a ZORA ORE še u + . S je Jereček Čeh. Svaka druga universa znala bi poštovati, a i nagraditi tako vrsnu silu, kao što je Jereček, dok samo bečka ili bolje: njemački fanatici ustaju na dekanatsku počast, jer je po- dana Slavenu, a koja po pravu mora svakoga profesora redomice da zapadne. Na ovaj čin njemačke kulture ne bi se ni osvrnuli, kad ne bi on na sebi nosio i drugih zna- kova. Mržnja njemačka na sve što nosi ime sla- vensko danomice se opaža. Ona se gnjeti u ka- ćama i školama, dok na sveučilištu ne isklica u javnost. Oni isti djaci, te danas demonstriraju proti Slavenima, te znadu i samome sveučilišnom rektoru izraziti nepovjerenje samo za to, što je čovjek branio pravicu, koja je slučajno išla u pri- log Slavenima, ti isti djaci biće sutra stupovi da- našnje bečke centralističke vlade. Oni će zasjesti na ministarske stolice, a razasuće se i po ,ostaloj zemlji kao nadglednici, upravitelji ureda. Na ta- kim mjestima hoće li oni usisanu mržnju proti Slavenima moći zatomiti, a uhvatit se žezla pra- vednosti? Mi smo uvjereni, da ne će. Politiku cijepljenja i ugnjetavanja nastavit će ti modrokr- vni Nijemčići još bezobraznije još žešće, nego to rade današnji njihovi oci i učitelji. 'To dakako nas ne bi vele smučivalo; Sla veni su u monarhiji dosta već jaki, da svakome utuku roge, samo kad bi se znali uhvatiti u je- dno kolo, samo kad ne bi napustili svoje naro- dne tražbine za dva, tri mandata više; kad naj- žešći protivnici bečke politike ne bi se hvatali ministarske lisnice. Velimo ,samo“, jer nažalost svilkud kod nas izbija to nesretno ,samo“. Kad smo već na to ,samo“ s njim ćemo i nastaviti. Samo kad se ne bi našlo i u našoj Dalmaciji prodajnika, a i grešnika ,bona fide“, koji jedino iz Beča očekuje naš spas; koji sanjaju o nekakvoj novoj političkoj stranci, dakako jedi- no spasavajućoj, te bi davala iz bečke kancela- rije preko bogodanog Vrgila upute i pravac. Sa- mo kad ne bi najnoviji starčevićanac dr. Kršnja- vi uvidio ,da se velika Hrvatska dade zamisliti samo u velikoj Austriji“. Kad ne bi isti Kršnja- vi slo Austriju na Balkan s poklikom Heil Hab- sburg Vormach auf der Balkanhalbinsel*. Samo kad ne bi najradikalnija stranka u Banovini pri- mala u svoje kolo Kršnjavoga, slažući se dakako s njegovim mislima. Uz toliko tih samo“ moći će njemačkih djaka, naroda, a i upravnika rasti s da- na na dan na račun naših prava i svetinja. Mo- ći će se nastaviti u Herceg-Bosni politika osire- mašenja, uništenja svakog narodnog čuvstva, pri- tiska do krvi, a Buriani će pisati debole knjižu- nine da prikažu u njoj ogromni napreda« zapo- sjednutih zemalja i da tim operu svoje lice od silnih optužaba. Moći će se Dalmacija lhreniti o bećanjima, a sinovi će se njeni tjerati u, Ameriku, dok se na narodni vapaj, da ga se pridruži ma- teri zemlji, vapaj oslonjen o narodno pravo i kra- ljevo obećanje, ne će ni obazirati. Da svršimo, jer nam se jadati već ne da. Uza sve ove žalosne znakove tvrdo smo uvjereni da će naš hrvatski narod znat samo za jedan pHeil“: heil sjedinjenju Dalmacije s Banovinom u prvom redu, a zatim pridruženju i ostalih hr- vatskih zemalja 'Trojednici, bez osvrtanja na ne- kakve okvire. 