| | | < rk, maši zahtjevi istodobno i vaši. Ne utapljajte slo- bodu u krv naroda. Ne slušajte naredbe vaših vođa: pridružite se nami: s nami ustanite: nika- kva ljuska moć ne;će moći skršiti vojsku pri- druženu narodu“. 'Ti glasovi ne ostaju bez odijeka. U mnogim mjestima vojska ne će, da puca na narod, negdje mu se pače i pridružuje. Crnomorski mornari uz rame s revolucionarcima udaraju na vojsku, dok neki čak na jednom dijelu eskadre zagospodovaše. Uza sav taj bijes revolucije, na dvoru su neodlučni. Naprednjaci i reakcionarci vode tamo žestoku borbu, svaki od njih nastoji predobiti za se vladara. Nikola je u dvojbi: Boji se bijesa * prevratnika, ali mu se ni neda otstupiti od bašti- njene moći, Ukazom je obećao saziv dume, ali je još ne sazivlje. Međutim obje dvorske stranke žilavo rade. Prvi neizravno potpomažu revoluciji, ne bi li tako prisilili cara, da popusti; drugi pa- ko organizuju crne reakcionarne čete, koje će stu- piti u borbu proti prevratnicima i smetati ih u njihovom nastojanju. U crnim četama prevratnici su dobili novog neprijatelja, koji na nekim mjestima je bio opasniji i od same voiske. Uza sve to, revolucija bi bila slavila pobjedu, da je bila bolje organizovana Sebičnost vođa već je u početku isplivala bila na površie. Na nesreću među samim odborima, a da i ne goverim o masi, bilo je mnogo takovih, koji su iz osvete ili iz namjere, da se na kojigod sačin okoriste, stupili u revolucionarne redove. Ovake elemente nije vodio zanos uvjerenja, da li interesi. Ni program revolucije nije bio dosta strategičan. Ustajalo se sad u jednome, a sad u drugome mjestu bez ikakva reda, a tim se je omogućila centralizacija kozaka u pobunjenom mjestu. Revolucija je morala naprotiv u svoj zem- lji odjednoć buknuti ili su se morale sile cen- tralizovati u Petrogradu, a ne u Moskvi, kako se je to kušalo. Uopće odveć se je izlagalo ulici, preveć se je istrčavalo pred vojsku. Premnogo žrtava, a slaba korist. S ljudima se mora uvijek štediti, fanatizam je samo od štete. Jedna ,bartu- tulova noć“ ili ona u beogradskom konaku mogla je s malo žrtava donijeti veći uspjeh nego će sva revolucija. Tu doduše treba više odlučnosti, a i taktike, ali kad je već nešto moralo biti, tad je bolje izkorjeniti zlo, nego tjerati marod na ba- Svijetlih tačaka u ruskoj revoluciji nije ipak manjkalo. Dizanjem novca s državnih štedionica, htjelo se je, rad pogiblji financijalnog bankrota, prisiliti vladu, da popusti. Horoizam nekih pre- vratnika, a osobito ženjskinjukao Spiridonova za- | služuju svako udivljenje. - Uza sve žrtve očekivana uspjeha nije bilo. Reakcija se je svejednako podržavala na dvoru. Međutim su sile bile silno oslabljene, i stao se opažaji neki zastoj, primirje, koje je izazivala i priprava za dumu. Otvor dume bio je srdačno pozdravljen: ali već u adresi sinovi revolucije kadeti“ te s njima i ostale radikalne skupine, pokazali su slabu taktičnost. Njihove tražbine ni najmanje ne računaju na stoljetni odgoj u vlasti ruskog cara, kao ni s prilikama u zemlji. Zakon tihe, ali stalne evolucije za njih ne vrijedi. Ova upravo metaktičnost oteščaće položaj u zemlji. Prve simptome toga već opažamo. Da svršimo. Stanje se u Rusiji moralo pro- mijenuti. Evropejske sloboštine morale su se bez- pravnim klasama podati. Do toga na dobre ne bi bilo došlo, s toga je trebala sila prevrata. Na pod- ldgu toga možemo oduševljeno pozdraviti ruske revolucijoniarce koji vrše, patriotsku dužnost, ali njihovu taktiku ne možemo pohvaliti. Rad nje novi prevrat lako bi mogao silnije no ikad po- tresti zemljom, a posljedice toga mogle bi biti i kobne za i tako oslabljenu Rusiju. Runz. — Gdje? upita Vanja ispod glasa. -- U Borisovo. — Čemu? — Reći ću ti putem. — Keci