koje priznaju nagodbu od godine 4867. U tomu bi slu čaju bila većina od 235 zastupnika, a sa Hrvatima bi ih bilo 275. Još nijesu dovršeni izbori u Ugarskoj. koji se o vih dana vode, ali je ipak znat i poznat već unaprijed njihov rezultat: Aura populi je osudila Tisu i on je morao demisijonirati. Liberalna pako stranka, koja je ušla u izbore kao većina, ulazi u parlamenat kao manjina | Koli Tiza toli liberslna stranka doživješe na biralištu užasan poraz. Za Ugarsku. za monarhiju — a i za Hrvatsku — ovi su izbori donijeli nov položaj. Ta- mo od godine 1867, od postanka nagodbe dakle, libe- ralna je stranka bila ona, koja je njetila misao nagod- be. Sada nije to više moguće, pa sve i kad bi Andraai i njegova stranka vratili se opet u liberalnu stran- ku. Ia još nagodba godine 1867. ustraje, valjalo bi. da liberalei pomognu klerikalnoj opoziciji, a to se ne da mi pomislit. Sve izgleda. da je spas današnjeg ustroja države jedino u ovom sporazumu liberalaca i klegikalaca — dakle dvojice najgorih protivnika, Sada ulazi u sabor misao godine 1848 tako snažna, te nije sumnjati. da će ona, ako i ne još ovaj put, a ono do malo doba, postati odlučujući čimbenik za Ugarsku. Nema sumnje, da će se brzinom, i to velikom, kidati odnosi izmegju obijuh pola monarhije. Ovaj će se put, možebit, proturati gospodarska nagodba izmegju obajuh pola, ali na polju vojuih reforama, Magjari će što prije ostvariti sve svoje narodne tražbine, a to je u jednu riječ ostvaranje magiarske narodne vojske. Ugarska će iz petnih žiia nastojati. da se dovuče svome idejalu, biva personalnoj uniji. Tizinim porazom svršen je i posljedni pokušaj. kojemu je bila zadaća, da pomoćju pooštrenog poslovnika zaustavi ovaj proces. Sad će sva snaga ove magjarske težnje provaliti što jače elemen- tarnijom, jer se je pridružilo ovoj snazi uvjerenje, da je ona nenadvladiva. Španjolska, U Madridu je došlo iznenada do mi- nistarske krize. Uzroci istoj još nijesu na javu probili. Ministarstvo generala Askarage, koje je tek nazad ma- lo v.emena preuzelo poslove ministarstva Maurina, na %5 siječnja je predalo kralju Alfonsu svoju osta vku. On je istu primio, te je. uakon što se savjetovao sa raznim političkim ličnostima, povjerio sastav nove vlade Vila- verde-u. Rusija Kola opet vijest, pustiti i dati se u pregovore s radnicima. Ovo je od velike zamašitosti i vrijednosti. U ostalom je pokret u Petrogradu sveosve oblak$ao, dočim u provinciji s da- na na dan raste. Jučer su opet u Varšavi vojnici ima- li krvavog posla. Pucali so na radničku masu i dosta su ih ubili i ranili, Ovo. vele. da je najglavniju pobudu dalo caru, da je odlučio dati se u pregovore s rad- pićima. .Zeitu“ javlia osobiti dopinik iz Petrograda. da se pročulo. da car Nikolaj je spravan, primiti jednu radničku deputaciju u Carskoje Selo i to po tri radni- ka iz svake fabrike, ali da neće, da to bude izgledat kao radnička manifestacija. Govore.da se izmegju štraj- kujuće mase vigjelo i sveučilištaraca i popova preobu- čenih od radnika. Trepov javlja. da je mir uspostavljen. Ali gragjan stvo hoće da je življenje u sadašnjem stanju -aemogu- će. Na dnevnom su redu uapišenje (n. pr. jučer bjehu uspšeni tri advokata). Svaki se dan otkriva sve više novih