Br. 6.

(Oe E JE SOKO SO ION

U DUBROVNIKC,

11. Februara 1905.

Godina XV.

 

CRVENA HRVATSKA

 

 

Cijena je listu NON za Dubrovnik sa donašanjem u kuću, sa Austro-Ugarsku, Bosnu i
pa godinu 10 kruna, na po godine 6 krun&. Za inosemstvo :
štarski troškovi. Ko ne y vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto

ercegovinu 8

polugodište.

DUBROVNIK, 10 Februara 1905.

Po priopćenju štampanu megju domaćim vi-
jestima, koje će naši čitatelji biti već jamačno
čitali i po drugim novinama, pitanje o fuziji hrvat-
ske narodne stranke i hrvatske stranke prava stu-
pilo je u zadnji stadij. U prošlom zasjedanju dal-
matinskog sabora zaključio je i jedan i drugi klub,
da se stupi u pregovore i ovlastio predsjednike
klubova, da ih započnu i vode, a da rezultat iz-
nesu na klupske sjednice na odobrenje. Pregovori
su eto svršeni, sporazum je megju predsjednicima
klubova postignut, a kako jamačno ni jedan ni
drugi neće biti stupili u pregovore, a da se nijesu
prije osvjedočili o mišljenju članova kluba, sva je
nada, da će klubovi odobriti djelo svojih pred-
stavnika. Tako ćemo, bogu hvala, imati u Dalma-
ciji hrvatsku stranku, kojoj će pripadati svi hr-
vatski zastupnici osm tri čista — Dum lva Pro-
dana, D-ra Majstrovića i Bakote.

Da se je sporazum postigao brzo, nimalo se
ne čudimo. Načelnih razlika izmegju programa
obiju klubova nije ni bilo, te je pravo imao do-
pisnik ,Obzora“, kad je kazao, da se po stran-
kama u Dalmaciji vidjelo, kako straoke ne čine
program nego sami ljudi. Odmah poslije smrti pok.
Bulata počelo je nestajati napetosti u odnošajima
megju jednom i drugom strankom. S jedne strane
uvjerenje da poejepkanost ne može dovesti do us-
pjeha, s druge želja da i mlagii telementi dogju
do zgode, da iskažu svoje sposobnosti, pa i some
političke prilike, u kojim živimo, umanjivale su o-
preke megju oba kluba, dek ih napokon sasvim ne-
stane u prekolanjskom saborskom zasjedanju, kad
se iz izrečenih govora vidjelo, da i jedni i drugi
dišu istim duhom. SO

Kako je i borba proti Handelu i germanizaciji
našla oba kluba složna, ta dioba postala je pravi
nesmisao, koji je trebalo ukloniti, jer i ako vidlji-
vih šteta nije donio, a ono je svakako smetao br-
zom i odlučnom radu u svim znamenitijim narod-
nim i političkim pitanjima.

S ovih uzroka pozdravljamo radosno fuziju
kao prvi i glavni uvjet napretka. Ljude, koji su
u više prigoda pokazali, da ozbiljno shvaćaju svoje
zastupničke dužnosti, a da znadu izabrati pravi
put, kojim ćemo doći do cilja, vidimo eto sada
udružene u radu za naro, kojega su sinovi, a nji-
hov će rad biti bez ikakve sumnje hblagosovan,
ako u zemlji nagju razumijevanja i: potpore, što
tekar daje zastupnicima moć i ugled.

U nas se često miješaju politička prepiranja
s političkim radom, Takovi ljudi kako u sporazu-
mu sa Srbima vide nerad, tako će ga vidjeti i u

PODLISTAK.
Potres u Dubrovniku g. 1667

Od veleč popa Boglića primamo ovo pismo pi-
sano deset dana iza onog strašnog potresa. Ovo pismo
imade biti prijepis originala a čini se da i isti taj pri-
Jepis, koji donosimo bez ikakve preinake, proizlazi iz istih
vremena u istu dob, kako proističe po kaligrafiji i papiru.
Lottora del padre Vitale Andriasci Minor ossorvatore,

