li potrebo taj narod uvlačiti u aktivnu borbu proti o- sjećajima vjerskim svoje istokrvne braće ?“ Dr. A. Trosić-Pavičić, koji je nedavno prisustvo- vao kelto-slavenskom kongresu u Parizu, stigao je u New-York. Ou namjerava američkim Hrvatima držati pradavanja o političkim prilikama u domovini, o odno- šajima Hrvafi prama ostalim uarodima i o knlturnom stanju hrvatskog naroda. Tom prilikom piše ,Hrvatska Zastava“, koja izlazi u Chicagu: ,G. Dr. Tresić i g. Spiridović namjeriše svoj put i u Ameriku, gdje živi više miljuna Slavena, a par sto tisuća samih Hrvata. Potreba je da se svi sjedinio prema zajedničkim po- trebama našega hrvatskoga i ostaloga slavenskoga roda u starom kraju. Za to toplo preporučamo hrv. rodolju- bima u Americi, da se priprave u pojedinim mjestima, e da narod pokaže smisla za višu narodnu akciju, za koju radi g. Dr. Tresić“. Proganjanjo štampe. Pod tim naslovom donijeli smo u prošlom lroju poznatu riješitbu bečkog vrhov- nog sudišta u joelnom sporu češkoga olomučkoga , Po- zora“. Sindakat cislitavskih novinara, koji je u tu 'svr- hu bio sazvao u Beču prosvjednu skupštinu, prihvatio je jednoglasuo slijedeću resoluciju: ,Sindikat ovozem- skih novinskih dopisnika, u kojem je zastupana sva krunovinska štampa, živo žali, što je vrhovno sudište kao i u pitanju časti novina, tako i sada glede svje- dočke dužnosti urednika, izdalo riješitbu, koja je kadra, da ugrozi i ošteti ugled i interese štampe, koja je na- pose kadra, da na podregjene oblasti djeluje tako, da dostojanstvo i položaj listova i njihovih suradnika po- nizi. Sindikat, držeć na umu dužnosti, koje položaj povjerenja i onda nameće u pogledu diskresijo, kad ova nije naročito zatražena ni obećana, poziva prešno sve članove i stališke drugove, da, bez obzira na pre- lazne protustruje, vrše svoju službu prema odgovornosti i časti, u interesu javnosti, i dase muževno i ustrajno opru svim pokušajima i svakom pritisku, koji bi ih nastojao odvratiti ol ispunjanja njihovih dužnosti i za- po+/>di, koje nijesu manje obvezatne i kategorične, ako i nijes. sastavljene u jedan kodeksu. U resoluciji pak istaknuta je nada, da će zastupnička kuća kod raspra- ve o tisko :nom zakonu ovomu pitanju posvetiti svoju pašnju i riješiti ga tako, kako zahtjevaju interesi štampe. BRZOJAVI o Rusko-Japanskom ratu. LONDON, 2: , pr. p. Reuterov dopisnik javlja iz glavnog logora Ku. ikia od -26. o. mj., da je bilo nepre- kidno cijeli dan oštrog pucanja“ .iz topova. Sa zapada čini se, da se bije velika bitka. Rusi su prešli Hunho na japanskom lijavom krilu. Japanci su uapredovali na- valjujući. TOKIO. ,Duilytelegraphu“ javljaju, da je doevom 25. decembra bio dovršen popravak cijelog brodovlja. Kod Borneo:a su 3 krstarice, nekoliko razorača, na čelu krstačkog brodovlja idu put juga. Togo i Kami- mura slijede ih sa tri bojna broda. Tri krstarice pr- voga reda krstare po Tšargskom morskom tijesnu. Tri neoklopijene krstarica i kineski linijski brod ,Išinie“ krstare po Tšuhimarskom morskom tijesnu Čeka se izjava o blokadi Wladivostoka. Na Formosi pristala je jedna divizija. 