naše posebne individualnosti stoji jezgra nagode, a
borba za njihovo očuvanje ne samo da je prek
s obzirom na već postojeće odnošaje na željeznicama,
poštama, it.d.. nego i s obzirom ma težnje Magjara, da
ovostranu vojsku magjarizuju. Tko bi mogao . poricati,
da bi naš odnošaj prema Ugarskoj bio kud i kamo
snažniji, čim bi se Hrvatska jednom očistila od ma-
gjarskoga jezika, magjarskoga činovništva i magjarske
zastave? Možda se ne varam ako kažem, da upravo u
ovom i leži jezgra spora s Magjarima, koji ostvarenje
magjarske državne misli smatraju osiguranim onda, kad
vlast magjarskoga jezika, magjarskoga činovništva i
zastave protegnu i na Hrvatsku.
U našoj borbi proti Magjarima nije dosele bilo
baš nikako izrabljeno naše učestvovanje u zajedi.ičkom
hrvatsko-ugarskom saboru, Ni u najnovijim2 poslovima,
koji su nam na području vojske, fiinancija, trgovine i
prometa s Ugarskom zajednički, nije Hrvatska3 igrala
nikakove samostalne uloge. Hrvatska se delegacija uvi-
jek samo smatrala dijelom vladine većine u zajednič-
kom saboru, te uopće nije nikada imala nikakvoga pro-
grama za poslove, koji se pretresaju u sabo:u zajed-
ničkom. U Magjara se je time misao o jedinstvenosti
magjarske države?samo' jačala.! Mi držimo, da svaka hr-
vatska stranka, a po gotovo stranka vladajuća, mora
imati podpun program i o poslovima, koji su nam s
Ugarskom zajednički, pa da je dužna u svakom pita-
nju, koje seltiče zajedničkih] posala s Ugarskom, zau-
zeti svoje stanovište i u saboru zajedničkom. Time će
se u praksi izvadjatil misao$ hrvatske-ugarske državne
zajednice, kojom se mi danas moramo opirati ideji je-
dinstvene magjarske države. Ova aktivna politika umje-
sto dosadašnje pasivne politike na zajedničkom saboru
dovodi nas udcentrum, gdje se magjarska država /stva-
ra, pa će naše samosvijesno i samostalno učestvovanje
u poslovima zajedničkog sabora povisiti cijenu hrvatske
delegacije i ojačati položaj Hrvatske u državnoj zajed-
nici.
Tada se g. Lorković osvrće na narodno-gospodar-
ska i političko socijalna pitanja a svršava oveko:
: Naš antiklerikalizam nije mržnja protiv popova i
crkve, nego je borba za slobodu savjesti, za slobodu
misli, za slobodni umni, moralni i religiozni razvoj
ljudstva. Vojujemo za religiozni napredak i razvoj čo-
vjeka, kao što vojujemo za napredak znanosti, vmjet-
nosti, morala i socijalnih uredaba čovječanstva.
Napokon još nekoliko riječi napose o zadatcima
nove stranke na polju socijalnom. u koliko već dosada
nije pitanje socijalno dirnuto. U prvom redu hoću da
istaknem, da bi nova stranka imala da vojvje protiv
gnjiloće našega društva, koje nema nikakovih ideala,
koje se ne zanima nikakvim problemima, pa je i zato
i njegova moralna snaga ispod ništice.
Naše se društvo nalazi u rasulu. Protiv toga mo-
ralnoga rasula — ne trebam naglasivati, da riječ mo-
ralno ne upotrebljavani u smislu propovjedničkom —
vojevat će stranka cijelim svojim misaonim pokretom,
koji ima u naše družtvo unijeti viši, duševni život,
probuditi u njem uspavane pokretne sile. S druge će
strane biti zadaća nove stranke, da širi socijalno shva-
ćanje modernoga života, da širi poznavanje problema
društvenoga i pripravlja teren za njihovo rješavanje u
našem narodu. Princip demokracije ne ograničujemo
naime na politički dio javnoga života, nego ga prote-
žemo i na polje socijalnoga života. Ne samo politiku
našu u užem smislu, nego i sav život, dakle i socijal-
ni treba demokratizovsti. Ne stojimo na stanovištu so-
cijalne demokracije, na stanovištu razredne borbe je-
dnoga steleža, ali u borbi protiv socijalne nejednakos-
ti, stojimo na strani slabih i potištenih. Ne možemo
zahtjevati jednaka politička prava za sve ljude, a mir-
no gledati, kako mase trpe u bjedi materijalnoj i bjedi
socijalnoj i moralnoj. Hoćemo jednakost ne samo dr-
Žžavljana, nego svih članova društva.