81 Sig. Diodoro Bosdari in Ancona.

Pid sti nove delle presenti Sig. Diodoro mio
non ti udirano forse al mondo ne vedo che |' eta pre-
sente poteva immaginare eguali a queste della Patria
nostra di Ragusa io scrivo a voi mentre fatta ella Ber-
saglio delli Divini sdegui pid colle lagrime che col in-
ehiostro vi do parte come Mercoled) Santo alli 6. di
Aprile 1667, con un tempo tranquillo videsi la mattina
\' aria tutta serena con un di scirocco scossa e
la gente alla divozione disposta la maggior parte e
dell' uno e dell altro sesso erano per le chiese e li sa-
cerdoti nelle confessioni impiegata ed Ecco al prima
di quarto dora sentesi un terremoto breve si ma cosi
violente che in spazio di un Avemmaria tutta la Citta
di Ragusa con i contorni porta di santa croce ombla
Isola di Mezzo ed altri luochi circonvicini resterano
qual statua dei Nabucodonozor insognata Ruinati e de-
moliti in modo tal che della citt& non resto in piedi
altro che le fortezze ed il recinto al mare in piu luo-
ghi patti. Restarono alcune poche case ma tutte risen-
tite. / Fra queste. ruine apparvero per la piazza tanti
Sigdori Nobili Mercanti ed altre persone uscite dagli
edifizi cosi miseramente oppressi che le istese pietre
avrebbero moso al pianto, Di chi apparava il capo di

 

10 krun& i po-

i

fuziji. Za nas je naprotiv fuzija megju hrvatskim
strankama i "sporazum sa Srbima preduvjet zdra-
vog rada. Megjusobno glodanje do čega nas je do-
velo, eto vidimo. Dalmacija u 25 godina nije po-
st gla nikakav spomena vrijedan uspjeh, a dušmani
su cijenili, da je čas zgodan, da nas ponijemče.
Protivnici naši pokazuju na mnogobrojna društva,
i to cijene da treba pripisati razbugjenju narodne
svijesti u povodu stranačkih borba. Kad bi to bilo
tako, tad bi bio znak blagostanja i dioba zadruge,
kad se braća posvađe, te ne mogu da stoje pod
istim krovom. Tako su naime većim dijelom na-
stala i paša društva, koja cvatu, dok je inada, a u
sebi neimadu nikakve životne suage, te im je su-
gjeno da uvenu, netom nastupe mirniji zemani,

Što ovo kažemo, neka nas se ne prikori, da
smo protivnici društava. Mi dapače mislimo, da
su društva potrebita sada isto kako su i prije bila,
dapače još više. U njih treba da se usredotoči vas
rad, tako da se nagiemo na okupu, kad god us-
treba, Sada neka Sokol oknpi oko sebe mladež bez
razlike stališa, da tu ojača tijelo, steče pouzdanja
u sama sebe. Sada neka Radničke Zadruge pozovu
svoje članove na zajednički rad u interesu radni-
ka; Čitaouice neka budu sijelo draštvenosti. Sad
je doba rada, ali dobar rad neka bude na zdravom
temelju Društva neka ne budu na teret, neka budu
mjesta, gdje će se ljudi sakupljati od svoje volje,
a neće plaćati čianarinu samo za to, jer. . . mo-
raju. A da se to postigne, treba se ograničiti samo
na neka društva, jer kad ih je mnogo, tad se ni-
jeduo ne može, da razvije kako treba.

Kako će društva, pučke knjižnice, novine slu-
žiti za podizanje društvenosti, prosviets i_politič.
ke svijesti, tako će gospodarske zajednice slažiti,
da se narod ekono :ski podigne. To podiguuće ne
može biti bog zna koliko, jer, da se skroje haljine,
treba imati svitu i nožice, Svita je naša bogata
zemlja, ali nožice nemamo mi u rukama nego dru-
gi. Ali bila kuća siromašna bila bogata, kućaustvo
treba da bude u redu.
uredimo i da se sami pomognemo, koliko možemo,
ked neće drugi. Tu se otvara polje našem radu,
podizati privredne i gospodarske udruge,
općine pa i drugo, u koliko mi sami možemo —
sve se to sada može lakše raditi, kad ovakovih
stranačkih prepreka, kakvih je prije bilo, ne bude
više. To su pak pitanja, gdje će dobro doći
kvoperacija i s drugim strankama zemlji.

Dakle aurea aetas! Mir kud god se okreneš!
Od toga smo još daleko. Neprijatelj se na nas
spravlja, kojega treba da dočekamo spravui, Ako
fuzija ne oštane samo na papiru, već bude znak,

urediti

ehi il Busto palpitante di chi un Braccio di chi le gam-
be e chi giaceva nel proprio sangue immerso esangue
ehi cehiedeva aiuto ehi la assoluzione sagramentale chi
pubblimente gridando pulesava: le proprie colpe e i piu