'Ustanovljuje se peta armata. JAENRUEDE. Armada Nogija sjedinila se s onom Oyame. Svi ljudi ispod 40 godina bili su uvježbani. U Tokiu stiglo je 80000 ranjenika. Štopski šef Nogi-a kaže da su gubitci kod nava- le na brežuljak od 230 metara iznašali 26000 ljudi. Vlada pripravlja veliki program za flotu. =. sjetite se u svakoj prigodi = = = irila i Metoda! = = Gradska kronika. Došasti broj ,Crvene Hrvatske“ izaći će u oči sv. Vlaha. Maškarani ples. Vrla i zauzotna naša mladež, sa- bravši se u odbor, namislila je dnevice na sv, Vlaha u večer nu 8*/, priredit u Bondinom kazalištu maškarani ples, a namjenila je vas čisti prihod istog za Hrvatsku Općinsku Glazbu“. Od vanrednog nje zauzimanja nadati sa je du će isti ples i radi veselog dama. i radi njiho- ve požrtvovnosti, i radi nešta izvanrednog da se druš- tvo do sitina ismije i nauživa, ispastit sjajno. Ustanov- ljena je ulaznina: Za obitelj K 5, za pojedince K 2, za ma*kare K 1,20 pn.a. Pozivi će se razašiljati što prije, &a ako u nitaji neku izostane, neka se obrati g. Marku Mitroviću na Stradunu, koji će mu uručiti poziv. Svi su posvani, a sva je prilika da će se mno- gobrojni odazvati. Mi to živo želimo, a vrijednoj mla- deži kličemo iz srca: ,Radi, nastoj i živi nam !“ Naše gimnasije. Već se nekoliko puta pisalo u mjesnim listovima o nesretnoj zgradi mjesnog gimna- zija, ali čini se, da nadležne vlasti za to malo haju. |K Preporučili bi barem g.: upravitelju, da on učini, što u njemu stoji, da se uklonu neke malenkosti u pojedinim razredima, koje s ovom zimom ipak užasno djeluju na zdravlje djece, jer inače bit će mo prisiljeni, da ne šaljemo djecu u školu, čim bude nešto više zime, Nekoliko roditelja. Snijeg. Jučer u jutro opet nam je osvanuo snijeg «to kao rijetko kad dosad, Pripovjedaju nam iz Župe, tamo vjetar učinio mnogo štete, obalio brzojavne izgulio mnogo imaslina; a kočije nijesu mogle u bojazni, da se ne prevrnu. se jedan prijatelj, da neki trgovci Hrva- izdat dobro ili račun, izdavaju ga na ta- + To nije dobro. pa bi već bilo vrijeme, kraj ovakovim ili sličnim primjedbama. s : p ti: i | F : : a sv. Jakova. U kratkom izvještaju 0 sjed- nici općinskog vijeća u prošlom broju spomenuli smo, da se u ovom pitanju nije mogao postići potrebit spo- razum, te da je stvar oštavljena za drugi put. Evo o čemu se radi. Negdašnji samostan sv. Ja- kova svojina je općine, koja samostansku crkvu drži uvijek kao crkvu, a samostanom se služi u izvanred- nim prigodama, obično za konačenje vojske. kad je na prolazu, a u slučajn pošasti za bonicu. Kako općina nema drujge zgrade, koja bi bila shodna za pomenute slučajeve, o prodaji se prama današnjim ekonomskim prilikama općine ne bi ni smjelo govoriti nego samo u tom slučaju, kad bi se mogla prodati za novce, za koje bi se mogla podignuti druga izolirana zgrada, koja bi služila u onu svrhu, u koju sada samostan služi. Govorimo samo ,u tom slučaju“, ali i tad bi nastalo pitanje, smije li općina prodati jednu zgradu, koja nas sjeća, kao malo koja, svoje starina (utemeljena oko god. 1200). Dok je u rukama općine, znamo barem, da je u dubrovačkim rukama i imamo jamstva, da neće propasti, a to ne možemo kazati zu nijednoga drugoga posjednika, pa ni za kaptol dubrovački. Jer može doći vrijeme, kad će za uzdržavanje samostana biti potre- bita veća svota, a koliko mi poznamo ekonomske pri- like kaptola, on te svote nema na raspolaganja. Govore, da bi se moglo crkvu predati kaptolu, a samostan zadržati za općinu. Tim bi se podijelilo ono, što se po našem mišljenju ne bi smjelo dijeliti. Crkva i samostan neka ostane jednog gospodara a najbolje je, da taj gospodar bude Općina dubrovačka. Jedinstvu“. Antonije Stražičić drži se one, da list, ako hoće da bude interesantan, treba da psuje. To je na žalost istina; možemo ga dapače uvjeriti, da je na- padajem na nas sasvim uspio, jer su ga svi čitali . . . Zašto? To je drugo pitanje. Na njegova zabadanja i iz- vrćanja ne ćemo se osvrtati. jer, kako je on rekao Lju- biću, treba imati pameti za drugoga. Na znanje. Kotarski je ured u Trebinju zamolio mjesno c. k. Kot. Poglavarstvo, da upozori naše pu- čanstvo, koje uživa prava služnosti u Hercegovini, da ne zloporabi prava, što im pripadaju, dotično da ne prekorači granice prostorija njima priznatih za pašu i drvarenje, jer bi se u protivnom slučaju postupalo proti prekršiteljima svom strogošću, te bi se moralo zaplijeniti blago, što bi išlo i paslo preko granica po- jedinih pašnjaka. 