Saborski kandidati. = 7 F I \ M Izborni kotar: Bira dne: Magiaroni i Frankovci | Seljačka stranka Udružena oporba | Izvan stranaka | | —_ II RA II 1. Zagreb I. 3. svibnja dr. Josip Pliverić dr. Josip Frank I =. | dr. G. Šurmin - 2 FIRE MS dr. Frepjo Spevec — dr. M. Tkalčić | pk z- x. grof. Kulmer 8 I. 3. s Ferdo Saj \ Ivan Peršić | dr. J. Štimac l 4. Osijek 8 g) na Oskar Welssmayer | i vi \dr. Pinterović a 5. i 8. : Penjić Bogdan l — |dr. VI. Kovačević | -- 6. Varaždin 3. ši Imbro pl. Josipović | Josip Milković | -- | dr, P. Magdić | . 7. Zemun 8: i | Fridolin Kosovac \ — \dr. Milivoj Babić p Karlopag 38. < | dr. Ivan Ratković | Jerko Pavelić — ich \ . ić 8. a “dr. Alek. Egersdorfer Mate Došen | M i Gjuro oT 10. Gračac 8. “ | Ged. Ilić zi — ! — | Pajo Ohrsdovi ić (=. a ei 11. Srb 4. jo | Petar Sorak pi ll | pr 12. & a - 4. š \ ija Mašić — U | Jovan Banjanin | — 13. Perušić 3, | Bela Adamović | Franjo Canjoga \ — | — 4. 3. jaje grof Kalmer |dr. Živko Petričić I — :# | - 15. Brlog 5. Ladislav Krajacz Luka Maras = — 16. Korenica 3. \ Mile Zubović -— | Svetozar Pribičević pi 17. Senj (dr. Julije Rorauer | | Drago Vlshovi ić I — — 18. Ogolin | dr. Franjo Spevec | dr. Pajo Gahaj — 19. Plaški | Svetozar Kušević = | pi | - dr. Medaković Bogdan] =. 20. Slunj idr. Pero Gavranić M | E dr. Gustav Gaj -- 21. Vojnić i | dr. Dušan Peleš | Pavao Gašparović | — dr. Božo Vinković — 22. Selce i | dr. A. Ngerederior | dr. Niko Veljačić | — dr. Bogos. zi DE . Draganić Jastrebarsko . Psdrovi ina Sv. rao čelas . Samobor Velika Gorica Sisak Doljnja Stubica GO 0 95 DO 20 00 SO 18 DLS pj sj dje e ODES SE SS SEDIJE BEE DE I | ka Martine pop Mire 1 . Babić |dr. L. Selw pie Kovačević | | Stjepan Huzek | Franjo pl. Kufrin Dragan Turk li | Julije pl. “Janković | Josip Belec dr. Vladimir Frank (dr. Ante Radić | dr. Mile Starčević PR sj , Horvat idr. Ante Pavelić |dr. Milan | Krištot |dr. Lj. pl. Andrassy | Juraj Stolne ković — \dr. Ante Radić \dr. ivica Frank | Josip Stić | dr, Josip Pliverić | | Nikola Kolar | dr. Ante Radić 'Lmjo grof Kulmer \Gejza pl. Josipović | | Stjepan Radić Erazmo Barčić \ar. Aug. Harambašič | | dr. we Magdić I si l dr. E. Lakinić — | Gustav Modrušan Pili | \dr. A. Bauer \ 5 li pe Pasarić li — | | Marko Mileusnić \ _ \ Franjo Forko ll | Stjepan Zagorac | Gra Tuškan \ o | Gjuro Bedeković | \ s Vrginmost | | Gašo Dević | | Bude Budisavljević lina. U | Dušan Sliepčević \ -- | | Svetozar. Pribičević | — . Petrinja l I \ Ignjat Vukmanić | — \dr. Be njin Šupe _ Ljuba Babić-Gjalski | - 39. Kostajnica li Lavoslav Mašek I Luka Starčević ik. Medaković I 40. Krapina li dr. Brozo Brozović | — | 1 st žup. Cerovac | — 41.. Pregrada | Franjo Magjarek \dr. Vuk Kiš | - i dr. F. Vrbanić 42. Klanjec | — | dr. Ivo Elegović \dr. Milan Krištof € ezar Akači ić | 43. Ivanec l | dr. Gjuro Gruber Ivan Zatluka | | Milan_Kučenjak | = | Janko Šašel 44. Biškupec li \ Juraj Tomac *Stjepan Samlovič | dr Fran Vrbanić 45. Ludbreg 3. Franjo Tonković | Pavao Gašparović [Stjepan Ga Gombović M. Strabinšć ak žup. = 46. Novi Marof | 3. \dr. Oskar 1 Kiss | Juraj Tomac | _ 47. Zlatar i 3. \ Dragutin ali oni Žerjavić | — 48, Bjelovar | 8 Milan ga Kulmer | Poroslav Ljubić | dr. M. Roje f - 49. Hercegovac I 3. i Jovan Sekulić NA Lakić, paroh | — 50. Čazma l 3. | ar Miroslav Strižić. | Blaž Fortič Stjepan Radić Ant. Kešer, odvj. = | - 51. Križ. \ r. Josip Frank I | i — 92. Sv. Ivan Žabno | | Antun Slapničar Zoo "Tomac | Stjepan Kadić jr M. Roje \ — 53. Križevci i Gjuro Sooš Fran Novak | rr. Forko, žup. \ - a: Koprivnica X R. pi. Rukavina — Stjepan Zagorac E 36 Joso Ivanović i ko ESDSS o s sao. že u # Srž Kr SRO OKA DRA o o Eo SEDE AES CE SG CC. > CECO NE AKT 4 8. 