komyilota, Nazaa dva dana bje odvedeno u Nikolajevsku šta- ciju 16 vagona lješina. Srodnici mrtvijeh nijesu 0 tom ništa znali, Car je puno ogorčen i smeten. Dopisnik ,Berliner Tagesblatta“ razgovarao se sa glavnim guvernerom Trepovom. Ovaj je izjavio, da je mir opet uspostavljen. Vlada se nada, da neće bit više nemira. Skoro svi radnici preuzeli su opet svoje redo- vite radnje, te je štrajk sasvim dospjeo. Sadar da on hoće osjegurati obranu života i imutka. Isti dopisnik javlja, daj kod Sestroseka bio uhva- ćen jedan član revolucijonarnog odbora. Kod ovoga se našlo spisa. po kojim se razumije, da je bio spravan atentat na cara, Na osobitu želju carevu opozvana je ostavka Mir- skoga, koju je uenadno bio predao. da je car spravan po- dum“ 9), ali ne valja bit naprašit valja lagano 1 opre- zno postupat. progovori tihim glasom gospar Nikša. — Hm. polako. opr: zno, ugrizljivo će Dum Pero. Dakle polako, a u toliko, i ako je arćibiskup, stranac je, zar ćemo pušstat, da nam krnji naše stare povlasti- ce? — To ne, dragi Dum Pero. Ali, slušaj me. Ti si uzrujan a i onako si vazda napržica, opet ti govorim, ovdje valja polako radit 1 ne pretjerat, in medio tutus ibis. 9, — Ali u vašemu slučaju, sve me strah, gosparu Nikša. pokunjen redibis. '9), U to dogie djevojka s gvantijerom, a na njoi je bilo malo iskrižane kotonjate i mantale, dva dumanj- ska kolačića i srebreni kondir pun domaće malvasije, Postavi sve to na. trpezu zajedno sa dvije kupice, te izagje iz sole. — Ti znaš dobro, što se dogodilo pokojnomu Dum Troju Jerovu. upita gospar Nikša? — Znam, odgovori Dum Pero griskajući kotonjatu. — Pa kad znaš, tad se još više čudim, zašto se žestiš. Kako je Dum Trojo umio lijepo bez ikakve bu ke izradit, da se zabrana ukine? — Po putu Meda Racjine, Jezuvita, — Da. Isti je arćibiskup bio zabranio Dum Tro- ju, taman kako i tebi, a on je nastavio Ranjinu da pogje u njega u ime brastva pak da mu razloži, kako taj običaj opstoji sve tamo od nazad preko sto godina, od kad je brastvo. Ranjina je pošo, a arćibiskup je di- go zabranu. — Znam. Reko je Ranjini ,lassamolo correre co- me & stato fir hora“, 1?) a sad opet zabranjiva! 8) Valia učinit utok, 9) Sredinom ć#h najsiegurnije ići, 16) Vrstit ćek se 11; Pustime neka ide, kako je bilo dosad, Gornje se talijanske riječi nslaze u izvorniku u matrikuli, o kojoj kascije. Onaj pop Gapon, koji je pobjegao, a koga smo u prošlom broju opisali, jer je on bio na čelu pokreta, uzeo je sobom 35000 rubalja iz radničke blagajne. valj- da za to, da novac tako spasi, da ne bude konfisciran. Potvrgjuje se, da je Maksim Gorki bio u Rigi uapšen. Dapače ,Vosische Zeitung“ prima vijest iz Ri- ga, da je bio uapšen i odveden u Petrograd. Kod redakcija svih liberalnih novina na dnevnom su redu premetačine sa strane policije. Nekim je i za- branjen izlazak. U kotaru izmegju lijevaonice gvožgja Aleksan- drovske i gragjanske radionice, radnja bje opet preu- zeta, sa iznimkom jedne kemijske fabrike, jedne elek- trične tvrtke i lijevacnice acala Atlas. + 27. Januara osvanuo je strašan u Varšavi, Štraj- kujući 1adici hodili su pjevajući u masama kroz grac. Dogje im u susret vojska, te bez da se je prije poku- šalo na lijepe raspršat ih, bje zapovigjen oganj. Mno- žina pušaka ispali oštre hitce. Od njih pogogjeni pa- doše mnogi radnici mrtvi a dosta ranjeni. U paničkom strahu razbjegoše se radnici te je tako ,mir bio uspo- stavljen !