- ih imao da nesto kažem o metodi nove stran-
ke, Bit ću kratak. Upravo u metodi našoj treba| da naj-
jače izbije naše novo, napredno stanovište, Naš rad će
biti promišljen, ali nikada se ne smije promišljenost
pretvoriti u spletkarstvo, intrige i augarstva; radit će-
mo otvoreno i pošteno, praksa našega rada mora biti
u svojoj cjelosti različna, protivna praksi! starih naših
stranaka. Ne smatramo, da se trajni politički uspjesi
mogu polučavati maljušnim diplomatizovanjem, nego
odlučnim radom za pobjedu naših načela u našem ži-
votu. ne samo prema svim našim strankama ima biti
naš odnošaj čist i jasno odredjen, nego naročito (u pi-
tanju srpskom treba da se držimo načela poštenja, ja
snoće i otvorenosti. Prekidamo napose'u tom pitanju
sa stanovištem ,bratske ljubavi“ pod čijom se je krin-
kom toliko puta sakrivala himba i laž, nego se po-
stavljamo na stanovište iskrenoga sporazuma, sa gle-
dišta političkoga razbora i narodnih interesa Hrvata i
Srba. Naša praksa, naša metoda mora biti najizrazitije
i najsnažnije oružje protiv moralne maloće, protiv sit-
noga bezsmilenoga intriganstva, protiv laži i himbeno-
sti, kojim je naš javni život ujravo impregniran.
Gradska kronika.
N e. U zadnjemu ,Dubrovniku“ svr-
šili su članci, koje je naš kolega posvetio ovoj našoj
velikoj nevolji, Kroz onaj popis subijeh ničim ne is-
kičenijeh činjenica proizvire ono, što smo mi uvijek
kazivali, da je naša gimnazijska zgrade groonica za
učitelje i učenike, prava sramota za austrijsku upravu,
koja u 90 godina, što je u Dubrovniku, nije ni novčića
potrošila sve do ovo zadnje doba za javne zgrade. Da
će ova sramota još dugo trajati, pokazuje uspjeh, koji
su imali nastojanja naše općine. Ona je najprva traži-
la da se Kolegij dubrovački, sada vojnička bonica, po-
vrati svojoj svrsi. Kao odgovor dali su razumjeti, da,
što jednom vojnička vlast uzme u svoje ruke, to više
ne pušta ; možda bi pustili kad bi im sagradili bonicu,
ali, kada bi se imala zgradit bonica, da je bolje gradit
gimnaziju, jer bi i onako stari Collegium Ragusinum
prama sadašnjim prilikama i broju učenika bio nezgo-
dan za školu, Općina je na to ponudila zemljište na
Taboru, valjda jedino mjesto koje bi bilo zgodno za
novu zgradu. Na to su odgovorili, da oni za sada ne
misle gradit — ništa, Ali ovdje se ne radi o tom, mi-
sle li gradit ili ne, nego moraju li gradit ili ne mora-
i li. Ako - gradit, tad g." nečovječno dr-
ti još gimnaziju u onakim lokalima.
Piše nam jedan otac iz grada:
Sada kada je u nas učestala influenca, dogodi se
često, da u gimnaziji budu izočna 2-3 profesora. Ja sam
moju nepedagogičnu glavu dugo razbijao a molio sam
i prijatelje, da mi protumače, zašto se drže učenici u
naziji i one ure, kad profesora nema. Rekli su mi,
mjesto njega dogje drugi, ali po mome iskustvu
regi. 2 takove ne kog sp ste
sne, uprav ne zbog toga, što se dava
djetetu pode da = spodobe, koje nijesu uvijek
ine. mi je drugi reko, da ostavljaju djecu u
mnaziji preko takovih ura, da se djeca ne klatare.
ijep doista i pedagogičan razlog!
