čivo, da prinese njegov neprestani sukob sa Srbijom u poslu, carine. Kako je poznato, carinski je rat sa Srbijom veoma loša tačka, gotovo potpuna blamaža, u politici grofa Goluchovskog. On je tamo tako zagrezao, da ne može natrag, a bečki trgovci, kao da ne- će, da za to znadu i zahtijevaju, da se carinski rat sa Srbijom prekine i pusti uvoz srpskog blaga. Interesantno je, što u tom pogledu piše organ bečkog trgovačkog svijeta: , Wiener Handelsblatt“. Tu se kaže da se u austrij- skom orientalnom društvu (čsterreichischer Orientverein) ozbiljno ventilira misao, kako bi se sazvala javna skupština svih bečkih trgovaca, gdje će se energično zahtijevati, da prestane carinski rat sa Srbijom i da se povedu pregovori, koji će omogućiti otvor srpske granice i tim uvoz srpskog blaga u Austriji. U svojim razmišljanjima, koje na ovo nadovezuje organ bečkih trgovaca, služi se veoma oštrim tonom, a zanimiv je i slje- deći passus, gdje se među inim kaže i ovo: Već je jedanput bilo dano razumjeti austrijskom Orientverein“, da se ne upliće u stvari, koje na njega ne spadaju — u politiku, ali neka znadu vlastodršci, reče . Wiener Handelsblatt“, da im nisu trgovci i tigovina tu radi ministarstva izvanjskih posala, već naprotiv mistarstvo izvanjskih _posala radi njih, da štiti i unaprediva nji- hove interese. 'Tako s jedne strane Madžari, a s druge strane carinski rat sa Srbijom, koji nailazi na veliku reakciju bečkih trgovaca, kao da su odbrojili dane ministru Goluchovskome, koji će tako do brzo poći u zasluženo sta- nje mira, da ustupi mjesto drugome, koji će, nadamo se, uspostaviti status quo sa Srbijom i tako odgovoriti nadama bečkog trgovačkog svijeta, koje su već u budućeg ministra vanjskih posala položene. (Državni proračun i milijuni za Dalmaciju). Preda mnom je na _ stolu državni proračun za godinu 1907. i exposć ministra za financije Dr. pl. Koggtovskog. , Uzalud sam tražio i prevrtao, ne bi li našao, gdje PODLISTAK. Don Frano Bulić. * U Tuskulumu svome, ,daleko od odur- na prkosa, od podla laskanja, u poštenu i u samozatajnu radu“ Bulić prevaljuje šest- desetgodišnjicu rođenja svoga. Spomen ova nije samo njegovo veselje no i narodno. Narodu je ponos, što iz nje- ga niknu ovakav tip energije, uma i volje. U osobi Bulićevoj, može se bez ikakovog pregonjenja ustvrditi, sva su ova svojstva u harmoničnoj cjelini, tako da ne znaš če- mu više da se diviš ili u današnjoj pokva- renoj dobi čeličnosti karaktera ili universal- nom njegovom znanja. Ove prednosti izdi- goše ga.iznad običnoga milieua i turiše ga u prve narodne redove. 'Shvatiti Bulića htjelo bi se prije prou- "čiti bezbrojne one sile milieua, uzgoja i pri- rode+ trebalo bi ispitati njegov rad na, uz- gojnom i znanstvenom polju, € bi se pobli- ža slika o njemu dobila. Na svakom ovom polju naći će se doista i dodirnih crta sa drugim ličnostima, ali će se opeta na sva- kome isticati nešto osebujna njegovog. su obećani milijuni za Dalmacija; osim običnih, ponavljamo običnih mrvica, nema ništa nova ni osobita za poboljšanje nevolj- nih dalmatinskih prilika. Pardon! — ima novih i sjajnih obećanja. Ministarstvo čeka još na program posebne komisije za ,osvo- jenje“ Dalmacije i onda da vidite, što će sve Austrija učiniti za Dalmaciju. 1 tako naši zastupnici obogatiše se na jednom obe- ćanju više, a Dalmacija i narod na jednom iskustvu više. Iz državnog proračuna, kako je bio predložen zastupničkoj kući izvadio sam i pobilježio neke stavke, koje se tiču dubrovačkog političkog kotara. Evo tih sta- vaka! Ministarstvo trgovine preliminiralo je svotu u ukupnom iznosu od 20.000 K za pregradnju mula u Kuparima u Župi dubro- vačkoj. 1. obrok za godinu 1907. iznosi 4000 K. II. za gradnju obale u Kozarici na otoku Mljetu ukupni iznos od 40.000 K. — obrok za godinu 1907. 6.000 K. — HI. Gradnja obale za ukrcavanje i iskrcavanje u Gružu ispred željezničke postaje u uku- pnom iznosu 650.000 K — obrok (2) za godinu 1907. iznosi 40.000 K. Osim toga je ministarstvo za bogoštovlje i nastavu odredilo svotu od 21.000 K za arheološke svrhe. j (Iz parlamenta). Taman, kad se imala da dovrši rasprava o izbornoj reformi u dotičnom odboru, i kad je svak mislio, da je potpuno osigurana nova izborna reforma sa općim pravom glasa, nastadoše nove poteškoće. Nijemci naime traže, da podjela kotara zakonom bude zaštićena tako, da se može preinačiti samo apsolutnom većinom ne glasova, nego daza to bude potrebna većina od dvije trećine. Česi se tomu silno opiru. Pa čak su češki od Dr. Klofača (onoga, koji je bio za prolaska