*. God. XV. U DUBROVNIKU, 27. rujna 1906. Broj 39. CRVENA HRVATSKA Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino- semstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se traga f> e predbrojen i za došasto polugodište. — === IZLAZI SVAKO6 ČETVRTKA. POJEDINI BROJ 20 PARA. Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Ivo DeGiulli, Zi: Štamparija DeGiulli i dr. Dubrovnik, 25. septembra 1906. Načelnik g. Dr. Pero Čingrija primio je iz Zagreba ovaj brzojav: »Povodom najnovijih pojava u Dalmaciji osjećamo svu težinu Vaše- ga položaja, ali Vas uvjeravamo, da hrvatski i srpski narod u banovini nikada ne će zaboraviti, da se s Va- ma sva Dalmacija založila za ozdra- vljenje nesnosnih političkih prilika u Hrvatskoj i za preokret političke situacije u duhu naše narodne poli- tike, te će svu svoju snagu upotre- biti, da učvrsti svoj novi položaj, a time da se i s naše strane osiguraju uslovi za lijepu jednu narodnu bu- dućnost. Dalmacija nije više odsje- čena grana. Ko dira u Vas, pogađa i nas; tko se sveti Vama, sveti se nama; ali zajednički znat ćemo odo- ljeti svima nevoljama. Time Vas u ime koaliranih hrvatskih i srpskih stranaka pozdravljamo“. Medaković, Tuškan, Na ovaj je brzojav Dr. Pero Čin- grija odgovorio: ,Ganuo ne i razveselio bratski pozdrav Vaš. Stajuć nepomično na podlozi zakonom joj najsvečenije za- jamčenih prava, Dalmacija će se o- dlučno oprijeti i odbiti sve pokušaje da se kuenovština protjerana iz ba- novine presad. na njezino tlo. Sta- lan, da ćete, do potrebe Vi nama, kao mi Vama, biti u pomoći, najsr- dačnije zahvaljujem“. Pero Čingrija. Tajna ratna osnova. Sad znamo, da i ,čista stranka prava“ imade svoju ratnu osnovu, ali da je to tajna vodstva stranke. To je izjavio Frank na skupštini .čiste- stranke prava“ u Zagrebu, ra- zumije se, už briirno odobravanje na- zočnih. _ Da li je ono 500 povjerenika na stranačkoj skupštini zbilja zadovoljno tim otkrićem, koje ih degradira na teliće, koji samo valja da slušaju, neka oni urede među sobom. Nas samo nagoni na smjeh ova tajinstve- nost, kojom se hoće Frank da oba- vije baš. u času, kad najsvečanije prima u stranku jednoga Kršnjavoga. Ko je taj Kršnjavi, pokazao je on sam u svojoj poznatoj izjavi, gdje jo razvio svoje misli o ,Velikoj Hr- vatskoj“ u , Velikoj Austriji“. To je zanago bilo dobro poznato svim uče- snicima na stranačkoj skupštini, jer su s& novine požurile, da ideje pre- svijetloga razglase ,urbi et orbi“, pa kad uza sve to na preporuku Franka skupština prima na ugodno znanje pristup Kršnjavijev u stranku, znak je, da stranka usvaja njegovo mi- šljenje. Potvrdu tomu nalazimo. pak u samom radu stranke, koji je upu- ćen samo na to, da potkopa novo stanje u banovini te pripomogne opet do vlasti ljudima, kojih smo se teškom mukom kurtarisali. Frank dakle zove tajnom, što tajna nije. ,Velika Hrvatska u Veli- koj Austriji“, to je geslo ne samo Kršnjavija, nego i cijele stranke, a u tim riječima i program i ratna osnova. Program je Velika Hrvatska, ratna osnova potpomaganje bečkih aspiracija. Promotrimo malo i jedno i drugo. Frankova , Velika Hrvatska“ tre- balo bi da obuhvati Rijeku, Sloveniju, Istru, Bosnu i Hercegovinu, Među- murje, Dalmaciju. Sloveniju i Istru smatra njemački drang već svojom domenom. Njih se može oteti samo silom iz sadašnjeg državnog sklopa, a tu silu valjđa ne će Frank upo- trijebiti prama svomu savezniku“ Nijemcu, koji bi mu imao pomoći, da se oslobodi Madžara, Prirodna posljedica saveza sa Bečom bila bi dakle to, da bi se Hrvati morali odreći svake misli na Sloveniju i Istru, a bi li Nijemci