se može bolje radit, nego onako i t. d. i za to se djaci razdijeliše, svaka grupa osnuje svoj klub i kazaše: mi nismo. neprijatelji, mi ćemo samo getrennt marschieren und zusam- men sehlagen. Poslije pak konsolidacije u domovini, dolazi ta na red i kod omladine. One ideje koje sada vladaju u našoj domovini, hoće da omladina jasno dokaže, da i kod nje; vladaju i u to ime osniva se u Beču: jugo- slavenski klub. "Taj klub ima veoma krasan, idealan i patriotičan program, kakvi mogu da zamisle samo mlada i nesebična omla- dinska srca. Promicateljni odbor će još ovog mjeseca sazvati glavnu skupštinu, gdje će razviti svoj program, i gdje će ce birati uprava tog najnovijeg našeg kluba. Vivat, erescat, floreat. 1 (Nekontrolirani glasovi). Ovih sam dana čuo jednu vrlo intere- santnu vijest o našem namjesniku Nardelli. Vijest dolazi navodno sa prilično dobro in- formirane strane, da li pak zbilja istinita ili ne, ne mogu da jamčim. Radi se naime o tomu : Za zadnjeg boravka namjesnika Nar- delli u Beču, ovaj je htio, da napravi posjet jednome ministru. Kada je došao i predao svoju posjetnicu, bilo mu je odgovoreno, da ministar nije kod kuće. Poslije malo časa, došao je jedan zastupnik u istoga ministra i za njega je gospodin ministar bio kod kuće! To se u višim krugovima tumači, kao nepovjerenje dalmatinskom namjesniku. Si- rota Nardeli htio da ima povjerenje ozdo i ozgo. a kad tamo regbi, da je izgubio i jedno i drugo. Zaludu više se ne može sje- dit na dva stočića. Prošla su ona lijepa vremena, a sad dolaze druga, mnogo ozbilj- nija. Chlumetzkov članak u ,N. F. Presse“ kao da*već pokazuje svoje djelovanje. U Dalmaciji treba na upravi ljudi «nergičnih, ali ne, da provode reforme ze- mlji, nego energičnih u kršenju karak- tera, energičnih u postupanju proti najno- vijim ,veleizdajnicima“ — resolucijonašima. Nardelli kao domaći sin, ne će im_ valjda biti toliko energičan, pa valja, da dođe drugi Handel, koji neće samo kazati, da u Dalma- ciji ima najviši procenat nepoštenih, nego koji će znati i stvoriti taj veliki procenat, koji će služit Austriji i njenim čiljevima. Ajdemo da vidimo. (Iz parlamenta). Sav rad parlamenta ispunjen je sada radoin za riješenje “nove izborne reforme, koja je posve osigurana. Generalna je de- korisne bata već svršena, i prošlo se je a specijalnu. U specijalnoj će debati Talijani predat jedan predlog na povišenje dalmatinskih zastupnika od 11 na 12, a dvanaesti da bi pripao Ta- lijanima. Naravno, da ovaj predlog neće biti primljen. Ovih su dana neki naši zastupnici pri- kazali više interpelacija na razne ministre, a između ostalih zastupnik Bjankini na mi- nistra za zemaljsku obranu F. Z. M. Latseher-a od Lavendorfa glede nesnosnog stanja koje vlada u Dalmaciji kod žandarmerije, a onda na ministra Pošta glede zapuštanja malih dalmatinskih luka. Zatim zastupnik Perić više interpelacija, između kojih jednu na minista za bogoštovje i nastavu Dr. Merchet-a radi gradnje župne erkve u Ravči i onda na ministra unutrnjih posala baruna Bienerth-a radi gradnje vo- znog puta od Omiša preko Rogoznice do + Vrulje. | lin. % Pićaje zadružnog saveza u Dalmaciji Ja sam za samostalni savez i'radi svrhe, za koju bi se ovaj savez imao da ustanovi i radi koristi, što bi se od ovakovog saveza imala i radi samog narodnog ponosa. Svrha, za koju bi se imao da ustanovi zadružni savez u smislu zakona 10. juna 1903. L. d. z. br. 133 jest revizija zadruga i druš- tava, što mu pripadaju, pa zajedničko čuvanje interesa saveznih zadruga i društava, te uzdr- žavanje poslovnih odnošaja među sobom i prama savezu. S druge strane pak svrha svega zadrugarskog pokreta, dakle i zadru- žnog saveza, jest unapređenje ekonomno, te kulturno naroda. Ovoj svrsi, ni jednoj ni drugoj, ne može da uspješno udovolji, nego samo do- maći samostalni savez. Vanpokrajinski savez ne može da ima ni volje ni ljubavi da se zagrije za nas, kako mi sami za se. Ma kako nepristrana če- ljad sjedila na upravi ovoga saveza, sveđ će voliti više svojoj čeljadi i svojoj pokrajini, | nego nama. A nije ni čuda, — svakom je bliža košulja od kaputa. Vanpokrajinski savez ne može uz ovo da dobro ni pozna naše prilike, a ovo je za uspješno vođenje saveza, više nego od- lučno. Korist je između prvih poticala usta- novljenju i zadruga i saveza Da bismo mi od našega saveza imali koristi, ovo sam već dokazao. A dokazuje nam ovo i agitacija ljubljanske Sveze. Poznato je, kako su se u Kranjskoj borile i kako se, na žalost, još i danas bore, dvije sasma oprečne političke struje. Prestavnici ovih struja kupe se jedni okolo Sveze, a drugi okolo ljubljanske kre- ditne