odmah. — Hajdemo, kazat ću ri, razjasnit ću ti... Okrasti ćemo Matveja Ivanova, — Idi do vraga, reče Vanja prestrašen i razdražen. Ali Sakalin se još jače privije uzanj i šane mu na uho: — Čuj: stvar je sasvim jednostavna. Brzo ćemo cbrediti posao pa ćemo se vratiti. Ko će posumnjati na nas? Ja vrlo dobro poznam kuću Matveja Ivanova: sve ulaze i izlaze. Znam gdje čuva novce; gdje sprema srebrninu: vilice i ožice — u orom kraju trpeze. idew se Vanjino žariio od Sakalinova daha, on s2 više nije plašio, ali još uvijek ponavljaše i lasa. g — Idi do vraga! — Ne, počekaj malo... kako ćemo poslije uživati pomisli! Samo jedan udarac pa ćemo imati svega u obilju: hrane i odijela... Vanja ne odgovaraše a Sakalin nsstavi šap- tati mu na uši riječi pune uvjerenja; sokolenja Napokon ga Vanja opita: — Ima li tamo mnogo novca? Politčka pisma. Zagreb 9. VI. 06. (Odreka starih i novi kandidati — ostavka zloglasnog Rubida — okružnica Chavrakova — brzojav bos. hercegovačke omladine — novi utninistri“.) g M" Kroz kratko vrijeme biti će raspisani izbori za popunjenje nekih izpražnjenih kotara. U Glini — kako ste zastalno čuli — kandidira vaš sumje- šćanin F. Supilo. Furtimaši sve svoje sile upiru, da bi ga omrazili. I tu je po srijedi njihova beč- ka politika, koju oni plaštem vjere zaogrnjuju. U Koprivnici dati će se birati Cezar Akačić. Imbre Josipović je položio varaždinski mandat, Kršnjavi će na njegovo mjesto kandidirati i to izvan stra- naka. Čudne su ovo metamorfoze. Lorković će se dati birati u valpovačkom kotaru. Do sada je tu bio zastupnikom G. Norman, ali se je brzo zahva- lio, kad je upoznao da će mu sabor uništiti izbor. ,N. N.“ javljaju da je vel. župan Rubido dao ostavku. Više je i vrijeme, da se je sam sje« tio svoje dužnosti, prije nego ga se je stavilo pod javnu optužbu. Njegove tjeralice na poštenje žena, samo su jedan mali dio prljavština Rubi- dove tiranske uprave. Žalosno je, što svojim ru- bidijadama grdno sramoti ime i slavu velike ilir- ke i žarke patriotkinje Sidonie Rubido, koja se za nesreću morala zvati njegovom majkom. Ali što ćemo kad se je u nas plemstvo — uz časne iznimke — posve degeneriralo. Danas se po Zagrebu u velike raspravlja o okružnicama velikih naših upravnika, te ih je donio današnji ,Pokret“. Najveće je vrijednosti svakako ona podbana, Chavraka. U njoj se govori o nekakvom ,bosansko-hercegovačkom komitetu“, koje mu je zadaća dignuti bunu u zaposjednutim zemljama. Zatim se navađaju imena nekih najvri- jednijih političkih ličnosti Hrvata i Srba, koje bi pripadale tomu komitetu. Na svaku njihovu kre- tnju mora se strogo pripaziti, pa tako isto na njihov megjusobni a i listovni saobračaj. Komitet bi uvlačio u Hercegbosnu listove, proklamacije, brošure, a i kriomčario oružje. Kako se vidi pra- va veleizdaja. Da nije nastao nenadni politički preokret kod nas, možda bi već Supilo, Potočnjak, Medaković te mnogi drugi naši prvaci ležali pod bravom. Sudilo bi im se, kako se je sudilo Ko- raču, Vilderu i mnogim drugim. Tajno bez doka- za, kao veleizdajnicima. Tako bi se Kuenovci bi- li riješili najsmionijih rodoljuba, a njihov bi re- žim mogo mirno i nadalje vladati sa sretnom Hrvatskom. = Čudno sad iskaču na javu argusove optužbe proti Supilu u ,Hr. Pravu“. Zastalno Argus i Chavrak moraju biti dobri znanci. Kad sam ovu misao priopčio jednom mom kolegi iz Dalmacije opazi mi on, da bi uz tu dvojicu trebalo metnuti i pisca brošurice ,Viva la morte“. Ovo spome nuh en passant, da se vidi kakvim smo i mi i vi ljudima okruženi. Amo se drži, da će ili Chavrak ili nezavisni zastupnici morat povući po- sljedice rad gore pomenute okružnice. Omladina iz Herceg-Bosne na našem sve- učilištu poslala je pri otvoru delegacija hrvatsko- ugarskim