4. 4. 3. tar prot var Andrija Peršić | Fran Fućek \ Tomo Jalžabetić l i Šafran 57. Novska i 3. | Gjuro Dedović | A. Harambašić — 58. Novagradiška I 3. dr. Luka Marjanović | Stjepan Šalić | Dragutin "Kovačević E. Barčić l — 59. Daruvar li 3. | dr. Ernest Miiller | — le P. Grahovac U — 60. rac | 8. dr Nikola Šobat | pi li pi dr. B. Stojanović l = 61. Vilićselo 4 |D. pl. Gvozdanović | Ivan Zatluka | I -- 62. Požega \ 3. dr. Slav. Kiirschner / I dr. Božo v inković | — 63. Brod n. S ki 8 dr. Alezander Horvat | = Be sajenim Šupe rina. e Vatroslav Brlić | -- 64. Garčin | 3. | Krunoslav v Bešlić = lija Martinović . Novose | — 65, Virovitica 3. | Vlad. grof Janković — | Ivan Jemeršić 66. Slatina 3. | dr. Drag. Benak — U lar. Pero Belobrk — 67. Poljnji Miholjac 3. | Levin Cavrak — — — \ — 68. N 3. dr. T. grof Pejačević — | li -- 69. > 3. Gustav grof Normen -- — ar Ivan Lorković ie | — 70. Vuka 3. | Stjepan Barlović — — A. Berenić li -- 71. Djakovo | 3. Ant. Švaremajer | — — | Vatroslav Rački U — 72. Dali l 3. Bi M. pl. Maksimović ij , Magarašević li — 73. Vukovar ll 3. | Ervin _pl. Cseh — — i F. Paleček I — 14. ze X. 3. Rajačić ! — — | dr. L. Nikolić u 75. | 8 dr. S. Sumanović — — \dr. Ž. Miladinović | — 76. Morović 3. Stevo Popović Vacki - -- | dr. ušan Popović _ 77. lok 4. te Avakumović pl — | dr, Žarko Miladinović | — 78. Mitrovica 3. iro pl. Milekić — _ | — 79. Martinci | 5. “dr. T. Nedeljković | -- — | | dr. Ant. Bogdanović \ — 80. Ruma M 3 |Ferd. Riester ll — — I - 81. Hrtkovci 4 Jovan Šević — — la« Nikola a Gjurgje vić. - 82. Irig 3. | Vaso Gjurgjevič | — — \dr. M. Lisavac — 83. Karlovci 5. dr. Laza Sekulić li — — | dr. Gjor. Krasojević | I - 84. Stara Pazova 3. Nikola Petrovic — — “dr. Gjor. Krasojević | — 85. Simanovci 4 Stevo Popović Vasin - - | dr. I. Radivojević — 86. Vinkovu ke dr. Stjepan Tropš (dr. L, Plemić — 87. Cerna I 5. \dr. Milivoj, Maurović dr. Ilija Ajanić | Gjuro Sekulić | dr. Jančiković li - 88. Bošnjaci kb & idr. Josip Šilović | Antun Jemrić — \ Josip Purić \ (i niji, učenjaci, političari rađaju. Laž je kad se tvrdi da zločinci nose u sebi klicu pogubne strasti, zatorna djelovanja od svog poroda. U pr- IV. Rekao sam sadnji put, da je organiza- cija ženskog svijeta počela u Americi. Tu su po prvi put ženskinje očutile u kakovoj su podre- đenosti u koju ih dovede ljudska zajednica nez- najuči, da pravedno sudi jednim kao i drugim. 