(Antropogeografske opaske.) Da se m utvrditi uzroci veličine Dubrovnika, ra u prvom redu posegnuti za čimbenicim eena. etničnim i so- cijalnim. Istina, tačnu mjeru pojedinih utje- caja nitko iznijeti ne može, bilo s toga, što se tu događa kao u biološkom procesu, da jedni postaju uzroci drugih, bilo s toga, što nama u XX vijeku ne će potpunoma nikada biti poznat socijalni milieu“ tadanjeg d no ipak općeniti utjecaji pojedinih čimbeni- ka iznizati se dadu. Književnoj veličini ste- rih Dubrovčana bio uzrokom sveđemi doti- caj sa zapadom, njihova prirođena sposo- bnost i naravna okolina. Bez veza zaj jadno, ga Dubrovčani nijesu niti pomisliti mogli- da bi na ovostranoj obali Jadrije mogli vr- šiti zvanje učitelja. Samo u ovome vezu ti- mnoga gospodstva talijanskoga mogao je Dubrovnik trajnu nadmoć kulturnu na Bal- kanu imati. Kao što valovi morski, te na- staju na obalama Apenina, prenašaju svoje gibanje na ovostranu obalu, tako i valovi kulturni preko mora amo dolazili. More, te nema granica, nije ovaj utjecaj diferenciralo, no ga je čista, kao što je ultaliji bio, amo yrenašalo. Tek ovdje utjecajem socijalnim ovaj bi se poticaj pretapao, primao oblike takove, da je Dubrovnik po njima postao posrednikom između istočnog i zapadnog svijeta. Prama tome ne smije se kulturni rad Dubrovčana smatrati kao pukim imita- rorima zapada, kao besvjesnim nosiocem tu- đih kulturnih elemenata, ne, jer ovdje uz etničnu sveđerno bivala i kultuma selek- cija. Jer je Dubrovnik zvan bio, da unaša kulturu na istok u slavenski svijet— to je i zapadne kulturne elemente morao pretapati, usvaršivati i slovenskom osjećaju priljubiti. Uprav u tome stoji glavna zasluga Dubrov- nika, te ako danas mlađi naraštaji divlje- njem motre njegov , ne čine samo s toga, što su oni imali kulturno posredniš- tvo na istočnim obalama Jadrije, niti uzna- šaju samo njihovu energiju, što su kontinni- tet zapadne kulture ovdje uščuvati znali, no ih većma začarava ona in moć, što su mogli onako duboko u elemente za- padne kulture pena za to znali svo- ju osebujnost slavensku uščuvati. je pod utjecajem etničkim kulturne elemente zapadne slavenskoj duši priljubiti znao, Dubrovnik je stvorio osnovicu svome individuatnom razvitku, a ujedno universal- no slavenske značenje uščuvao. Individual- nost političku razvio u takovoj mjeri, da ie ona apsorbirala i poe oznaku, koja nije kroz cijelu du rovačku historiju do či- izražaja — došla; universalnošću — sla- venskom odišu najbolja djela starih Dubrov- čana. Izbire Dubrovnik po vrtu slavenske historije. važnije dogođaje i kiti ih umj tni- čkim rahom. Veselju i tuzi Hrvata i Polja- ka i ostalih Slavena druži se Dubrovnik i u obliku umjetničkom doprinaša svoje sau- češće Što je osobita spomena vrijedno, ova intelektualna napetost nije umanjila onu grubu sika lola je potrebita u borbi za o k. Uopće se opaža kod svih na mda, da umna napetost odnosi veliki dio narodne snage i rađa na drugim polovima opadanje, dok u Dubrovniku paralelno sa ovim duševnim radom raste anje, di- plomacija budna stoji i bdije nad samostal- nošću, a luke istočnog i zapadnog svijeta bile M. dubrovačkih lađa. Premda ne bi bi estetskog uživanja preniknuti u sve kulturne stečevine njihove, te bi i prou- čavanje kletarijsko ]ubevvnihe bio posao pou- a VI. i VIN. i poluotok dobiva novo eku etno- grafiko lice. U ovom darmari. 