nije samo prekinuo politikom prote- sta, nego i politikom nehajstva za ekonomske probitke zemlje. On je uvidio potrebu gospodarske organi- zacije i eto uzroka, zašto mi pom- njivim okom pratimo svaku pojavu na tom polju te zašto podupiremo organizaciju sitnog kapitala pomoću samostalnog dalmatinskog saveza šte- diona i zadruga, a organizaciju ve- likog kapitala preko dobro uređenih, modernih banaka. Prije je seljak bio izručen na mi- lost i nemilost kamatniku, jerho ni- je bilo udruga, da mu jeftin "novac priskrbe:; posljedica je tomu bilo za- puštenje zemlje, jer je težak vidio, da što radi, ne radi za sebe, nego za kamatnike. Prije se ljudi voljni rada razbježali po svijetu, a kad bi stekli novca, vratili bi se kući, po- ložili novac na koju tršćansku ban- ku i uživali kamate. Od toga novca Dalmaciji nikakve koristi, ona nije mogla podmirivati ni svoje tekuće potrebe. A sada oni novci uloženi na preplod u domaćim zavodima, čekaju čas, kad će zasitivši «dnevni trg, tražiti sebi nova posla. te oži- vjeti industrijom i trgovinom ove puste hridi. Ogromni su to uspjesi, kad se promisli, da se sve postiglo u. neko- liko godina. A ono, što ispunja Dal- matinca ponosom, to je, da je sve Od nikud njegov ra«l, njegov uspjeh. pomoći, a od svukud zaprjeka, koje je trebalo prebroditi. Pa kad se mi- slilo, da se je toliko učinilo, da svak može vidjeti, što znači samostalan ekonomski život, eto u Dalmaciji no- vih proroka, koji svjetuju udruge štedione, neka se pridruže ,, Ljubljan- skoj svezi“, a pozdravljaju dolazak tuđinskih banaka. Pa se ne češ smijati ?! Pisma iz Zagreba. Zagreb, 8. studenoga 1906. Zicom sam Vam javio pobjedu napred- njaka wi izborima za njravu potpornog društva-na universi. Naprednjaci su pobi- Jedili sa preko 80 glasova većine, a taj je broj relativno velik, ako se uzme u obzir da, dok su frankovci poveli najbjesomu- čniju agitaciju, naprednjaci su vodili borbu mlitavo. Za vrijeme izbora frankovci su se tako ponašali, da ih je presjednik skupštine kao i izaslanik akademske vlasti bio prisi- ljen više puta na red zvati. Još dnijeli su se frankovči iza dovršenog izbora kada su svoje kolege naprednjake na ona- kav način insultirali. Kako frankovce zna- de stranačka strast daleko dovesti, dokazuje nam izjava jednog đaka, koji je kazao, da mu akademičari naprednjaci nijesu kolege ; a da su frankovci išli za tim da izazovu škandale dokaz je očiti to, što kad su na- prednjaci slavodobitno izašli iz anle, te se uputili put Kola“, da onamo svoju pobjedu proslave, dočekaše ih a vrtu. pred universom frankovci sa raznim, za akademski izobra- žena čovjeka nedostojnim izrazima, dok im je iza leđa u pripravi stajala ulična faki- uaža, oboružana debelim štapovima. gore po- . vlasnici Pravaši, koji se kupe u uredništvu ,Hr- vatske“ dali su u pomenutom listu izjavu, da ne će za nikoga glasovati, ,jer borbu ubitačnom smatraju“. Ove su riječi bile pro- sta izlika, jer se je po riječima jednog nji- hovog pristaše, moglo razumjeti, da su ih na takovo držanje prisilili starija = gospoda , Hrvatske“. Zagreb, 9. studenoga 1906. Koalicijone stranke nakane su pri doj- daćem saborskom zasijedanju usrećiti na- rod sa raznim korisnim uredbama, nego se raznose glasine, da frankovački zastupnici ili jedan dio njih namjerava obstruirati radi spora sa D.rom_ Medakovićem. Ali tim glasinam ne smije pripisati važnost, jer frankovački zastupnici vrlo dobro znadu ka- kove bi odatle konsekvencije vukli. Svaka- ko otvorenje je sabora pred vratima, pak ćemo vidjeti, tko želi pomoći narodu, a tko sie se tomu smeta. Političke vijesti. Nemiri u Macedoniji. Pred malo dana u bugarsku varoš Ka- radzoj prispjela je velika četa ustaša, od kojih su jedan dio bili obučeni kao seljaci a drugi kao vojnici, te su navalili i varoš popljačkali. Ubili su 16 osoba, a 7 teško ra- nili. Mnogo kuća su razorili i zapalili sa bombama. Nabava topova za Srbiju. Kako nam je brzojav u zadnjem broju javio, srpska vlada. odlučila je nabaviti topove kod francuske tvornice Sehneider. Učinjen je predbježni ugovor s tom firmom za 60 polj- skih i 25 gorskih baterija. Ova narudžba iznaša oko 20 milijuna franaka. Ministar fi- nancija_ do malo će se uputiti u Pariz da tamo sklopi zajam od više milijuna. Srpska vlada je naručila topove u Francuskoj na- vlastito za to, da joj tamo bude