God. XV.

U DUBROVNIKU, 13. prosinca 1906.

Broji 55.

 

CRVENA HRVATSKA

Cijena je listu unuprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino
Ko ne vrati lista kad mu pretplata mine, smatra se
predbrojen i za došašto polugodište.

semstvo 10 i poštarski troškovi

 

 

IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE mej
POJEDINI BROJ 10 PARA.

 

4.

 

Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Ivo DeGiulli.
Štamparija DeGiulli i dr.

 

 

To preda mnom divan duh je bio,
Sto je svakog nadalho čovjeka
Te se smjerno pred istinom svio

Objueljenje
Prekojučer iz rana jutra. prosuo
se po našem gradu žalosni glas, da
Laka Zore nema više. Dokončao je
nenadno svoje dane na_ Cetinju. u
slobodnoj slavenskoj zemlji, koja mu
je pružila utočište nakon mnogih zgo-
da i nezgoda.
Luko Zore ljubio je narod svoj
kao malo ko. To se ne da
spisatelj Objavljenja ne
vrh toga nikakve sumnje.
Ako se kao politički borac po-
kazao | kad i kad nestalnim, to bi
više vremena, u kojem živemo, neg
njegova krivnja: jer je svoju politi-
čku ulogu igrao baš u doba, kad se
vodila. najstrastvenija borba između
Srha i Hrvata.

poreći,
dopušta

Laiko Zore znao je kao svi bolji
umovi naši, i duboko. osjećao, da
je naš narod jedan, te žalio bezumne
napadaje među rodenom braćom i ne-
razborne čine. Ako je gdje kal po-
griješio, pogriješio je, što ne uvaža-
jać prolazne pojave političkog mo-
menta, hotio je koračiti bržim kora-
kom, neg je ovaj dopuštao. Ta hitnja
prouzrokovala mu je mnoge neugo-
sne čase.

Kao učenjak i spisatelj Luko Zore

može se reči da je posvetio vas život
svoj narodu, iz kojegje nikao, te u
Objavljenju“, toj sretnoj  imitaciji
Danteova spjeva, podigao se, između
savremenih književnika, do neobične
visine.

To djelo, prožeto modernim znan-
stvenim duhom, zavlado mu je sva-
kojakih progonstva i jada, te ako
ne jedini, bio je poglaviti razlog, koji
za je istisnuo sa parlamentarnog po-
lja, jer mu nijesu mogli oprostiti one
slobodne polete, koji su ga ipak uz-
digli do visine, na kojoj će potom-
stvu sloviti kao jedan između naših
savremenjh najodličnijih pjesnika.

Bi napadnut javno u novinama,
bi napadnut sa  propovijedaonice u
božijem hramu, ali ko bi po tomu sudio
njegovu djelu? , Pokoljenja djela su-
ile, što je čije, daju. svima“, a na
onaj sud on je već onda bio u svojoj
savjesti pripravan, kad nam _ reče:

Na mene če ljudski skočit pako. .

jatelj balkanskih država, a osobito mi Hr-

jenje, nego je javno priznao da čitava re-
. . . . .

 

Pretplata i oglasi šalju se upravi, & E uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvale
para po retku, a za oglaše 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po
godbi uz razmjeran ua Nefrankirana pisma ne primaju še.

 

plaća se 4

Pismo iz Beča. i kaže, da Austro-Ugarska goji najveće sim-

patije prama. svim balkanskim državama
Beč, 5. decembra 1444,

Spominje tada napose Srbiju i kaže, da su

(Aehrentaloco izvješće), — Jučer je za odnošaji monarhije prama Srbiji sasma nor-

prvi put stupio u politička arena novi mi-  malni, dok žalibože ne može to isto, da kaže

nistar izvanjskih posala aust&-ugarske mo- 0 gospodarskim odnošajima. Tu onda pe-

narhije. On je jučer držao svoje prvo izvješće — tanko. prikazuje odnošaj, kakov je on našao,

o toku naše izvanjske politike i to u prora- a grof Goluehowski ostavio. Kaže da je na-

čunskom odboru austrijske delegacije. Nje- šao jednu notu srpske vlade, na koju je on

govo izvješće nije donijelo nikakovih izne- već odgovorio, i da je sada na Srbiji riječ,

nađenja, sve je ostalo pri starom, politika ali on se ipak nada, da će se odnošaji iz-

monarhije nije se preokrenula u nikakvom među monarhije i Srbije i u gospodarskom

nwavcu — stari je kors u punoj snazi, ali pogledu urediti. Nadajmo se i mi.
l J ] ) :

ipak ima velike razlike u dosta stvari. Ko Bila bi iluzija. iz varanje samoga sebe,

je bio naučan slušati Šizvjššća grofa Golu- kad bi se mi Hrvati nečemu nadali od mi-
minisfra izvanjskih posala, pa bio ko bio:
nd! je usko prijateljstvo sa Njemačkom, koje

