Laginja, predao međutim predsjed-
ništvo Dr. Zueconi, te veli, da mo-
ramo biti zahvalni ljubljanskoj Svezi
za njezino dosadašnje djelovanje u
Istri, ali se radi toga mi možemo
ipak od njih odcijepiti a sasvim tim
s njima ostati u dobrim  odnošajima.
Ako im je stalo do napredka zadrugar-
stva dati će u Istru novca putem naše
Sveze, ako ne buđu, onda je znak, da je
cijelo njihovo djelovanje prosti švindel.

Iza Dr. Laginje govorili su još
Dr. Janezić, župnik Grašić, putujući
učitelj poljodjelstva Ivo Sancin iz
Buzeta svi u smislu odborova pre-
dloga. Postavivši predsjednik predlog
na glasovanje bio je prihvaćen sa
svim glasovima osim dva.

Iza. toga prešlo se na ostale to-
čke dnevnoga reda koje su bile pri-
hvaćene bez, osobitih promjena. Od-
bor ostaje isti kao i dosad dok bu-
du promjenjena pravila registrovana,
zatim se ima sazvati glavna skup-
ština te se ima birati novi odbor od
9 lica od kojih moraju biti 3 u sjedi-
štu zadruge a barem dvojica u naj-
bližoj okolici, tako da se mogu lah-
ko sastajati na sjednice. I time je
ta naša važna skupština svršila.

Bilo je također govora o Dalma-
maciji, te se spomenulo, da bi do-
bro bilo da bi se tamo ustrojio sa-
mostalni Savez s kojim bi mogli mi
ovdje dogovorno raditi, jer su naši
dalmatinski interesi mnogo bliži ne-
go oni u Kranjskoj.

Mi smo naše učinili gledajte i Vi
sada slijediti nas.

 

Pismo iz Beču.

(Važan dan.) — Jučerašnji dam donio
nam je sa sobom tri novosti, od kojih je
jedna daleko važnija i ima veoma veliko
značenje za austrijsku polovicu monarhije
Habsburgovaca, a da se mogla nazvati obi-
čnom novosti.

Prije svega sinoć je za prvi put poho-
dio Beč njegov stari gost i znanac, koji se
redovno svake zime povraća, t. j. sinoć je
pao prvi snijeg i djevičanskom čistoćom
pokrio stare grijehe još starijeg Beča...

Drugo što ima novo, to je, da je jučer
u Budimpešti u apartmanima kraljevskog dvo-
ra, koji su bili dodijeljeni za stanovanje mi-
nistru izvanjskih posala barunu Aehrenthalu
vijećala carinska i trgovačka konferencija o
trgovačkim ugovorima sa balkanskim drža-
vama. Po toku konference vidi se, da će se
po svoj prilici u veoma blizoj budućnosti
povesti pregovori sa Srbijom, da se usposto-
ve normalni trgovački odnošaji. Konferen-
cija je nadalje zaključila, ako se do tada

Beč, 12. decembra 1906.

nebi uspostavili normalni trgovački odnošaji

sa Srbijom, da će se sada i bez toga pri-
stupiti trgovačkim pregovorima sa zastupni-
cima Bugarske i Rumunjske. Pregovori će
početi u skoroj budućnosti, ali još nije odre-
đeno stalno vrijeme.

Ali ono, što najviše karakteriše , juče-
rašnji dan i što ga možda čini historičkim,
to su zaključci izborne komisije u gospod-
skoj kući,

Ono, što je svak sa zebnjom u srcu
očekivao i u strahu se pitao, što će biti

ako se to dogodi, ono, radi čega se svak
ludoj iluziji podavao, da se neće dogoditi —
dogodilo se je.

Komisija, koja je od gospodske kuće
bila izabrana, da vijeća o osnovi reforme,

što ju je zastupnička kuća već prihvatila,,

počela je svoja meritcrna vijećanja prekoju-

čer, jučer ih je nastavila i već prešla u ,

specijalnu debatu. Ova debata, koja se je u
spomenutoj komisiji vodila, može se punim
pravom kazati, da spada među najintere-
santnije debate, što su se ikada u jednoj
komisiji gospodske kuće vodile, od kada go-
spodska kuća postoji. Veliki aristokrati, kne-
zovi, baruni, razne druge velike ličnosti, koje
sastavljaju gospodsku kuću, a izabrane su u
spomenutu komisiju, upustile su se mlade-
načkim žarom i velikom 'spremom u debatu,
kakove još nije vidjela gospodska kuća. Od
21. člana komisije, jedan je bolestan, a je-
dan se ustegao od glasovanja — od preosta-
lih pak 19, petnaest ih se izjavilo za plu-
ralni izborni sistem, koji je u zastupničkoj
kući uzalud branio Dr. Tollinger, a poma-
gao ga bogati grof'Sternberg (česki divljak).
Uzalud su ministar predsjednik barun Beck
i ministar unutarnjih posala barun Bienerth
svu svoju snagu. svu svoju pamet i energiju
upotrebili, da dokažu nepotrebnost i suvi-
šnost pluralnog sistema, uzalud su apelirali
na uviđavnost gospodske kuće i dokazivali,
kakove će sve posljedice nastati, ako se iz-
borna reforma mora još jedanput, da povrati
na vijećanje zastupiničkoj kući, uzalud, sve
je bilo zaludu, jer se je preko tri četvrtine
članova spomenute: komisije izjavilo za plu-
ralni sistem.