delegatima brzojav, u kojem ih mole da bi se zauzeli za žalosno stanje zaposjednutih zemalja, u kojoj je zemaljska vlada pod naroda načinila bespravno roblje, a zemlju dovela do ru- ba ekonomske propasti“. Pri koncu lista spomenuti mi je, da je i pitanje ministara za unutrašnju Hrvatsku sre- tno riješeno. Mislilo se je da će ovo pitanje dati mnogo glavobolje hrvatsko-srpskoj koaliciji. U svom središtu nije imala zgodnih ljudi, ili bolje, ako ih je imala, njoj su trebali. Srećom i tome se je našlo lijeka. Dr. Vladimir Nikolić, dr. Alek- sandar Badaj i dr. Milan Roje novi su ,ministri.“ “ Tri dana nakon ovog razgovora, jednog ju- tra veoma rano, iđahu zajedno putem i Sakalin govoraše drugu oduševljeno gledajući ga ra- vno u oči: — Razumješ li? Najprije ćemo u staji pod- metnuti vatru... i, kad se tamo pojavi plamen, svi će poteći na onu stranu — pa i Matvej. On će trčati prama staji a mi ćemo ući u njego- va kuću. Okrasti ćemo ga i ostaviti gola — ko od majke rođena ... — A ako nas uhvate ? upita Vanja zamišljeno. — Nikad, pa nikad! odvrati Sakalin. Ko nas može zateči? Zatim oolučno nadoda: —Svi će biti zaposleni gaseći vatru te neće imati vremena, da jpaze n& drugo, — jesi li ra- zumio? Vanja zaklima glavom u znak odobravanja Bijaše to početkom ožujka: male pahuljice snijega padahu lagano sa sivog neba i zastirahu tragove ljudi, koji su išli između dva reda breza golih i slomljenih grana. — Da nam barem pođe za rukom! uzdahne Vanja. — Poči će dobro svakako. Vidjeti ćeš uvje- ravao ga Sakalin. — Neka Bog dade!... Ako uspije, Bože Prvi je dobro poznat našem općinstvu. Vrijedan je upravnik, a bio je veliki župan u Ogulinu. Druga su dva manje poznata široj publici, dok u pravničkom svijetu uživaju dobar glas. Njih čeka teška zadaća koju će ipak uz ini- cijativnu pripomoć hrvatsko-srpske koalicije moć i sebi na diku i narodu na korist izvršiti. Sedmični pregled. Delegacije. — Sastale su se u subotu u Beču. Za presjednika austriske delegacije biran je knez Lobkowitz, a za potpresjednika Silvester. U ugarskoj delegaciji predsjednik je grof Teodor Zichy, a podpresjednik Barabas. Lobkovitz u svom nastupnom govoru osudio je atentan na španjolskog kralja, a zatim je preporučio delega- tima, da im budu na srcu interesi Austrije, kao što i njezin velevlasni položaj. Ministar Goluchowski prikazao je zatim za- jednički proračun za god. 1905—6, koji glasi: ministarstvo vanjskih posala K 12,659536; ratno ministarstvo K 337,312.451, zajedničko ministar- stvo financija K 4,747.011, — dakle ukupno K 354,719.598. Carinski dohodei: K 116,446.779; izvanredne vojničke tražbine za bosanske čete K 7,583.000. Među ostalim interpelacijama delegira- ca, za nas su od važnosti one zastupnika Bian- kini. On je upravio upit na ministra rata glede željezničkog spoja Dajmacije s centrumon monarhije; a zatim je zapitao ministra financija Buriana kako opravdava žalostne događaje i po- našanje vladinih organa prošloga mjeseca u Bos- ni i Hercegovini, gdje bez razloga bi prolivena narodna krv, mnogobrojni ugledni gradjani, iz- medju kojih ima i novinara, bijahu uapšeni, a neki i u okove sapeti i kao prosti razbojnici ot- «premljeni u Sarajevo. Nadalje zapitao je istoga ministra, je li poduzeo potrebite odredbe, da se otstrane uzroci tih pojava u Bosni Hercegovini, da se samosilno uapšeni ljudi puste na slobodu i da se ukine iznimno i prijeko stanje. Nadalje je isti delegat upitao ministra vani- skih posala grofa Goluchowskoga, jesu li mu po- znate štete , koje trpi Dalmacija, a osobito Boka Kotorska, s neuredjenih carinsko-trgovačkih odno- šaja sa Crnomgorom i jeli. voljan zauze ti se, da se svom pospješnošću ti odnošaji urede. Na 10 o. m. delegati su otišli kralju, da se poklone. ,Nar. List“ brzojavljaju, da je tom _pri- likom kralj rekao Biankinu : Dalmacija će sigurno brzo dobiti direktnu željeznicu. Istoga dana po podne, dok je vijećala ugarsko-hrvatska delegacija u zgradi ugarskog ministarstva, začu se od jednom zaglušna vika. Toga dana imali su kršćanski socijaliste sastanak u graskoj vijećnici, na kom se je raspravljalo o odnošajima slugarskom. Po sastanku otišla je je- dna skupina naroda, da demonstrira proti Mad- žarima. Neki su nosili razne znakove i zastave s natpisima: ,Los von Ungarn!