DE. God. XV. U DUBROVNIKU, 10. studena 1906. Broj 46. CRVENA HRVATSKA Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino- gemstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se IZLAZI SVAKE NAREDI SUBOTE predbrojen i za došasto polugodište. —— OJEDINI BROJ 10 PARA. Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Ivo DeGiulli. sm ——————==—=—=—=— Štamparija DeGiulli i dr. plutača — godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ae primaju se. —— A zaključak? Predzadnji broj ,Dalmate“ ima krasan članak o uspjesima german- stva na našem jugu. Pisac .niže jednu činjenicu do druge, da pokaže, kakav su lanac spleli okolo ovih krajeva. U samomu Trstu žive već sada do 6000 Nijemaca, koji su za- posjeli sva znamenitija mjesta u dr- žavnoj službi i u trgovačkom svijetu, a .Dalmata“ predviđa novu provalu Germanaca, kad bude dograđena no- va željeznica. Sva su kupstila, kojim obiluje obala Istre, već u rukama tuđim, a sada su ovi preuzeli i grad- nju željeznica. Tu invaziju pomaže vlada u Beču. Ona uzdrži iz držav- nih sredstava njemačke pučke i sred- nje škole, da se ne bi plavi sinovi sjevera iznevjerili svojoj dalekoj otad- žbini. Ovo smo sve znali, zasluga je piščeva, da je znao lijepo iznizati sve ove pojave. koje slute na pro- mišljenu — akciju za ponjemčenje ovih krajeva. Samo kad smo sve do- čitali, osjetili smo da nešto fali. Po- gibija je tu, nju eto uviđaju i Tali- jani isto ko i mi, ali kako ćemo se najlakše obraniti od njemačkoga moloha, to ,Dalmata“ ne kaže; iz premisa boji se izvaditi zaključak. A ipak taj je zaključak jako pri- rodan. Što mogu činiti dva susjeda, koji se kavgaju 0 kojem komadu zemlje, kad na njih navali treći, da i jednoga i drugoga istjera? Složno se braniti. A mi, o kojih se koži radi, bojimo se te riječi i spomenuti, premda znamo da ni jedni ni drugi ne možemo sami o sebi odoljeti. Hrvati su malen narod, pa kako se ne stide to priznati, ne stide se ni ispovjediti, da im je kao malenu narodu potreba tuđe kulture, da im zemlju oplodi. Mi ne možemo imati u samim sebi sve, što nam Za život služi, pa smo za to upućeni na druge. Za to se i obračamo Talijancima ra- zasatim po našim krajevima te ih pozivljemo, da budu posrednici iz- među nas i velikog romanskog za- pada, neka se romanska kultura, koja prija našemu duhu, ne utamani. Ier svaka knjiga njemačka, koja stigne u ove krajeve, nije toliko uda- rac nama, koliko kulturi, koja je do- sad na ovim obalama neograničeno gospodovala. Tako mi, & oni? — Oni odbijaju ponuđenu ruku i traže, da im damo ono, što im kao narod ne možemo dati. Pretplata i oglasi šalju se upravi, & dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvale plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po Mogli bismo to razumjeti, ali ne opravdati, kad bi se talijanski ele- menat u našim zemljama ćutio toliko jakim, da se sam može održati. Ali te snage on nema. Sami dalmatinski Talijani ćute, da im je vlasti odzvo- nilo, vide kako svaki dan propadaju. Sami ,Dalmata“ kaže, da je njemački drang razapeo svoje mreže po Istri. On predviđa, da je blizu dova. kad će i Trst, uza svu razvijenu svijest kod talijanske mase, postati njemačka luka. A ipak šuti, nema srčanosti, da svojim kaže istinu. Ona trzavica, koja je zahvatila cijeli Balkan, pa odjeknula i u ovoj monarhiji, nije drugo nego posljedica spoznaje, da je malenim narodima, kojima je providnost opredijelila dr- žanja uz Dunav, opstanak. ugrožen od jakog i složnog sjevernog susjeda. To ćute jednako Madžari, kao i Hr- vati, pa smo pred njemačkim poho- tama svi jednakopravni, iliti bolje bespravni. Zajednička pogibelj zdru- žila nas je i u zajedničku akciju, & tu je mjesto i austrijskim Talijanima, ako ne će da ih njemačka kultura i