I s ovim još nije svršilo. Svi prisutni
članovi komisije osim jednoga izjavili su se
za numerus clausuš, o kojem .sam vam u
mom predzadnjem dopisu već opširno pisao.
Taj naime numerus clausus traži promjenu
& 5. temeljnog državnog zakona o parla-
mentu. 'Taj paragraf glasi: ,Caru ostaje pri-
držano pravo, da iz kraljevina i zemalja za-
stupanih u carevinskom vijeću pozove u go-
spodsku kuću kao doživotne članove odlične
ljude, koji su se učinili zaslužnim za državu
ili crkvu, za znanost ili umjetnost“.

Po ovom se vidi, da car ima apsolutno
pravo, da pozove u gospodsku kuću toliko
članova, kolikogod je njega volja. Po ovomu
je samo značenje gospodske kuće bilo ilu-
zorno. Netom se ne bi našao dovoljan broj
da glasuje za od vlade predložene osnove,
vlada bi predložila caru na imenovanje nove
članove, koji bi sigurno glasovali za dotičnu
osnovu. Ovo gospodska kuća hoće da una-
prijed zapriječi. Ona neće, da ovo pravo
caru ukine, nego samo da ograniči. Misli se
naime, da se uredi stalan broj, do kojega
može, da gospodska kuća ima članova, što
fali do toga broja, to car može da imenuje,
a kad je već jedanput taj broj popunjen, to
car više ne može da imenuje novih članova
dok god koji ne ufmre i učini tako mjesto
drugomu.

Komisija se je dakle gotovo jednoglasno
izjavila za numerus clausus, i zahtijeva
junetim između njega i izborne reforme.

Da se osujeti ovaj zaključak komisije u
plenarnoj sjednici vlada će upotrebiti sva
moguća sredstva. Nastojati će da pošto po
to skrpa drugu većinu i već se govovi, da
je predložila caru mnogo novih članova za
gospodsku kuću. Ako pak vlada ne uspije,
da u gospodskoj kući dobije većinu, a što
je vrlo dvojbeno, Austrija se nalazi pred

jednom velikom krizom, za koju nije mo-

guće predvidjeti, kako će se svršiti.

(Međutim te bojazni počelo je nestajati.
Vlada je popustila i već je predložila osnova,
kojom se ustanovljuje numerus clausus čla-
nova gospodske kuće, koje kralj imenuje,
180. "Tako će po svoj prilici zastupnička

_kuća prihvatiti ova osnovu u isto vrijeme,

kad gospodska bude prihvaćala izbornu re-
formu. Op. Ur.).

 

Naši dopisi.

Babinopolje na Mljetu. 12. prosinca 1906

I prošli ponedjelnik loydov parobrod
nije putopao u ,Sobru“, pak je tako ono
naše šesnajestero čeljadi, tu skupljeno da
odu put Dubrovnika, bilo prisiljeno da se

kući povrati. Među njima nalazio se je i“
jedan teško bolestan koji je imao da traži

prešnu liječničku pomoć.

Ovo nije prvi put da se sa parobrodom
to događa i možemo rijet da on ne pristano
barem za 10—15 puta kroz godinu. Paro-
brod nemamo nego dva puta na sedmicu i
to jodnom za Dubrovnik a drugi put za
Korčulu, koja posljednja linija za nas nema
maldane nikakove vrijednosti, pošto sa Kor-
čulom posla skoro i nemamo. Lađa poštar-
ska pak imala bi dva puta nedjelno poći za
Ston, ali i u tome smo zle sreće, jer netom
malo bure zapehne, ili je more uzburkano,
ova ne može da krene, te se tako događa
da gdjegod i za deset dana nemamo pošte
i za nas svijet ne opstoji.

Ima li gdjegod otoka sa 2000 duša da
se sa njegovim stanovnicima ovako postupa ?

Čuli smo da bi plovidba , Račić“ drage '
volje pristala na dvonedjelnu prugu iz Stona
na Sobru i da bi u tu svrhu dobavila pri-
kladan parobrod, ali da hoće od pošte neku
subvenciju. Zašto se na ovo ne pristane?
Nama je prešna potreba. Čekati pak da
prije društvo , Dalmacija“ bude ustanovljeno,
stvar -ne ispričava kad se i onako zna da
to društvo ne bi 'preuzelo za Mljet nego
sad opstojeću Lloydovu liniju.

Različita su razumijevanja o dužnosti,
pak tako i pređašnji namjesnicl i upravitelji
pošta mogli su i ne znati da su obvezani
da nam pribave sjegurno i dotično komuni-
kacijono srestvo, ali smo uvjereni da g. na-
mjesnik Nardelli i g. upravljač pošta Brilli
smatraju ovo za svoju dužnost jer Dubrovčani.

 

Gradska kronika.

Imenovanje. — Vrli i čelični rodo-
ljub g. Ante Katalinić, bio je imenovan
glavnim ljekarnikom u VII. čin, razr. pri
zemaljskoj bonici u Arbanasima. Od srca
čestitamo našem odličnom prijatelju na za-
služenom imenovanju !

Zaruke. — Na 15. 0. m. vjenčao se u
Gružu g. Dr. Vlaho Poljanić sa dražesnom

gospođicom Marijom  Uecović, kćerkom nar. /

zastupnika g. Antuna Ucovića.
Mladencima naše najsdačnije čestitke!
Položili ispit. — Ovih dana položili
su na zagrebačkom sveučilištu drugi državni
ispit gg. Tomislav Novak, Frano  Franoto-
vić i Nikola: Krekić, Čestitamo! *

za