- > s. apute, zsoriti EE M God. XV. CRVEN Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino- zemstvo 10 K i poštarški troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se predbrojen i za došasto polugodište. U DUBROVNIKU, 19. prosinca 1906. OBRVA IZLAZI SVAKE SRIJEDE 1 SUBOT Broj 57. ti B oReE= == mda POJEDINI BROJ 10 PARA. Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Ivo DeGiulli. Štamparija DeGiulli i dr. Dubrovnik, 18. decembra 1906. Primjey Istre. -— Na drugom mjestu donosimo ,, Pismo iz Istre“, koje preporučamo osobitoj pažnji naših čitalaca, a napose na- ših Zadruga. Tu će vidjeti u pravom svjetlu prikazano nastojanje Ljubljanske Zadružne Sveze, da se udomi u našim krajevima. Kad Istrani, koji su imali posla sa Svezom, hoće da prekinu poslovnu odvisnost pa stanu na svoje noge, to znači, da su na čistu s njezinim nesebičnim radom, o komu nam znadu toliko. propovijedati zagovornici ne- sretne namisli, da se Dalmaciju liši svoje samostalnosti. Posao! U toj se riječi sintetizuje nasto- janje Sveze, da se udomi u Dalmaciji, a da pri tom u Ljubljani shvaćaju posao onako, kako ga shvaćaju oni, koji hoće da se oko- riste, dokazom je, što je Istri — svima već u malo doba taj ljubljanski ,posao“ postao nesnosan pa žele, da ga se riješe. Poslije takog uspjeha u Istri možemo uSvezi“* još jedan put prikričati : «Daleko ti kuća“, Dopisnik nam javlja i to da se na skuj- štini istarske Gospodarske Sveze“ govorilo i o tomu, da se ova poslovno veže sa Dal- macijom, kad dođe ovdje do posebnog za- družnog saveza. Mi tu misao ne namjera- vamo propagirati, jer je suvišno. Samo ćemo upozoriti na veliku političku znamenitost, koju bi imao takav događaj. Tim bi se pe- kazalo, ne samo da su Istra i Dalmacija narodnosno plemstvo, već da između njih postoji i ekonomska zajednica, koju i sada svak uviđa, ali joj u ničemu nema izraza. Mi smo od Istre odaljeni, kao da Istra nije najbliža nam susjeda na jadranskom moru, kao da gospodarski nazadak ili napredak u Istri ne odsijeva u Dalmaciji. A ipak dosta je pogledati na geografsku kartu, da tih predsuda nestane. Dalmaciji je potreba eko- nomski i politički neodvisna Istra, da uz- mogne sama očuvati svoju gospodarsku ne- odvisnost. Bez toga Istra postaje vrata nje- mačkoj najezdi na jug. zbori u tršćanski zavod za osjegura- nje radnika. — Kad smo na Istri, upo- zorit ćemo prijatelje i na izbore. Upravu. toga zavoda imadu u rukama naši narodni protivnici. Pokušalo se opetovno, da jin se uprava; na koju se naši ljudi ne mogu hvaliti, otme iz ruka, ali uslijed nedostatne organizacije sa naše strane nije se uspjelo. Novi djelomični izbori ukazani su za 26. o. mj. Imaju se birati 4 člana uprave i ove : 2 zamjenika, od kojih po dvojicu biraju osi- gurani radnici, a ostalu četvoricu poslodavci. Glasovnice. su već rasposlane, pa za to treba paziti, da ne dođu u ruke nepozvanih. O tomu smo spravni davati svakomu koji zaželi, ali trebalo je javno upe- i naše ljude da znadu o čem se radi. Nije to stvar, koja se Dalmacije ne tiče, jer su i naši radnici tamo osigurani, i naša po- duzeća plaćaju svoj doprinosak, pa kad tije moguće, da Dalmacija oude zastupana po domaćim ljudima, pobrinimo se barem za to, da u upravi sjede ljudi narodnog povjerenja. Otmimo kad možemo, tu tvrđu: protivnicima. Hrvatski sabor. — U saboru hrvatskom još traje rasprava o adresi. Adresa koalicije traži ustavna prava i sjedinjenje Dalmacije, baš u duhu riječke resolacije. Adresa manji- ne — Starčevićeve stranke prava — leti na- protiv visoko, visoko. | kad bi je ozbiljno imali uzeti, proti čemu se protivi komedi- jantstvo, kojim je iznesena, ono, što ona traži, to je lijepi san budućnosti, koji u sa- dašnjosti nema nikakva realna oslona. 