“ Na jednoj zastavi bio je portret Košutov, a pod njim jedno uže. Svjetina se grozila batinama prama prozorima, na kojima su se pojavili članovi delegacije. Prozori su razbijeni. Batine su bačene u dvoranu preko gla- ve Kornel Abranisa, šefa novin. biroa. Kasnije je došao veći odio stražara te je svjetina raztjerana. Radi tih demostracija mnogi su delegati iz- javili svoje negodovanje, te oštro napali austrisku vladu, koja, da je svemu tomu kriva. Prikazan bje i predlog, da se zatraži zadovoljština. Weker- le je umirio delegate, te je povućen predlog za zado- voljštinu. Istoga je dana odlučeno, da se za vri- jeme delegacije vije na zgradi ugarskog ministra madžarska i krvatska zastava. Na 1l o. m. držao je kralj u delegacijama priestolnu besjedu, u kojoj izlaže odnošaje sa svim inozemnim državama poslije zadnjih delegacija. moj, nigda više neću šta slično počiniti. Dva prijatelja iđahu žurno, jer obojica bija- hu slabo odjevena. Sakalin imađaše na sebi stari haljinac, ukrašen mnoštvom rupa, iz kojih provi- rivahu krpe lanene podstave; imađaše na nogama pustenu obuću a na glavi kapu, kojoj, radi za- mazanosti, ne mogaše se raspoznati boja. Na Va- nji bijaše kestenjasti haljetak, ali jedan rukav — desni — bijaše vas crn; još imađaše crevlje od brezove kore i kapu sa slomljenim zaslonom. Komad konopea služilo mu mješte pasa, te ne iz gledaše više seljak, nego siromašan, propit radnik. Dan prije nego se bijahu odlučili na ovaj podlivat Sakalin bijaše ukrao bakren lonac i že- ljezno gladilo, te bijaše to prodao za šezdeset kopjejaka nekomu trgovcu gvožđem; od toga je još imao pedeset kopjejaka. — Da barem sretemo kakva kola pa da se na njih ukrcamo, govoraše Sakalin. Inače ne će- mo većeras prispjeti; moramo još prevaliti četr- deset vrsta. Mogli bi ponuditi pet kopjejaka na glavu za vožnju. Snijeg im je padao ma glavu, sklizao im se po obrazu, gatiskivao im eči, pokrivao leđa kao nekim plašem, i priljepivao im se na noge. Okolo i poviše njih vijaše se bijela vijavica te ne raspo- znavahu ništa ni na deset koraka razmaka. Vanja iđaše mučke, pognute glave kao staro kjuse, kad Veli, da su ovi odnošaji bili jako prijateljske na- ravi. Spominje atentat u Madridu. Iztiče prijatelj- sko značenje saveza sa Njemačkom, dobre odno- šaje sa Italijom i sporazum sa Rasijom radi Bal- kana. Spominje zatim mir, sklopjen između Rusije i Japana, kao i sretno riješenje maročkog pitanja, kojemu da je doprinjela i djelatnost austro-ugar- skih delegata. Naglašuje, da će održanje evrop- skog mira biti i u naprijed njegova prva misao i cilj austro-ugarske izvanjske politike. Upozoruje, kako se ne dadu više odgoditi troškovi za naba- vu novog bojnog materijala za kopnenu vojsku i momaricu. Naglašuje za tim neprestani postepeni napredak okupiranih zemalja. Na koncu javlja, da će na prvi srpnja biti otvorena željeznica, koja će spojiti Sarajevo sa srpskom i tarskom granicom. Tim je svršen i treći dan delegacija. Tajni ugovor megju Austrijom i Grč- kom. — Kako javljaju bečke novine revija Courier des Balkans“ nosi ovu vijest: Mjeseca decembra 1903. bila je u Beču potpisana tajna nagodba među Austrijom i Grčkom. Listine toga ugovora nalaze se u Beču iu Ateni, a