1 drugo će ,heil“ znat uskliknut naš parod: heil pravednoj podijeli Balkana Bit kancima. Samo ti ,heili“ mogu bit izraz mnaro- dne volje, samo oni mogu nas očuvati od pro- pasti i rugla, koje nam pripravljaju bečlije, iz Beča, a nažalost i oni iz naše kuće. Sedmični pregled, Pismo cara i kralja Franje Josipa I. — U ovo zadnje vrijeme posjetio je naš kralj Če- sku. Već u početku novine su davale ovom po- sjetu političko obilježje, što se jei obistinilo. Pri odlasku iz Česke kralj je upravio na českog na- mjesnika grofa — Coudenhova vlastoručno pi- sino, koje je ko neki politički manifest. Kralj se u pismu zahvaljuje češkom i njemačkom življu zemlje na srdačnom pričeku, a za tim nastavlja: Čim jače nastoje oba naroda u kraljevini da ma- predaju tim neobhodno je potrebit narodni spo- razum, koji bi svemu narodnom blagu u krajevi- ni nadodao najdragocjenije blago mira. Poravna- nje razmijica ne samo bi zajamčilo kraljevini nov razvoj, nego bi i povećalo snagu cijele "države, tim više u vrijeme, kada će se javni život ojačati ujedinjenjem svih slojeva na temelju novog poli- tičkog prava. Ovaj bi sporazum bio čvrat osnov ozbiljnim ekonomskim probitcima, dozvoljujući na- rodima da večim pouzdanjem gledaju u buduč- nost. Iza ovoga reče kmlj, kako će upravo to sporazurljenje stvoriti nove pravne podloge jav- nom Vivotu. Ovo kraljevo pismo nosi pečat i mi- doš predsjednika Becka, kako bi se jače istak- la njegova vrijednost. General Saletta u Beču. — Šef talijan- skog glavnog štopa general Saletta stigao je ma 25 o. m. u Beč, te je predao šefu glavnog što- pa grofu Becku sliku kralja Viktora Emanuela i pismenu čestitku. Ujedna je čestitao u ime tali- janske vojske. Grof Beck vratio je kašnje Saletti drzovitost posjet. Poslije podne posjetio je Saletta nadvoj- vode i ratnog ministra. Na večer dao je talijan- ski poklisar Avarna objed u čast Salette, & pri- sustovali su mu mnogobrojni generali. Ovaj posjet samo je čin diplomatske uljudno- sti, te stoga mu uzalud neke njemačke novine pripisuju političku važnost, osobito za ojačavanje sre Da je trosavez danas politički anahro- zam, znadu i oni, te troše za utvrđenje Dal je na desetke hiljada, jer tobože tako zahti- jeva moderno naoružanje. Rusija. — Veliko bijelo carstvo nalazi se još svejednako u pogibeljnom plamenu revolucio- narnog bijesa: Ne prođe dan, a da se ne poja- vljuju novi ustanci, pobune, štrajkovi. A dok je zemlja u takom stanju, diže se i sama vojska, osobito ona u crnomorskim predjelima, da svojim zahtjevima, neposluhom, pa i javnim ustankom još veći kaos preuzroći. U Sevastopolu topništvo se je pobunilo tako, te je morala nadoči pješadija i kozar, da mačem i kuglom umiru pobunjene. 1 umirili su ih zbilja, ali je moralo, da_ih se s jedne i s druge strane prije na desetke okupa u vlastitoj krvi. Uz one nerede izbija na površje i vjerske mržnje. Pokolj židova u Belostoku upravo je strašan. Grad je dosta ivelik. Ima 65.000 duša, od kojih su 45.000 židovi. Uzrok pokolju bila je jedna bomba bačena za vrijeme pravoslavne pro- cesije. Tko je bacio bombu, da li židov ili ruski nihilist nije poznato, dok je stalno, da netom je bomba bačena nasto je pokolj. Rusi su navalili na židove, provalili u du- čane. Nasta