“ Čujmo kako je ovaj štrak u ruskoj poljskoj po- čeo: Na 10 ura u jutro počeli su najprvi pećari, tad su počeli vodari, zatim radnici raznih fabrika pridru- žiše se ovijem. Poslije podne i velike fabrike Lilpova prestale su radit. Pećarski dućani bijahu od puka, koji se brzo opskrbio potrepštinama, razoreni. Ništa manje nego 12 vojnika čuva svaki pećarski dućan. U svoj ruskoj-poljskoj sad se računa 300.000 radnika bez radnje. Mnogi poduzetnici simpatišu sasvim javno sa štrajkom. Uzročnici svega ovoga, veli se, da su socijaldemokrati. Oni namjeraju sve radnike u svoj Rusiji u štrajk nasukati, U Varšavi se sad nalazi 30.000 vojnika Rusa, koji su vazda spravni, da na Poljake pu- caju. Svi su dućani sada u Varšavi zatvoreni. U javnim bolnicama u Rigi uspostavilo se, da je na 27. Januara bilo ubijeno. 29 ljudi i 2 gospogje a 36 ljudi ranjeno. Osam je vojnika bilo sa revolverskim kugljama ranjeno. Upravitelj štedionice sutra je dan umro. Na zahtjev radnika kazalište je zatvoreno. Talija. Ruski štrajk nalazi u Italiji odziva. Evo kako : ,Zeit“ prima ovu vijest iz Rima pod datumom 29 Januara : Jutros je hiljadu sveučilištaraca priredilo izgreda protiv Rusije. Zatim htjedoše pred ruskim po- slanstvom u Vatikanu, jer je ono državno puno udalje- no, demonstrirati. Ali su tu bili kao što i kasnije na Korsu i Piazza Colona od policije i od vojske raspr- šeni. Mnogi bijahu uhapšeni. Misli se, da će vlada» uslijed ovih nemira, sve daljne skupštine zabraniti. Baš za vrijeme ovih izgreda bio je ruski poslanik Urusov kod kralja, da ga pozdravi na odlasku iz Rima. U Turinu je bila držana za protest skupština proti dogogiajima u Rusiji. Kad je ova svršila petnajest so- ćalista bijahu zatvoreni, jer su vikali ,pereat car Ni- kolaj“. Za dunas je bila odregjena ophodnja za prote- stiranje, ali je bila zabranjena. Ovaj primjer ostalih sjeverno talijanskih gradova slijedio je i Milan. Sinoć je kilo velikih izgreda proti Rusiji i despotizmn. Ovome izgredu prisustvovalo je 6000 osoba svake strapke, Socialdemokrati Turati i Labriola, te tri predsjednika lombardske lige za mir »Moneta“ držali su govore. Iza svršetka skupštine ho- tjeli su jedno 2000 sućalista u zatvorenom redu poći pred ruski konsulat, ali su bili u tome zapriječeni od policije i vojske, te su se morali tim zadovoljiti, da se razigju uz poklike ,Pereat car Nikolaj“. Sakupljalo se novaca, da +e pošalje svojti poginulih radnika u Petrogradu. . * . Rusko-Japanski rat. U Mardžuriji. Regbi, da će se što prije dogodit velika bitka na rijeci Šahu. O tomu su svi znakovi, da su Rusi na strani otensive i da su već Japance napali. ( resultatu dosadašnjeg napadaja ješ se ne zna ništa izvjestna. General Kuropatkin je brzojavio caru Nikolaju ovo: Na desnom našem krilu počela je ofensiva protiva neprijatelja. Temperatura iznaša 16 stupnjeva ispod ništice, Drugi put brzojav istoge. veli: Mi smo zapo- — Znaš, koja je, Dum Pero, za danas ostavimo stvar. jer do po ure imam poć u Pregat, !?) sutra je Nedjelja, pak ćemo ostat iza mise svi starješine brats: tva i dogovorit ćemo