potpisane su od grofa Goluchowskoga. Ovo su uvjeti ugo- vora: Austro-Ugarska priznaje Grčkoj upliv do rijeke Skumbi pod Dračem, osim toga vilajet Ja- ninski i dio vilajeta Manastirskoga, istodobno pri- znaje do tih međa i pravice grčkoga naroda. S druge strane Grčka se obvezuje priznati austri- ski upliv u skadarskom vilajetu, te u cijeloj Ma- kedoniji do luke u Soluniću. Ovi tajni ugovori se čuvaju za slučaj, da bi se promijenuo status quo na Balkanu i nastupio rasap turskog carstva. U zadnjem slučaju obvezu- ju se obije države jedne drugu potpomagati. Sastanak Arbanesa. — Ovih dana ima se držati u Kotoru sastanak Arbanesa. Radi toga, kako javlja ,N. L.“ već je prispio tamo preten- denat na arbaneško prijestolje knez Kastriota. Priprave za sastanak vode se tajno. Čudno ova stvar izgleda. Baš u vrijeme kad neke bečke no- vine javljaju, da je među Austrijom i Grčkom sklopljen tajni ugovor, ima se držati sastanak za neodvisnost Arbanije. Biće i ovo kakva diplomat- ska zagonetka. Desetgodišnjica načelnikovanja Hri- bara. — Na 16. o. mj. vrši se deset godina što je načelnikom Ljubljane g. Hribar. 'Taj će dan Lju- bljana osobito proslaviti. Združena pjevačka dru- štva Glazbene Matice“, Slovenca“, PLjubljane“, Merkura“ i ,Ljubljanskog Zvona“ otpjevati će tri pjesme pred načelnikovim stanom, a za tim će mu posebna deputacija poć se pokloniti. Domaće vijesti. Iz stranačkog života u banovini. — U stranačkom žiyotu Hrvatske zabilježit je dvije činjenice, koje mogu ostaviti traga. To je novo konstituiranje Hrvatske stranke prava“ i izlaze- nje ,Hrvatske“, kao organa ove stranke, pa skup- ština napredne pučke stranke. Hrvatska stranka prava“ ima za sobom bo- gato iskustvo, koje ie činilo, da se ostavi starog doktrinarisma, te je dovelo do toga, da traži poste- peno ispunjenje svoga programa od g »Napredna stranka“ raspolaže naprotiv dobrim si- lama. Njulje požrtvovna borba proti prjašnjem režimu iznijela pa neka je mlada, već sada svojim radom znala je steći odlično mjesto među banovinskim strankama. Na stranačkom zboru izjavili su k to- mu pristup u stranku bolji elementi seljačke stranke, kao Dr. Korporić i drugi. Svoju organi- zaciju hoće ona da provede i u Dalmaciji, pa se je stopila s njom ,hrv. dem. stranka“. Ovakovih pokušaja jedinstvene organizacije za sve hrvatske zemlje bilo je i prije, ali nije bilo uspjeha zbog ga vode u klaonicu. Nu živahni Sakalin, kojemu se je veoma mililo brbljati, gledaše oko sebe i govoraše: — Koliko smo vrsta već provalili, i koliko treba da ih još prevalimo?... Sam đavao znade! Koliko snijega! Istina to je za nas dobro, jer. ako bude padati do sutra, zamesti će svaki trag našeg putovanja. Samo se jedno bojim, to jest, da neće biti lako užeći oganj po ovakovom vre- menu. Ali se sve ujedno ne može imati, — tre- ba znati ograničiti svoje želje na ovome svijetu. Palljice snijega postajahu sve manje, suše i ne padabu više onako gusto na zemlju već se počinjahu rastavljati i vrtjeti žurno i nemirno?po vazduhu Najednom vidješe kroz tamu neku zgradu, koja je izgledala napola pokopana u zemlji; snijeg se je gomilao na njezinu krovu. — Prispjeli smo. Ovo 'su kolibe sela Fokina, reče Sakalin. Uđimo u 'krčmu i uzmimo čašu čaja. — Svakako, odgovori Vanja, koji drhtaše u cijelom tijelu. Kraj krčme stajahu dva konja svaki upre- gnut pod saone. Maleni, mršavi, gledahu naokolo svojim plavim očima, stresajući snijeg, koji im je padao na uši. Daske na saonicama bijahu pokri- vene crnim prahom. (Slijedi) =... Prv pravi Čuvajt« i držite uvijek Fallerov Fluid esence, koji u iše sa m Elsa-F jer on brzo d olesti uloga / ma, trgan ma, uboda, grč lupanja s 3 šima i rčje si ce i t. 12 malih ili 6 flašica vrijede Preporuke su steče Rebarb: