DE.

God. XV.

U DUBROVNIKU, 10. studena 1906.

Broj 46.

 

CRVENA HRVATSKA

Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino-
gemstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se IZLAZI SVAKE NAREDI SUBOTE

predbrojen i za došasto polugodište. ——

 

 

 

 

 

OJEDINI BROJ 10 PARA.

 

 

 

Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Ivo DeGiulli. sm ——————==—=—=—=—
Štamparija DeGiulli i dr. plutača

— godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ae primaju se. ——

 

 

A zaključak?

Predzadnji broj ,Dalmate“ ima
krasan članak o uspjesima german-
stva na našem jugu. Pisac .niže
jednu činjenicu do druge, da pokaže,
kakav su lanac spleli okolo ovih
krajeva. U samomu Trstu žive već
sada do 6000 Nijemaca, koji su za-
posjeli sva znamenitija mjesta u dr-
žavnoj službi i u trgovačkom svijetu,
a .Dalmata“ predviđa novu provalu
Germanaca, kad bude dograđena no-
va željeznica. Sva su kupstila, kojim
obiluje obala Istre, već u rukama
tuđim, a sada su ovi preuzeli i grad-
nju željeznica. Tu invaziju pomaže
vlada u Beču. Ona uzdrži iz držav-
nih sredstava njemačke pučke i sred-
nje škole, da se ne bi plavi sinovi
sjevera iznevjerili svojoj dalekoj otad-
žbini.

Ovo smo sve znali, zasluga je
piščeva, da je znao lijepo iznizati
sve ove pojave. koje slute na pro-
mišljenu — akciju za ponjemčenje
ovih krajeva. Samo kad smo sve do-
čitali, osjetili smo da nešto fali. Po-
gibija je tu, nju eto uviđaju i Tali-
jani isto ko i mi, ali kako ćemo
se najlakše obraniti od njemačkoga
moloha, to ,Dalmata“ ne kaže; iz
premisa boji se izvaditi zaključak.

A ipak taj je zaključak jako pri-
rodan. Što mogu činiti dva susjeda,
koji se kavgaju 0 kojem komadu
zemlje, kad na njih navali treći, da
i jednoga i drugoga istjera? Složno
se braniti. A mi, o kojih se koži
radi, bojimo se te riječi i spomenuti,
premda znamo da ni jedni ni drugi
ne možemo sami o sebi odoljeti.

Hrvati su malen narod, pa kako
se ne stide to priznati, ne stide se
ni ispovjediti, da im je kao malenu
narodu potreba tuđe kulture, da im
zemlju oplodi. Mi ne možemo imati
u samim sebi sve, što nam Za život
služi, pa smo za to upućeni na druge.
Za to se i obračamo Talijancima ra-
zasatim po našim krajevima te ih
pozivljemo, da budu posrednici iz-
među nas i velikog romanskog za-
pada, neka se romanska kultura,
koja prija našemu duhu, ne utamani.
Ier svaka knjiga njemačka, koja
stigne u ove krajeve, nije toliko uda-
rac nama, koliko kulturi, koja je do-
sad na ovim obalama neograničeno
gospodovala. Tako mi, & oni? —
Oni odbijaju ponuđenu ruku i traže,
da im damo ono, što im kao narod
ne možemo dati.

 

Pretplata i oglasi šalju se upravi, & dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvale

plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po

Mogli bismo to razumjeti, ali ne
opravdati, kad bi se talijanski ele-
menat u našim zemljama ćutio toliko
jakim, da se sam može održati. Ali

te snage on nema. Sami dalmatinski

Talijani ćute, da im je vlasti odzvo-
nilo, vide kako svaki dan propadaju.
Sami ,Dalmata“ kaže, da je njemački
drang razapeo svoje mreže po Istri.
On predviđa, da je blizu dova. kad
će i Trst, uza svu razvijenu svijest
kod talijanske mase, postati njemačka
luka. A ipak šuti, nema srčanosti,
da svojim kaže istinu.

Ona trzavica, koja je zahvatila
cijeli Balkan, pa odjeknula i u ovoj
monarhiji, nije drugo nego posljedica
spoznaje, da je malenim narodima,
kojima je providnost opredijelila dr-
žanja uz Dunav, opstanak. ugrožen
od jakog i složnog sjevernog susjeda.
To ćute jednako Madžari, kao i Hr-
vati, pa smo pred njemačkim poho-
tama svi jednakopravni, iliti bolje
bespravni. Zajednička pogibelj zdru-
žila nas je i u zajedničku akciju, &
tu je mjesto i austrijskim Talijanima,
ako ne će da ih njemačka kultura
i gospodarsko preimućstvo pozoblje.
Prošlo je više doba, kad su Talijani
mogli uživati, kad bi njemački živalj
progutao koje slavensko selo, te se
tješiti, da njih ne će zateći ista sud-
bina, jer su tobože u kulturi premci
Nijemcima. Kultura je doista moćno
sredstvo za obranu, ali ona je ne-
moćna bez materijalne snage; kul-
tura je većim dijelom produkt pro-
šlosti, a materijalna snaga plod rada
u sadašnjosti. Jedno bez drugoga
zakržljavi, a to se dogodilo i talijan-
skom elementu u ovim krajevima.
On ne napreduje, jer nije još spoznao
potrebe vremena, pa potom nije im
se znao ni prilagoditi. On živi u
presudama od pedeset godina nazad,
a ne vidi, da je: davno prošlo to
doba.

