se može bolje radit, nego onako i t. d. i za
to se djaci razdijeliše, svaka grupa osnuje
svoj klub i kazaše: mi nismo. neprijatelji, mi
ćemo samo getrennt marschieren und zusam-
men sehlagen.

Poslije pak konsolidacije u domovini,
dolazi ta na red i kod omladine. One ideje
koje sada vladaju u našoj domovini, hoće

da omladina jasno dokaže, da i kod nje;

vladaju i u to ime osniva se u Beču: jugo-
slavenski klub. "Taj klub ima veoma krasan,
idealan i patriotičan program, kakvi mogu
da zamisle samo mlada i nesebična omla-
dinska srca. Promicateljni odbor će još ovog
mjeseca sazvati glavnu skupštinu, gdje će
razviti svoj program, i gdje će ce birati
uprava tog najnovijeg našeg kluba. Vivat,
erescat, floreat. 1

(Nekontrolirani glasovi).

Ovih sam dana čuo jednu vrlo intere-
santnu vijest o našem namjesniku Nardelli.
Vijest dolazi navodno sa prilično dobro in-
formirane strane, da li pak zbilja istinita ili
ne, ne mogu da jamčim. Radi se naime o
tomu : Za zadnjeg boravka namjesnika Nar-
delli u Beču, ovaj je htio, da napravi posjet
jednome ministru. Kada je došao i predao
svoju posjetnicu, bilo mu je odgovoreno, da
ministar nije kod kuće. Poslije malo časa,
došao je jedan zastupnik u istoga ministra
i za njega je gospodin ministar bio kod
kuće!

To se u višim krugovima tumači, kao

nepovjerenje dalmatinskom namjesniku. Si-
rota Nardeli htio da ima povjerenje ozdo i
ozgo. a kad tamo regbi, da je izgubio i
jedno i drugo. Zaludu više se ne može sje-
dit na dva stočića. Prošla su ona lijepa
vremena, a sad dolaze druga, mnogo ozbilj-
nija. Chlumetzkov članak u ,N. F. Presse“
kao da*već pokazuje svoje djelovanje. U
Dalmaciji treba na upravi ljudi «nergičnih,
ali ne, da provode reforme ze-
mlji, nego energičnih u kršenju karak-
tera, energičnih u postupanju proti najno-
vijim ,veleizdajnicima“ —  resolucijonašima.
Nardelli kao domaći sin, ne će im_ valjda
biti toliko energičan, pa valja, da dođe drugi
Handel, koji neće samo kazati, da u Dalma-
ciji ima najviši procenat nepoštenih, nego
koji će znati i stvoriti taj veliki procenat,
koji će služit Austriji i njenim čiljevima.
Ajdemo da vidimo.

(Iz parlamenta).

Sav rad parlamenta ispunjen je sada
radoin za riješenje “nove izborne reforme,
koja je posve osigurana. Generalna je de-

korisne

bata već svršena, i prošlo se je a specijalnu.
U specijalnoj će debati Talijani predat jedan
predlog na povišenje dalmatinskih zastupnika
od 11 na 12, a dvanaesti da bi pripao Ta-
lijanima. Naravno, da ovaj predlog neće biti
primljen.

Ovih su dana neki naši zastupnici pri-
kazali više interpelacija na razne ministre,
a između ostalih zastupnik Bjankini na mi-
nistra za zemaljsku obranu F. Z. M. Latseher-a
od Lavendorfa glede nesnosnog stanja koje
vlada u Dalmaciji kod žandarmerije, a onda
na ministra Pošta glede zapuštanja malih
dalmatinskih luka.

Zatim zastupnik Perić više interpelacija,
između kojih jednu na minista za bogoštovje
i nastavu Dr. Merchet-a radi gradnje župne
erkve u Ravči i onda na ministra unutrnjih
posala baruna Bienerth-a radi gradnje vo-
znog puta od Omiša preko Rogoznice do
+ Vrulje. | lin.

