EN sve mot o e Tako je Gjuro Kovačević izmamio pot- pis jednome trgovcu, riječima da' mu ne može dati pročitati utok, jer da nema vre- mena, u ostalom da neka ga potpiše, jer da se u njem pita neka mješte općine neki odlični Hrvati pomognu Sokolu. Mi bismo bili, znatiželjni znati, ubraja li Gjuro Kovačević i sebe među te odlične Hrvate“ koji će pomoći Sokola, i to s ra- zloga što nam je poznata darežljivost Ko- vačevića prema 4Sekola“, gdje ne će da * plati zaostalu članarinu u ižnošu od 11 K. Nelta on prije izvrši svoje dužnosti pre- ma blagajni ,Sokola“ pa neka tada misli, kako da ga milostivo obdari. 3 Kazalište. — ,,Pučina“ Nušića, koja se u srijedu prikazivala u na- Branislava šem kazalištu, otkrila nam je u pjesniku čovjeka, koji razumije društvo, u kojem se giblje, tu pučinu .konvencijonalnih laži, ko- jom čovjek mora da zaplovi, a da joj kraja ne vidi i pameću ne. dohita. Vladimir je _ otkrionevjeru ženinu, razumio je, da svoj napre- dak.u službi ima da zahvali tomu, što mu je žena milosnica ministrova. Prvi je njegov poriv srca, da je odbaci, ali što će dijete! Zar da se ono pred svijetom stidi svoje majke. Čim mu se ta misao nametla, on se otisnuo u pučinu, s koje povratka nema. On se sili da sa nevjerom žive pod istim kro- * vom, širi naumice glasove, da je on krivac neslozi, jer zna da svijet“ muškomu rađe oprašta te sličan grijeh očev ne tišti kćer, on hoće dakle da kćeri spasi majku pod svaku cijenu, pa pred posteljom bolesna djeteta i miri se s njome, ali ga to ne vodi preko pučine. Ona zijeva dapače pred njim još tamnija, kad obazna da dijete nije — nje- govo. Pačina ja dakle socijalna drama, ali nju ie teško uporediti sa sličnim tuđim koma- dima. Nušić počinje, gdje drugi svršavaju. Prekršena bračna vjera otisla je samo njo gova junaka u pučinu, kojoj se uzalud kuša oteti. To rvanje htio je pjesnik da pokaže, pa nas vodi u taj život, vežući sliku sa sli- kom u dramu punu snage. Možda i odviše punu. To nadasve vri- jedi za svrhu, gdje je pisac odviše hrlio za efektom. Onakova svrha ubija u slušaoca svaku samilost prema ženi, koju je pisac htio pobuditi u drugom činu, kad ona ispo- vijeda, da ju je ambicija zavela na grijeh. U osobitu prednost drame bilježimo ko- mičnost, kojom pisac začinja inače ozbiljan predmet. 'To su kao odmori u drami, slu- šaocu prem potrebni, a u kontrastu između glavne misli drame i ovakovih prizora još bolje iskače »Pučina“. Glumilo se bolje nego druge pute, a to" će sigurno biti zasluga g. Nušića, koji je davao potrebne naputke. i Nušićev ,Tako je moralo biti“ od če- tvrtka, a uopće sam Našić kao dramatičar, zaslužio bi cijelu jednu studiju. U tom ko- mađdu se Nušić gotovo kao u nijednom svom drugom djelu, očituje književnikom kakav jest: i pjesnik i dramatičar i pripovjedač. 'Tu se najljepše prikazuje njegova osjećajna sinteza : jednako osjećanje ozbiljne i smiješne, komične i patetične strane života. | u ovoj drami kao u svima drugima Nušić je iznio na pozornicu otmeniju srpsku buržoaziju, upravo beogradsku irokraciju. Nušić je tu najvećma ulio svoje skepse i realizma, htio je da jakošću svoga dramatskog talenta stvori takove situacije, pred kojima morate da ble- nuto stojite i divite mu se,a on suh, jedak pe <. i i ciničan stoji, pa vam u pozi francuskog railleura, blagneura i gorade-a smiješkajuć se veli: Tako je moralo biti“.