0. k. financijalna straža. Kako je poznato, u mje- stu Gjaram (Sv. Jakov), daleko od grada dva kilometra, ustanovljena je rečena straža, koja zaustavlja stvari, koje se unose u grad i koje su podvrgnute taksi divone. Nu, kako je više puta već opaženo bilo, ovo zaustav- ljanje, pošto je daleko grada, vrlo je štetno za sta- novnike Župe dubrovačke, jer moraju ostaviti stvari u ,Gjaram“ do 8 sati i povratiti se iz grada po njih (oni koji ostanu čekati izloženi su ponturam) te tako dok pogju i vrate se, moraju putovati četiri kilometra; dosta puta radi 5-6 litara vina, koja je taksa od 10-12 novčića! Ovo je nepravedno i grehota od Boga dangubiti vrijeme i badsva trošiti snagu i obuću. Mi smo radnici i ne preostaje mam vremena za ovakove šetnje. Isto se dogagja s brašnom: mora- mo izdangubiti cijeli dan, da iznesemo jednu vreću brašna iz grada: samo na ll sati je dopušteno iziti ! Molimo s toga još jedan put c. k. finaucijalnu : vlast, da izvoli narediti, da straža u Gjaram bude doz- voliti slobodan prolaz stvarima podložnim taksi uz jednu buletu, ako ni ovo nije dosta, neka se zah- tijeva kaucija, ali svakako nek se ukine ovaj zulum zaustavljanja dostojan turske države. — Glas puka. Izgledno. O smrti g.gje Ane Kolić, preminule u Komolcu (Rijeci dubrovačkoj), udijeliše u fond za bo- lesne radnike ,Hrvatske Radničke Zadruge“ g g. Ivo i Vlaho Simatović, iz Veleluke, K 10. O smrti g. Pava Radulića, preminulog u Slanomu, udijeli u istu svrhu g. Artar pl, Saraca K 5. Obitelj gosp. Iva Stjepović-Dabrović o smrti g. Albine Opuić udijeli u pomenuti fond K 10, Pokojnicima bila laka zemlja a gospodi darovatelji- ma najsrdačnija zahvalnost. Uprava ,Hrv. R. Zadruge“. Gosti u ,Hotel Imperialu“ od 11-20 o. mj. G.gja gaofica Esterhazy s dvije sostre iz Lansckitza (Ugar- ska); g. Ant. Rudolf Walz zastupnik na zemalj. i će- gar. vijeću, posjednik, skupa sa obitelji iz Wartberg- Miirathal; g. I. Kichard zur Megede-Stuttgart; g. Josef Mohsenbichler c. i k. voj. računarski savjetnik, Josef- stadt; g. Eduard Pick viši inžinir. '8eč; g. Haver von Saryusz Zaleski, posjednik, Kief (Ruska Poljska); g. D. Sluys, Mon&co; g. Rudolf( Aimer viši nadglednik austro- ugarske banke, Beč; Monsieur ,Souchart. Ministre de France, Cetirje; g. Karl Stefan viši inženir, Bet. U fond društva ,Gundulić“ o smrti g.gje Kate ud. Rakigjije udijeli g. Dum Niko Gjivanović K 4. Pohvalno Prigodom smrti Marijete Fagioni iz Cav- tata udijeliše mjesnom dječjem z&kloništu: č. obitelj kap. Iva Papi K 10, Marija ud. Pitarević K 10; prigo dom smrti g Viktorije Radmilli: Angjolina Bilisko K 5, Ilija Miletić K 5; prigodom smrti Kate ud. Moretti udijeli g. Antun Suhor K 5; prigodom smrti Ane Ko- lić rogi. Kisić udijeliše g. Vlaho Čurčija K 10, g. Ivo Vidoević K 5; a prigodom smrti Albine Opuić rogi. Simonić udijeliše gg. supruzi Edi i Antun degl' Ivellio 4. — Da počasti uspomena pok. gosp. Frane Grubissich Rovillo iz Šibenika, gospogja Kate ud. Ercegović dala je K 10 a g. Dr. Ljudevit Marotti na uspomenu pok. g. Vite Radmilli K 20 u fond Pučke Kuhinje; da poča- sti uspomenu pokojne g. Vite Radmilli udijelio je Za- kloništu siromah& ,Domus Christi“ g. Ilija Miletić K 5. Trgovina, gospodar- stvo i pomorstvo. Vijesti o nemirima u Petrogrudu djelovale su ne- povoljno na tečaj papira svih evropskih burza. Cijene obveznica državnih zajmova osjetile su lakši ili teži u- darac usljed skih dogogjaja a osobito ruski papiri bili su pali za 2-8%. Novi ruski zajam od god. 1904 bio je pao na Y3*/,%, ali se je cijena opet po- vratila na staru visinu. I ostali papiri, uslijed poboljša- nih odnošaja opet porastoše, te je nade, da će na bur- zama nepovoljni momenat bit brzo zaboravlten. Vijesti koje stižu iz Petrograda djeluju umirivajuće, a privatni izvještaji sa bečkoga tržišta po'vrgjuju obavijesti ruske internacijonalne banke, da su glasine o dogogjajima u Petrogradu bile jako prećerane. U ostalim ruskim ve- likim gradovima je sve mirno, a seosko pučanstvo nije se povelo za izgrednicima glavnoga grada. Rusija još nije povukla cijeli iznos od zadnja svoja dva državna duga. učinjena u Parizu i u Berlinu, te drži ogromne svote na svoje raspolaganje kod svojih pariških i ber- linskih bankira, Tim se tumači i visoka cijena inostra- nih valuta, pošto navedena tržišta povlače svoje traž- bine i sakupljaju gotovicu za biti pripravni na svaki zahtjev isplate ruske vlade. Na beškoj burzi su privlačile pozornost iateresi- ranih krugova u prvom redu dionice Liinderbanke. Ista je obavila dvije važne financijalne operacije: povećanje dioničke glavnice i prodaju posjeda Benatek. Ovaj je posjed zapadao Landerbanku okolo 5 milijuna X i bio trn u njezinoj peti, te prouzročivao često odpisivanje glavnice, Nije ga se banka ni sada mogla riješiti bez znatnih gubitaka, prama nabavnoj cijeni. Bečka općina numjerava sklopiti oveći zajam za javne grigjevine, a taj će posao pripasti Liiuderbanki, kao starome banki ru općine bečke. Dobru tendenciju poslova trgovački ugovor megju Austrijom i Njemačkom nemože nego učvrititi, samo da vitalni interesi naroda ove monarhije nehudu žrtvo- vani politici trojnoga saveza. Očekuje se dx će podpis ugovora uslijediti što skorije. Naše pomorsko prilike. I. More. Koliko vrijedi za narod, koji ga posjeduje, mislim, da ne treba obraz- ložiti. dosta je da prevrnemo povjesne stranice naroda. Tu nalazimo da su se najprvo razvili primorski narodi, i to radi megjusobne sveze, koju je šamo more pru- žalo tad, kad nije bilo ni cesta, koje bi bile osigurane od pogibli, ni željeznica. Trgovina je poticala primorce na što smjelija moroplavna poduzeća, a izmjenični sao- braćaj podizao je njihovu kultaru. U novoobretnom američkom kopnu mogli smo naći kod primorskih plemena takove uredbe, zakone, gradnje, koje su zadivile nas Evropejce; ali sve što smo se više udaljili od mora, nalazili smo plemena sve to divlija i primitivnija. Te je sve razlike stvaralo more. Te sve razlike i dan danas opažamo, a na nekim kop- nima — ili da bolje rečemo, svim osim Esrope — te su razlike silno osjetljive. More bijaše stvorilo moćnu Španjolsku, te bogatu Holandiju; more je uzdiglo Englešku — 4 svejednako i podržava na mjesto jedne od najbogatijih te najmoć- nijih država. Rad mora su se u starom te srednjem vijeku vodili neprestani ratovi, rad njega s i dan da- nas prolijevaju na dalekom Istoku bujice ljudske krvi. Svi novovjerski izumi nijesu mogli potamnjeti važnost moia, dapače oni su mu vrijednost povećali. Mi Hrvati morali bi biti i zadovoljni pa i neza- dovoljni što more plače našu domaju. Nezadovoljni, velim, jer