8 se Bf ina politička i kulturna središta i novi ži- nika. ) Fizično čimbenici. a ( geografski 1 vot_proniknut varvarskom ličnosti započinje se na ruševi rimskog života, da se ra- zvija. Kao što iza brodoloma razbacuje mo- re ono malo utopljenika, te se dasaka uhiva- tilo, po ostrvlju, tako varvarski bijes razba- ci f? dalmatinskim otocima i primorju onaj mali ostatak romana, te se u prelomu spa- se. Cijela zemlja, jer je ovim vihorom uni- šteno političko središte, drobi se diferenci- rajuči pojedine oblasti. Na obalama mor- skim ovakove se oblasti ne razviše, no se ostaci rimskog elementa vratiše obliku sta- rog municipija rimskog. Oslanjajući se na ribarstvo i trgovinu individualizovaše po- jedine tačke, otcijepiše ih spočetka od za- leđa i na njima osnovaše političke organiz- me. Ovakav bi bio početak Dubrovnika (Ragusion, Ragusium,) te ga u prvoj polo- vici VII. vijeka bjegunci iz Epidaura, iza- rasapa ovoga utemeljiše. Način osnovanja nama ostaje maglovit, nu se može iz drugih okolnosti utvrditi. Romeji slomljeni na kopnu još gospodova- hu na mora, te se smjestiše ovdje na polu- otočiću pod okriljem mornarice kao mrtva straža“ propalog latinstva. Priroda nacrta Dubrovniku sa svih stra- na tako izrazite fizične obrise, da je utje- caj istih u dobrom dijelu i na stanovništvo prešao. Privezao se za suhu zemlju s najkra- ćom ertom sjevero-zapadnom. Plače ga sa tri strane more, a s juga leži Lokrum, na- ravna obrana protiv bijesa morskoga i ršu- ma dušmanskoga. Na sjeveru diže se Srđ neplodni, čuvar najbolji grada protiv kop- nene invazije. Na istoku i zapadu kud val plakao kopno, nema na doma! oje narav- ne luke, te bi oslon postala novom trgo- govačkom ishodištu, no se uzvija okomita obala mjestimice do 60 metara, da ti na sa- mi pogled na dušu strah pada. Dok ti str- men ova strah usađuje, pobuđuje ti ujedno divljenje pomisao, da je to pošljedica veleb- ne snage prirodne. | kako lagani prijelaz oblika priro TA kopna na more Mio pojam mira i “je laziju uživanj o s. vidljivi znae pri p borbe. undrsli usaditi samo energiju u borbi za opstanak. Nosioci živi visoke grčko-rimsko kultu- re, svijesni potomci najenergičnij naroda, brižni čuvani prošlih tradicija stvaraju ovdje početak novom političkom organizmu. Mje- sto bilo kao stvoreno prirodnome diferenci- ranju, energija stanovništva dovela do _pot- puna individualiteta sa svim vrlinama i me- nama lokalnim. Ovim fizičnim čimbenicima, koji razviše glavne obrise karaktera Dubrovačkog i ener- iju stanovništva uputiše k određenom cilju, olazi i geografski položaj. Na morskom rubu inarskog sistema, na ishodištu transversalnih balkanskih pu- teva, Dubrovnik niče i raste kao resultanta društvenih interesa i saobraćaja, kao žarište ) rada i evolucije. Gradovi ne p stavljaju sebe, oni su uopće samo riječna naplovna ušća udaljenog rada, tek po poi pritiskom vanjskih ovi čimbenika aju risiljene valove kulturnih trzaja, ekonom- nskih i političkih pokreta. Dinarski sistem, te se od sjevero-zapa- da proteže pram jugo-istoku, kod Neretve ublažuje svoje izrazite oblike, otvara zaleđu jači utjecaj na more, Od Neretve pram ju- € moralo je nastati eori O na koje i se ovaj utjecaj prenijelo. Ja je taj ut) caj prenesen na blibrovnik, pošljedica je do. tadanjih trgovačkih puteva, te su iz Kpida- ura kretali u nutrnjost Balkana. "To je. raz. log onoj pojavi, koju nalazimo i kod razo- renja Salone, da se romanski ostatak smiješta u blizinu prvog naseljenja, jer i ako im je bilo itičko središte uništeno, nijesu naravni nunikacioni putevi. Crnogora bila na juž- noj strani riječna obala, te ne dala da se sa sjevera utareni saobraćaj može dalje ijeti. Kako bolje na jug