'Ta udruženja američka nebijahu nikakova gos- pojinska društva stvorena zabava redi ili slično- ga, nego stvorena upravo sa statutima za svoje oslobođenje. Znam, da ih uprav na ovu tačku većina viče, govoreći tobože, ženjskinjama ne treba društva, njima ne treba organizacije, polje njihova rada jest kuća, kućni domaći poslovi ono oko čega imaju one, da se bave, da upravljaju. Da, to je donekle istina, da je kuća najpreča za ali je lažno kad se apodiktično odgoja onaj, koji se izvija između vom slučaju zatvorimo sve škole, ukinimo insti- tute, parajmo knjigu, netrebaju nam, narav će da stvori jedno veliko slovo, iz kojeg će i po kojem će biti čovjek nad čovjekom, po kojom će svojom pameću imponirati drugim, po kojom će stvarati razne zakone, a ljudi će ga zvati, matematičarom, fizičarom, astronomom i t. d. Pustite čovjeka bez odgoja i to višeg, uzvišenog odgoja, pa od njega ne dobijate nikada ništa. Narav, daje nješto, ra- kao je u jednom svome esay Macaley, ali to nešto treba zalijevati, obrađivati, odgajati, njegovati. A ovo opet, kaže major Lippich, pisac zlatne knjige o uzgoju, premda vojnik, a ovo opet može da renost razbit će se na spoznaji. Tko Vam manje poznaje svijet do onih, koji svoj odgoj stvore, sebi među zidinama. Te će najprvo u svijetu, jer ga ne poznaju i posrnuti, izgubiti se, zbog nika- kove spoznaje svijeta i njegovih mana, strasti, navika i varka. Nije zato potrebno, osobito mla- doj duši, otkriti sve, pokazati sve. U takvom slu- čaju primit će dok je mlad, što nije kadar da probavi, gutat će i žvakat će, naudit će mu pro- bavi, kao i premnoga hrana želudeu, i on će se također u svijetu izgubiti. Treba naći srednji put malo po malo otkrivati zastor svijetskih boli i strasti, davati djetetu, mladiću pravu dozu svijet- skog otrova, neka ga pije, neće mu pokvariti krv i uvijek će moći+da nanj djeluje protuotrov, nego li kad bi popio čitavu čašu na jednom. U drugom slučaju, u slučaju postanka zloči- naca, tzkođer nije pravedna ni istinita ona tvrdnja. Malo će te naći ljudi znanjem oboružani, u svijetu dobrim odgojom zadojenih koji će Vam doći do ideje, du ubijaju, da kradu. Takovi su obično ili Lanbrossijevi ljudi, dušom bolestni, ili zločinci stvoreni, prilikama, zlom okolicom. Čitaj te Gorkia, Dostojevskog, promatrajte njikove ju- nake, pak naći ćete doduše, ali rijetko, inteligenciju propalu do skrajnosti, premda je i to propadanje uvijek različito od onog nižih klasa, ali će te zato nači ovih drugih na _izobilj. — Kriminalistika francuska iznaša nam mnogo slučajeva, osobita čedomorstva, koja vojuju za moju ideju. Ali zato gibki, elastični francuski duh shvaća to, pa zato je i stvorio kriminalno-penalni postupnik svoje vrsti. Za ne imati ovo društvo ja pripoznajem pra- vednu organizaciju žena, koja iz Aamerike prieđe Belgiju, Njemačku, Francusku, Italiju i Austriju. 8. P. Sedmični pregled. Grčko-rumuniski spor. — Nije tome davnoštosuseodnošaji među Grčkom i Bugarskom silno bili zaoštrili. Uzrok tome bijaše zlo postu- panje grčkih četa, kao što i patrijarhe u Mace- doniji. To postupanje prisililo je rumunjsku vladu da izda ,Zelenu Knjigu“ u kojoj se prikazala sva nedjela što ih počiniše grčke čete rumunjskom živja u Macedoniji i otpornost patrijarhe pre- ma rumunjskim sveštenicima. Jesu li Rumunji otvorili u kojem mjestu školu, eto ti grčkih četa, da izmrevare učitelja a školsku zgradu zapale. Iste čete napadaju ramunjska sela, oplijene ih ili prisile stanovnike, da se izjave za grčku školu; dapače ih često puta uvje ravaju kako su oni Grei a ne Kurovlasi ili Vlasi (pogrdno ime za Rumu- nje). Te razbojničke čete dosta puta pre «vodi koji časnik grčke vojske, smima, što su ih Rumunji dosta puta zaplijenili očito izbija da je grčka vlada podupirala ustaše