pismo iz Beča.

Beč, 7. novembra 1906.

 

(Parobrodarsko društvo ,Dak:

matia“).

Prekojučer u ponedjeljak dne 5. no-
vembra iznio je pred zastupničku kuću mi-
nistar trgovine osnovu zakona za uređenje
dalmatinske plovidbe. Kako je poznato ova
je vladina osnova rezultat tolikih konferen-
cija između vlade, dalmatinskih zastupnika
i zainteresovanih parobrodarskih društava.
Sjedište društva još nije određeno, ali sam
saznao sa jedne veoma dobro informirane
strane, da će biti naš Dubrovnik.

NOĐDNA hk SPUBLIKA a

NAUČNA BIBLIOTEKA, Bi:

Ares

Donesena osnova sadržaje u glavnom
slijedeće odredbe : :

Za redoviti dalmatinski: parobrodarski
saobraćaj ima se utemeljiti društvo, u koje
imaju stupiti uz sudjelovanje austrijskog
Lloyd-a sve dalmatinske obalne plovidbe
izuzamši dva lokalna poduzeća: Iva Račića
u Cavtatu _i Bokeške plovidbe u Kotoru.
Novo se društvo ima zvati ,Dalmatia“. Da-
kle u fuziju stupaju slijedeće dalmatinske
obalne plovidbe: ,Ragusea“, ,Topić et C.“,
Fratelli Rismondo“, Pio Negri et comp.“
i ,Zaratina“. Novo će društvo imati 41.000
akcija svaka po 200 K. dakle jedan kapital
od 8.200.000 K. Da se dobije taj kapital
bit će uloženi s jedne strane svi parobrodi,
a manjak se mora platiti u gotovom.

Vrijednost brodova je bila procijenjena
na 6.056.106 K, potom ostaje još manjak od
2.143.894 K, koji se mora u gotovom platit.
Od ove svote platit će odmah zanimana
društva 143.894 K, a ostatak od 200.000
financirati će konsorcij, koji se sastoji od:
Jadranske banke u Trstu, Trgovačke banke
i Hrvatske vjeresijske banke u Dubrovniku
i Prve pučke dalmatinske banke u Spljetu.
Društvo će imati 2 (dvije) veoma brze i
jednu brzu liniju između "Trsta i Kotora,
sedam trgovačkih linija između 'Trsta i Dal-
macije i dvadeset dalmatinskili linija. Brzina
će biti slijedeća: dvije veoma brze linije 16
pomorskih milja na uru, jedna brza linija

12 pomorskih milja, trgovačke linije po-

prječno 9 milja. Državna subvencija iznositi
će 1.500.000 K, dakle za 400.000 više, nego
je dosada imao Lloyd i sva dalmatinska
društva skapa.

Eto to su u glavaom odredbe, koje sa-
držaje vladina osnova, koja je prekojučer
bila prikazana parlamentu. Kad se bude o
njoj raspravljalo i hoće li se što promijeniti,
javiti ću.

(Dvije interpelacije).

U prekjučerašnjoj sjednici parlamenta
bile su prikazane i dvije interpelacije sa
strane naših zastupnika i to zastupnika Bi-
ankinija radi zabrane upotrebljavanja škol-
ske knjige za geografiju na građanskim ško-
lama s talijanskim nastavnim jezikom. Knjiga
je sastavljena od M. Zucalli i G. Hajek-a.
Druga je interpelacija bila od zastupnika
Vjekoslava Spinčića iz Istre na ministra tr-
govine glede uređenja luke u Opatiji.

(Smrt i pogreb Nadvojvode
Otona).

U dugo bio zašao, kad bih opisao sve
ceremonije, koje su spojene sa smrti jednog
nadvojvode i njegovog pogreba. Spomenu-
ću samo da je. u utorak, dan glavnog
sprovoda i publika bila pripuštena u dvor-
sku kapelu, da razgleda mrtvo tijelo, a u 4
sata popodne slijedio je svečani sprovod iz
dvorske kapele do kapucinske crkve na
Neuer_Markta.

m