ne na cijelu općinu, šlo nije pravo, jer cav- tajska luka nije samo na korist odlomka Cavtata, nego na korist cijelih Konavala osim najužnijeg sela Vitaljine, jer se tu is- kreava trgovina za cijele Konavle, a opet se tu ukrcavaju iz cijele općine proizvodi, koji idu u svijet. Nego to traženje sa stra- ne vlade općinskog doprinosa jedna je no- vost, jer još nikada do sada nijesmo čuli, da je koja općina morala štogod doprinijeti za lučke radnje, koje su uvijek do sada pa- dale na teret erara. Da nije ova velika lučka radnja u Cav. tatu određena između onih velikih poduze- ća, koje će vlada izvesti sa onim _ milijuni- ma u zraku, opredijeljenim za ekonomsko podignaće Dalmacije. Nego nama se čini, da će se i u ovom poslu izvršiti ona naro- dna: ,Tresla se gora, rodio se miš“, a daj Bože da se prevarimo. Međutim približaju se izbori poslanika, pak valja zasuti narodu malo praha u oči, da se oduševi za novu au- strijsku stranku, koja se ima stvoriti, i koja će neharnu Dalmaciju opet osvojiti za Au- striju“. Docna su se sjetili ! Pitanje zadružnog saveza u Dalmaciji. I bilo bi još toliko toga, što bi se u prilog ustanovi domaćeg samostalnog zadruž- nog saveza, a protiv priključenja ljubljanskoj zadlružnoj Svezi, moglo da navede; ali, da one duljim i onako dosta oduljenim pisanjem, odustajem od ovoga. Navešću još samo dvije stvari, odnosno na ljubljansku Svezu, što su mi nekako pri brzom pisanju izostale. Ljubljauska Sveza ne bi mogla kod nas da uspješno djeluje ni radi njezina raširenog djelokruga. Kako sama izvješćuje, ima učla- njenitt zadruga u Kranjskoj, Štajerskoj, Istri i Dalmaciji. Četiri različite pokrajine, sa ra- zličitim prilikama, a skoro i sa različitima vrelima privrede i običajima. Ovo sve ne može da samo jedan savez dobro rukovodi. Njemačka, koja je i od nas i od Slovenaca u zadrugarstvu toliko naprednija, imala je godine 1905., 51 zadružni savez. Znak, da ih se je imalo potrebu od ovoliko ih. Onamo gdje je dobro shvaćena svrha zadragarstva i zadružnih saveza, i ako nijesu razdijeljeni kako mi, ustanovljuju onoliko zadružnih sa- veza, a u nas se, radi sebične koristi, a bez ikakove potrebe, hoće da skuče- četiri po- krajine pod jedan savez... U ,Pravoj crvenoj hrvatskoj“ u članku »Zadružni pokret u Dalmaciji“ pisano je da zadruge učlanjene u ljubljansku Svezu, naj- bolje uspijevaju. “Članak nije potpisan, ali držim stalno, da je potekao od g. Rašice. Razumijem da on, kako činovnik Sveze, treba da zagovara Svezu, ali ne bi smio na ovaj način, Imao bi barem imati obzira, da ne dira u osjetljivost zadruga, što nijesu pod Svezom, — sve kad bi bila istina ono što piše, a kamo li, kad nije. Najbolje hoće rijet bolje nego sve ostale, A kako oft_može, da napravi prispo- dobu imeđu zadruga pod Svezom i onih drugih, kad mu rad onih drugih nije ni poznat. Ovakova reklama nije dopuštena ni u privatnim poduzećima, a kamo li u javnim, narodnim poduzećima, kao što je zadrugarstvo. Ovo je tako djelovalo na me, da ja od ovoga dana čisto nepovjerenjem predusrećem sve hvalospjeve Svezi, a držim da je isti utisak učinilo i na sve one, te im je dobro poznat rad jednih i drugih zadruga Došlo bi sad na red pitanje o potrebi ustanovljenja zadružnog saveza. Ali, kako sam već kazao, svi smo složni o potrebi ustanovljenja ovoga, te bi bilo suvišno da se ovdje ovim bavim. Prehodim s toga preko voga pitanja. Primjećujem samo, da treba dobro ra- zlikovat saveze od centralne banke. U nas čini mi se, dobar ih dio miješa ovo pitanje jedno sa drugim. Savez ne smije da ima druge svrhe do one određene u zakonu 10 jula 1903, kako sam već naveo. Ni ljubljanska Sveza, nije nikakova banka, niti bi kao Sveza mogla da bude ovakova. Zadruge ustanovljuju svoj središnju banku, centralu, a uputno je, da piesjednik Saveza bude ujedno i pre sjednik centralne banke. Gdje je zadru- garstvo dobro razvijeno, tamo su ustano- vljeni i zadružni savezi i centralne banke. Ali, nije se ni tamo sve od jednom, ni u prvom početku, učinilo: htjelo se je za ovo vremena i rada. I mi ćemo, s vremenom, morat ustanovit i jedno i drugo. Sad smo ia zadružnom savezu ; pa, kad se ovaj učvrsti, dohodi samo po sebi pitanje usta- novljenja centralne banke. Međutim, dok se do ostvarenja ovoga dođe, treba nać banku, koja će savezu služit mješte centrale. Ja mislim da je za ovo, za sad, najpodesnija Hrvatska vjeresijska banka u Dubrovniku. Osvem što ova banka daje zadrugama zajmove uz povoljne uvjete, ima zgodno smještene tri svoje podružnice u Dalmaciji: u Zadru, Šibeniku i Spljetu, što Je od nemale koristi za posloyni saobraćaj sa zadrugama. Dobiva se ovim u vremenu i dobicima, a ovo, u bankarskim poslovima, hoće rijet dosta. Neki su protiv Hrvatske vjeresijske