lakše i za- jam sklopiti. Stanje u Rusiji. Ovih dana navalili su u Ragovu revo- lucionarci na jedan poštanski vlak, te su ga da je kod toga grabeža ukradeno 41 000 rubalja u go- svega opljačkali. Ispostavilo. se, tovn i 10.000 rubalja vrijednosnim papi rima. Nekoliko vrećica zlata razbojnici nijesu opazili. Nastradalo je više osoba, a sedam- nacstorica teško ranjenih bili su odvezeni u Varšavu. Sveučilište u Moskvi nakon duže vre- mena senat je opet otvorio, te bi reći, da če se na sveučilišta od sada uzdržati red, jer su se sami đaci glede toga počeli dogo- varati. Već se do sada organizirao dački sa- .Izvanstranački prijatelji znanosti“, u koi je stupio veliki broj đaka. Članovi obveznju, da neće — dok su đaci — pri- padati nijednoj stranci. Viušavska Reforma“. javlja, da će grof Witte, kad se iz Francuske bude vraćao u Petrognul, zaustaviti se u Varšavi, te tamo vijećati s odličnim poljačkim političarima o položaju u ruskoj Poljskoj. Govori se, da će grof Witte opet u ruskom političkom ži- votu zauzeti odlično mjesto; neki tvrde da će preuzeti vodstvo koje liberalne stranke. Rastava crkve od države u Fran- cuskoj. Franceska komora nastavlja raspravu interpelacije & zakonu o“ rastavi. Mnogi ka- tolički poslanici prosvjedovaše protiv zakona. vezi se Ministar bogoštvlja Briand iznosi pred sabor namjere vladine obzirom na provedenje ove zakonske osnove i moli potpuno povjerenje. sabora, u kojem slučaju obećaje, da će cijeli zakon u smisla i duhu provesti onako, kako je votiran. Ministar izjavljuje da je država dužna katolicima slobodu savjesti, on ne objavlja crkvi rat, on nije ireligijozan, nego areligijozan. On poštuje slobodu crkve i religije. Ministar kaže, da je on jednostavno ignorirao encikliku pape, koji sada za Pran- cuaze poslije ovog zakona, nije nego jedan ugledan stranac. . Gradska Kronika. Dr. Vlaho Matijević bio je odliko- van od Njegovog kr. Visočanstva Knjaza Nikole Danilovim ordenom .IIl. stepena, a: ne V. stepena. U zadnjem broju, bad smo govorili o tomu, izostao je u slaganju cijeli redak. Znameniti izumi. — Doznajemo, da je gosp. Nikola Kessler, profesor ma našoj gimaziji, dobio patente na svoja dva izuma. Duljim radom i živim zauzimanjem oko fizike a osobito za napredak elektricitete gosp. Kessler je postigao da je brzojavom bez žica iz jedne štacije u isto vrijeme na više mjesta mogao odašiljati više brzojava, a da se nijesu međusobno pobrkali. Ovim izamom mladi naučenjak gosp. Kessler reg- bi da je postao naš Marconi, kojemu ćemo: se doista morati diviti, Izum 'ove vrsti ja- mačno će steći u znanstvenom svijetu gosp. Kessleru najveće priznanje. Sada će tek da usavrši takozvani Marconi-ev brzojav, koji već zbog nesavršenosti, hio počeo da nazaduje, pada. Drugi izum gosp. Kesslera zanago se ubrojiti, a već se od ureda za patente i se će ubrojio, među najznamenitije izume ovoga doba. 'To je jedan originalni aparat za upo- rabu na željeznicama. Svaki vlak, koji ima taj aparat, predviđa nekoliko pred sobom,' da li mu je koja zapreka na putu. Ovim bi aparatom bili isključeni svi sudarci vlakova. Od srca želimo vrijednom i zauzetnom fizi- čaru svaku sreću. Čujemo da gosp. Kessler radi opet na jednom novom izumu. Da ne zaboravi, voj“, da smo je pitali, zašto Crnica nije po stigao od prijatelja Varešanina, da se voj- Je li to, što nije mogao, ili je za to, što nije htio? spominjemo ,, Pra- nici ne premještaju iz Dubrovnika. Za odgovor je dosta: da, ili ne, a mi ćemo preuzeti. muku, da izvedemo dedukcije. , C. k. demonstranti, — Reklo bi se da se e. k. demonstranti srede, što smo imi imena iznijeli, Ne razumijemo zašto. Htjeli smo samo ovjekovječiti junačko djelo u du- brovačkim analima i sačuvati potomstvu us-' pomenu na njih. Povjest bilježi Ieonidu i Zrinjskoga, nema im biti žao, da i njih zabilježi. Za ,Pravu“, — Ovih dana birao se n New-Yorku novi guverner, Agitacija se vo dila strastveno i sa strane republikanaca, koji su dosad bili na vladi, i sa strane de- mokrata. 'Tom_je prigodom kandidat deme- krata Hearst izmislio nov način agitacije: dao je postaviti na uglu svake ulice fono- grame, koji bi častili protivničkog kandidata Hunghesa sa svakim pogrdama i psovkama. Zašto ne bi mogla ,Prava“ uvesti nešto. slično i u Dubrovniku, za slučaj, kad njoj pro- mukne grlo ? Mogla je naručbu aparata povje--