pravi pokolj i pljačka. Da se ne uči- ni čudno, kako se pretežnost židova nije mogla pako oprijeti, spomenut nam je, da se je Rusima pridružila vojska, te je naravno, da su židovi morali uzmaći pred puškom i bodežew. Što je mrž- nja i vjerski fanatizam znao učinit s nesretnim židovima teško je reči, pa ćemo se ustegnuti na to da spomenemo, kako pokolji židova ul Hishinefu, Mohilehu i Rostofu mnogo zaostaju za ovim u Bjalostoku. Uz ovako crne vijesti barem da je Duma pošla ozbiljnim putem, barem, da u njoj ne nad- vlađuju skrajni radikali, koji bi htjeli usiju preko noći pretvoriti u zemlju liberalniju i od same Francuske. ,Duma ne predstavlja Rusiju, da li onaj ekstrat naroda, koji se od nazad dvije go- dine povlačio po poljima da propagira revolucija. I zaista udruženje umnih političe s ljudima re- volucijonarnog biissa, udara karakter današnjoj Dumi...“ 7 a je nesposobna da radi, te potom M s pust ovake dume_ pitanje je samo yremena i ne duga vrštaena*. Ovako piše u Daily Telegraph“ jedan član ruskog ministarstva. Ovako je sad u Rusiji, samo da još dugo ne potraje, eventualnim raspustom dume, duhovi još juče ne uzbijesne. Zlo Rusije i mi bi ostali Slaveni mogli osjetiti. Sv. Ćiril i Metod. — Do koji dan eto nam svetkovine naših narodnih apostola sv. Čiri- la i Metoda. Taj dan nam nehotice tjera na po- vršje pitanje glagolice. Ne ćemo da napišemo sve ono, što osjećamo zato, da ne pođemo na dugo, a i stoga, da u svom poniženju iz uvrijeđene duše ne izbacimo koju pregorku. Mi ćemo upraviti samo nekoliko pitanja. Rada bi znati, kojim je plodom urodilo vijećanje naših biskupa u Zadru, te ono u Vatikanu? Govorilo nam se je iz sveće- ničkih krugova, da će se pitanje glagolice stalno o Uskesu riješiti. Uskrs je prošao, a o glagolici ni glasa, zar će isto tako proći i dan narodnih apostola? Čuli smo, da je krčkom biskupu povje- reno štampanje i raspačanje glagolskih misala. Odgovara li to istini, i da li je biskup povjerenu stvar izvršio? Osjećaju li naši biskupi s narodom, a ako osjećaju, hoće li dozvolit, da stoljetna bor- ba hrvatskog naroda — počam tamo od Grgura Ninskoga pa do dana današnjega — tolike skup- štine, molbe hodočašća u Rim, da sve to ostane bezuspješno. Hoće li dozvoliti naši biskupi, da se starini Miliću još jednom poruči iz Rima: Nes- loga naših biskupa nije dala, da se riješi pitanje glagolice ? Nastić optužio Buriana. -— , Bosanska Pošta“ donijela je neki dan odluku zemaljske vlade, kao nekakav odgovor na prosvjed novina- ra iz Hercegbosne proti njihovu zatvaranju pri- godom zadnjih štrajkova u zemlji. U tom odgo- voru nazivlje se, među ostalim, buntovnikom no- vinara Gjorgju Nastića. Nastić je radi te neo- pravdane uvrede optužio okružnom sudu uredni- ka ,Bos. Poštet ; E. Maclu, odjelnog predstojni- ka: Kostu. Hormanna i zajedničkog ministra; Stjepana Buriana. Okružni je sud doduše primio optužbu, ali se mi bojimo, da se g. Nastiću ne osudi po bosanskoj metodi; ili njega osude; ili se veća ruka sakrije iza zemaljskih akata pod finnom tajne, ili iza leđa kojeg činovničića. Jugoslavenska izložba u Sofiji. — Kako smo već bili javili, otvara se ove godine u Sofiji, prijestolnici Bugarske II. jugoslavenska