so- radikalci vođeni kolaša u Dubrovniku i u dubrovačkom Soe- kolu držao govor) držali jučer u Pragu skupštinu, gdje je bila primljena resolucija. kojom se pozivlju svi češki .zastupnici da u slučaju, ako bude primljen zahtjev Nijemaca, odmah stupe u opoziciju i prave opstrukciju. Vlada je nastojala, da na razne načine sklopi kompromis između Čeha i Nijemaca Uzgojitelj u modernom smislu riječi nije htio da tura u svijet masu inteligen- * tnog proletarijata, spravna u borbi za kru- hom, da pogazi sve što mu je sveto, već je htio da narodu uzgaja karaktere. Ništa mu za ovo nije zgodnijega došlo kao sres- tvo od rimske historije na osnovici historika i socijologa Tacita. U njemu nalazio on gra- nitne tipove poštenja kao što izrazite pri- mjere propalih stvorova... U antitezi ovih ti- pova, pod lećom njegovih opazaka potpuno osvijetljenih, stvarao on u duši mladeži ideal dobra, lijepa i poštena. Kada bi pak proni- knuo u doba Domicijanbvo i društene "slo- jeve nožem operateura dijelio i diferencirao, reklo bi se bilo, da iznaša dnevne događaje. I nehotično u ovakovim prigodama bio on zastupnik pogažene | individualne slobode, koja je u to doba jedino još bitisala u mi- sli, ali i misao bi bili uništili, samo da su mogli! Dojam je bio veći, jer je svak bio osvjedočen, da to nijesu kićene fraze, ko- jima se hoće efekat da postigne, već da to dolazi iz nutrnjeg uvjerenja i patriotizma. Shvatljivo će biti s toga, što je ovim nači- nom uzgojio silu mlađih ljudi, te danas dje- laju u prvim narodnim redovima. Put koji i taman dok vam ovo pišem vode se pre- govori o novom predlogu vladinom, koji glasi, da se buduće 24 godine ne smiju preinačiti kotari nego sa većinom od dvije trećine, a što će se dalje dogoditi, da puste tadanjem parlamentu i njegovoj većini, da ona odluči. Ipak sa svim tim raspoloženje je u za- stupničkim krugovima veoma povoljno i svak se nada, da će-i ova poteškoća biti odstranjena i tako će austrijski parlamanat do brzo biti raspušten, da učini mjesto dru- gomu izabranu općim i tajnim glasovanjem. — lin. + političke vijesti. Memoari kneza Hohenlohe. — Bivši kancelar njemačkog carstva, knez Klo- dvig Hohenlohe, ostavio je iza sebe u ru- kopisima svoje uspomene. Naravno da me- dja tim uspomenama ima i takovih stvari koje nijesu za javnost. Ove političke me- moare dao je sad njegov sin Aleksandar štampati u dvije velike sveske, koje su iza- zvale u cijelom političkom svijetu najveću senzaciju. Već nekoliko dana sve svjetske novine pune svoje stupce tom nenadanom aferom. Car Vilhelm se je zbog iznešenja tih memoara nemilo ražljutio; te je najsta- rijem sinu bivšeg kancelara, knezu Filipu, poslao telegram, u kome se o tom postupku žestoko izražava, pa čak i prijeti. Pošto je kasnije Car saznao da je memoare izdao mlađi brat Aleksandar, stavio ga je pod disciplinarnu istragu. Između ostaloga do- znajemo iz momoara glavni uzrok, zašto je Bismark 1900 otpušten iz državne službe. Bismark naime, nije odobrava savez s Austrougarskom, nego je u pošljednje vri- jeme simpatisao s Rusijom. Izbori u Crnojgori. — Nedavno su po prvi put obavljeni izbori za narodnu skupštinu na Cetinju, te su prošli u najbo- ljem redu. Izabrani su prestavnici sviju mi- šljenja. Jedna od najvećih grupa prozvala se radikalnom demokracijom“. Zakonske osnove u ugar.-hrv. sa- boru. — U sjednici od 12. o. m. zastupni- vodi k istini mora da bude istina; _a vodić do karaktera mora da bude karakter. Redovito se karakteri ne rađaju, oni se u borbi formiraju, a kao što istina dolazi tek iza dvojbe, tako i karakter iza kušnje. _Don_ Frano prije no je ravnao dušama slu- šatelja, morao je i sam da izmjeri dubljinu svoje duše i snagu vlastitog karaktera. Ovo doba kušnje u potrazi za istinom stajalo ga muke i patnja. Karakter je kao i umjetnik, oni rijetko da nađu odobrenje s početka, oni rade za buduće generacije, a koliko se više odmiču od savremenika, toliko je nji- hov lik idealniji i jasniji. Ako je on u ovo doba kušnje i neugodnih časova doživio i žrtava doprinio, to mu nije bilo na štetu, jer tekar u ovoj borbi narod se uvjeri, da to nije trst, kojom vjetar titra no hrast, koji olujama prkosi i postade mu idealom. Uzdigne se ovako on iznad okoline i razvio se osebujno do ličnosti, koja narodu im- pulse dava, Rodio se u maloj Vranjici na istočnom uglu čarobnog kaštelanskog zaljeva, koji je on u svojoj raspravi ,na solinskim razvali- nama“ onako pjesnički opisao, na domaku starodnevne Salone, koju je on na novo oži- vio. Ovdje mu se otvorila prošlost i sadaš-