%

Pićaje zadružnog saveza u Dalmaciji

Ja sam za samostalni savez i'radi svrhe,
za koju bi se ovaj savez imao da ustanovi
i radi koristi, što bi se od ovakovog saveza
imala i radi samog narodnog ponosa.

Svrha, za koju bi se imao da ustanovi
zadružni savez u smislu zakona 10. juna 1903.
L. d. z. br. 133 jest revizija zadruga i druš-
tava, što mu pripadaju, pa zajedničko čuvanje
interesa saveznih zadruga i društava, te uzdr-
žavanje poslovnih odnošaja među sobom i
prama savezu. S druge strane pak svrha
svega zadrugarskog pokreta, dakle i zadru-
žnog saveza, jest unapređenje ekonomno, te
kulturno naroda.

Ovoj svrsi, ni jednoj ni drugoj, ne
može da uspješno udovolji, nego samo do-
maći samostalni savez.

Vanpokrajinski savez ne može da ima
ni volje ni ljubavi da se zagrije za nas,
kako mi sami za se. Ma kako nepristrana če-
ljad sjedila na upravi ovoga saveza, sveđ će
voliti više svojoj čeljadi i svojoj pokrajini,

| nego nama. A nije ni čuda, — svakom je

bliža košulja od kaputa.

Vanpokrajinski savez ne može uz ovo
da dobro ni pozna naše prilike, a ovo je
za uspješno vođenje saveza, više nego od-
lučno.

Korist je između prvih poticala usta-
novljenju i zadruga i saveza Da bismo mi
od našega saveza imali koristi, ovo sam već
dokazao. A dokazuje nam ovo i agitacija
ljubljanske Sveze. Poznato je, kako su se u

Kranjskoj borile i kako se, na žalost, još

i danas bore, dvije sasma oprečne političke
struje. Prestavnici ovih struja kupe se jedni
okolo Sveze, a drugi okolo ljubljanske kre-
ditne banke. Pa ipak se Sveza i ljubljanska
kreditna banka složiše u pitanju... hašeg
saveza! Zagovaratelji Sveze kažu da je ovo
najbolji dokaz da Sveza nije klerikalna, kako
Joj se predbacuje da jest, jer da se eto slo-
žila u ovom s liberalcima, što se kupe oko
ljubljanske kreditne banke. A ja kažem
otvoreno, da je ovo najbolji dokaz, kako hi
bilo unosno i za Svezu i za ljubljansku kre-
ditnu banku, da se mi priključimo Svezi.
Korist, i ništa drugo nego korist, dovela ih
je do sloge u ovome. Ja se za ovo ne ču-
dim ni Svezi, ni Ljubljanskoj kreditnoj banci.
Gledaju, da za se stvore što više vrela pri-
hoda, pa im, š njihovog stanovišta, svaka
čast za ovo.

Ali, za što da se ove koristi, pa makar
i radi braće Slovenaca, odričemo ?

Pokojni Mac Kinley, presjednik sje-
verno-američke unije. dok je još bio kao se-
nator, izjavio je, da se gospodarski probici
Sjedinjenih država ne smiju dijeliti sa dru-
gim, jer bi ovo značilo trgati politički kruh
od prstiju svoje djece, pa ga dijeliti s ne-
poznatim tuđincem.

Ovo je govorio jedan Mac Kinley obzi-
rom na interese jednih Sjedinjenih sjeverno-
američkih država. A mi? Dok i sami ne-
mamo osigurane kore svagdanjeg hljeba za
veliku većinu težačkog naroda, radi koga je
u prvom redu i nastao zadružni pokret, —
i ono što imamo stalna 7 izgledu da dobi-
jemo..... dajerio. drugome! Ne vrijedi iz-
govor, da je ovaj drugi brat Slovenac. Ma
ko bio da bio, — u ovakim pitanjima naj-
prije se gleda na svoj vlastiti interes. Ko
drugčije misli ; ili nema pojma o svrsi dobro

.

vođenog narodnog gospodarstva i političke
ekonomije, ili ima kakove druge vidike za
svoju osobnu korist, pred očima, ili, što je
nekako u našoj ćudi — i Kraljević Marko
se radi inata poturčio — čini ovo prosto iz
inata. Drugo ne ostaje. A sve ovo, priznaće

mi se, pa bilo jedno, drugo ili treće, nije

dobro. .

