čivo, da prinese njegov neprestani sukob sa
Srbijom u poslu, carine. Kako je poznato,
carinski je rat sa Srbijom veoma loša tačka,
gotovo potpuna blamaža, u politici grofa
Goluchovskog. On je tamo tako zagrezao,
da ne može natrag, a bečki trgovci, kao da
ne- će, da za to znadu i zahtijevaju, da se
carinski rat sa Srbijom prekine i pusti uvoz
srpskog blaga.

Interesantno je, što u tom pogledu piše
organ bečkog trgovačkog svijeta: , Wiener
Handelsblatt“. Tu se kaže da se u austrij-
skom orientalnom društvu (čsterreichischer
Orientverein) ozbiljno ventilira misao, kako
bi se sazvala javna skupština svih bečkih
trgovaca, gdje će se energično zahtijevati,
da prestane carinski rat sa Srbijom i da se
povedu pregovori, koji će omogućiti otvor
srpske granice i tim uvoz srpskog blaga u
Austriji.

U svojim razmišljanjima, koje na ovo
nadovezuje organ bečkih trgovaca, služi se
veoma oštrim tonom, a zanimiv je i slje-
deći passus, gdje se među inim kaže i ovo:

Već je jedanput bilo dano razumjeti
austrijskom Orientverein“, da se ne upliće
u stvari, koje na njega ne spadaju — u
politiku, ali neka znadu vlastodršci, reče
. Wiener Handelsblatt“, da im nisu trgovci
i tigovina tu radi ministarstva izvanjskih
posala, već naprotiv mistarstvo izvanjskih
_posala radi njih, da štiti i unaprediva nji-
hove interese.

'Tako s jedne strane Madžari, a s druge
strane carinski rat sa Srbijom, koji nailazi
na veliku reakciju bečkih trgovaca, kao da
su odbrojili dane ministru Goluchovskome,
koji će tako do brzo poći u zasluženo sta-
nje mira, da ustupi mjesto drugome, koji
će, nadamo se, uspostaviti status quo sa
Srbijom i tako odgovoriti nadama bečkog
trgovačkog svijeta, koje su već u budućeg
ministra vanjskih posala položene.

(Državni proračun i milijuni
za Dalmaciju).

Preda mnom je na _ stolu državni
proračun za godinu 1907. i exposć ministra
za financije Dr. pl. Koggtovskog. , Uzalud
sam tražio i prevrtao, ne bi li našao, gdje

PODLISTAK.
Don Frano Bulić.

* U Tuskulumu svome, ,daleko od odur-
na prkosa, od podla laskanja, u poštenu i

 

u samozatajnu radu“ Bulić prevaljuje šest-
desetgodišnjicu rođenja svoga.

Spomen ova nije samo njegovo veselje
no i narodno. Narodu je ponos, što iz nje-
ga niknu ovakav tip energije, uma i volje.
U osobi Bulićevoj, može se bez ikakovog
pregonjenja ustvrditi, sva su ova svojstva
u harmoničnoj cjelini, tako da ne znaš če-
mu više da se diviš ili u današnjoj pokva-
renoj dobi čeličnosti karaktera ili universal-
nom njegovom znanja. Ove prednosti izdi-
goše ga.iznad običnoga milieua i turiše ga
u prve narodne redove.

'Shvatiti Bulića htjelo bi se prije prou-
"čiti bezbrojne one sile milieua, uzgoja i pri-
rode+ trebalo bi ispitati njegov rad na, uz-
gojnom i znanstvenom polju, € bi se pobli-
ža slika o njemu dobila. Na svakom ovom
polju naći će se doista i dodirnih crta sa
drugim ličnostima, ali će se opeta na sva-
kome isticati nešto osebujna njegovog.

su obećani milijuni za Dalmacija; osim
običnih, ponavljamo običnih mrvica, nema
ništa nova ni osobita za poboljšanje nevolj-
nih dalmatinskih prilika. Pardon! — ima
novih i sjajnih obećanja. Ministarstvo čeka
još na program posebne komisije za ,osvo-
jenje“ Dalmacije i onda da vidite, što će
sve Austrija učiniti za Dalmaciju. 1 tako
naši zastupnici obogatiše se na jednom obe-
ćanju više, a Dalmacija i narod na jednom
iskustvu više. Iz državnog proračuna, kako
je bio predložen zastupničkoj kući izvadio
sam i pobilježio neke stavke, koje se tiču
dubrovačkog političkog kotara. Evo tih sta-
vaka! Ministarstvo trgovine preliminiralo je
svotu u ukupnom iznosu od 20.000 K za
pregradnju mula u Kuparima u Župi dubro-
vačkoj. 1. obrok za godinu 1907. iznosi
4000 K. II. za gradnju obale u Kozarici
na otoku Mljetu ukupni iznos od 40.000 K.
— obrok za godinu 1907. 6.000 K. — HI.
Gradnja obale za ukrcavanje i iskrcavanje
u Gružu ispred željezničke postaje u uku-
pnom iznosu 650.000 K — obrok (2) za
godinu 1907. iznosi 40.000 K.

Osim toga je ministarstvo za bogoštovlje
i nastavu odredilo svotu od 21.000 K za
arheološke svrhe. j

(Iz parlamenta).
Taman, kad se imala da dovrši rasprava
o izbornoj reformi u dotičnom odboru, i
kad je svak mislio, da je potpuno osigurana
nova izborna reforma sa općim pravom
glasa, nastadoše nove poteškoće.
Nijemci naime traže, da podjela kotara
zakonom

bude zaštićena tako, da se

može preinačiti samo apsolutnom većinom

ne

glasova, nego daza to bude potrebna većina
od dvije trećine. Česi se tomu silno opiru.
Pa čak su češki od Dr.
Klofača (onoga, koji je bio za prolaska so-

radikalci vođeni
kolaša u Dubrovniku i u dubrovačkom Soe-

kolu držao govor) držali jučer u Pragu
skupštinu, gdje je bila primljena resolucija.
kojom se pozivlju svi češki .zastupnici da u
slučaju, ako bude primljen zahtjev Nijemaca,
odmah stupe u opoziciju i prave opstrukciju.