. ; : g
oculti orrori e chi tentava di soccorere il compagnio

restava delle pietre oppresso e morto, Buona parte di
gente resto sepolta viva tra i quali una scuola intera
di fanciulli dei pp gesuiti che tanti giorni si sentivano
discurrere & chiedere dell' aequa senza che fossi modo
per poterli soceorrere. Fra queste miserie un gran nu-
mero di Morlacchi che erano venuti col aleune sume
di Mercanzie del levante con alcuni contadini dello sta-
to dssieme uniti inerudelirono contro i poveri aflitti e
dando il sacco alle stanze tra le ruine sconvolte por-
tavano fuori molto oro e argento e gioie ed aleune Re-
liquie del Domo non vi essendo persona di animo che
potesi impedirli stando ognuno o nell interesse della
propria salute sino all ottavo giorno dissotteransi le
gienti viva che credendosi morte rinovavano agli altri
pianti e le piaghe ovunque si volgeva 1' occhio nel
spettacolo piu lagrimevole.4 si inconirava le chiese delle
monache solennizzavano la passione di Cristo con mol-
ta frequenza di Dame e di zittelle delle quali la mag:
gior parte insieme coi sacerdoti restavano nel mona&-
tiero pero di S. Marco nou si salvo nisuna uscivano
fuori dei chiostri distinti in circa le Monache quali si
salvarono : in: un  vascello nel porto di Santa Croce,
Del clero non si salvo la decima parte, / Monsignor ar-
tivescovo si trovo nel palazzo intorno al quale veden-
do le ruine cosi deplorabili gittosi dalla finestra con
qualche danno nel piede & procuro di salvarsi nel no-
minato vascello con animo in compagnia delle inonacčhe
di passare in Italia. Nello stesso punto si aprivano tutte
lo carceri & liberi si trovavano tu'ti i carcerati eceetto
tierto donne che per la strigaria in una carcere rite-

Izlazi syako subote.

Pojedini broj 20 para,

Tako i mi valja da svoje|

Pretplata i oglasi

ve, priopćera, zahvale plaća se 40 para po retku, a za oglase 20 para.
skaju po pogodbi i uz razmjerao popust, Dopisi šalju se Uredništvu.

frankirina pisma ne primaju se.

da se u nas ozbiljao počelo raditi, ako u povodu

nje Dalmacijom, tada ćemo se

moći upustiti u borbu nadom u uspjeh.

nov život zastruji

Hrvatska naprednjačka stranka
u Banovini. :

Konstituirala se; zagrebački ,Pokret“ je progla
šen njenim glavnim organom; zasniva se i naprednjačka
dionička tiskara.

Ovo su zadnje vijesti zagrebačke pošte. | valja
ih krupnim slovima zabilježit u savremenu kroniku.

Mlagja hrvatska generacija, do sada rastepena,
rasijana, upletena u kučine istrošenih onih starih stra-
naka u Banovini, sakuplja se, organizuje se i organi
zovana izlazi ma političko mezevo. I doba je već bilo.
Ako je ikad u Banovini trebala nova stranka, trebala
je danas, kad: su stare onamošnje straoke. omatorile i
otrcale se preko svakog reda i načina. Koju god stran-
ku pogledaš, il hoćeš starčevićansku ,hrvatsku stranku
prava“ il one ostatke nekadanje obzoraške stranke,
nalaziš u njima upravo toliko života, koliko i u one

od stranke, eno ti frankovske ,čiste strauke prava“, u
kojoj je šarlatanstvo jednog tagiinca umjelo da zbije
buš toliko cirkuskog osoblja, koliko je potrebno, da
se tjera veliko-hrvatska politika jednoga Jose fa Franka.
Izim u tom političkom cirkusu, drugdje zalud ćeš tra-
žiti života ma i toliko, koliko ga ima u tralom deblu
sagoulog hrasta. Mahovine pak na njima-koliko hoćeš.
Mahovine naše zasukanosti, borniranosti, ignorancije,
šovinizma, zaslijepljenosti i. narodne megalomanije —
toga ćeš naći koliko hoćeš, jer u tom krugu se i. kre-
tala sva politika dosadanjih velikih“ političara Bano-
vine. Tako u opozicionim strankama; u madžaronskoj
nasuprot. slavenske ropske ponizaosti uz uezasitljiv že-
ludac koliko god hoćeš. I uz ovakove stranke da na-
od napreduje? Stranke su nazvdu,
I što više pera u krilu, to viši let; što više agilnih
dobrih stranaka, to narod čiliji i bodriji. Ali ove do-
Psadanje stranke u banovini bijahu kao krila od olova,
koja narod pritiskahu -k crnoj zemlji. Veselo za to
pozdravljamo novu ovu stranku, koja evo sada udara
sebi prve tenielje, umjesto da nadozigjuje i krpari
stare podrtine.

