-

> s.

apute,
zsoriti

EE M

God. XV.

CRVEN

Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino-
zemstvo 10 K i poštarški troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se
predbrojen i za došasto polugodište.

U DUBROVNIKU, 19. prosinca 1906.

OBRVA

IZLAZI SVAKE SRIJEDE 1 SUBOT

Broj 57.

ti

 

B oReE= == mda
POJEDINI BROJ 10 PARA.

 

 

 

 

Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Ivo DeGiulli.
Štamparija DeGiulli i dr.

 

 

Dubrovnik, 18. decembra 1906.

Primjey Istre. -— Na drugom mjestu
donosimo ,, Pismo iz Istre“, koje preporučamo
osobitoj pažnji naših čitalaca, a napose na-
ših Zadruga. Tu će vidjeti u pravom svjetlu
prikazano nastojanje Ljubljanske Zadružne
Sveze, da se udomi u našim krajevima. Kad
Istrani, koji su imali posla sa Svezom, hoće
da prekinu poslovnu odvisnost pa stanu
na svoje noge, to znači, da su na čistu s
njezinim nesebičnim radom, o komu nam
znadu toliko. propovijedati zagovornici ne-
sretne namisli, da se Dalmaciju liši svoje
samostalnosti.

Posao! U toj se riječi sintetizuje nasto-
janje Sveze, da se udomi u Dalmaciji, a da
pri tom u Ljubljani shvaćaju posao onako,
kako ga shvaćaju oni, koji hoće da se oko-
riste, dokazom je, što je Istri — svima već
u malo doba taj ljubljanski ,posao“ postao
nesnosan pa žele, da ga se riješe. Poslije
takog uspjeha u Istri možemo uSvezi“* još
jedan put prikričati : «Daleko ti kuća“,

Dopisnik nam javlja i to da se na skuj-
štini istarske Gospodarske Sveze“ govorilo
i o tomu, da se ova poslovno veže sa Dal-
macijom, kad dođe ovdje do posebnog za-
družnog saveza. Mi tu misao ne namjera-
vamo propagirati, jer je suvišno. Samo ćemo
upozoriti na veliku političku znamenitost,
koju bi imao takav događaj. Tim bi se pe-
kazalo, ne samo da su Istra i Dalmacija
narodnosno plemstvo, već da između njih
postoji i ekonomska zajednica, koju i sada
svak uviđa, ali joj u ničemu nema izraza.
Mi smo od Istre odaljeni, kao da Istra nije
najbliža nam susjeda na jadranskom moru,
kao da gospodarski nazadak ili napredak u
Istri ne odsijeva u Dalmaciji. A ipak dosta

je pogledati na geografsku kartu, da tih

predsuda nestane. Dalmaciji je potreba eko-
nomski i politički neodvisna Istra, da uz-
mogne sama očuvati svoju gospodarsku ne-
odvisnost. Bez toga Istra postaje vrata nje-
mačkoj najezdi na jug.

 

zbori u tršćanski zavod za osjegura-
nje radnika. — Kad smo na Istri, upo-
zorit ćemo prijatelje i na izbore.
Upravu. toga zavoda imadu u rukama naši
narodni protivnici. Pokušalo se opetovno, da
jin se uprava; na koju se naši ljudi ne mogu
hvaliti, otme iz ruka, ali uslijed nedostatne
organizacije sa naše strane nije se uspjelo.

Novi djelomični izbori ukazani su za
26. o. mj. Imaju se birati 4 člana uprave i

ove

: 2 zamjenika, od kojih po dvojicu biraju osi-

gurani radnici, a ostalu četvoricu poslodavci.
Glasovnice. su već rasposlane, pa za to treba
paziti, da ne dođu u ruke nepozvanih.

O tomu smo spravni davati svakomu
koji zaželi, ali trebalo je javno upe-
i naše ljude da znadu o čem se radi.

 

 

Nije to stvar, koja se Dalmacije ne tiče, jer
su i naši radnici tamo osigurani, i naša po-
duzeća plaćaju svoj doprinosak, pa kad tije
moguće, da Dalmacija oude zastupana po
domaćim ljudima, pobrinimo se barem za to,
da u upravi sjede ljudi narodnog povjerenja.
Otmimo kad možemo, tu tvrđu: protivnicima.

Hrvatski sabor. — U saboru hrvatskom
još traje rasprava o adresi. Adresa koalicije
traži ustavna prava i sjedinjenje Dalmacije,
baš u duhu riječke resolacije. Adresa manji-
ne — Starčevićeve stranke prava — leti na-
protiv visoko, visoko. | kad bi je ozbiljno
imali uzeti, proti čemu se protivi komedi-
jantstvo, kojim je iznesena, ono, što ona
traži, to je lijepi san budućnosti, koji u sa-
dašnjosti nema nikakva realna oslona. 'Pre-
balo bi najprvo, da Slovenci ne budu Slo-
venci, Srbi ne budu Srbi; a Austrija ne bude
Austrija: |

Na ove adrese nadovezala se rasprava,
u kojoj se otkrila sva golotinja Frankove po-
litike. U tomu je osobito nemilosrdan bio
zastupnik Zagorac, kojega je_ govor pobudio
pravu seiusaciju. To se opazilu i po uipadi-
cama sa strane Frankovaca, koji kao da su
bili pobijesnili slušajući — istinu.