umjetnička izlogba. Nakon ustrajue borbe, pošlo ili što je gore, je ipak bugarskim umjetnicima za rakom, da se otvori ova izložba usprkos ometanju sa strane jedne uplivne osobe. Izložba će se otvoriti na 28 augusta. Dva dana prije držaće jugoslavenski umjetnici i književnici kongres za zajedničko dru- štveno uređenje. Političko društvo ,Napred“ preuzelo je na sebe iniciativu, da. pripravi potrebito za držanje IL. jug. djačkog kongresa. Kongres bi se imao držati 19 augusta, a pozvaće se na nj, osim hrvatskih, srpskih i slovenskih djaka i oni iz Ru- munjske i Grčke. Bilo bi dobro, da se i iz ovih naših primorskih krajeva što veći broj odlući na proslavu zajedničke misli južnih slavena u Sofiji. Za hrvatski naslov. — Zagrebačka tr- govačka-obrtnička komora zaključila je poslati molbu na upravu austro-ugarske banke, kao i na prešjednika hrvatskog sabora, da bi se austro- ugarska banka pozvala austro-ugarsko-hrvatskom bankom. Ova odluka zagr. trg.-obr. komore vrlo je važna, jer ako uspije, moći će nam i u stra- nom svijetu pribaviti više poštovanje, a da i ne kažemo, da se tim istiće naša samostalnost. I Radići kandidiraju. — Supilo u Gli- ni bio je do sada bez protukandidata, kad od jednoč javlja se dr. AntunZRadić, kao kandidat u Glini. U isto vrijeme proglasuje seljačka stran- ka svoga vođu Stjepa Radića kandidatom u Bje- lovaru proti dr. Rojcu. Tako će oba Radića kan- didirati, i oba se opet vrnuti bez mandata. Magiaroni uzmiču. — Glase se, da će položiti mandate pri otvoru sabora dr. Luka Ma- rjanović za Novu Gradišku, dr. Perica Gavranić za Slunj, i dr. Svetislav Šumanović za Šid. Šu- manović bi ponovno kandidiro u Šidu i to kao divljak, ili čak ako i on ne učini metamorfozu Kršnjavoga, a tim bi zbilja — on pravoslavni — zasvijedočio, da nema Srba. Sastanak putujućih učitelja u Zadru. — Putujući učitelji i strukovni poljodjelci iz Ko- raške, Kranjske i Štajerske, te Istre i Dalmacije držaće na 6 srpnja sastanak u Zadru. Na sastan- ku će se raspravljati o mnogo narodno-gospodar- skih pitanja, koja će se nastojat dovesti u sklad, e bi se po njima učesnici ravnali. Sastanak se sazivje i radi međusobnog upoznanja. Po svr- šenom sastanku učesnici će proputovat u naučne svrhe Dalmacijom, Horcegbosnom, te istrom. Ne znamo u koliko će uspijet ovaj sastanak, ali bi se već sad mogli zapitati: kojim će se jezikoni na sastanku govorit, te kako će se učesnici me- đusobno razumjeti, budući ih ima tri narodaosti, naime: Hrvata, Slovenaca i Talijana. Nova drama pisca ,Trilogije“. — Naš odlični _ sugragjanin, :Ivo knez Vojnovu. sprema se, da napiše novu dramu. U pismu pos- latom jednom svom prijatelju stoji: ,Napisat ću dramu koja će biti nadgrobno slovo terorističkoj reakciji skoje malo te nije Hrvatska umrla“. Tako iza kite — Smrt Majke Jugovića — uskrsle misli na kosovskom polju, darovane Srbima; po- daće Vojnović svom fiarodu drugu kitu: pobje- de ustavnog života nad ,teorističkoj reakciji“. Album hrvatskih umjetnika. — ,, Matica Hrvatska, izdati će među ovogodišnjim edicijama i album najboljih i najnovijih radnja hrvatskog kista i dijetla. Ovaj Matičin korak moramo iskreno poh- valiti, jer će ovo biti prvi primjer, da se i široj puplici