ska brda stavljaju, dokazuje naj kor otdijenica. de se je_ moral salunu.de bi bila prolazila preko Crnegor, Kom po sudu mjernika Dubrov- skog po- u koliko crnogorski ne bi se dao za ovu vezu probiti. nik je bio zvan rad svoga geog ložaja, da bude stjecište ujedno i ishodište saobraćaja za cijelu Hercegovinu, istočnu Bosnu, dio Srbije i Crnegore. Najglavniji dio trgovine išao istim prirodnim drumom Morava-Vardar, dok = taj put slobodan bio. SE 'Turana_ longitudinalni ovaj put bade prekinut, saobraćaj opet se ejelo- vit navraća na transversalne puteve prama Jadriji. Dubrovnik ovime preuzima najveći dio kopnene trgovine. oš važniji geografski čimbenik dopri- nosi veličini Dubrovnika, a taj je položaj njegov na moru. Ovdje dovršaje ilirsko o- točje, te je u trostrukom redu obrubilo dal- matinsko kopno. More posvuda otvoreno olakoćuje i »romet. zrakom na blizu nije moglo biti, jer obale na daleko ne pru- žale sigurna pristaništa. Od Arbanije do amo, jedini je kotorski zalijev, te se sa Gru- žem mjeriti može, a i taj i ako je njekoču brodarstvu cvao, radi svoje udaljenosti od pro- metnog središta te iz drugih geografskih i litičkih razloga nije mogao odnašati du- rovačku trgovinu. Fizična oznaka mora jest cjelina, jer se ono ne dade dijeliti, a niti ima granica. Stanovništvo na moru i dobiva impulsiv- nost rada i iniciativu djelovanja. Imajući pred soliom posvuda otvorene puteve, sta- novništvu se djelokrug akcije širi, poduzet- nost graniči sa agresivnošću, a dobiva općenitu vrijednost. " sredini Jadrije Dubrovniku se otva- ra more široko bez kraja i kako se horizo- nat ovdje gubi nedogledno, tako se širi i hori- zonat radu i energiji ljudskoj otvora šivoki djelokrug. Ali more ovdje u svojoj fizičnoj snazi djeluje još jače, nego to čini u zatvo- renim zalivima i lukama. More očituje vi- dljivo svoju silnu moć. Obale erosijom pod- rovava, ruši u takovu opsegu, da ti strah i divljenje pobuđuje. Oto Lokrum, ostatak ose, te se je protezala pram Cavtatu, vi- dljivi je e velebne sile morške, te inože da brda ruši i ostatke nevidom u du- bine guta. A tek kad uzbijesni jugovina te val za valom udara u litice i morske gre- beni, tek onda se može dobiti pojam o ener- giji vođenoj razumom, te čovjek razviti mo- ra, da se u borbi protiv ovakog elementa očuvati može. hk) Btnične mješavine. Misao mnogih antropologa, da se u či- stoti pejodinih rasa sačuvala i de psihična moć, i da je superiornost ne ih rasa od naravi utvrđena, u zadnje doba, sve više opada. Ne stvaraju pojedine rase, abstraktno uzete, no mješavine narodne u progresivnoj umnoj i socijalnoj evoluciji superiornost dje- lovanja. Anglosasi, sjeverni Američani, Mle- čani, a u dobranoj mjeri i Dubrovčani, tome su živi dokaz. Najnapredniji evropejski na- rod anglosaski posljedica je najvećih mje- šavina etničkih. Napoletanac, te je čistoću rase dobrano uščuvao, zaostaje, kako opaža (€. Lombroso, za Sicilijancem, gdje 3 i mješavina bila. Sta- većih, li sjeverna, gdje unutrnje kop- nenel granice M o. etničku mješavinu i progresivnu ciju. Premda s antropološkog gledišta nije se još niko bavio oznakama tjelesnog ustroja i lubanja južne Dalmacije, da se po njima utvrdi etnična mješavina nuzličitih rasa, to »se može taj m nadomjestiti činjenica- ma_ historijskim. ivnici — sti Kpidaura došli iz Korinta, te prema ima kolonizacije ggr- čke donijeli amo ne samo običaje i bogove materom : su se stari naseljenici po- mno čuvali mj vina varvarskih, to je ipak : ilo bi Dolazak Rimljana potiskava grčku riječ na