Kazao sam, da sam za samostalni savez
i radi narodnog ponosa. Gosp. Rašica, pole-
mizujući o pitanju sa g. Drom Negrini, kao
da se ovome izrugava. Uza sve ovo nje-
govo izrugavanje, ja ostajem pri onome, što
sam kazao.

Ako nešto, što mi sami možemo da
učinimo, a to nam je od koristi, pa ne ćemo
da učinimo, nego prepuštamo drugome, da
ovo učini i izvuče za se ovu korist, — po-
nizujemo se ovijem i u očima svoga vlasti-
toga naroda i onoga, kojemu ovo prepušta-
mo. Pokazujemo ovim ili da smo nesposobni
ili indolentni u pitanju, — a ovo i jedno i
drugo je pokudno, te na štetu našega po-
nosa, što ga mora da imamo i kao pojedinci
i kao narod, te držimo do seba i svoje vri-

“jednosti.

Gosp. Fran Milobar u svojoj, za nas,
prevažnoj knjizi ,Izabrana poglavja iz na-
rodnog gospodarstva i političke ekonomije“
kaže: ,Prije svega treba da budemo na čistu
u tome, da se ne treba ni odakle izvana
nadati kakovoj pomoći, te se za nju 'zana-
šati. Sa ovim izvana hoćemo da reknemo:

izvan narodnih sila, narodnog rada. Mi treba,

da tražimo iz samih sebe, iz svojeg narod-
nog tijela uvjeta i sila za ozdravljenje“. I
ovako je. Da gosp. Milobar nije kod nas
onaki kapacitet u ovim pitanjima, kao što
jest, — ova bi mu bila na svome mjestu.

Poznato nam je, hvala bogu, svima,
nagađanje i naprezanje države pri izmaku
postojalih i uoči obnovljenja novih trgovač-
kih ugovora, kako bi zaštitili i unapredili
svoje gospodarske interese; poznato nam je
koja i kakova se čaljad ovakim pitanjima
bave i kako, pri svemu ovome, osim inte-
resa i narodni ponos, narodna čast, u prvom
redu glavnu ulogu igraju.

I naše pitanje je, u malom, slično na-
vedenome. Svak gleda da sačuva svoje in-
terese i spasi svoj ponos, svoju čast. Pa
zašto da se i mi ne. ugledamo u ovo, te
spram ovoga i za nas ne radimo?

Narodno gospodarstvo, dakle'u prvom
redu dobro organizovano i vođeno zadru-
garstvo, nije samo nuždan uvjet za poh-
tički i kulturni procvat nekoga naroda, —
kako ovo dobro opaža već spomenuti gosp.
Milobar u rečenoj svojoj knjizi — nego i
za sam njegov opstanak. A može li naš na-
rodni ponos dopustiti da nam neko drugi
vodi, sve i kad bi dobro vodio, ovako važnu
stvar, kao što je pitanje našeg političkog i
kulturnog procvata i našeg opstanka ? Držim,
da je odgovor na ovo suvišan.

Osvem svega ovoga što sam naveo,
ima i drugih posebnih razloga, radi kojih,
obzirom na naše posebne prilike, ne bismo
smjeli" da se priključimo ljubljanskoj Svezi,

nego bismo morali da ustanovimo svoj sa-

mostalni savez. :

Svi znamo, da je naše stanje između
zemalja zastupanih u carevinskom vijeću u
Beču, provizorno i da ćemo, prije ili poslije,
doć do sjedinjenja sa materom zemljom, Hr-
vatskom. Može proći do ovoga i 10 i 15
godina, ali jednom će se do ovoga morat