banke. Pa ipak se Sveza i ljubljanska kreditna banka složiše u pitanju... hašeg saveza! Zagovaratelji Sveze kažu da je ovo najbolji dokaz da Sveza nije klerikalna, kako Joj se predbacuje da jest, jer da se eto slo- žila u ovom s liberalcima, što se kupe oko ljubljanske kreditne banke. A ja kažem otvoreno, da je ovo najbolji dokaz, kako hi bilo unosno i za Svezu i za ljubljansku kre- ditnu banku, da se mi priključimo Svezi. Korist, i ništa drugo nego korist, dovela ih je do sloge u ovome. Ja se za ovo ne ču- dim ni Svezi, ni Ljubljanskoj kreditnoj banci. Gledaju, da za se stvore što više vrela pri- hoda, pa im, š njihovog stanovišta, svaka čast za ovo. Ali, za što da se ove koristi, pa makar i radi braće Slovenaca, odričemo ? Pokojni Mac Kinley, presjednik sje- verno-američke unije. dok je još bio kao se- nator, izjavio je, da se gospodarski probici Sjedinjenih država ne smiju dijeliti sa dru- gim, jer bi ovo značilo trgati politički kruh od prstiju svoje djece, pa ga dijeliti s ne- poznatim tuđincem. Ovo je govorio jedan Mac Kinley obzi- rom na interese jednih Sjedinjenih sjeverno- američkih država. A mi? Dok i sami ne- mamo osigurane kore svagdanjeg hljeba za veliku većinu težačkog naroda, radi koga je u prvom redu i nastao zadružni pokret, — i ono što imamo stalna 7 izgledu da dobi- jemo..... dajerio. drugome! Ne vrijedi iz- govor, da je ovaj drugi brat Slovenac. Ma ko bio da bio, — u ovakim pitanjima naj- prije se gleda na svoj vlastiti interes. Ko drugčije misli ; ili nema pojma o svrsi dobro . vođenog narodnog gospodarstva i političke ekonomije, ili ima kakove druge vidike za svoju osobnu korist, pred očima, ili, što je nekako u našoj ćudi — i Kraljević Marko se radi inata poturčio — čini ovo prosto iz inata. Drugo ne ostaje. A sve ovo, priznaće mi se, pa bilo jedno, drugo ili treće, nije dobro. . Kazao sam, da sam za samostalni savez i radi narodnog ponosa. Gosp. Rašica, pole- mizujući o pitanju sa g. Drom Negrini, kao da se ovome izrugava. Uza sve ovo nje- govo izrugavanje, ja ostajem pri onome, što sam kazao. Ako nešto, što mi sami možemo da učinimo, a to nam je od koristi, pa ne ćemo da učinimo, nego prepuštamo drugome, da ovo učini i izvuče za se ovu korist, — po- nizujemo se ovijem i u očima svoga vlasti- toga naroda i onoga, kojemu ovo prepušta- mo. Pokazujemo ovim ili da smo nesposobni ili indolentni u pitanju, — a ovo i jedno i drugo je pokudno, te na štetu našega po- nosa, što ga mora da imamo i kao pojedinci i kao narod, te držimo do seba i svoje vri- “jednosti. Gosp. Fran Milobar u svojoj, za nas, prevažnoj knjizi ,Izabrana poglavja iz na- rodnog gospodarstva i političke ekonomije“ kaže: ,Prije svega treba da budemo na čistu u tome, da se ne treba ni odakle izvana nadati kakovoj pomoći, te se za nju 'zana- šati. Sa ovim izvana hoćemo da reknemo: izvan narodnih sila, narodnog rada. Mi treba, da tražimo iz samih sebe, iz svojeg narod- nog tijela uvjeta i sila za ozdravljenje“. I ovako je. Da gosp. Milobar nije kod nas onaki kapacitet u ovim pitanjima, kao što jest, — ova bi mu bila na svome mjestu. Poznato nam je, hvala bogu, svima, nagađanje i naprezanje države pri izmaku postojalih i uoči obnovljenja novih trgovač- kih ugovora, kako bi zaštitili i unapredili svoje gospodarske interese; poznato nam je koja i kakova se čaljad ovakim pitanjima bave i kako, pri svemu ovome, osim inte- resa i narodni ponos, narodna čast, u prvom redu glavnu ulogu igraju. I naše pitanje je, u malom, slično na- vedenome. Svak gleda da sačuva svoje in- terese i spasi svoj ponos, svoju čast. Pa zašto da se i mi ne. ugledamo u ovo, te spram ovoga i za nas ne radimo? Narodno gospodarstvo, dakle'u prvom redu dobro organizovano i vođeno zadru- garstvo, nije samo nuždan uvjet za poh- tički i kulturni procvat nekoga naroda, — kako ovo dobro opaža već spomenuti gosp. Milobar u rečenoj svojoj knjizi — nego i za sam njegov opstanak. A može li naš na- rodni ponos dopustiti da nam neko drugi vodi, sve i kad bi dobro vodio, ovako važnu stvar, kao što je pitanje našeg političkog i kulturnog procvata i našeg opstanka ? Držim, da je odgovor na ovo suvišan. Osvem svega ovoga što sam naveo, ima i drugih posebnih razloga, radi kojih, obzirom na naše posebne prilike, ne bismo smjeli" da se priključimo ljubljanskoj Svezi, nego bismo morali da ustanovimo svoj sa- mostalni savez. : Svi znamo, da je naše stanje između zemalja zastupanih u carevinskom vijeću u Beču, provizorno i da ćemo, prije ili poslije, doć do sjedinjenja sa materom zemljom, Hr- vatskom. Može proći do ovoga i 10 i 15 godina, ali jednom će se do ovoga morat