nam more baš stvara mnoge neprijatelje, koji bi se kanili nas, da ne imamo mora, zadovoljni što vidimo da more čini te. naše dušmane nesložnim, jer inače mlohavi, kao što smo, odavno propadosmo, zatim što ima nade, da ćemo i mi već jednoć shvatiti preveliku važnost, tog božjeg dara, te s s njom i okoristiti. Premnogo je koristi, koje bi mi mogli crpati iz našeg Jadrana, te bi prem na dugo pošao kad bi o svima pisao, pa ću s toga uzeti u obzir samo dva naj korisnija vrela, a to su ,parobrodarstvo“ te nribanje“. U. Sadanje parobrodarsko stanje. Mož- da će se komu činiti čudno, du se iza toliko prepiranja i pisanja još nalazi netko, koji se usugjuje pisati o parobrodarstvu — za kojeg se je ipak nešto učinilo (?) — ali kad se uzme u obzir da bi reorganizacija našeg parobrodarstva mogla lijepu ali zapuštenu našu obalu uzdići do stanja cvijetnih obala Njemačkog Pomorja, te Sjedinjenih Država, tad će svakome biti jasno, da ni- kad neće bit dosta o tom predmetu pisati. Nije tajna, da su naša parobrodarska društva u slabim vodama. Tomu ima dosta uzroka, ali svakako je najglavviji taj, što smo pustili da tugje agencije poplave naše luke, & s njima i parobrodi. Naša društva u svom početku — kad im je bilo vrijeme evata — davale su dioničarima do 30%, a da se je tada uz uvigjavnije uregjena pravila davalo samo 10%. a ostali novac ostavljao za proširenje društvenog djelovanja; naše bi se parobrodarstvo bilo tako osililo, da bi lako uzdržalo i naj jaču utakmicu sve dotle, dok koakurenat nebi bio prisiljen udaljiti se. Ali se je ta- da samo pazilo na džepove držeći se ome ,kako je danas, tako će i sutra“, pa eto taj sutra je i došao te doveo Lloyd i Ug.-Hrv. Društvo — društvu koja osim šta su na tvrdu sazidani uživaju velike potpore od svojih vlada — tim doveo naša društva do velike ne- prilike. i; Našim društvima su mnogo još naškodile njihove zlo uregjene lineje, sporost parobroda, te njihova ne baš dolična finoća i urednost; dočim su tugja društva sa svojim brzim prugama, te lijepim i urednim paro- brodima sve to više ulazila u volju trgovcima, te do- maćim i stranim putnicima. Naša parobrodarska druš- tva dugo su stala — a čini se, da i još nijesu — dok su opazila svoju slabu stranu; a da bi se oni svi u. družili zajedno, dakako, o tome nijesu trebali ni raz- mišljati. Još mnoge druge nedaće dovele su maše do- maće parobrodarstvo do ove krize, u kojoj se na- laze; ali kO šćo se svaka nevolja dade ;rebroditi tako bi i naša drnittva mogla sretno isplivati iz ovog sta- nja, a bez da se pretope u Lloyd, ili da mu ugju u službu. (Slijedi). Iko. Austro-Ugarska banka. Po zaključnom računu za godinu 1904. iznosi ukupna dividenda svake dionice 5:807,/* ili K 68. Kuponi drugog proljeća unovćuju se dakle sa K 40. Dvžavne uprave participiraju ma čistom dohodku sa K 1,789,360'80. Slador, Cijene sladoru se neprestano povisuju pa se uzrok tomu traži u nepovoljnim vijestima iz Ku- be i zapadne /ndije. U Pragu notira slador postavno Ustje (Aussig) za odma K. 35:16, za listopad — pro- sinac K. 26:30. Cijene mjedi. Usljed povišenja cijena za surovine povišene su počam od 10. o. m. cijene za mjed za K 5, a za tombak za K. 7 po 100 kg. Novi mlin. U Vodicama bio je zasnovan ovih da- na inicijativom Dr. M. Drinkovića zadužni mlin, koji će započeti svoj rad polovicom veljače. Uložena gla- vnica nadmašuje 60.000 K. Novo parobrodarsko društvo. Na Braču osnovati će se ,bračko parobrodarsko društvo“, koje će u po- četku dobaviti dva parobroda za dnevnu plovitbu amo i tamo