To i jeste pravi put. Ali je i težak. Novo zdanje
hoće velikih troškova. A mlagja hrvatska generacija od
otaca svojih očuhinski napuštena, volje i oduševljenja
ima dosti, al para malo. Hoće se 100.000 kruna za
osnutak ,naprednjačke dioničke tiskare“. Gdje ih naći ?
Kad, pokretači sami nemadu svu ovu svotu, obraćaju
se širom na hrvatski narod, moleć sve sumišljenike za
potporu u svom poduzeću. A na narodu je da pokaže
koliko mu je stalo, da se naro u Banovini već jednom
prene iz one političke letargije, u koju su ga nespo
sobne stranke uspavale bile.

Nadamo se da i Dalmacija neće ostat pasivna u
ovom patriotskom po(uzeću zagrebačkih ,naprednjaka“,
a i Dubrovvik. vjeran svojoj tradiciji, da će učinit svoje.

Dionica , hrvatske: naprednjačke tiskare“ - ušta-

što su ptici krila

 

nute restavano delle ruine opprene tutte quante, Fu uc-
ciso il principo mentre si diceva la messa nella ce ppella
regia dove celebrando nello stesso posto restavano mor-
ti due padri osservanti e la maggior parte della fami
glia ducale, Ritorosi il mare che per due braceia di
nltezza tre giorni stette fori del suo naturale. Die ;ero
cosi gran crollo i vascelli che carcandosi colla prova
sotto aequa parea che dovessero sommergersi e quelli
ehe erano alle mura del porto restavano fracasuati. Man-
carono tutte le acque coši delle cisterne come «delle
fontane che nello stesso tempo si persero sollevosi la
polvere cosi densa che pareva čolle nuvole di sangue
oscurato il sole correvano mezzo iznude e come fori di
senno le zitelle e le principali signore senza ignude
abbadare ed altro che elle propria salute e vita. Ne qui
terminerano le nostre miserie perche vivendo colle spe-
ranze di salvarsi le- sostanze ognuno dei salvati pare
ehe si consulasi in parte ma perehe in questo infausto
giorno tutti forni erano aecesi ed ogni casa &veva uno
o due fuochi per preparare le coše necessarie, per lo
pranzo e per li giorni sacri si attaco il foco nei legni
delle ruinate case che risveglisto da un vento Baveale
(tanto si ingominato che termino a distrugere il tutto
in modo tale che gli rimasto e le sostanze e la gente
viva ricuperata ridussi in cenere, Tentarono alcuni ri-
Guperare qualehe cosa piropria delle ruine ma a pochi
perdono incendio. Favorevdle fu fortuna il terzo giorno
farono cavate molte persone e signori degni d) compas+
sione. Una gravida di sette mesi per grazia divina sotto
il peso di cinque braceia di altezza trovosi dogni ofesa
illesa, Un altra pure dei principali col proprio figlio di
anni tredici abbraciata si andavauo vincendevolmente
consolando per un giorno € mezzo la madre fu cavata
viva e terzo giorno madre fu morta.

 

Ragusa, alli 16. Aprile anno 1667.

daćaju se upravi

mumije u egipstskim grobovima. A hoćeš li karikaturu |

 

u Dubrovniku gdje su utužljivi. Za isja-
Oglasi koji «se više puta ti-
Rukopisi se ne vraćaju, a ne-

pCrvene lrvatske*

 

novljena je na 50 kruna i providjena kuponima. Od
ovoga valja uplatiti +0 kruna odmah punomoćniku ili
pismeno, a dalnih 10 kruna prije obdržavanja kosti-
tuirajuće "skipštine

U Dubrovniku potpisuju se dionice još do 28.
veljače kod g D-ra Melka Čingrije.

 

Sedmični pregled.

Austro-Ugarska. U: Beču radi parlamenat. Ras-
pravljalo se o predlogu Dašinskoga, odnosno zabrane
skupština u austrijskoj Poljskoj proti ruskome caru i
vladi, te radi sukoba sa policijom u Krakovu. On je
prosvjedovao proti nečovječnom prolijevanju krvi u Ru-
siji a završio je svoj govor riječima: ,Nije ondje ne-
pravedno pogiouo narod nego i carev ugled“.

Na njegov mu je govor odgovorio ministar unutr-
njih posala, da je vlada morala u Krakovu poduzeti ko-
rake kakve je poduzela i postupati kako je postupala.
Ne bi se sve to ništa bilo dogodilo, da nije bila izgo-
rena slika ruskoga cara i da nije pulicija bila napad-
nuta prva od svjetine, Vlada je apsolutno na gledeć na
nikakve obzire morala vršit svoju dužnost, na koju je
vezana čvrstim vezom sa prijateljskom državom Rusi-
jowm, te preduzeti one korake, koje je preduzela.