— Ona je kći višeg činovnika, a on niži neznatni činovnik. Pošla je bez ljubavi za nj, a on ju ljubi i hoće da joj u svemu zadovolji, samo da steče njezinu naklonost. Posiže i za državnim novcem, ali dolazi dan, da položi račun; nastaje za njih velika nevolja. Odatle ih može spasiti samo njezin ljubavnik iz prve mladosti, ali ona ne će da primi njegove pomoći, neće da ga tako k sebi približi. Dužnost“ joj ne da, dok ju srđe, prilike, slabu ne tisnu k njemu, da spasi sebe, muža, obitelj. Budi se opet dužnost i ona hoće sebi da sudi; ispovijeda se mužu, oče- kuje da će ju ubiti ili velikodušno oprostiti, ali njegov je .gnjev slab, nemoćan,“ goni ju k roditeljima. 'To ju razočarava i utiče se sadu samokresa. Nije zaslužila, ali... tako je moralo biti. Te večeri također se prestavljalo dobro, ali mislim bilo bi još bolje, da su uloge bile bolje podijeljene. Ove večeri pisac je bio i- žazvan triput na pozornicu uz frenetično pljeskanje i klicanje. Ubio se. — Johan Kiitter vidio je i ljepših dana. Na Opatiji bio je poduzetnik omnibusa, a kažu da je imao novca, i lako- umnim življenjem sve je to izgubio te spao na to, da drugom služi za kočijaša. U za- dnje doba bio je kod Missoni, gdje mu neće bit baš najbolje išlo, promisli li se, da je uz sebe imao da prehrani ženu i troje nejake djece. Sigurno ga je. ovo slabo ekonomsko stanje ponukovalo, da jednom — svrši. Ubio se sasvim hladnokrvno prošle subote u večer. Ma cigli sat prije samoubojstva pripovijedao je putnicima na omnibusu, da ga do malo ne će biti na svijetu. Smijali se šali, a do jedan sat došla vijest, da se ubio. Od zanata. — Neki Avdalović iz Foj- nice, Tomljanović iz Senja i Angjelić iz Pro- zora igrali se ,na tri karte“ u jednoj krčmi. Na jednom nastala između njih kavga, pa kad je došla policija, stao jedan pripovijedati, kako su mu na igri ,ukrali* 7 k. koje je teškom mukom bio zaslužio. Reklo bi se da baš nije bio čist“ posao. Svakako ća služit kao dobra lekcija i jadniku, koji je novac izgubio, a i drugome, da ne nasjedne sli- čnim ljudima. Sitne redarstvene vijesti. — Hamid Ibrahim, turski bjegunac, došao u Dubrov- nik na turski konsulat, da mu učine putnicu i udijele potporu. Malo poslije opazili u kući, da fali fini kaput. Odnio ga Hamid pa ga skrio negdje na Pločama. "Tajao je s početka, ali kako su ga malo prije vidjeli, gdje nosi taj kaput preko ruke, nije bilo teško naći skrovište. Bio je predan sudu. Slične je sieće bio i dječak .). .J,, dr- vodjelski šegrt. U njega se našlo novca, koji nije mogao imati, a malo prije došla redarstvu. vijest, da je Ivan Miiller_ izgubio 300 kruna. Zasluženo imenovanje. — Primamo i rado uvrštujemo: Sa radošću sam dočuo imenovanje g. Frana Lederera za učitelja glazbe i pjevanja na muškom preparandiju u Arbanasima. Stalan sam da će rečeno ime- novanje biti korisno za pomenuti