oko Brača, pa do Spljeta i natrag. Kasnije na- baviti će i treći nešto veći parobrod, koji će putovati jedanput u sedmicu do Rijeke i Trsta i matrag oko Brača, tičući sva mjesta ovog otoka. D.uštvo će se o- snovati na dionice po 50 K svaka, i to stoga da mogu stupiti u poduzeće i oni, koji nijesu baš najbogatiji. Izseljenicima na znanje. Naši zemljaci braća Mir- ko i Stjepan Seljan, karlovčani, koji se sada nalaze u Valparaiso, u repuplici Chile, u južnoj Americi, ja- vljaju slijedeće : Dobili smo mnogo upita od Hrvata iz Sjeverne Amerike i od onih iz Hrvatske, dali su ove južne Ame- rikanske države zgodne za selitbu. Z& Braziliju, Para- guay i Argentinu tvrdimo slijedeće : Onaj koji misli radom svojih mišica zasložiti no- vaca i povratiti se opet u svoju domovinu, neka se ne seli. Naprotiv, ko ima nakanu posvetiti se poljo- djelstvu i ostati u ovim stranama, može steći j sagraditi kuću, upriličiti obitelj i — životariti. Tečaj papiri i mjenici ma javnoj bursi u Beča. Dne 7/1 1905 Tečaj 4% konvertirena svibanjska renta . . . . 100 20 4% konvertirana srpanjska remta .... 100:15 42%, papirna veljačka renta . ...... 10045 49%, srebrna travanjska remta ..... 100:50 4%, austrijska zlatna renta ......-.. 119:65 4% austrijska krunska renta . ...... 100725 3% austrijska investicionalna renta . 91-75 4% ugarska zlatna renta /........ 11860 4% ugarska krunska renta ....... 98:55 31% ugarska investicionalna renta . . 98-70 Dionice austro-ugarske banke ...... 1633 — Dionice austr. vjeresijskoga zavoda .. . 674.60 DODD VISA 22. 20... ... ..4..2. 0 05 M 100 u papi 22 22. 0. been. 117-424 M20 usla ...... o REVAN 23-50 21... MAIS AE RRSE 1911 Italijanske banknote . . .....2..... 95:50 Obrubljeni dukati . 2.2.2. .2.2.2..... 11:34 Svila za nevjeste od 85 nove. do for. 11:35 metar, u svim bojama. Šalje se u kuću franko i već plaćenom carinom. Bogati uzor- nik odmah. Tvornica svile Henneberg, 2Zilrieh. 23 siiSSRUBLER re ležne MISELINE pokazala se od stotina godina kako sdrav izvor u svim bolestima disaćih i probavnih organa, kod uloga, kata- ra u trbuhu i mjehurima. Izvrstno za djecu, oporavlja- juće se i u nosećem stanju. Najbolje dijetetično i ras- hlagjujuće piće t .. vw Književnost. Primili snio sa zahvalnošću na prikaz: ,Dom i Škola“ raspravio Josip Sačer. Cijena 50 tilira. Osijek 1904. Pisac raspravlja o odgoju u kući i u sm o uskoj svezi izmegju jedne i druge vrsti od- goja. OMA »Lovor“. Ova druga svezka ,Lovora“ u mnogo- čem je bolja od prve. Sadržaj joj je: Andrija Milčino- vić: Vjetar (svršetak); Mihovil Nikolić; Bez naslova — kO VOLI Bergmannovim mliječni e arka $ rečena, rića i J, Mičića. biser i drago kame s akomu koji se sakup- | ljanjem uđručaba izvrsne LUEPA DOBIT Mode zsbovijsti sa LL ATARIJA 1 Ante Radića — SPLIT. — (Iza Suda, Kuća Karaman. II. pod). — Preporuča svoju radionicu sa bogaiim i raznovrsnim skladištem krusnog dijumaatnog nakita. modernih zlatnih i srebraih stvari, narodnih predmeta u filigrami — izvrsnih zlatnih i srebrnih žepnih satova najglasovitijih svjetskih fabrik&: Schaffhausen, Omega, Tovanos- Patent (nć Systema !) — a sve uz nnjumjerenije tvorničke cijene. Izragjuje ukusno svaku radnju, a poduzimlje popravke koje mu drago Watsch, Bandollet. Billodos i Roskopf- Cu uz najviše cijene i prima u zamjenu zastarjelo zluto i usi nje. PISMENE NARUČBE OTPREMAJU SE ODMAH. Ut Za sve kod njega kupljene stvari daje pismenu jamčevinu. Posjeduje preko 100 priznanic& sa svih strana. Bogato ilustrovane cijenike šalje na zahtjev badava i franko.