Vlada je nastojala, da na razne načine
sklopi kompromis između Čeha i Nijemaca

Uzgojitelj u modernom smislu riječi
nije htio da tura u svijet masu inteligen-

* tnog proletarijata, spravna u borbi za kru-

hom, da pogazi sve što mu je sveto, već
je htio da narodu uzgaja karaktere. Ništa
mu za ovo nije zgodnijega došlo kao sres-
tvo od rimske historije na osnovici historika
i socijologa Tacita. U njemu nalazio on gra-
nitne tipove poštenja kao što izrazite pri-
mjere propalih stvorova... U antitezi ovih ti-
pova, pod lećom njegovih opazaka potpuno
osvijetljenih, stvarao on u duši mladeži ideal
dobra, lijepa i poštena. Kada bi pak proni-
knuo u doba Domicijanbvo i društene "slo-
jeve nožem operateura dijelio i diferencirao,
reklo bi se bilo, da iznaša dnevne događaje.
I nehotično u ovakovim prigodama bio on
zastupnik  pogažene | individualne slobode,
koja je u to doba jedino još bitisala u mi-
sli, ali i misao bi bili uništili, samo da su
mogli!

Dojam je bio veći, jer je svak bio
osvjedočen, da to nijesu kićene fraze, ko-
jima se hoće efekat da postigne, već da to
dolazi iz nutrnjeg uvjerenja i patriotizma.
Shvatljivo će biti s toga, što je ovim nači-
nom uzgojio silu mlađih ljudi, te danas dje-
laju u prvim narodnim redovima. Put koji

i taman dok vam ovo pišem vode se pre-

govori o novom predlogu vladinom, koji
glasi, da se buduće 24 godine ne smiju

preinačiti kotari nego sa većinom od dvije
trećine, a što će se dalje dogoditi, da puste
tadanjem parlamentu i njegovoj većini, da
ona odluči.

Ipak sa svim tim raspoloženje je u za-
stupničkim krugovima veoma povoljno i
svak se nada, da će-i ova poteškoća biti
odstranjena i tako će austrijski parlamanat
do brzo biti raspušten, da učini mjesto dru-
gomu izabranu općim i tajnim glasovanjem.

— lin.
+

političke vijesti.

Memoari kneza Hohenlohe. —
Bivši kancelar njemačkog carstva, knez Klo-
dvig Hohenlohe, ostavio je iza sebe u ru-
kopisima svoje uspomene. Naravno da me-
dja tim uspomenama ima i takovih stvari
koje nijesu za javnost. Ove političke me-
moare dao je sad njegov sin Aleksandar
štampati u dvije velike sveske, koje su iza-
zvale u cijelom političkom svijetu najveću
senzaciju. Već nekoliko dana sve svjetske
novine pune svoje stupce tom nenadanom
aferom. Car Vilhelm se je zbog iznešenja
tih memoara nemilo ražljutio; te je najsta-
rijem sinu bivšeg kancelara, knezu Filipu,
poslao telegram, u kome se o tom postupku
žestoko izražava, pa čak i prijeti. Pošto je
kasnije Car saznao da je memoare izdao
mlađi brat Aleksandar, stavio ga je pod
disciplinarnu istragu. Između ostaloga do-
znajemo iz momoara glavni uzrok, zašto je
Bismark 1900 otpušten iz državne službe.
Bismark naime, nije odobrava savez s
Austrougarskom, nego je u pošljednje vri-
jeme simpatisao s Rusijom.

Izbori u Crnojgori. — Nedavno su
po prvi put obavljeni izbori za narodnu
skupštinu na Cetinju, te su prošli u najbo-
ljem redu. Izabrani su prestavnici sviju mi-
šljenja. Jedna od najvećih grupa prozvala se
radikalnom demokracijom“.

Zakonske osnove u ugar.-hrv. sa-
boru. — U sjednici od 12. o. m. zastupni-

vodi k istini mora da bude istina; _a vodić
do karaktera mora da bude karakter.

Redovito se karakteri ne rađaju, oni se
u borbi formiraju, a kao što istina dolazi
tek iza dvojbe, tako i karakter iza kušnje.

_Don_ Frano prije no je ravnao dušama slu-

šatelja, morao je i sam da izmjeri dubljinu
svoje duše i snagu vlastitog karaktera. Ovo
doba kušnje u potrazi za istinom stajalo ga
muke i patnja. Karakter je kao i umjetnik,
oni rijetko da nađu odobrenje s početka,
oni rade za buduće generacije, a koliko se
više odmiču od savremenika, toliko je nji-
hov lik idealniji i jasniji. Ako je on u ovo
doba kušnje i neugodnih časova doživio i
žrtava doprinio, to mu nije bilo na štetu,
jer tekar u ovoj borbi narod se uvjeri, da
to nije trst, kojom vjetar titra no hrast,
koji olujama prkosi i postade mu idealom.
Uzdigne se ovako on iznad okoline i razvio
se osebujno do ličnosti, koja narodu im-
pulse dava,

Rodio se u maloj Vranjici na istočnom
uglu čarobnog kaštelanskog zaljeva, koji je
on u svojoj raspravi ,na solinskim razvali-
nama“ onako pjesnički opisao, na domaku
starodnevne Salone, koju je on na novo oži-
vio. Ovdje mu se otvorila prošlost i sadaš-