se, što ćemo učinit. — A nijesi vidio u pismu, ob talem causam me carceratum esse ? '*) Uprav nijesam smio ni sad izać, da dogjem u tebe, nego pošto stojimo u istoj ulici u susjestvu, neće niko ni opazit, promislio sam. -— Imaš pravo, nijesam se stavio. Sutra će nam rijet misu Dum Ivan. pak ćemo iza mise doć u tebe doma te odlučit, što se ima činit — Benissime, admodum Reverende Domine '*) sa mo nemojmo da se stvar odulji. odvrati Dum Pero, te se rukuje s gosparom Nikšom i ode. . ,. * Bratstvo Presvetoga Sakramenta bje učinjeno u Dve- brovniku u šesnajestom vijeku. Statut bje potvrgjen dne 22. Ožujka 1569. od Senata. Iznimka je, da je Se- nat potvrdio ovo brastvo, jer je te potvrde obično da- valo Malo Vijeće, Bratstvo danas ne opstoji, prestalo je ulaskom Frančeza u Dubrovnik. A bilo je ugleduo ovo bratstvo, jer nalazimo, da su morali svake godine biti upravitelji šestero vlastele, tri popa i tri gragjanina. Matrikula se nalazi u mjesnom biskupskom arhivu, 4 nosi naslov Cap(itolo) Mag(giore) 1668. !*) . Li . U Nedjelju na prvi Ožujka 1667. reče Misu za ovo brastvo drugi kapelan bratstva, Dum Ivan Bianchi. Iza Mise odoše starješine u Dum Pera doma, da se posavjetuju i odluče, što će i kako učinit glede na- vedene arćibiskupove zabrane, Nijesu bili prisutni svi 12) Pregot — Consiglio dei ti (Vijeće Umoljenih). 18) Da sam za taj uzrok 14) Dobro, Velečasni seba 15) Imao sam je za ovu radnju na raspoloženje uljadnom pre- dusretljivošću M. P. Dum Nika Gjivanovića, vrijednog gradskog paroha, koji se i sam mnogo bavi povješću našega staroga gra du, Na ljubavi najtoplija mu hvala! sjeli Kailatosa i Keiputaga 7 vrsta na sjeverozapadu od Landepu. Nijesu mi prispjele nikakve obavijesti o na- šim gubitcima pri zauzeću ovih mjesta. Znam to, da je Kailatosa zaposjednut, a da“se nije uiti jedan hitac iz puške ili topa ispalio Ali Keiputagu su Japanci baš junački branili, ali je ipak našim oko 10 sati u večer uspjelo zauzeti ga. Konjica naša progonila je dvije re gimente njihovih draguna, koji se napokon u gustu šumu izgrnuše. Iz Mukdona. Zapodjela se žestoka bitka. Gubitci su na obje strane veliki. Osobito u ceutrumu, gdje se došlo prsa i prsa. Iz Tokia. Ruska je konjica sa jednim odjelom konjice prešla rijeku Šahu, te je prešla na ofensivu. Kako se glasa, navalili su svom snagom 'na Japance. Na dnevnom je redu bitka, o ispatku još se ništa ne zna. Drži se da je boj sveopći. Iz Petrograda prima ,Daili Telegraph“, da se je Kuropatkin u jednom brzojavu tužio na cara s nepo- slušnosti vojske. Da ova uprkos naredbama, da se na neprijatelja juriša, ne će da te zapovijedi više puta vr- si. Tuži se nadasve zato, da vojska sačinjena jod mom- čadi iz evropskih provincija ne će, i ako joj je nare- gjeno, da uzme ofensivu proti Japanaca. Veliko neza dovoljstvo da vlada izmegju sve vojske uopće, Večernji list ,Globe“ obaznava, da je nastala ve- lika buna izmegju vojske u Mukdenu, jer s» slabo i obučeni i hranjeni. Ruske oblasti nastoje da stvar po- kriju. Sada nastoje Japanci štogod mogu više, da mom- ćad ruske vojske obazna za štrajkove . Petrogradu i provinciji. Jeli pak ovo toliko istinito, da bi se moglo ozbiljno uzet i vjerovati, o tomu je velika sumnja. Japan se sve više naoružava. Kako