'Pre- balo bi najprvo, da Slovenci ne budu Slo- venci, Srbi ne budu Srbi; a Austrija ne bude Austrija: | Na ove adrese nadovezala se rasprava, u kojoj se otkrila sva golotinja Frankove po- litike. U tomu je osobito nemilosrdan bio zastupnik Zagorac, kojega je_ govor pobudio pravu seiusaciju. To se opazilu i po uipadi- cama sa strane Frankovaca, koji kao da su bili pobijesnili slušajući — istinu. Znamenit je .i govor banov, kojim je: pobijao govornike manjine. Slušajući najprvo izjavu Nikolićevu o reinkorporaciji Dalmacije pa sada govor bana, čovjek da posumnja je li to baš rečeno u onoj sabornici, gdje je Kuen sa ruganjem prelazio preko ,fanta- zija“ opozicije. tupina gospodarske tveze u Kri Pula, 14. decembra 1906. Dne 12. tek. obdržavala se je na- pokon prva glavna skupština naše .Gospodarske Sveze“, koja obstoji od god. 1902. Ista je bila dobro po- sječena. Zastupano je bilo 30 zadru- ga, već začlanjenih, a osim ovih bilo ih je okolo 15, koje još nijesu za- članjene, ali se žele začlaniti. Otvorio je skupštinu običnim poz- dravom Dr. Laginja, razložio je ob- širno koliko je bilo neprilika dok se je Sveza unesla u registar zavlruga jer je okružno sudište u Rovinju pre- dlog bilo odbilo, tvrđeć div članovi zadruge moraju biti samo fizične o- sobe a nipošto moralna tijela. Usli- jed utoka na zemaljski sud u Trstu hila je Sveza unešena u registar. Upisalo se je odmah iz početka okolo 40 zadruga nu pošto Sveza nije imala dostatan broj zadruga, da može zapitati reviziju u smislu Za- kona od 10. juna 1903 br. 133 1, d. 7. a niti je imala to pravo po pra- vilima, ustanovilo se bilo sa ljubljan- POODNA REPUBLIKA HRVATSKA. čak BIDLOTEKA, DUNK Pretplata i oglasi šalju se u godbi uz razmjeran popu pravi, & dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvale plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po ist. Nefrankirana pisma ne primaju 8e. skom Zadružnom vezom, da će ona tu reviziju obavljati dok naša Sveza nepromijeni pravila i dok ne bude u istoj barem 50 članica upisano. Sve- za je ljubljanska obavila revizije u god. 1905. i 1906. Iza toga prešlo se na L. točku dnevnoga reda izvješće o djelovanju i obračun za 1904. i 1905., koja je bila bez ikakve debate prihvaćena. Slijedila je zatim rasprava i odluka o tom, hoće li Sveza i nadalje ob- stojati ili će se razdružiti. Prvi je pitao riječ bašćanski župnik i zemaljski zastupnik Amdrijčić, te pitao dali je odbor stvorio kakav zaključak u tom smislu, kojeg misli dati skupštini na prihvat. Predsjednik na to pročita odborov predlog koii glasi: I. Gospodarska Sveza za Istru ima obstojati i nadalje. H. Isposlovati od oblasti pravo re- vizije. [II. Da se prema toj namjeri pre- udese pravila, da dok bude riješeno pitanje revizije. da se odbor upita kod Ljubljanske ili Celjske Sveze kakovo bi stanovište uzele glede kre- dita u Koliko bi ga nama trebalo a tako i kod drugih novčanih zavoda. Gosp. Andrijčić u daljem govoru kritizara oštro poslovanje Zadružne Sveze u Ljubljani osobito glede ulo- žaka jer koje veli ona, da plaća 41/2% dočim na koncu ne izađe malo ne 4% jer zadruge obremenjuje sa raznim drugim troškovima i tiskanicama. Preporučuje odborov predlog i veli da ako i budu novci aktivnih zadru- ga nositi samo toliko, koliko u Lju- bljani ili i manje, ostati će barem dobitak kod nas'u Istri. Budimo svoji u svojoj kući. Proti tomu govorio je zastupnik Kozulić, jer se boji, da bi mogla nastati nestašica novca kod naših zadruga, pa kad bi ulagatelji navalili ne bi se imali kamo obratiti, ako nemamo iza leđa kakav veći novčani zavod kao što je zadružna Sveza u Ljubljani. Veli nđdalje da nemamo dosta sposobnih ljudi /za vođenje takove sveze, te predlaže ra- di toga, da se naša Sveza razdruži. Odgovorio mu je na to pop Andrijčić i po- bio sve njegove ivrdnje. Maljavac zastupnik kočke' posujilnice bio je ovih dana u Ljubljani, gdje su već zmali što kane učiniti u Istri, pa su mu rekli, da će u slučaju, da se po- stave ma vlastite noge, odkazati kredit Istranima, pa neka ga traže gdje ho- će, Želi za to da bi se naša Sveza razdružila i da ostanemo svi pod Ljubljanskom. Za njim uzima riječ Dr,