prikažu radovi naših vrlih umjetnika, ko- ji su večinom bili nepoznati ne samo širim kla- sama, da li i našoj inteligenciji. Kupalište Lipik. — Uprava glasovitog hrvatskog kupališta za venerične bolesti u Lipiku, javlja nam, da je ove sezone do 21 VI. pohodi- o to kupalište 1198 gostova. Ovo je najbolja svjedožba ljekovitosti spomenutog kupališta, dok je s druge strane i žalostan dokaz širenju venusa. Novi vodovod u Muću. — Javljaju nam, da je dne 24 o. m. svečano bio otvoren novi vodovod u Muću. Korčula, dne 20. Lipnja 1906. — /z Sokolskog kruga. Na 12. tek. mj. stigao je iz Du- brovnika amo vođa Saveza Hrvatskih Sokolskih Društava, brat Šulce, da pregleda i uputi naše društvo za ovogodišnji svesokolski Slet u Zagre- bu. Brat Šulce u istinu svojski se je zauzeo, eda čim bolje uputi članstvo u glavnim točkama vje- žaba na spravama, kao i u prostim vježbama, te je njegovo precizno izvadjanje svake pojedine vježbe, kao i potanko razlaganje, pobudilo paž- nju i veće zanimanje u članstvu. U posebno sa- zvanoj sjednici protumačio je program sleta te podao potrebite upute. Brat Šulce laskavo izra- zio se je o našem društvu, pak time najbolji od- govor onima koji ga odvračahu da na Korčulu dođe. Prije odlaska priredismo mu oprosnu veče- ru, kojoj je prisustvovao i brat starješina Dr. R. Arneri. Preko iste prvi podigao se je rečeni sta- rješina te zahvalio i nazdravio bratu Šulce, na čemu on odvrati lijepo razlagajuć o Sokolstvu. Iza toga zaredale zdravice, te su na M go- vorili brat Šulce o Sokolstvu i Sletu te Dr. R Arneri o domovini i slavenskoj uzajmnosti. I ta ko u najboljem raspoloženju sprovedosmo tu ve- čer zaslađujuć vrijeme pijevom rokoljabnih pje- sama. Na predlog brata Sulce bi poslat brzojav- ni pozdrav starješini Saveza Dr, Miletiću na če- = mu on krasnim i značajnim riječima odvrati. Na 16. pak brat Šulca odijeli se od nas pračen od braće, koji mu saželiše sretan put do skora vi- Sokol. đenja u bijelom Zagrebu. Primamo: narodnih vezova“. — "Tko je to? što u nas po čitavoj domovini zna svako dijete, svaki seljak, svaka radnica, a inte- ligencija da ne zna? 'To je naša Jelica Belsvićeva kojoj ima'no zahvaliti, da je uzela propagirati na- rodne vezove, širiti im razumijevanje i cijnu iskre- nim rodoljubnim zanosom među braću Hrvate i Srbe. 'Tim više čudimo se gdje ostijeinić. Hrvat- ski Dnevnik“ u 140 broju donosi bilješku pod na- slovom : Pozor! Čuvajte se čitnie, kerica, narodnih vezova!“ i t. d. Ton bilješke posve je juristički, gotovo policajna tjeralica, “jer se ime naše nice spisateljice u njemu ne kaže, ali po naslovu »pobornica narodnih vezova“, znamo, da je to ona jedina. Famozna bilješka završuje također posve u tonu, kojima se narod upozoruje na naj- veće lopove i zlotvore: ,Zatvarajte svjesni hrvat- ski listovi svoja vrata pred čitmama i kericama!“ — Vrlo umno rečeno! Zašto tolika hajka? Jer je naša Jelica pisala i piše u srpske listove, pa i tu kao i u hrvatskim kori našu inteligenciju pra- vednim i iskrenim riječima zbog nehaja za na- rodne stvari Čudimo se i čudimo uredništvu ,Hrvatskog Dnev.“, gdje je štampao onu glupu drljaniju još anonimnu (junak se sakrio u mrke bore suknje od svoje žene!) — ,Hrv. Dnev.