Politička se situacija u Ugarskoj nije još promi-
jenila. Grof je Andraši primio od kralja nalog, da po-
vetla pregovore te je ovih dana neprestano se dogova-
rao & Aponijem i Košutom. Govorio je nadalje i sa ba-
runom Banfi, sa Sederkeni i sa Zihy. Resultati ovih
pregovora nijesu poznati, jer za pravo ni sami prego-
vori jos nijesu dovršeni, te će Košutovci držati sjedni-
cu, na kojoj če formulovati zahtjeve svoje stranke. Grof
će se Aadlraši razgovarati i sa uglednijim ličnostima libe-
ralne stranke, a onda će poći u Beč, da izvijesti wvla-
dara o situaciji.

Dosad se znade o toku pregovora, da se pokazu-
ju velike opivke i da će se velikom mukom moći svla-
dati ih. No Aadraši je obećo da će sve moguće i sho-
dne korake poduzeti, e da se oprijeke izglade i situa-
cija povoljno riješi. On je reko da će sve ovisiti o to-
me, kako će se stranke jedna naprama drugoj vladati!

Zua se da su se u neodvisnoj stranci stvorile
dvije struje, ona koja se zadovoljava sa samim gospo-
darskim reformama, a druga koja ište velikih i važnih
koncesija u vojsci. Banfi je izišao sa cijelom svojom
strankom iz koalicije, pa je izjavio, da će dalje samo-
stalno raspredati svoje političke osnove.
koaliste zajedno. Liberalci, i oni se razdijeliše u dvije
struje. Manjina hoće da bude u opoziciji s Tizom, &
većina stoji na stanovištu ,ko čeka i dočeka“.

Najnoviji su glasovi, da će vladar pozvati i Ko-
šuta u audijenciju, & to. neodvisna stranka smatra-svo-
jim triumfom nad bečkim krugovima, jer su oni bili
vazda najveći protivsici Košutove politike. Neovisna

stranka ište od vladara, da u novoj vladi bude i Ko->

šut imat mjesta. Predsjednikom sabora će po svoj pri-

lici bit Aponji. Govori se, da će neodvisna straoka u:

novom saboru staviti pred optužbu Tisu sa svijem nje-
govijem sustavom.

S Lopuda.

Slika iz dubrovačkog života XVI. vijeka.

Na 7. Srpnju godine 1538. puno je lopujsko igalo
naroda. 1.staro je i mlado izašlo iz kuće, te se pri
moru zgrnulo.. Mlagjsrija — i muški i ženske — uza-
gjoše na Sutmiho, te gledaju niz more put Dubrovnika,
Za ujima doklipsa 1 stari mornar Marko Dobušić.

Nikola Vlahušić, mladić od kojih triestak godina,
popeo se na obližnje stablo, zgrčio ruke u pestnice,
navuako ih na oči, te tako učinio naravni dalekozor;

Svi se ostali sjatili oko stabla; niko i ne diše,
svi gledaju u vis u Nikolu, &to će rijeti.

Vidiš li što, Nikola, upita stari Marko?

Nikola ispruži glavu izvan granja i lišća, zaokruži
nogama granu, da se bolje usdrži, pa se dobro za-
gleda u daljinu put Dubrovnika.

— Ne vidi se ništa, je li, opet će stari Marko?

Nikola se. spusti sa stabla, pljune preda se,
pak će:

- Onamo se ćak u daleku bijeli nešto na moru.
Jedra su. sjegurno, neće mene za.lasno oko prevarit,
Ko da si prosuo -iz: rešeta, raširi: se izmegju sa-

kupljenog naroda glas, da dolazi galija. Muški su na- +
gagjali, koliko će još vremena stati dok prispije u kuku,

žene su već znale, kojaje galija i koji joj je kapetan,
a djeca su poskakivala i vikala ,evo ide, evo je ide*.

Ostavimo ih časkom dok galija stigne u luku, &

'u toliko vigjimo, što tekaju.

Na Lopudu se salesi lijepa starinska on. “
zove se Gospa od Šunja“. Predaja veživa s ovom
erkvom glasovitu“ milaišsku porodicu Visconti, Priča se,
da je na moru blizu Lopuda strašna oluja zatekla jed-
nog člana ove porodice, U opasnosti života ovaj se

Inače su svi“

 

E

maii
a

atm

ptiečia