a finansiranjem isključivo domaćih ba- naka. 'To isklačenje. njemačkog kapitala oni ne, mogu da shvate, a još manje da bi dr- a dala subvenciju . tom društvu, ta. Ni- jemei-su naučni da samo oni participiraju pa državnim. potporama. i investicijam, mi_je- gdlino imamo pravo... da plaćamo poreze. Prijatelj Dalmacije“ u ,N. F. P.* koji _se_najprvo žali što se je toliko vremena iz- gubilo u pregovorima, u zamišljanju i uni- štavanju raznih projekata, dok se ,Ugarsko- Hrvatsko parobrodarsko društvo“ i , Puglia“ bez ozbiljne konkurencije razvijaju, mješte da traži lijeka da se temu. doskoči, predlaže da se opet ovo pitanje za jednu godinu ne rješava, i opet... jedan projekat uništi. Sto, se pui tom nanosi ogromna. šteta ovoj grani dalmatinske industrije, što parobro- darska društva dalmatinska u ovoj. nestal- nosti i trzavici ne mogu da razviju nikakove djelatnosti, jer se u ovom _prekarnom sta- nju niko ne ufa da gradi nove parobrode, to ne smeta prijatelja Dalmacije“. On samo apodiktično tvrdi da je osnova nevaljana, a pošto on ne zna što bi se imalo učiniti, predlaže, da se za sada pitanje o preustroj- stvu plovidbe po Dalmaciji odgodi. Da ti mudrijani, koji ne znadu ni d» je more slano, a hoće da drugim glavu sole, dokazujuć kako novo društvo ne će moći uspjeti, nijesu iskreni, suvišno je u Dalma- ciji dokazivati. Prigovore o starosti parobroda i neapotrebljvosti. pojedinih, 6 visokoj. pro- cjeni i dr. nijesu oni prvi, koji sa ih podigli. To su znali sami parobrodani, koji su u ugo- voru uglavili, da se kroz prve 3 godine ima izmijeniti 19) parobroda, dakle skoro polo- vina, znali su domaći novčani zavodi, koji su imali da podadu srestva društvu, i za stalno — proračunali rentabilitet — poduzeća. Znala je za to vlada, koja je pogodbu sklo- pila, a znali su i naši zastupnici koji su osnovu zagovarali. Svi su znali za one pri- govore, ali su bili uvjereni, da je to samo shodan način, da se kroz kratko vrijem? reorganizira plovidba prama potrebama pro- meta i interesima Dalmacije, a da se pri tom očuvaju i interesi parobrodarskih društava. Jer reorganizaciju dalmatinske plovidbe uni- štenjem postojećih parobrodarskih društava i po tom u njih uloženih domaćih glavnica mogu zamisliti samo kojekakovi njemački prijatelji Dalmacije“, nijedan misaoni čovjek, koji dobra želi ovoj bijednoj pokrajini ne bi toga htio. | u Bosni se rado pokaziva što je monarkija učinila poslije okupacije, ali kad idete istraživati, kako je pri tom urođe- miku, onda se istom vidi da su to Potem- kinoya sela. A to ne smije da se u Dalma- ciji dogodi. Mi Dalmaciji želimo napredak, poboljšanje sveza, razvitak prometa za naj- manje isto tako, kao ,prijatelji Dalmacije“ u ,N. EF. P.“, ali hoćemo i zahtijevamo ujedno da se to postigne pomoću domaćih poduzeća, koja nalaze oslona u domaćim gla- vnicama. A u tomu se baš razžilazimo mi i »prijateli = Dalmacije *. = Ako on nije. to jasno kazao mi smo ipak razumjeli! Nijemci mogu i opet da nas stavljaju na kušnju, ali i ako pojedinim društvima mogu mnogo naškoditi, uništiti sva naša pa- robrodarska društva i svojim glavnicama, protiv naših osnovati plovidbu u Dalmaciji, ne će im uspjeti. Za to smo ipak dovoljno A sada, ako Nijemcima uspije da po- kopaju predloženu zakonsku osnovu za preu- ređenje dalmatinske plovidbe, moći će se i ta. opet sastati komisija za unapređenje Dalma- cije i. izdati jedan komunikć o svojoj konferenciji. Dalmacija će tada moći mirno čekati, da se obećanja ispune. , Zagreb, 28. studenoga 1906. Smetanje rada u saboru sa strane fran- kovaca prelazi svaku granicu. Ti ,rodoljubni“ političari izmijenili sve moguće načine, iser- pili su sva moguća umijeća, kojim bi koali- ciji neprilika pribavili. Najprije su smetali bukom i vikom, zatim dugim programnim ili demagoškim govorima, a sad su našli nešto novoga, pa je očito, da im nije stalo do ozbiljnoga rada. Začestili su interpelaci- jama, koje se ne tiču niti spadaju u hrv. sabor, već spadaju u djelokrug zajedničkog . sabora i zajedn. vlade. Oni to dobro znaju, pa ipak iznašaju i obrazlažu dugim govorima, zlorabeć preveliku liberalnost presjednika, a s druge strane trate vrijeme, koje bi koalicija imala da upotrebi u korisne narodu svrhe. A što je od njih, ciničkom bezobraznosti u Hr. Pravu“ sasma obratno i neupućeni narod nasjeda bezobraznim la- kako pišu. Ubogi i žima, pa je rodoljubima teško gledat, je narod sam kriv svojoj nesreći. U današnjoj sjednici nastavljena je de- bata o izvješću odbora za peticije, te je na hrvatske. akademske omladine u Budimpešti, kojom se obraća na visoki sabor, da preduzme shodne korake, reda došla spomenica kako bi se što skorije i