. . . . druge troškove oko lista. Nu obzira, koje navodno kupio za kauciju lista, upotrebio također glede . Zi z Naše se zadruge tuže jezika. Premda su obećali, da će s njima dopisivati hrvatski, to dopisnju uvijek slo- venski, te je našim zadrugama više puta teško razumjet strukovne izraze slovenske, "skrojene. po. njemačkom. Obzirom na sve to, držale su Zadruge na bođulskim otocima sastanak u (Cresu pro- šloga maja i zaključile postaviti se na svoje noge. Toga je mnijenja bila većina, samo je bio jedan predlog, da se ide pod Celjsku sveza, a jedan drugi, da se spojimo sa bu- savezom. | za ovaj dućim dalmatinskim predlog bili su također svi, jer da bi nam to bolje bilo nego li da ostanemo i dalje pod Ljubljanom. (Kad bi se dakle osnovao hitro samostalni dalmatinski savez, bilo bi moguće, da istarske zadruge ostave zaključak o svojem savezu i da se priključe dalmatin- skom. Svaka ptica svome jatu, ali hi nas u tom poslu i braća Hrvati iz Dalmacije imali pomoći svojim zauzimanjem. Poznato mi Je da je jedan istarski prvak u tom pogledu pred dvije godine govorio sa uglednom oso- bom iz Dalmacije, ali nije dobio nikakvog odgovora o stvari. Složnim silama mnogo se dade postići, ali st treba poprimiti odlučno rada. To stavljam na srce ljudima i Istre i Dalmacije, koji se pitanjem zadrugarstva bave. U krzmanja je pogibelj, dogovorimo se odmah! Pisma iz Zagreba. Zagreb, 22. studenoga 1906. Riječ ozbiljna i svečano izrečena u sa- boru od presjednika Dra Medakovića, ko- jom je osudio izgrede na ulici i pozvao na red odgovorne faktore, snažno je. djelovala. U Zagrebu je opet sve tiho i mirno,_a sa- bor revno radi. Prekjučerašnja sjednica bila je i ostaje od velike važnosti. Govor odjelnog predstoj- nika za pravosuđe D.ra Badaja o poroti io potrebi uspostave iste dokazao Je, da nova vlada zbilja hoće usrećiti narod erom. slo- bode i pravičnosfi: Sve stranke u saboru pa i čisti sa zadovoljstvom primili su riječi vladinog predstavnika. A i odjelni predstojnik za bogoštovje i nastavu. Dr. M. Roje govorio Je na opće zadovoljstvo, a napose učiteljskog stališa, kojem će se već početkom nove godine po- boljšati plate. Na koncu sjednice bio je iza- bran odbor od 15 lica za osnovu o sveo- pćem izbornom prava. Pošto jučer radi blagdana grčko-istočne crkve nije bilo sjednice, to je saborsko za- sijedanje danas nastavljeno. Iza kako je do- vršeno treće čitanje o osnovi zakona, kojom se uspostavlja porota u tiskovnim prekrša- jima, obrazložio je zast. J. Pavelić svoj pre- šni predlog o držanju koza u Luci. Iza to- ga prešlo se je na verificiranje novoizabra- nih zastupnika. Sto se tiče napadnutih iman- data, odbor nije dospio da ih ispita. Sjednica se je rastegla do 4 sata. Debata o adresi doći će ma red po svoj prilici odma iza ka ko bude obavljena verifikacija napadnatih mandata. Zagreb, 24. studenoga 1906 Meprocitet hre. sveučilišta“, — Sinoć su akademičari iz lstre i Dalmacije sastali se da se dogovore što imaju raditi čim prije postigne podpuni \ reprocitet. — Iza- nar. da se Za brani za to odbor zamolio je gg. za- stupnike prof. Šurmina i Supila stvar zauzmu. Već u današnjoj saborskoj sjednici podnio je. prof. Šnrmin slijedeći prešni predlog: i I. Misli li kr. vlada na hrv. sveučilištu Franje Josipa I. u Zagrebu urediti posebne komisije za sudbeni i politički ispit za slu- saoce prava iz Istre i Dalmacije. 2. Kani li kr. zem. vlada osnovati ka- tedre za one pravne predmete, koji se u Zagrebu ne predavaju, a u Austriji trebaju. Na ovu interpelaciju odgovorio je odjelni predstojnik za bogoštovje i nastavu Dr. M. Roje, da se je on već za stvar zaneo, te o tom na sveučilištu pregovore poveo. Da je već početkom ove školske godine prof. Čupović počeo predavati austr. gr. parb. postupnik, a za austr. državno pravo i pravna povjest vlada će iznijet predlog, da se ustanovi nova katedra. Nakon osnutka nove katedre, naša će vlada sporaznmno sa austr. dogovoriti se glede osnovanja posebnih komisija. Naši dopisi. Mljet, 26. novembra 1906. Na dopis iz Mljeta u br. 48. Crvene“ dopustite mi primijetiti nekoliko riječi. Do- znao sam iz dobra izvora. da gosp. Ljube- mir 'Taljeran, općinski tajnik na Mljetu, ne agitira ni za resolucijonaše mi za čiste i ne širi ,Pravu“, dapače on je bio pri ruci g. za Ne radi protiv općine niti su ga na Mljetu. siti i načelniku Hajdiću pri prošlim izborima trgovačku komoru u Dubrovniku. presiti. Toliko u hator istini. Trstenik, 24. Jučer poslije podne prispio je ovdje studenoga 1906. incognito