javljaju iz Tokija, sad se ustraja novo peto vojničko tijelo. Svrhom ovoga mjeseca bit će sva armija Nogijeva sdružena sa onom Ojame. Vojska je najbolje raspoložena. Svi ljudi ispod 40 godina unovačuju se. Dalje kani japanska vlada svoju flotu još povećati. Već se gradi novi li- nijski brod od 19.000 tona i 18%, čvora brzine. Grade se i dva oklopljena krstaša. A naregjeno je da se gra- di još novi krstaš od 12.000 tona. Gradi se takodjer puno novih torpedinijera i torpedo razorača. Providjelo se i za 15 podmorskih lagia. Ove se nalaze u Joko- hami. Pregovara se s Kinom za kupnju jednog ovišeg krstaša. Neki vele, da je već kupljen, te da su već Japanci pošli u Kinu, da ga preuzmu. TOKIO, 30 januara u 4 ure po p. — Ojama jav- lja 28 o. mj.: Japanci, koji su zauzeli Liutijaoku, od- bili su neprijateljevu navalu izvršenu pretežnim silama. Jutros navališe Japanci na neprijateljey položaj sjever no od Hajkajtaja; žestoki protunapadaj ruski bio je odbijen. Danas zauzeše Japanci (okolinu Dieikaicvaja ; neprijatelj se povukao na desnu obalu Hunha gonjen od Japanaca. Ruska je vojska bila sastavljena iz prvo- ga armijskoga kora i dijelova osmog i desetog kora i mješovitog kora, koji je bio sastavljen iz jedne divizi- je pješadije i konjice pod Miščenkom. Mi zarobismo 500 ljudi. PETROGRAD, 80 januara u 4 ure po p. — (A- gencija Sachetum). Rusi su izgubili u navali na Sande- pu 24 oficira i 1600 ljudi, što ranjenih ;što, poginulih. PETROGRAD, 31 Januara u 2 ure po pod. — Kuropatkin brzojavlja 29 o, mj.: Ofensiva preduzeta od Japanaca s obje strane željeznice bila je suzbijena. Gripenberg javlja: Dva odijeljenja napadoše lijevo ne- prijateljsko krilo i zauzeše više mjesta, na 28 o. TA zauzeti su Santaitze i Labati, ali Sandepu ne mogoše zauzeti, Boj je trajao 2 dana, Generali Miščenko i Kondratović su dopali rana. PETROGRAD, 31 Januara u 2 ure po pod. — Petrogradska Agencija donosi vijest iz Sahetunga, da ruski gubitci od 25 do 28 o. m. iznose 10.000 ljudi, a da su japanski gubitci vrlo veliki. 300 Japanaca je zarobljeno. LONDON, 1 februara u 6 ura na večer. — , Dai- ly Telegraph“ prima iz Tokija, da je Kuropatkinovo micanje da opkoli Japance, potpuno promašeno. Po ov- dješnjem utisku nije nevjerojatno, da će mcrati nastu- piti opći uzmak preko Mukdena. Cijene se ruski gu- bitei u bitkama 25/29 siječnja okolo 40:00) Rusi su ostavili na bojnom polju 10.000 mrtvih. Japanski gu- titei 7000. starješine, Jer je šesti vlastelin bio nesto mialo dobar, treći se gragjanin nalazio na moru, a treći je kapelan bio zaposlen oko jednog brata, koji se nalazio na umo- ru. Broj je starješina ipak bio zakonit, te sa je moglo vijećat. U Dum Pera dakle dogjoše ovi starješine: Šiško Nikov Bucchia, Palo Božov Saraka, Marko Lovrov Sor- go, Andro Palov Pozza, Nikša Gjivov Bona vlastela, te drugi kapelan Dum Ivan Bianchi i gragjani Ilija Veseličić i Frano Allegretti, Dum Perov rogjak. — Dobri ste došli, dočeka ih Dum Pero. Bit će vam pripovidio gospar Nikša, da ja ne smijem iz kuće. — Reko;nam je, odgovori dubokim glasom Poz- za. Valja za ovo protidjet. — I to što prija, presječe ga Dum Pero. — Ja bi da odinah sastavimo utok, što ti se čini Andro, reći će Surgo Pozzi? — Utok, utok, to se zna i