“ donio je sfim nedavno jedno 15—2 članaka i podlistaka o na- rodnim vezovima iz pera naše Jelice, kojima ona (ne od ,nekog vremena“, kako onaj mudrijaš piše u svome napadaju), već punih 12 godina kiti (on uze fini“ izraz ,popljavljuje“) sve hrvatske i srpske listove. Pa tko se interesira za javni život u Sarajevu mogao je čuti, kao je i sarajev. nad- biskup i patriota u velikom hrv. društvu javno sa osobitim priznanjem govorio o radu Jelice Be- lovićeve, a urednik ,H. D.“ mu sekundirao, kako je i zaslužila. A nu to ljudi, tome nema ni dva tjedna, a da se sada o istoj njoj ovako gudi. U listu koji zastupa narodne interese! Urednik veli da žali, što hrvatska spisateljica ,traži mjesta u nehrvatskim listovima“. Ma čovječe božji, ako se to tiče naše Jelice, onda morate dići buzdovan i na česke i poljačke listove, pa na njemačke i francuske, jer i ovi li- stovi govore o njezinim radovima, ako se i ne može reći, da vazda ,ona traži mjesta“. Ambici- jozan urednik sam nadje i traži vrsne suradnice, a me čeka, da mx. one.dođu ua noge mjesta“. Gsobito, kad se piše bez sebičnih motiva i često bez honorara, kao što piše naša Jelica. Onda ju urednici i te kako nađu sa bezbrojnim pismima i molbama. Nađu ju ne samo urednici, nego svi, koji iskreno ljube svoj narod i narodnu imovinu, narodne vezove. Evo što joj piše naša vrla Dubrovčanka i umjetnica (Jelka Miš) u narodnom vezivu: si ste, vrlo ugledna gospođo, kao sjajno sunce, ii svojim žarkim zrakama obasjava sve krajeve mile i lijepe nam hrvatske domovine. Vi ste najpleme- nitija rodoljupka, najdivnija čuvarica narodnih svetinja, mi Vas ovdje sve poznamo odavno!“ — Naše najodličnije dame kao: Anka Hozman, Nike Balarin, Paulina pl. Bogdan, Ida pl. Novaković, Savka dr. Subotić i dr. o njoj jednako pišu i go- vore sa najvećim počitanjem. Pisanje one besmislene notice u ,H. D.“ ovim najodlučnije osuđujemo, a našu Jelicu da nam živi Bog, pravedni Bog sloge i ljubavi : Bog Hrvata i Srba! Proklet bio jal i zloba... Dubrovnik u lipnju 1906. — Anka Janković Gradska Kronika. Čestitamo. — Našemu vođi i načelniku, gosparu Peru Čingriji prigodom njegova imendana izrazujemo naše nafsrdačnije čestitanje. Izbori u trg. obrt. komori. — Zadnja .P. €. H.* osvrće se na ove izbore. Ne mzumi- je jadnica, što se u njih prte osobe, kojim — kako ona misli — to ne pripada. Nek se popita kod svih onih, koji dolaze ma u koji doticaj sa sada- njom trg-obrt. komorom, pa i kod samih birača, te će razumjeti, koliko je svijem stalo do toga, da ovo stanje već svrši. Trg. obrt. komora nije samo pitanje trgo- vaca, premda su oni prvi pozvani, već cijelog pučan- stva. Ona naime nije samo tu, da se brine za in- terese trgovaca i obrtnika, već se mora misliti za ekonomske interese cijeloga okružja. Ona je zva- na, da reče svoju u svim pitanjima ekonomskim, te dovede u sklad interese konsumenata i produ- cenata. : Jedino kao takove imadu trg.-obrt. komore znamenitosti, a kad bi samo bile zborovi obrtni- ka i trgovaca, kako , Prava“ valjda cijeni, tada ih ne bi ni obskrbili onim pravom, koje trg. kome- re imadu. Mrs<- Te — Hrv. Om. Sok. Bad“ javlja, da će danas u iji u Sokolu. U prve se moći služiti samo članovi = x! fi trazi