proganjanju Rumunja iz- te po tom kao i po pi- ljudima i novcem. U gleda, da patrijarha natkriljuje i same ustaše. Za lena Knjiga navađa stotine imena rumunjskih sveštenika, koje je patrijarha udario anatemom ili dae zatvoriti u koji samostan samo s toga što su služili sv. misu ili propovijedali ili pokopali mr- tvaca ili krstili ili koje druge obrede vršili u ru- A koliko je tih rodoljubnih sve- te bili na munjskom jeziku. štenika palo u ruke grčkim ustašama, svaki način mučeni, a mnogi od njih pod muka- ma ispustili i dušu? Sva su se ta zlodjela izva- dala samo s toga e bi se helenizovalo Rumunje, pa nije ni čudo što je ramunjska ustala, da oštro protestvuje proti tom postupanju te u svojoj Ze- lenoj Knjizi optužila u prvom rodnu grčku vladu. Radi toga eto dogodio se bijaše spor među Grčkom i Rumunjskom, koji je lako mogao za- vađene vlasti dovesti do rata. da će se i ovaj spor mimo riješiti, jer je grčka vlada poslala svoga izaslanika Baratassi-a, gene- ralnog konsula u Plovdinu, u Bukarešt, kuša izravnati spor. Bugarska vlada izjavila se spremnom izmiriti se Na sreću izgleda da po- s Grčkom, samo nek se ova obveže vršiti slijedeće juvjete: 1. Grčke se čete moraju maknuti iz Macedonije, a grčka vlada nek se obveže uznastojati svim sredstvima prije- priječiti udruženja takvih četa. II. Patrijarha mora priznati sultanove inade, te odobriti imenovanje svećenika, koji će u mjestima gdje živu Rumu- nji obsluživati službu božiju u rumunjskom jeziku. HI. Greci se ne smiju opirati ustanovljenju i na- predku rumunjskih škola u Macedoniji. Ovi uvjeti mira bili su javljeni i ostalim evropejskim vlastima, koje su im priznale ispra- vnost. Grčka vlada načelno pristaje uz zadnja dva uvjeta, dok za prvoga veli, da pošto je Ma- cedonija pod turskom vlasti, to je Carigrad i du- žan, da uspostavi red u zemlji. Uza sve to opće- nito se drži, da će grčkom izaslaniku Baratassi-u poći za rukom poravnati spor. Srbija. — Pašiću, vođi starih radikala, čim se, da je pošlo za rukome sklonuti mlade ra- dikale, na potporu kabineta; jer tako samo može se razumijeti zašto je Pašić preuzeo sastav mini- starstva. Ministarstvene lisnice podijeljene su o- vako: Pašić presjednik i ministar vanjskih po- slova; Protić je preuzeo unutrašnje poslove, Pača financiju, Nikolić prosvijetu, Vešnić pravosuđe, Velimirović gradjevinu, Popović privreda, a rat Živković. Kriza u Gautschovom kabinetu. — Poznata Gautsehova osnova o obćem izbornom pravu bila je naišla na silan otpor gotovo svih klubova zastupanih u carevinvkom vijeću, a naj- više joj poteškoća staviše Poljaci. Oni se izraziše za opće izborno pravo, ali ih Gautsehova osnova nije ni malo zadovoljavala, jer im, tako su oni govorili, ne same ne daje 118 zastupnika, koliko ih ide prema broju žiteljstva Galicije, nego ih ne izravnjava niti & Bukovinom Nadalje osnova nije im proširivala zakonodavno i upravno autonomno pravo zemlje. Gautsch je nastojao Poljake zadubiti za svoje osnove, te im je predlagao kompromis, po kojemu bi Poljaci dobili 98 zastupnika i poslali dva ministra u parlamentarno ministarstvo. Polj- ski klub držao je stoga vijeći u Beču gdje se je razpravljalo o predloženom kompromisu. Vijeću su prisustvovali osim, svih članova kluba, ra tar dr. Pientak, upravitelj austro-ugarske bank