to oštri utok ravno na Papu, osječe Dum Pero. — |I ja sam za utok, umiješa se Nikšu, ali ne;na Papu, nego na arćibiskupa. On je izdo zabranu, on je može i digout. Ako tu ne uspijemo, tad je vazda na vrijeme, da učinimo drugi utok na Papu. — A u toliko ja ne smijem iz kuće, usklikne Dum Pero! — Ne do Bog gorega zla, dragi Dum Pero. Mi ćemo učinit razložiti utok i predat ga arćibiskupu, a on će ga, uvjeren sam, riješit povoljno. U toliko se ustrpi, jer znaš onu našu staru: ,Strpljen, spašen“, odvrati mu Nikša. Zatim se okrene Dum Ivu i reče mu; — Ja ću ti kazivat u pero, a ti sjedi pa piši. Dum Ivan sjede za pisaći stol, a Nikša počme: »Illustrisasima et Reverendissima Dominatio Vestra!“ nCum fuerit et sit verum quod ab immemorabili et a quo errecta est in hac Civitate Vetustissima et ,..* '*) 16) Časno i Ugledno Vaše Gospodstvo! Pošto je to bilo i istina je, da od pamtivijeka i odkad je % Domaće vijesti. Namjosničko pitanje. Gosp. N. Nardelli, kojemu je podijeljen naslov i harakter namjesništvenog potpre- sjednika, preuzeo je prevremenu upravu dalmatinskog namjesništva. Koliko će trajati sadašnji provizorij, ne zna se. Neki hoće, da će isti g. Nardelli biti imenovan i namjesnikom, a neki pak tvrde, da će novi namjes- nik biti opet vojnik, jer da tako vladar hoće. Naši će zastupnici o ovom pitaoju vijećati sa ministrom pred- sjednikom Gaućow, čim stigne u Beč presjednik sabora Dr. Ivčević, koji je sada nešto malo slab od influence, Izbori na Rijeci. Na 29. o. mj. obavljen je izbor zastupnika grada Rijeke na zajednički sabor. Liberalna stranka kandidirala je Andra Ossoinacha a autonomaška stranka prof, Rikarda Zanellu. Hrvati, koji nijesu mogli da stupe samostalno u izbornu borbu, radi nezakoni- tosti i zloporaba municipalnih organa, kojima je po- vjereno, da sastavljaju izborne listine, odlučili su da podupru kandidaturu liberalne stranke proti autonoma- šima, koji su u više prigoda pokazali svoju žuč proti »barbarskom hrvatskom narodu“, i koji su uprli sve sile, da potalijanče Rijekn. Nego pobijedio je ipak Za- nella sa 187 glasova većine, a svoju pobjedu mora da zahvali katastrofi liberalne stranke u Ugarskoj, koja je našla odjeka i na Rijeci. Gradiki izbori u Sarajevu. U ožujku ove godine obavit će sa izbor gradskog zastupstva u Sarajevu. Iz- megju muslimana i Srba bit će, po svoj prilici, oštre borbe, dok se Hrvati drže, kao da to nije njihov posao. Željeznica Gabela-Boka. Austrijska vlada podni- jela je bečkom parlamentu predlog, po kojemu se naj- viši kredit za gradnju željeznice Gabela-Boka kotorska s ogrankom za Gruž povećava na 12,172.000 K. Nevolja u Dalmaciji. Zastupnici delmatinski na carevinskom, vijeću dobili su neki dan vijest, da je u općinama Župi, Zagvozdu, Grabovcu, Slivnu i Krstalici, u imotskom kotaru, zavladala velika nevolja, od koje stradaju čitave obitelji ? Zastupnici će zatražiti od vla- de, da što prije priteće u pomoć stradajućem pučanstvu, Olovsko družbe sv. Ćirila i Metoda. Družba će doskora stavit u promet tri vrste olovaka najbolje vrs- te po 2. 4. 