gospodarsko preimućstvo pozoblje. Prošlo je više doba, kad su Talijani mogli uživati, kad bi njemački živalj progutao koje slavensko selo, te se tješiti, da njih ne će zateći ista sud- bina, jer su tobože u kulturi premci Nijemcima. Kultura je doista moćno sredstvo za obranu, ali ona je ne- moćna bez materijalne snage; kul- tura je većim dijelom produkt pro- šlosti, a materijalna snaga plod rada u sadašnjosti. Jedno bez drugoga zakržljavi, a to se dogodilo i talijan- skom elementu u ovim krajevima. On ne napreduje, jer nije još spoznao potrebe vremena, pa potom nije im se znao ni prilagoditi. On živi u presudama od pedeset godina nazad, a ne vidi, da je: davno prošlo to doba. pismo iz Beča. Beč, 7. novembra 1906. (Parobrodarsko društvo ,Dak: matia“). Prekojučer u ponedjeljak dne 5. no- vembra iznio je pred zastupničku kuću mi- nistar trgovine osnovu zakona za uređenje dalmatinske plovidbe. Kako je poznato ova je vladina osnova rezultat tolikih konferen- cija između vlade, dalmatinskih zastupnika i zainteresovanih parobrodarskih društava. Sjedište društva još nije određeno, ali sam saznao sa jedne veoma dobro informirane strane, da će biti naš Dubrovnik. NOĐDNA hk SPUBLIKA a NAUČNA BIBLIOTEKA, Bi: Ares Donesena osnova sadržaje u glavnom slijedeće odredbe : : Za redoviti dalmatinski: parobrodarski saobraćaj ima se utemeljiti društvo, u koje imaju stupiti uz sudjelovanje austrijskog Lloyd-a sve dalmatinske obalne plovidbe izuzamši dva lokalna poduzeća: Iva Račića u Cavtatu _i Bokeške plovidbe u Kotoru. Novo se društvo ima zvati ,Dalmatia“. Da- kle u fuziju stupaju slijedeće dalmatinske obalne plovidbe: ,Ragusea“, ,Topić et C.“, Fratelli Rismondo“, Pio Negri et comp.“ i ,Zaratina“. Novo će društvo imati 41.000 akcija svaka po 200 K. dakle jedan kapital od 8.200.000 K. Da se dobije taj kapital bit će uloženi s jedne strane svi parobrodi, a manjak se mora platiti u gotovom. Vrijednost brodova je bila procijenjena na 6.056.106 K, potom ostaje još manjak od 2.143.894 K, koji se mora u gotovom platit. Od ove svote platit će odmah zanimana društva 143.894 K, a ostatak od 200.000 financirati će konsorcij, koji se sastoji od: Jadranske banke u Trstu, Trgovačke banke i Hrvatske vjeresijske banke u Dubrovniku i Prve pučke dalmatinske banke u Spljetu. Društvo će imati 2 (dvije) veoma brze i jednu brzu liniju između "Trsta i Kotora, sedam trgovačkih linija između 'Trsta i Dal- macije i dvadeset dalmatinskili linija. Brzina će biti slijedeća: dvije veoma brze linije 16 pomorskih milja na uru, jedna brza linija 12 pomorskih milja, trgovačke linije po- prječno 9 milja. Državna subvencija iznositi će 1.500.000 K, dakle za 400.000 više, nego je dosada imao Lloyd i sva dalmatinska društva skapa. Eto to su u glavaom odredbe, koje sa- držaje vladina osnova, koja je prekojučer bila prikazana parlamentu. Kad se bude o njoj raspravljalo i hoće li se što promijeniti, javiti ću. (Dvije interpelacije). U prekjučerašnjoj sjednici parlamenta bile su prikazane i dvije interpelacije sa strane naših zastupnika i to zastupnika Bi- ankinija radi zabrane upotrebljavanja škol- ske knjige za geografiju na građanskim ško- lama s talijanskim nastavnim jezikom. Knjiga je sastavljena od M. Zucalli i G. Hajek-a. Druga je interpelacija bila od zastupnika Vjekoslava Spinčića iz Istre na ministra tr- govine glede uređenja luke u Opatiji. (Smrt i pogreb Nadvojvode Otona). U dugo bio zašao, kad bih opisao sve ceremonije, koje su spojene sa smrti jednog nadvojvode i njegovog pogreba. Spomenu- ću samo da je. u utorak, dan glavnog sprovoda i publika bila pripuštena u dvor- sku kapelu, da razgleda mrtvo tijelo, a u 4 sata popodne slijedio je svečani sprovod iz dvorske kapele do kapucinske crkve na Neuer_Markta. m