Da se djeca ne more, uveli su tu skoro odmore
iza svakoga sata, a iza d a sata puštaju djecu ku-
ka o bi no, da puštu dje-
p ra nema. Mi bismo im
roditelji bili jako zahvalni, jer volimo da nas djeca
smetaju kući, nego da ginu u onim izbinama.
o
Plotovi u Hrvatskoj Radničkoj Zadruzi ovih poklada
biti će slijedećim redom: dne 29. januara, 12. februara
i 7, marta plesovi ; dne 3. februara narodni ples; dne 4.
marta sjajni i kostumirani ples na korist bolesnih ra-
dnika Hrvatske Radničke Zadruge.
Novi parobrod, Dne 24. v. mj. porinut će se u
Howdon on Tune novi parobrod imonom ,Bosanka“ a
vlasnost je dubrovačkog društva ,, Naprijed“.
Nonadna smrt stigla je jučer starca Mata Vlaho-
vića. Putem iza grada pao je onesviješćen, kočijom bu
de brzo opremljen u grad, da mu sa dade prva pomoć,
ali bilo je već. preveć kasno.
Sokolailima. Dvorana za vježbanje sada je u dvo-
rani br. 5 u Zvonika, kamo će i dalje slijediti pouča-
vanja: istim redom i u iste satove kao i dosle.
Obaviješćeni smo da je e. k. sudac g. Ljubić uklo-
njen iz Cavtata i da je na njegovo mjesto već došao c.
k. sudski pristav g. Dulčić.
Na znanje. U općinskom je uredu proglašen po-
pis obvezanika narodnog ustanka, rogjenih g. 1886.
pripadajućih ovoj Općini.
Uživanje pravo pogodovanja. Oni mladići koji ima-
ju ove godine doći ma siavnju, a imaju pravo na po-
godovanje po $. 34. Voj. Zakona, imaju kroz ovaj mje-
sec podnijeti & k. Kotarskom Poglavarstvu dokaz, i uz-
rok zašte traže takovo pogodovanje. Isto tako oni koji
su jur bili unovačeni a dosle su pomenuto pogodova-
nje uživali. Pogodovanje se razumije u tome, što su
takovi mladići oprošteni iz obiteljskih razloga od redo-
vite aktivne službe, a opredjeljeni u naknadnom pričuvu.
Pučka kuhinja. Inicijative su Javne' Dobrotvorno-
sti i Stanka sv. Vlaha naumilo se je osnovati u Du-
brovniku pučku kuhinju, te tako pružiti mogućnost si-
tomašnijim, da navlaš u zimsko doba, dobiju vrlo jef-
tino prilične, zdrave hrane a dobrotvorima, da siroma-
ha mogu lakše pomoći hranom. Za osnutak i uzdrža-
vanje naumljene pučke kuhinje nijesu dosta ograničena
sredstva gore pomenutih dobrotvornih zavoda, za od-
bor ad hoc obraća se gragjanstvu molbom, da bi nov-
čanom potporom pomoglo ostvarenju ove humanitarne
misli. Doprinosi mogđ se poslati Javnoj Dobrotvornosti
u Dubrovniku (blagajnik g. Kosto Hoppe.)
Vilhelm Gormutz. U Dubrovniku od nekoliko da-
na boravi g. V. Germutz iz Beča, osobiti vještak u vo-
domjerima, koje je sprave, po obavijesti našeg jednog
prijatelja, u velike dotjerao, pa ga zato preporučujemo
općinstvu a i općini, kad bude dobavljala one sprave.
"Tko hoće da uresi kuću lijepom slikom neka do-
bavi ,Hrvatski preporod“ od našeg slikara g. Vlaha
Bukovca, o kojoj slici već govorimo na drugom mjestu.
»Lovor“. Ko se želi predbrojiti na ovaj naš knji-
ževni list, neka se obrati g. Peru Dražiću.
Primili smo obznanu o predavanju prijava o pla-
tam o nadnici i mirovini i t. d. Svak ko je dužan is-
plaćivati plaše, mirovine i nadnice u iznosu za jedno
lice preko 600 fiorina, treba da svake godine preda
poreznoj vlasti loga stepena prijava u primcima kažu-
ći njihovo ire, p.ebivalište i zanimanje, zatim o izno-
su i vrsti dohodaka plaćenih prošle godine. Ovu prija-
vu dužni su davaoci službe predati od 1. do najkašnje
31. siječnja 1905. c. k. kotarskim poglavarstvima.