8. para. Pošto mi Hrvati takove industrije ne posjedujemo, dala je družba prednost jednoj češkoj slavenskoj tvornici. Sigurno je, da će i ovaj proizvod donijeti lijepe koristi siroti Istri, pa stoga već unapri- jed toplo preporučamo svima, a osobito učećoj mlade- ži, da upotrebljavaju samo ,družbine olovke“. Hrvatska i slovenska omladina u Trstu čini veli- ke priprave za narodni ples u korist družbe sv. Ćirila i Metoda, koji bi imao biti sjajna manifestacija tršćan- skih Slavena. Osim Hrvata i Slovenaca nalaze se u pri- rediteljnom odboru i braća Ćesi Iz novinarstva. Poznati hrvatski novinar g. Dušan Lopašić pokreće u Karlovcu novi list, koji će se zvati ,Glasonoša“. »Vrhbosna“ govoreći o potrebi ustrojenja nove »klerikalne“ stranke, koja faktično već postoji, kaže u zadnjem broju: ,Pregnemo li smjelo bez žacanja i bez polutanstva, probudit će se i obodriti i oni, koji još drjemaju ili spavaju. Ljudi u ,Čistoj“ strauci prava i u ,hrvatskoj“ stranci prava, pa i oni magjaroni, (naš je kursiv) kojima štreberstvo nije ubilo savjest, vigjet će, uvjerit će se i pristat će uz nas. Jednoga neprijatelja imamo svi: ,realiste“. Izbori u Puli. 1 u drugom tijelu pobijedila je talijanaška listina Rizzieva, dok je u prvom tijelu, sa 7 glasova većine, pobijedila listina civilnih činovnika bez razlike narodnosti. Po svoj prilici, da se današnje zastupstvo neće dugo održati, s toga bi dobro bilo da se Hrvati već sada počmu bolje organizirati. Pokojni Dr. Cezar Pavišić ostavio je općini Ma- karskoj 12.000 K za siromahe, i cijelu svoju bibljoteku, I bibljoteku pok. Pavlinovića posjeduje ista općina, koja se š njima zbilja može ponositi, jer su, kako kažu, i jedna i druga od neprocijenive vrijednosti. Pohvalno. Na blagu uspomenu pok. Mare Sugja u Trsteniku primili smo od gosp. Iva Poljanića iz Pi- javićina K 5 za siromašne djake hrvatskih škola u — Da nu, Nikša, prekine ga Saraka, mi ćemo svi izać amo u drugu sobu, da vas ne ometamo, a kad bu- dete gotovi, zazovite nas. Na te riječi svi izagjoše iz sobe, osim Nikše, ko- ji je govorio i Dum Iva, koji je piso. Nakon dobre ure otvori Nikša sobu pa zazove o- ne, koji bjehu izašli, da dogju čuti utok. Oni stupiše u sobu, a Dum Ivan im pročita jasnim glasom utok, na što ga svi odobre i potpišu i odluče, da će ga Nikša glavom predat Franu Radeljeviću, držav- nom kaaćelaru, da ga oa paka preda Dum Maru Ferri, kanćelara arćibiskapske kurije, te se zatim rastadoše. * . +. Sutra je dan pred podae hodio Radeljević da pre- da Dum Maru utok, koji mu je isto jutro predav go- spar Nikša Taman ispred stolne crkve susrete Dum Mara, gdje ide praćen od dva klerika. Ta ga zaustavi te mu pre- da utok i reće: — Baš sam hodio na kuriju, da ti ovaj utok pre- dam, ali pošto sam te ovdje susrio, prištedio si mi put, evo ti ga predajem, a svjedoci su ta dva djaka, što su s tobom, Frano Antunov i Miho Atilić, ja ih poznam oba. Dum Maro primi utok i ode svojim poslom. . . * U matrikuli se ne nalazi, kako je bio ovaj utok riješen, ali po tome baš sudim, da nije bio riješen ni- kako, nego ili se bacio ad acta a kapelan dijelio i na dalje pomenuti običajni blagoslov, kako su ga nazvali . u utoku ,dictam antiquam consuetudinem“, ili je ona velika trešnja, koja je nadošla mjesec dana iza ovoga (6 Aprila 1667) omela riješenje. — Josip Onyszkiewlez. sagragiena u ovom starinskom gradu .. . . Ovako glasi početak utoka u isvorniku. ——msjutu— | JEDI i |