Znamenit je .i govor banov, kojim je:

pobijao govornike manjine. Slušajući najprvo
izjavu Nikolićevu o reinkorporaciji Dalmacije
pa sada govor bana, čovjek da posumnja je
li to baš rečeno u onoj sabornici, gdje je
Kuen sa ruganjem prelazio preko ,fanta-

zija“ opozicije.

tupina gospodarske tveze u Kri

Pula, 14. decembra 1906.

Dne 12. tek. obdržavala se je na-
pokon prva glavna skupština naše
.Gospodarske Sveze“, koja obstoji
od god. 1902. Ista je bila dobro po-
sječena. Zastupano je bilo 30 zadru-
ga, već začlanjenih, a osim ovih bilo
ih je okolo 15, koje još nijesu za-
članjene, ali se žele začlaniti.

Otvorio je skupštinu običnim poz-
dravom Dr. Laginja, razložio je ob-
širno koliko je bilo neprilika dok se
je Sveza unesla u registar zavlruga
jer je okružno sudište u Rovinju pre-
dlog bilo odbilo, tvrđeć div članovi
zadruge moraju biti samo fizične o-
sobe a nipošto moralna tijela. Usli-
jed utoka na zemaljski sud u Trstu
hila je Sveza unešena u registar.

Upisalo se je odmah iz početka
okolo 40 zadruga nu pošto Sveza
nije imala dostatan broj zadruga, da
može zapitati reviziju u smislu Za-
kona od 10. juna 1903 br. 133 1, d.
7. a niti je imala to pravo po pra-
vilima, ustanovilo se bilo sa ljubljan-

 

POODNA REPUBLIKA HRVATSKA.

čak BIDLOTEKA, DUNK

Pretplata i oglasi šalju se u

godbi uz razmjeran popu

pravi, & dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvale
plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po

ist. Nefrankirana pisma ne primaju 8e.
skom Zadružnom vezom, da će ona
tu reviziju obavljati dok naša Sveza
nepromijeni pravila i dok ne bude u
istoj barem 50 članica upisano. Sve-
za je ljubljanska obavila revizije u
god. 1905. i 1906.

Iza toga prešlo se na L. točku
dnevnoga reda izvješće o djelovanju
i obračun za 1904. i 1905., koja je
bila bez ikakve debate prihvaćena.
Slijedila je zatim rasprava i odluka
o tom, hoće li Sveza i nadalje ob-
stojati ili će se razdružiti. Prvi je
pitao riječ bašćanski župnik i zemaljski
zastupnik Amdrijčić, te pitao dali je
odbor stvorio kakav zaključak u tom
smislu, kojeg misli dati skupštini na
prihvat. Predsjednik na to pročita
odborov predlog koii glasi:

I. Gospodarska Sveza za Istru ima
obstojati i nadalje.

H. Isposlovati od oblasti pravo re-
vizije.

[II. Da se prema toj namjeri pre-
udese pravila, da dok bude riješeno
pitanje revizije. da se odbor upita
kod Ljubljanske ili Celjske Sveze
kakovo bi stanovište uzele glede kre-
dita u Koliko bi ga nama trebalo a
tako i kod drugih novčanih zavoda.

Gosp. Andrijčić u daljem govoru
kritizara oštro poslovanje Zadružne
Sveze u Ljubljani osobito glede ulo-
žaka jer koje veli ona, da plaća 41/2%
dočim na koncu ne izađe malo ne 4%
jer zadruge obremenjuje sa raznim
drugim troškovima i  tiskanicama.
Preporučuje odborov predlog i veli
da ako i budu novci aktivnih zadru-
ga nositi samo toliko, koliko u Lju-
bljani ili i manje, ostati će barem
dobitak kod nas'u Istri. Budimo svoji
u svojoj kući. Proti tomu govorio je
zastupnik Kozulić, jer se boji, da bi
mogla nastati nestašica novca kod
naših zadruga, pa kad bi ulagatelji
navalili ne bi se imali kamo obratiti,
ako nemamo iza leđa kakav veći
novčani zavod kao što je zadružna
Sveza u Ljubljani. Veli nđdalje da
nemamo dosta sposobnih ljudi /za
vođenje takove sveze, te predlaže ra-
di toga, da se naša Sveza razdruži.
Odgovorio mu je na to pop Andrijčić i po-
bio sve njegove ivrdnje.

Maljavac zastupnik kočke' posujilnice
bio je ovih dana u Ljubljani, gdje su
već zmali što kane učiniti u Istri, pa
su mu rekli, da će u slučaju, da se po-
stave ma vlastite noge, odkazati kredit
Istranima, pa neka ga traže gdje ho-
će, Želi za to da bi se naša Sveza
razdružila i da ostanemo svi pod
Ljubljanskom. Za njim uzima riječ Dr,