nadvojvoda Leopold Salvator sa Jednim ovećim parobrodom mornarice. Da- nas nakon što je prisustvao sv. misi, kre nuo je put juga. Zadar, 27. studenoga 190. «Matica. Dalmatinska“. »Matica = Dalmatinska“ ima- la glavnu godišnju skupšinu u prostorijama Hrv. Čitaonice. Broj je bio zakonit, jer se Je prijavilo i nekoliko novih - članova. Ode- bren je konačni račun za god. 1905. Prihe- da je bilo K 9706.37, isto toliko rashoda (uračunav dakako nabavu obveznica i što je Sinoć je uloženo na uložnu knjižicu) — a imovno stanje ,Matice* danas iznosi K 78.667:37. Godišnji prihod, koji ona' smije trošiti (jer jedan dio mora da ide na umnažanje glaš vnice), varira oko 3000 K. Poslije živa ras- pravljanja, skupština je odlučila, da ona neće štampati ni Vojnovićevu dramu Smrt Maj- ke Jugovića“ ni 'Tresićev putopis Preko Atlantika“, nego će ponuditi obojici nagradu svakomu po 1600 K uz ove uvjete ; da na prvoj stranici bude naznačeno »Potporom Matice. Dalmatinske“ (to samoj knjizi služi kao reklama) i da dostave. Matici 250 komada za njezine članove. Nagrada će im biti ie. plaćena, netom prikažu pogodbu sa tiska- *rom i prvi arak složen. Glede Ivaniševićeva prevoda Smilesovih — Dužnosti“, koji je pred više godina bio prihvaćen i nagrađen (a nikada štampan!) odlučilo se prevodiocu poslati natrag rukopis, slobodno mu da on sum dade knjigu štampati. Uskratila se pot- pora Vrsaloviću za njegove ultazgovore ri bara“, jer je knjiga već bila štampana i na- građena od pomorske vlade. Po tom se je prešlo na raspravu. o no- # vim pravilima. Prof. Kušar izvijestio je u kratko u ime odbora, koji je nova pravila sastavio. Istaknuo je, da se radi 6 formal- nostima (izmjenjeni su oni $S, koji su zaprije- čivali držanje odborskih sjednica i skupšti- ne) i malenkostima. Važnijih izmjena nema. Za tim je počela rasprava o pojedinim pa- ragrafima. Pošto je već bilo kasno, predsje- «dnik. je prekinao skupštinu i odredio stavak u subotu u 7 s. na- po podne. Iz Janjine. Pišu nam, a cijenimo da smo dužni ja- viti, da je općinsko upraviteljstvo moralo predložiti raspust općine, jer je opozicija obstruirala u vijeća, pa ova nije mogla djelo- vati, U ovakim slučajevima. obično upravlja općinoin do novih izbora načelnik, a kako on nije mogao primiti na sebe taj zadatak, da je predložio čovjeka svoga povjerenja. Gradska kronika. Glavna skupština »Sokola“, — ( nedjelju je bila glavna skupština .Sokola-, Za izbor nove nprave. Sa 92 glasa proti 4 prodrla je listina dosadašnje Gprave sa ne- znatnom promjenom. Ovo prigodom vidjelo se, kako ge- neralaši*. hoće da uvađaju strančarenje i u društva, koja bi morala po svojej zadaći biti isključena od svakoga takovoga poku- šaja. Toga su se pravila držali Hrvati pa među njihovim predložnicima ina pripadnika svake stranke, ali_generalaši« htjeli su imati u upravi svoje“ ljude, pa kada su naišli ua otpor, kao da su pobijesnuli. Usred gla- u sovanja mali će Goga: (Na dvor naši“. (li- Jenili su nazočni, da će se isprazniti dvorana, a Izišlo ih pet, šest. Zaslužena lekcija ! Poslije sjednice. — Ljutiti zbog raza htjeli udeneralaši“ poslije sjednice pre- vocirati nerede. To je dalo povoda ovaćiji pred stanom Dr. M. Cingrije, starješine .Se- kola: ; on se zahvalio s prozora sa nekolike Spominjemo ovo, da upozorimo .dene- ralaše“, kako se ne smiju. vele igrvati. | usti- pljenje dubrovačkog pučanstva ima svojih granica. Dubrovnik ne će da trpi ničijega terorisma. Bufoni. Pod gradu uslijed odlaska vojske“ iznaša Prava“ naslovom ; zu noOšteta svoje račume, koliko je grad pretrpio štete, što u njemu ima 300 vojnika manje, Ništa manje nego 300.000 K. To bi došlo na sva- koga vojnika tisuću kruna. Tako bi prama njezinu računu naši mesari dobivali na 300: vojnika 10000 K.. naši trgovci kolonijala 50.000 K. Uzmemo li u obzir, da Dubrovnik ima oko 7000 dušu tad bi a Dubrovniku mesari dobijali godišnje 210.000 K, a trgovci kolonijala 1,050.00. To bi dakle iznosilo za svakoga mesara 10.000 K, a za svakoga trgovca oko 100.000 K. Bravo ,Prava*. Sad bi još Trebalo, da ove favolozne = dobitke. fiducijari porezne vlasti Kovačević i Rašica jave poreznom inspektoratu, da prama njima taksira obrte- rinu mesara i drugih trgovaca. Neke stavke računa ,Prave* vrijedi na- pose spomenut. Bvo ih: z 1. Ošteta urarima 600 K. Ne znamo po komu je ključu to ,Prava“ izračunala. Ima bit promislila, da svaki vojnik lupine svojom urom_ jedanput o hrid od miline, da može otići u urara uru napraviti, 300 vojnika pe 2 K čini taman 600 K.