banke radi borbe između nje i Hrvatske pučke štedionice u Dabrovniku. Prehodeći preko pitanja, da li i štedionica ima baš opravdani razlog da bude protiv Hrvatske vjeresijske banke — pitam samo: Je li umje- sno da se borba između njih ima prenijet i na sve nas? Ako je uzrok ovoj borbi pita- nje križanja interesa, onda neka se one dvije natječu u dopuštenim granicama, koliko ih je volja. Ovo njihovo natjecanje ne će biti na svrhu na štetu, nego na korist okolnog pučanstva = - a ovo nije zlo. Ako je pak uzrok borbi pripadanje različitim političkim stranačkim nuansama kod nas, zlo je da se ovo prenosi ma svih. Mi smo u Dalmaciji u politici i prepocijepani; pa kad bismo se imali i u zadražnom pokretu ovako cijepat, s . jako bismo malo zadruga mogli da ustano- vimo sa izgledom na uspješan rad. Svi složni možemo da se santi pridignemo i uči- snimo dosta; pocijepamo li se, nećemo moć da učinimo ništa; mješte da idenio na bolje, išli bismo u gore, biva, mješte da napredu- jemo, mi bismo nazadovali. Neki se boje, da li će naš savez moć da pribavi dovoljno kredita, novce, potrebne zadrugama. — Ova njihova bojazan proističe iz neupućenosti u stvar. Novac nije nego mjerilo, kojim se izra- žava vrijednost kapitala. A kapital je svako dobro, svaki produkat, što iz produkcije izlazi i daljoj produkciji dobara služi. Najbolji su pak kapital nepokretna ima- nja: zemlje i zgrade. Mi ovoga kapitala u zadrugama imamo dosta, mnogo više nego = nam treba mjerila za izražaj vrijednosti ka- pitala, novca. U ovakim prilikama nije teško doć do novca, nać kredita — tim više kad ga se na sigurno daje, kao u zadruge na neograničeno jamčenje, kojih je tećina kod nas. Hrvatska vjeresijska banka ima dosta proširen poslovni saobraćaj. Držim da će ona moć udovoljit svim tražbama kredita sa strane dalmatinskih zadruga. Svakako sa- vez će bit tu, te će na vrijeme sve predvidjet is bankom ugovorit. Ne budu li mu po- voljni uvjeti jedne banke, on će se obratit drugoj. A ustanovit će se, kako sam već rekao, po uzoru u Njemačkoj i u Austriji opća središnja banka zadruga, pa će i ova bit pri ruci savezu. Poskupi li kamatnjak uopće, poskupit će i kod nas; — ali ovo bi nam se dogo- dilo i uz Svezu i uz ma koji drugi savez. ki * # Kako proističe iz svega, što sam naveo, ne bi nam bilo ni od koristi, ni od časti, da se priključimo ni ljubljanskoj Svezi, ni ma kojem vanpokrajinskom savezu. Bilo bi nam na štetu i poniženje. Radi ovoga i radi na- vedenih posebnih razloga, morali bismo da ustanovimo svoj samostalni savez. Na zadru- gama je sad da preko svojih glavnih skup- ština odluče. Nadati se je, da će prije odluke dobro promozgat i proučit pitanje. Sve naše dalmatinske novine, osvem Prave ervene hrvatske“ pisale su za samostalni savez. Učeni i uvježbani pokretač ustanovljenja zadruga, veleč. Don F. Ivanišević, koji je za zadrugarstvo u Dalmaciji toliko zaslužan, otvoreno je u ,Narodnom Listu“ pozvao za- druge, da se odluče za samostalni savez.. 1 ja se ovom njegovom pozivu pridružujem. Budimo u svemu sami sebi gospodari, a ni“ bratu u ovakim pitanjima podložni. TI ovim bio pitanja bio završio. Nego, ne mogu, a da na svrsi ne pri- mjetim, kako ni ustanovom svog samostal- nog saveza nijesmo bogzna što postigli. Kako se vara onaj, te misli da će se ekonomne prilike jednog mjesta poboljšat, čim se u njem ustanovi novčana zadruga, tako se, i Još gore, vara onaj, što misli, da će se za- druge, čim se ustanovi zadružni savez, odma sve pridići i odma sve hodit dobro. Savez će moći da upućuje i potpomaže, a ne će moći da stvara. Radi ovoga treba da se u prvom redu kod samih zadruga dobro radi; a, pošto ovoga dobroga rada, ne može da bude bez. sposobne i voljne čeljadi na upravi samih zadruga treba nać, ili uzgojit najprije ovaku čeljad. Nije dosta imati obzir na plemenitu svrhu zadruge — i ove ustanovljivat samo za to, jer im je plemenita svrha. Treba da priznamo, u ovome se kod nas dosta griješi. Vidi se plemenita svrha i drži se da je samo ovo dostatan razlog, da se zadruga ustanovi, Prouči se na brzu ruku dvojno knjigovodstvo, a u više slučajeva ni ovo, pa onda... ... bože pomozi!.... Poslije se naravski dohodi do toga, da ne ide onako, kako bi imalo da ide, te, mješte koristi, čini se šteta. Nije dosta htjeti i željeti nešto dobro učiniti, nego valja i znati ovo učiniti, Ako hoćemo dakle da nam zadrugastvo i uz sam zadružni savez iđe dobro, treba najprije da nađemo ili odgojimo po svim mjestima gdje su zadruge, sposobnu čeljad za ovo. 1 ovako će tek zadrugarstvo doć do one cilji, koju je zadrugarstvu prorokovao gosp. Moline, bivši presjednik ministarskog vijeća u Francuskoj. Inače, zaludu nam i samostalni zadružni savez i sve nastojanje. Ivo Antićević.