je bazirano na velikim zajedničkim gntere-

chowskoga, koja su delazila sgisoka, koji je
pače znao i lekcije davati ujalim balkanskim
nešto, što

državicama, kao da bi one bile

mora da prigne glavu pred gorostasom, ka- sima“ Dokle su to misli: vodilje, koje vode
kav je Austro-Ugarska. monarhija, taj će austro-ugarsku. vanjska. politiku, mi se ne-

odmah vidjeti veliku. razlika iju tonu sa- mamo ničemu nadati. Iz svega ovoga ipak

moga izvješća; a i samom _ razlaganju, kojim možemo nešto konstatirati | od toga se ne-

se je barun Aehrenthal predstavio za prvi čemu naučiti. Odlučno. pustapanje Srbije
. učinilo je da austrijski državnici budu prama

kako se

stra izvanjskih posala, to je njegova iskne- mi moramo _ vladati i kako moramo postu-

put u delegacijama.

Ono čim odvaja izvješće novog mini. njoj obzirniji. To jasno dokazuje,

nost i otvorenost .a seesdiplomatska. zasuka- pati, ako hoćemo da nešto postignemo

nost. On prikazuje stvari onakovim, kakove — lin.

x

Naši dopisi.

U ponedjeljak dne 3. t.

 

su zbilja, a ne sakriva se za službene ,sr-

dačne  odnošaje“. = Sto će pak svak  pri-

vati sa radošću \ pozdraviti i konstatirati, Skradin, 5. decembra 14906.
obdržavala

vijeća a kao

to je, da više ne nalazimo u izvješćima

austro-uzarskih — ministara izvanjskih  po- se je sjednica. ojić. glavnija

sala onu neku nenaravnu visinu, sa koje točka dnevnog reda bijaše proračun za god.
su oni gledali na male balkanske drža. 1907.
vice, kao na nešto maleno, nisko, i kojima Evo nas da za kratko

samo par činjenica koje su se

danas u

su oni mogli, dapače i dužnošću smatrali, —\ oertamo

da im davaju savjete, a do potrebe i lekcije. zbile kroz vrijeme. zadnje. sjednice a to

Ne toga više nema, austro-ugarski ministar kao karakterizaciju naših ovamošnjih abno-
m m . .

izvanjskih posala govori : Mi, vijerni našem rmalnih odnošaja a istodobno oprišemo dje-

balkanskom programu, gojimo za Grčku, lovanje naših ..... PPatriota“,
Bugarsku, Crnugoru i Srbiju. najsrdačnije Prva točka dnevnog reda bijaše: čitanje

simpatije i iskrenu dobrohotnost*. zapisnika prošle sjednice. U praviteljstvo iz-
javljuje da ga se ne može dinas čitati jer
je izvornik poslat. dneva 16. pr. mj. Zem.
Odboru radi nekakovog utoka. Ne zna ono

Netom je počeo ministar govoriii o maće-
donskom pitanju vidjelo se jeda nema više grofa
Golnehowskoga. Barun Aehrenthal se nije dao
u iluzije, da tako vasa i sebe i javno mni- za $. 00 0. P. koji kaže da moraju obsto-
jati dva primjerka istim podpisšttna posvje-
dočena.

Ali zašto je pako Zem. Odbor tražio
izvornik ? Zar isti ne vjesmje propisa dotično
izvalku ? Međutim bilo kako mu drago cilj
je postignut da s na ovoj sjednici ne čita.
Achrenthal, _* Druga točka: rasprava o proračunu.
zloporabama upravnih organa Ovdje su htjeli profurtimašiti stavku o dru-
nijesu tako česte, kao što su prije bile. gom opć. liječnika što im je prividno i us-
Dakle kako se vidi, i ako je ostao stari  pjelo, (jer usprkos velikoj — agitaciji sa-
kurs, ipak se osjeća, da je novi čovjek na  kupiše jedva 18 glasova. Evo me da ovu
starom mjestu. — Dalje govoreći ob ovom točku: jasnije protumačim. Sadašnji opć. li-
istom pitanju, hvali držanje bugarske vlade, | ječnik (Dr. Vladimir Vranjicaft nije po ćeifu
koja ide na ruku velevlastima u pitanju re- našem | mndgopoštovanom“ a to jedino s toga
forama u Maćedoniji.: Onda spominje odno- jer mu) nije uspjelo da ga zavede u svoje
šaj monarhije ci M ukliže" privašo telića“ kako bi dobio jednoga za nj po-

one pUDŠEKT N

formna akčija u Macedoniji ne napreduje.
On je doduše optimista i kaže, da će ipak
otići nabolje, on konstatira, da je situacija
manje nepovoljna.

Ovo maleno poboljšanje ipak je samo
relativno. Naime, kaže barun

tužbe proti

     
   
 
  
 

NAR
e i o piši

7