Doznajemo, da će se ,Trilogija“ Iva Vojnovića do
malo čuti na ruskoj pozornici. U zadnje doba je. isti
pisac dovršio i dramu ,Majka Jugovića“. Bodyevo
društvo, koje će do koji dan stići u Dubrovnik, kani
zamoliti dopust u autora, da se na našoj pozornici
prikaže ovi novitet. Ovoj se želji i mi pridružujemo.
Žalosne vijesti. U Ponedjelnik otpratiše na vječno
prebivalište Luka Gjivića, a u Srijedu dobru i poznatu
staricu Slavu ud. Milković. Rodbini i obiteljima pokoj-
nika naše saučešće.
Taži nam se jedan mjesni trgovao, da od neko
doba obilaze gradom neki agenti prodavajući robu u
bescijenje i aadržajući se u gradu više nego je to doz-
voljeno. Preporučujemo oblasti, da na ovo više pripazi.
Pišu nam iz Župe: Zadnjih dema učinila je studen
kakova nije bila od nazad 25 godina, Do sada poslje-
dice njezine, koliko se pozna, jesu propast zelja i po-
vrća, što je od velike važnosti za siromaha težaka, jer
poznato je da je ovome to glavna, da ne reknemo je-
dina hrana zelje i povrće. Ali s druge strane ufamo
se, da će se ova prirodna šteta naloknaditi s jednom
rodnom godirom — jer tradicionalca misao je, da su
velike studeni korisne za poljodjels:vo, A nadamo se
da će s ovora studeni i Kabogini komarci pokrepati i
tako da ćemo se u došastoj godini osloboditi bića groz-
nice, koji nam se je nametnuo za uzroke već svakome
poznate; biva ovo će slijediti ako Vlada — pod kojom
sjenom Kaboga napravio je jame, ognjište komaraca
— u došastem Aprilu naredi Kabogi da — ako ne bi
do tada nasuli — ispumpa vodu. Idemo da vidimo, gdje
će pritežiti !
Izglodno. Da počasti uspomenu g. Luka Gjivića
uložio je u fond za bolestne radnike Hrvatske Rad-
ničke Zadruge“ g. Ilija Miletić K 3.
Prigodom smrti g.gje Mare Sugje, u Trsteniku,
uložio je u istu svrhu g. Niko Sabioncello K 2.
Na dan deset godišnjice opstanka , Hrvatske Rad-
ničke Zadruge“ g. Vlaho Pata sakupio je za istu svr-
hu Krune 23.
Istom prigodom sakupio je g. Stijepo Vučetić
Kr. 81 i 60 pari.
Svoj gospodi darovateljima Uprava ,Hrv. Radn.
Zadruge“ najvruće zahvaljuje.
Pohvalno, Prigodom smrti g.gje Kate ud. Moretti
udijelio je mjesnom dječjem zakloništu g. Niko Uzović
K 20; a prigodom smrti g. Slave Milković g. Marija Ra-
faelli K 5: prigodom smrti g.gje Mariete Fagioni, obi-
telj Bibica K 10,
— Da počaste uspomenu pok. g. Luka Gjivića, gg.
Nikša i Ivo pl. Saraca udijeliše Javnoj Dobrotvornosti
kruna 15; a o smrti g. Slave ud. Milković, g. Marko
Tomašević kruna 5.
Sjednica Općinskog Vijeća, biti će danas po podne
u 4 sata sa ovim dnevnim redom: 1, Popunjenje Op:
ćinskog Upraviteljstva ; 2, Odobrenje pogodbe o zaku-
pu odredbina na prodaju u Općinskim prostorijama kod
vrata od Poite; 3. Molbe za ustup općinske crkve Sv.
kiša. kaptolu Stolne Crkve Dubrovačke i za prodaju
.
dotičnog samostana sa pripadnim zemljištem ; 4. Molba
za prodaju jednog komada općinskog zemljišta na po-
ljani ,Iza Domina“; 5. Molbenice za udatbene potpore
iz Zaklade Amerlingove; 6. O uporabi općinske vode
u novoj c. k. Topničkoj Vojarni u Grnžu; 7, Molba
tvrtke ,Forno Roland“ za uporabu općinske vode na
temelju brojila ; 8. Izbor novih članova u povjerenstvo
mjesne Javne Dobrotvornosti ; 9. Molbenica Antuna
Štakule za oprost od jećnog djela zakupnine ; 10, Mol
ba za opskrbu ljekova zroz g. 1905; 11. Odobrenje
pogodbe za najam dućara pripadajućih Klečkovoj Za-
kladi; 12. Natječajna molba za mjesto Općinskog taj-
nika ; 13. Molbe za povišenje plate; 14. Utck Nika
Matičevića proti odluci od 14/1X. 1904. br. 2242. Op-
ćinske Uprave; 15. Utoci Paska Kisića proti odlukama
od 9/7. br. 2494. 4/8. iz 2873. 4/10. br. 3125. i 11/10
br. 3711. g. 1904. Općinske Uprave ; 16. Molbe za pri-
padnost ; 17. Molbe za potporu.
