*.

God. XV.

U DUBROVNIKU, 27. rujna 1906.

Broj 39.

CRVENA HRVATSKA

Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino-
semstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se
traga f> e predbrojen i za došasto polugodište.  — ===

IZLAZI  SVAKO6 ČETVRTKA.

 

 

 

 

 

POJEDINI BROJ 20 PARA.

 

Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Ivo DeGiulli, Zi:
Štamparija DeGiulli i dr.

 

 

Dubrovnik, 25. septembra 1906.

Načelnik g. Dr. Pero Čingrija
primio je iz Zagreba ovaj brzojav:

»Povodom najnovijih pojava u
Dalmaciji osjećamo svu težinu Vaše-
ga položaja, ali Vas uvjeravamo, da
hrvatski i srpski narod u banovini
nikada ne će zaboraviti, da se s Va-
ma sva Dalmacija založila za ozdra-
vljenje nesnosnih političkih prilika
u Hrvatskoj i za preokret političke
situacije u duhu naše narodne poli-
tike, te će svu svoju snagu upotre-
biti, da učvrsti svoj novi položaj, a
time da se i s naše strane osiguraju
uslovi za lijepu jednu narodnu bu-
dućnost. Dalmacija nije više odsje-
čena grana. Ko dira u Vas, pogađa
i nas; tko se sveti Vama, sveti se
nama; ali zajednički znat ćemo odo-
ljeti svima nevoljama. Time Vas u
ime koaliranih hrvatskih i srpskih
stranaka pozdravljamo“.

Medaković, Tuškan,

Na ovaj je brzojav Dr. Pero Čin-
grija odgovorio:

,Ganuo ne i razveselio bratski
pozdrav Vaš. Stajuć nepomično na
podlozi zakonom joj najsvečenije za-
jamčenih prava, Dalmacija će se o-
dlučno oprijeti i odbiti sve pokušaje
da se kuenovština protjerana iz ba-
novine presad. na njezino tlo. Sta-
lan, da ćete, do potrebe Vi nama,
kao mi Vama, biti u pomoći, najsr-
dačnije zahvaljujem“.

Pero Čingrija.

 

Tajna ratna osnova.

Sad znamo, da i ,čista stranka
prava“ imade svoju ratnu osnovu,
ali da je to tajna vodstva stranke.
To je izjavio Frank na skupštini
.čiste- stranke prava“ u Zagrebu, ra-
zumije se, už briirno odobravanje na-
zočnih. _

Da li je ono 500 povjerenika na
stranačkoj skupštini zbilja zadovoljno
tim otkrićem, koje ih degradira na
teliće, koji samo valja da slušaju,
neka oni urede među sobom. Nas
samo nagoni na smjeh ova tajinstve-
nost, kojom se hoće Frank da oba-
vije baš. u času, kad najsvečanije
prima u stranku jednoga Kršnjavoga.

Ko je taj Kršnjavi, pokazao je
on sam u svojoj poznatoj izjavi, gdje
jo razvio svoje misli o ,Velikoj Hr-
vatskoj“ u , Velikoj Austriji“. To je
zanago bilo dobro poznato svim uče-
snicima na stranačkoj skupštini, jer
su s& novine požurile, da ideje pre-

 

svijetloga razglase ,urbi et orbi“, pa
kad uza sve to na preporuku Franka
skupština prima na ugodno znanje
pristup Kršnjavijev u stranku, znak
je, da stranka usvaja njegovo mi-
šljenje. Potvrdu tomu nalazimo. pak
u samom radu stranke, koji je upu-
ćen samo na to, da potkopa novo
stanje u banovini te pripomogne opet
do vlasti ljudima, kojih smo se teškom
mukom kurtarisali.

Frank dakle zove tajnom, što
tajna nije. ,Velika Hrvatska u Veli-
koj Austriji“, to je geslo ne samo
Kršnjavija, nego i cijele stranke, a
u tim riječima i program i ratna
osnova. Program je Velika Hrvatska,
ratna osnova potpomaganje bečkih
aspiracija. Promotrimo malo i jedno i
drugo.

Frankova , Velika Hrvatska“ tre-
balo bi da obuhvati Rijeku, Sloveniju,
Istru, Bosnu i Hercegovinu, Među-
murje, Dalmaciju. Sloveniju i Istru
smatra njemački drang već svojom
domenom. Njih se može oteti samo
silom iz sadašnjeg državnog sklopa,
a tu silu valjđa ne će Frank upo-
trijebiti prama svomu savezniku“
Nijemcu, koji bi mu imao pomoći,
da se oslobodi Madžara, Prirodna
posljedica saveza sa Bečom bila bi
dakle to, da bi se Hrvati morali
odreći svake misli na Sloveniju i
Istru, a bi li Nijemci pripomogli, da
dobijemo Rijeku i Međumurje, o to-
mu je dopušteno sumnjati. O kakvom
prijedinjenju Bosne i Hercegovine ne
može“ biti ni govora, jer to nije pi-
tanje monarhije, rego cijele Europe,
da ne govorimo o sultanu, koji se
ne će tako lako odreći svojeg suve-
renstva.

