnika, koliko
ih ide prema broju žiteljstva Galicije, nego ih ne
izravnjava niti & Bukovinom Nadalje osnova nije
im proširivala zakonodavno i upravno autonomno
pravo zemlje.

Gautsch je nastojao Poljake zadubiti za
svoje osnove, te im je predlagao kompromis, po
kojemu bi Poljaci dobili 98 zastupnika i poslali
dva ministra u parlamentarno ministarstvo. Polj-
ski klub držao je stoga vijeći u Beču gdje se je
razpravljalo o predloženom kompromisu. Vijeću
su prisustvovali osim, svih članova kluba, ra

tar dr. Pientak, upravitelj austro-ugarske bank