Gosti u ,H6tel Imporialu“ u Dubrovniku od 1, do
10. Januara 1905. G.gja Vladislava grofica Szembek
skupa sa obitelji iz Krakova; g. Voligang bar. Ferstel,
e. k. gragjevni savjetnik u Beču s gospogjom; g. Ha-
inz bar. Ferstel kotarski poglavar u Mostaru; g. La-
dislav bar, Bohus posjednik u Vilag6s; g. Hugo Suppi-
cich generalni konsuo u Odesi skupa s g.gjicom ses-
trom; g. Andrija Fay, posjednik u Ecsed (Ugarska)
skupa s gospogjom; g. Hans de Baltasar, namjesništve-
ni koncepista u Metkovićima; g. N. Mattes c, k. po-
glavar generalnog štaba u Zadru skupa s gospogjom;
g. Geza Kartz c. k. nadporučnik u Brodu skupa s gos-
pogiom ; g. Vilelm Schwarz, c. k. natporučnik u Olmii-
tzu ; g. Edmund von Prepeliezey činovnik na višem su-
dištu u Temešvaru skupa s gospogjom; g. Eugen Salz-
brunn k. planinski savjetnik u Gornjoj Sleškoj skupa
s gospogjom; g. W. H. Crutchly i sestre iz Englešxe;
g. V. de Neve Joster iz Engleške; g. I. D. Hill iz En-
gleške ; g. Josef Kallina fabrikanat iz Zagreba ; g. Franz
Otto e. k. viši šumar iz Količa; g. Eduard Suchamel
gragjevni poduzetnik iz Wildenschwert.
Umrli kroz Decembar. U gradu i pregragju:
Greguš Jozo p. Frana g. 73, od raka na želudcu. Dra-
žić Antun g. 75, od izginuća od starosti. Urošev mrtvo-
rogjeno. Servadio fra Sauto g. 66, od plučne tuberku-
loze. Rendić-Miočević pl, Antun Antunov 17 dana od
prirogjene slabosti. Vuković Mato p. Mata g. 58, od kr-
voliptenja u moždanima. Hein ud. Marija g. 60, od ra-
ka na plućam. Ercegović Božo g. 56, od sušičavosti ki-
čmene moždine. Brangjolica ud. Ane g. 70, od zapa-
ljenja pogrudnice.
U Pokrajinskoj Bonici: Raše Mato g. 20,
od plućne tuberkuloze. Vatić Vica g. 66, od Marasmus.
Kisić Stijepo g. 60, od Carcinoma ventriculi, Poupe Ve-
luco g. 22, od Menengi:is traumat. Del Colle Silvio
g. 30, Delirium tremens. Ilić Ivana g. 52, od Calapsus
post narcosi. Tillner Ferčo g. 56, od Emphysema pulm.
suviše su umrla 4 nahods.
Vojničkoj Bonici: Sadlo Karlo g. 27, od
plućne tuberkuloze.
J Gružu: Petronio Petar g. 84, od Marasmus
senilis. Skance Miho g. 37, od plućne tuberkuloze.
U Župi: Toullović Tonko Matkov g. 68, od Asme.
Kroz prošlu godinu 1904. bi primljeno u mjesnu Po-
krajinsku Bonicu 1081.
IZGUBIO SE jedan mali medaljun od
zlata sa sigjilom od aga-
te is porodičnim grbom. Ko ga nagje, neka ga
donese na upravu ovog lista, bit će lijepo na-
gragjen.