, Velika“ Hrvatska Frank-Kršnja-
vija ne bi po tom bila nimalo veća
od resolucijonaške Male“ Hrvatske,
jer je za sada jedino moguće promi-
šljati na aneksiju Dalmacije. Razlika
je samo to, da dok Hrvati u tran-
slaitaniji uživaju obrane od njemačke
provale, kad bi Hrvatska, Slavonija
i Dalmacija pripala cislajtaniji, ova
bi ih poplavila, a preko nje prodrla
elementarnom silom na Balkan. Even-
tualna autonomija, koju bi mogli do-
biti od Beča, ne bi mogla zapriječiti,
da se na ruševinama , Velike Hrvat-
ske“ podigne , Velika Austrija“, ugra-
žavajuć opstanak svim. ne njemačkim
narodima i u njoj i izvan nje.

Nije dakle Velika Austrija“
sredstvo, da se podigne , Velika Hr-
vatska“ nego protivno. Kako je Beč
mislio godine

VbRNHMV# tr

NAUČNA BIBLIOTEKA,

1867. preko Velike.

Pretplata i oglasi šalju se upravi, & dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvale
plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po
: godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. —— ==

Ugarske gospodovati s Istokom, tako
on sada baca oko i na Hrvatsku.
On bi za to valjda i pomogao Hrva-
tima, da se odcijepe od Ugarske,
eda ih uzmogno lakše domamiti u
svoj gvozdeni zagrljaj.

A ipak ima Hrvata ne govo-
rimo o Franku koji su uvjereni,
da će nam iz Njemačke sunce zemlju
obasjati, a kad ih upozoriš na stanje,
u monarhiji, gdje su narodi i pokra-
jine žrtvovane bečkom molohu, oni
ti spominju federativnu Austriju, kao
da je ona već tu. Nu ta je utvara

još tako daleko, da bi čovjek po-

sumnjao, hoće li uopće i doći do nje;
a.i kad bi došlo, federalizam ne bi
ni malo umanjio snagu, kojom nijem-
stvo na nas navaljuje. Povećale. bi
se možda naše narodne i političke
sloboštine, ali bez ekonomske samo-
stalnosti mi bismo uvijek bili robovi
jačega i samostalnoga.

Tomu je dokaz autonomija Hr-
vatske. Ona je po nagodbi sasvim
samostalna u tri znamenite upravne
grane, a ipak je jadi biju, jer nije
gospodarica svoga džepa. Nemojmo
mislit, da bi nam bilo bolje u fede-
rativnoj Austriji.

(iifiam Bryan 0 Austriji

Brvan, demokratski kandidat za pre-

 

sjednika američkih država, koji je nedavno
obašao cijelu Evropu, zaustavio se je bio
neko vrijeme i u Austriji. U jednome od
zadnjih brojeva čikeškog Daily News“, a
to je. jedan od trideset američkih listova,
koji donose opis Bryanovog putovanja —
nalazi se zanimiva stavka, koja govori o
prilikama u Austriji. Ona je u mnogo čemu
zanimiva, stoga čemo ovdje donijeti neke
znamenitije tačke. .

Brvan misli, da je veza, koja veže da-
našnje narode u monarkiji, slična pješčanom
traku, koji se svaki čas može' raskinuti, Do
tog zaključka došao je, jer vidi jasno anti-
austrijski pokret u Ugarskoj i posvagdašnje
opiranje njemačkome jeziku, navlastito nu

Českoj. Veoma začuđen je bio, kad je vidio. '

međusobno neprijateljsko raspoloženje dviju
narodnih, elemenata u Českoj, koje se pri.
svakom koraku pokazuje. Ovo neprijateljstvo
njemačkomu jeziku Bryan označuje.kao ve-
liku nesreću koli ža. Česku i Ugarsku, toli

za za samu vladu.
Monarkija sa današnjim režimom ne
može dugo opstojati, jev zajednička sveza
mora da bude temeljitija; nijedna veza nije
trajna, koja ne postoji na ljubavi. Zajednica
od više manjih država uvijek je sa mekim
interesima skopčana, ali ipak ti interesi ne
smiju se pretpostaviti temeljnim pravima i
,

.
s.