zavod, budući je g. Lederer absolvirao bečki kon- servatorij, a osoba jako u glazbi izobražena. Da je tako, svjedoči njegova knjiga, koju je skoro izdao pod naslovom ,Teore- s tično-praktična uputa u pjevanju za prepa- randije“. Ta knjiga bi pregledana od posebne komisije bečkih strukovnjaka, te odobrena za nastavnu uporabu u muškim i ženskim preparandijima od Ministarstva za bogoštovje i nastavu. Dok je rečena knjiga po sveopćem priznanju postigla svoj uzvišeni cilj, te je puna precioznih radnja za onoga, koji može suditi, ipak se je našao ko je hotio sa par zvučnih dvosmislenih fraza preokrenuti njezin sadržaj. Ali hitac nije pogodio, te je ona ostala po- bjedonosna na svom uzvišenom mjestu. Dok se g. Leđereru radujem, da je po- stigao zasluženo mjesto, sretan se osjećam uvijek, kada nenavidna istina triumfalno po- bijedi. G.. Glavočić, učitelj glazbe. Uprava ,Hrv. rad. Zadruge“ sa- zivlje članove društva na godišnju glavnu skupštinu, koja će se držati sutra na 2 ure po podne u društvenoj dvorani. Dnevni red je ovaj: 1. Odobrenje ko- načnog računa za godinu 1906. 2. Odobre- nje proračuna za godinu 1907. 3. Biranje uprave za godinu 1907. 4. Riješenje molbe broj 105. Za slučaj da se zbog nedovoljnog broja članova skupština ne bi mogla obdržati, sa- zivlje se druga sa istim dnevnim redom za isti dan u 22 sata po podne, koja će biti zakonita i valjana, koji god broj članova bio prisutan, u smislu odredbe ($. VI. slo- vo g.) društvenog pravilnika. Poštanske vijesti. — U dane 21, 22, 23. i 24. Decembra t. g. kod poštanskih * erarijalnih ureda u pokrajini služba će biti produljena do 7 sati u večer za primanje diližanskih pošiljaka. Ovom se prigodom preporučuje | općin- stvu, da uloži osobitu pažnju da adrese budu potpune i razgovjetne i d4 po mogućnosti budu prilijepljene na obmot iste pošiljke,ako to nebi bilo moguće, onda na istu pošiljku, da ne šalju u koliko je moguće nepakovanih pošiljaka, da kod pošiljaka podložnih potro- šarini potanko označe sadržaj. Preporuča se osim toga da pošiljke budu na vrijeme predane, a osobito da budu što bolje udešene i pakovane. Pohvalno. — Za Družbu sv. Ćirila i Metoda prigodom zabave 8. o. m. sakuplje- no je na jednom češko-poljsko-slovenskom stolu u ,Hotel Sarajevo“ K 7. Živjela bra- ća Slaveni ! Naknadno priložiše u fond Družbe, jer zapriječeni prisustvovat akademiji gg.: Ante Martinović 1 K, Niko Pušić 1 K, Ivo Bi- jelić 2 K, Stijepo Stanić 2 K, A kap. Za- karija 2 K, Ivo M. Račić 10 K. — Gosp. Petar Perić, da sretno pro- slavi godišnjicu otvora njegove kafane na Pilam, udijelio je fondu ,Pučke Kuhinje“ za 50 objeda siromasima K 20. Istom fondu, u počast uspomene pok. _Lauka_prof. Zore, udijeliše gg. Mato kap. Marinović K 25, Ane mark. de Bona-Bosi- zio i Nike mark. de Bona-Paul K 10, Ka- tica Grizić, učiteljica građ. škole u Spljetu KO&- . i — Zakladi ,Gundulić“ za siromašne učenike ć. k. Vel. Gimnazija o smrti prof. Luka Zore Profesorski Zbor ovoga ć. k. Vel. Gimnazija udijelio je 25 K. a gosp. Vieko Adamović 5 K. Obraćamo pažnju građonstva na o Nasljednika B. Weiss u današnjem Bo Crvene“.