Hennebergova svila
samo direktno ! — crna, bijela i šarena od 60 novč.
od fr. 11'35 metar, za bluze i odjela. Šalje se u kuću
franko i već plaćenom carinom. Bogati uzornik odmah
Tvornica svile Henneberg, Zitrich. 0
Proti katarima
dišsaćih organa, kašlju, nehladama,
grlenim bolestima na strane liječnika upotrebljava se
uspjehom a
GIESSNOEE
_— alkalična kislina
sama ili pomiješana sa vrućim mlijekom. Djeluje blaga,
tvorno, osvježujuće i utašujuće, pomaga odijelje sluzo
te je najbolje prokušino u takovim slučajima.
Dooar kućni lijek. izmegju kućnih lijekova koje se o
bićava ebljavatiupotr kao mazala koja ublažoju i dižu 101 pre-
blude i t d, sauzimlje orvo mjesto Liniment (Capsici comp
sa sidrom“ koji se spravlja u radionici Richterove ljekarne
u gu. Cijena je niska: para, s a; SV
ka je boca u elegantnoj kutiji i razpoznanje se po poznatom sidru
Trgovina, gospodar-
. stvo i pomorstvo.
Školski brod. Zadnji ,Dubrovnik“ donosi iz pera
pf. A. B. interesantan člunak. pod gorojim naslovom,
Poznato je, da oni mladići, koji hoće da postanu
pomorski kapetani, moraju barem treći dio propisane
plovidbe učiniti na brodovima s jedrom. Ali pošto u nt-
šoj državi ne može se naći brodova, na kojima bi se
romuklosti drugim |
ta propisana plovidba obavila, prisiljena je naša mla-
dost potučati se po svijetu, da nagje ukrcanja na je-
drenjačama, te gubiti Bog zna koliko vremena i trošiti
dosta novaca, premda većina ovakovih mladića pripada-
ju siromašnim obiteljima.
Budući da naša vlada, koja je prva 'zvana, da se
za ovakove stvari brine, nije ništa učinila za u: po-
| morskih časnika, ustrojio se je u Trstu odbor plemeni-
tih ljudi, koji je naumio, da sagradi ifeljezni brod na
jedro od kojih 800-1000 tonelata, koji bi imao, da slu-
ži za paaktično izučavanje pomorskih časnika. Brod bi
stao 300 000 IC Da se namakne ovaj novac raspisano
je 6000 akcija po 50 K. Akcije su odregjene ovako,gda
se dade prilike i onome, koji nije bogat, da pristupi
kao dionik u ovu blagotvornu svrhu. Dionice će davati
kamate od 3-4 po sto, a čista dobit broda iza kako bu-
de namireno najviše 4 po sto na akcije prelazi u re-
servu, kojom ,bi se eventualno imalo da sagradi ili ve-
ći, ili još drugi brod.
Ko želi potpisati se na koju akciju može upisni-
cu naći kod g, Dr. Iva De Giulli uprav. hrvatske ban-
ke kod g. Nika Ucovića uprav. dubrovačke banke i kod
uprav. nautičke škole. Tu se mogu razviditi potanje
i statuti ovoga poduzeća, koje nosi ime: »Lega novale
per Vesercizio dei velieri scuola ,(Societa per Azicni
a Trieste). .
Nije potreba. da trošimo riječi za preporuku o-
vog plemeuitog poduzeća, koje se samo od sebe pre-
poručuje,
Tečaj za narodne vezove otvorio se je neki dan
u Splitu. Do sada se je prijavilo preko 80 učenica. U
Beču se je osnovala i filijalka, koja će se brinuti, da
se uaši narodni vezovi što bolje i što više rasprodava-
ju u otmonom svijetu.
_ Novi ruski zajam. U četvrtak dne 12 o, mj. bila
je u Berlinu subskribcija na novi ruski zajam od 2314/4
milijuna rubalja ili 600 milijuna marska, od kojega se
imalo taj dan pokrit 150 milijuna rubalja ili 324 mi-
lijuna maraka.
Taj novi ruski zajam nosi 4'/,%, kamata, a cije-
na subskribcije je 95 rubalja za svaku obveznicu od
100 rubalja. Uz tu cijenu rentiraju te obveznice 4%, %,,
a uzme li se u obzir, da je posjednicima istih priz-
nano pravo, da mogu god. 1911 i god, 1914 zatražiti
da im Rusija povrati novac, i dobiti za svaku : obliga-
ciju plaćenu 95, potpunih 100 rubalja, tada se može
reći, da te obveznice nosu i preko 5*/,%. Iste pru-
žaju publici i tu pogodnost, da sa strane ruske vlade
prije 12 godina nemogu biti konvertirane na manji
kamatnjak.