pripomogli, da dobijemo Rijeku i Međumurje, o to- mu je dopušteno sumnjati. O kakvom prijedinjenju Bosne i Hercegovine ne može“ biti ni govora, jer to nije pi- tanje monarhije, rego cijele Europe, da ne govorimo o sultanu, koji se ne će tako lako odreći svojeg suve- renstva. , Velika“ Hrvatska Frank-Kršnja- vija ne bi po tom bila nimalo veća od resolucijonaške Male“ Hrvatske, jer je za sada jedino moguće promi- šljati na aneksiju Dalmacije. Razlika je samo to, da dok Hrvati u tran- slaitaniji uživaju obrane od njemačke provale, kad bi Hrvatska, Slavonija i Dalmacija pripala cislajtaniji, ova bi ih poplavila, a preko nje prodrla elementarnom silom na Balkan. Even- tualna autonomija, koju bi mogli do- biti od Beča, ne bi mogla zapriječiti, da se na ruševinama , Velike Hrvat- ske“ podigne , Velika Austrija“, ugra- žavajuć opstanak svim. ne njemačkim narodima i u njoj i izvan nje. Nije dakle Velika Austrija“ sredstvo, da se podigne , Velika Hr- vatska“ nego protivno. Kako je Beč mislio godine VbRNHMV# tr NAUČNA BIBLIOTEKA, 1867. preko Velike. Pretplata i oglasi šalju se upravi, & dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvale plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po : godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. —— == Ugarske gospodovati s Istokom, tako on sada baca oko i na Hrvatsku. On bi za to valjda i pomogao Hrva- tima, da se odcijepe od Ugarske, eda ih uzmogno lakše domamiti u svoj gvozdeni zagrljaj. A ipak ima Hrvata ne govo- rimo o Franku koji su uvjereni, da će nam iz Njemačke sunce zemlju obasjati, a kad ih upozoriš na stanje, u monarhiji, gdje su narodi i pokra- jine žrtvovane bečkom molohu, oni ti spominju federativnu Austriju, kao da je ona već tu. Nu ta je utvara još tako daleko, da bi čovjek po- sumnjao, hoće li uopće i doći do nje; a.i kad bi došlo, federalizam ne bi ni malo umanjio snagu, kojom nijem- stvo na nas navaljuje. Povećale. bi se možda naše narodne i političke sloboštine, ali bez ekonomske samo- stalnosti mi bismo uvijek bili robovi jačega i samostalnoga. Tomu je dokaz autonomija Hr- vatske. Ona je po nagodbi sasvim samostalna u tri znamenite upravne grane, a ipak je jadi biju, jer nije gospodarica svoga džepa. Nemojmo mislit, da bi nam bilo bolje u fede- rativnoj Austriji. (iifiam Bryan 0 Austriji Brvan, demokratski kandidat za pre- sjednika američkih država, koji je nedavno obašao cijelu Evropu, zaustavio se je bio neko vrijeme i u Austriji. U jednome od zadnjih brojeva čikeškog Daily News“, a to je. jedan od trideset američkih listova, koji donose opis Bryanovog putovanja — nalazi se zanimiva stavka, koja govori o prilikama u Austriji. Ona je u mnogo čemu zanimiva, stoga čemo ovdje donijeti neke znamenitije tačke. . Brvan misli, da je veza, koja veže da- našnje narode u monarkiji, slična pješčanom traku, koji se svaki čas može' raskinuti, Do tog zaključka došao je, jer vidi jasno anti- austrijski pokret u Ugarskoj i posvagdašnje opiranje njemačkome jeziku, navlastito nu Českoj. Veoma začuđen je bio, kad je vidio. ' međusobno neprijateljsko raspoloženje dviju narodnih, elemenata u Českoj, koje se pri. svakom koraku pokazuje. Ovo neprijateljstvo njemačkomu jeziku Bryan označuje.kao ve- liku nesreću koli ža. Česku i Ugarsku, toli za za samu vladu. Monarkija sa današnjim režimom ne može dugo opstojati, jev zajednička sveza mora da bude temeljitija; nijedna veza nije trajna, koja ne postoji na ljubavi. Zajednica od više manjih država uvijek je sa mekim interesima skopčana, ali ipak ti interesi ne smiju se pretpostaviti temeljnim pravima i , . s.