dostojnije* preniele u domovinu kosti grofa Petra Zrinjskog i kneza Krste Frankopana. Spomenicu podupire Gjalski, predlažuć da se ad hoc izabere odbor od 5 lica a Fle- gović pradlaže da se 30. travnja odredi kao praznik za škole a da vlada prinaša svake godine svotu za gradnju spomenika. Izvijestitelj Budisaljević (Srbin) toplo preporuča saboru predlog. Do- taknut će se u kratko najžalosnije stranice pet. odbora hrv. povijesti — smrt Zrinskog i Franko- pana. Spominje sramotni vašvarski mir. Ni- kola Zrinjski nije mogao mirne duše pod- nijeti te sramote i za to mu je bilo suđeno da ga u lovu vepar usmrti (2) a po drugoj verziji umorstvo je bilo naručeno. Kamarila i bečki centralizam išli za tim da iz Ugarske i Hrvatske učine austr. provincije, a to je ponukalo Hrvate da pruže raku Mad- žarima te da se zajedničkim silama opiru Govornik govori kao hrvatski su neprijatelju. patriota i učeno ističe, da se vidi da nije današnja koalicija prva koja je inaugurisala politiku bratštva med Madžarima i Hrvatima proti zajedničkom neprijatelju. :Govornik za- vršuje još jednom preporučujuć predlog na prihvat. Sabor prima predlog, i u tako sve- čanom času dok zastupnici kliču slava neu- mrlim žrtvama, predsjednik zaključuje sjed- nicu, a uriče slijedeću za petak. Sjednica općinskoga vijeća bila je a subotu dne 1. o. mj. Najprvo je vijeće odobrilo proračun za g. 1907. prikazan od općinskoga upraviteljstva. [ ova je godina donijela neku povišicu općinskog prireza za grid (90%); a to poglavito zbog povišenja školskog doprinosa uslijed zakona o uređe- nju učiteljskih plata. U OT odbor“ imenovana su gg. Gjivić, Lajak, Orepić. Utok proti odluci općinskog upraviteljstva,' kojim se ograničivalo proširenje groblja na Dančama na onaj red grebova koji je već sazidan, bio je odbačen. Odebrena je po- godba o zakupu odredbina na prodaju. u općinskim prostorijama: kod vrata od ponte (više 7.60 K nego prošla pogodba) uz is- pravak Dr. M. Čingrije da pogodba prestaje i i prije tri godine, za koje je utđnačena;ako se sagradi. mesarnica.i Prihvaćen - je | rijedlog: opć. prisj. g. M. Kesovije, da st za pojira« vak puta nekih odlomaka u Žugi potroši svota od koju stotinu kruna «dobivena.pro- dajom zemljišta. Prihvaćena je također po- nuda Hrv. Sokola, da će ono 0. vlastitom trošku (5000 K) popraviti i arediti prosto- rije a drugom i trećem spratu dogane, ako mu se. otpusti najamnina za 25 godina, uz ispravak Dr. Medini, da te prostorije u slu- čaju potrebe budu na raspolaganje opoini, a da u slučaju raspusta društva svi popsav- ci idu u korist općine. Vijeće je adobrilo. potrebit trošak za neke radnje u općinskoj zgradi : radi se o tomu, da se «ezoliraja dvi- je sobe, kroz koje se sada ide u općinsku vijećnicu gdje sada ureduje čino- viječnicu na način, da se ulaz u otvori kroz sobe, vnik očevidnosti. Na posljetku je vlastilo upravu, da potroši potrebnu - svotu vijeće o za nabavu ,kontatura“ za vodu. Manjina nije ni ovaj put pristupila na vijeće. Za unapređenje zadrugarstva. — Doznajemo, da je Zemaljski odbor dalma- tinski uložio kod Hrvatske Vjeresijske Ban- ke u Dubrovniku po drugi put K 50.000.— u svrhu podjeljivanja zajmova seoskim bla- gajnama, koje su pod njegovim nadzorom, Tim je povjereno Hrvatskoj Vjeresijskoj Banci do sada K 100.000. — pokraiinskoga novca. »Zadružna sveza“. — Pod ovim ma- slovom donosi zadnji ,Dubrovnik“ članak, u kom preporuča osnivanje samostalnog sa- veza dalmatinskih zadruga. Članak završu- je ovim riječima : Neka se braća Hrvati ugledaju na pri- morske Srbe. Srbi već imaju svoj samostal- ni Savez. Mnogo je manji broj zadruga u Dalmaciji, koje pripadaju tome Savezu, od onijeh, koje mu ne pripadaju. | kada mi Srbi čuvamo svoj Savez i borimo se za sva njegova prava, moći će se braća Hrvati u- vjeriti, da je ovaj naš glas, u obranu samo- stalnog Saveza, iskren i opravdan i da je potekao iz želje, da idu u susret napretku, da ekonomski ojačaju i da se emancipuju. Njihov napredak i naš je; naš pak mora biti i njihov“ Saznajemo pak da je: vlada potvrdila pravila Saveza Srpskih Privrednih Zadru- ga na Primorju“, te da će u kratko početi vršiti svoj zadatak. Bilo na izgled našim zadrugama ! Pravaši i ,Hrvatskfi Sokol“ u Du- brovniku. — Na 25. pr. mj. birala se je, kako smo prije javili, u ,Sokolu“ nova uprava te je sa ogromnom većinom bila izabrana današnja uprava sa malin promjenama. »Pravaši“ su bili uprli svu silu da uvedu strančarstvo i u ,Sokolu“, ali im to nije uspjelo, jer osim 12—14 izvršujućih članova. i 74—8 pomoćnih nemadu drugog oruđa, s kojim bi se mogli boriti osim kleveta i denuncija a: ren, da imadu samih izvršujućih i 297; ko su ti? nadvor s imenima!