Nije čudo dakle, da se je posvuda pokazalo živo
zanimanje za taj papir, te prouzročilo da je n. pr. u
Beču porast cijena austrijskih državnih papira, koji se
od nekoliko vremena opaža, bio smeten. To je prvi
put, da se je u Anstriji pokazalo veliko zanimanje za
papire tugje države, a dolaze vijesti, da je u Austriji
bilo subskribirano okolo 150 milijuna maraka, od koje
svote, otpada na sam grad Prag 50 milijuna. Česi su
uprav demonstrativno potpisivali ruski zajam, a čuje
se, da će zahtjevat, da bude tečaj ruskih papira bi);
žen i na bečkoj bursi. I u Duhrovpiku je bilo subs. .,
birano nekoliko hiljada maraka kod Hrvatske Vjere-
sijske Banke, koja je primala naloge za subskribciju
uz originalni tečaj od 95 po sto bez ikakve providbe.
Nema sumnje, da će taj zajara bit. pokriven. .ne-
koliko puta. t, j. da će bit subskribirano mnogo više
nego li Rusija pita. Prama vijestima, koje su nam
stigle Cr&dit Lyonnais u Parizu potpisao je sam toliko,
koliko iznosi cijeli zajam. Osim toga je stiglo iz Pari-
za jošte neizmjerno mnogo prijava.
Osobe, koje nijesu potpisivale, već su htjele sa
sigurnošću nabaviti obveznica toga zajma plaćale su
već 2—3 dana prije subskribcije po 96%, po sto, dakle
su za ustup toga papira davale bankama 1% po sto
nagrade.
To je uajbolje svjedočamstvo o financijaluoj ja-
kosti Rusije. Velika slavenska vlast može bit uspjehom
zadovoljan.
Rude u našoj pokrajini. U |Kotlenici nagjena je :
bogata željezna ruda, te će se do nje (provesti željez-
nic sa Dugopolja. Na otoku Pagu nagjen je uglen, ko-
ji će daveti dnevno do 300 tonelata ugljena.
»Tršćanski Lloyd“. Nijedan trgovac, industrijalac,
obrtnik, posjedzik, pomorac ne bi smio biti bez: ovog
sva. I lista, kojemu je zadaća da ore i radi na onom polju
naše budučnosti, našeg dobrostanja, koje je, jedino sred-
stvo našeg uskrsnuća. a to je polje: narodno go-
spodarstvo.
S nave godine izdavat će ,Tršćanski Lloyd“ za
svoje pretplatn:ke besplatni mjesečni prilog |za pomor-
stvo, u kojemu će biti sve potrebne upute, vijesti, člao-
ci, koji se tiču našeg pomorstva. U tu svrhu opskrbio
se je list sa suradnicima, koji su u pomorstvu stru-
kovnjaci. Predplata za ,Tršćanski Lloyd“ iznosi na go-
dinu K 12 a na po goeine K 7. Mi toplo preporuča:
= |
vrsti. —
biser i drago kamenje.
90 PISMENE
UJEPA DO
BIT
ruža #6 svakomu. koji se
vljati sa sakup-
Budimpešta, VI,
nok-uteza 1. 02.
LATARIJA
Ante Radića — SPLIT.
— (Iza Suda, Kuća Karaman. II. pod), —
Preporuča svoju radionicu sa bogatim i raznovrsnim skladištem krasnog
dijamantnog nakita. modernih zlatnih i srebrnih stvari, narodnih predmeta u
filigrami — izvrsnih zlatnih i srebrnih žepnih satova najglasovitijih svjetskih
fabrik&: Sohaffhauson, Omega, Tovanes-Watsch, Bandollet.
Patont (nć System l) — a sve uz nnjumjerenije tvorničke cijene.
Izragjuje ukusno svaku radnju, a poduzimlje popravke koje mu drago
Bilodes i Roskopf-
Kupuje uz najviše cijene i prima u zamjenu zastarjelo zlato i srebro,
NARUČBE OTPREMAJU SE ODMAH. “U
Za sve kod njega kupljene stvari daje pismenu jamčevinu.
Posjeduje preko 100 priznanica sa svih strana.
Bogato ilustrovane cijenike šalje na zahtjev badava i franko.