Br. 6. (Oe E JE SOKO SO ION U DUBROVNIKC, 11. Februara 1905. Godina XV. CRVENA HRVATSKA Cijena je listu NON za Dubrovnik sa donašanjem u kuću, sa Austro-Ugarsku, Bosnu i pa godinu 10 kruna, na po godine 6 krun&. Za inosemstvo : štarski troškovi. Ko ne y vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto ercegovinu 8 polugodište. DUBROVNIK, 10 Februara 1905. Po priopćenju štampanu megju domaćim vi- jestima, koje će naši čitatelji biti već jamačno čitali i po drugim novinama, pitanje o fuziji hrvat- ske narodne stranke i hrvatske stranke prava stu- pilo je u zadnji stadij. U prošlom zasjedanju dal- matinskog sabora zaključio je i jedan i drugi klub, da se stupi u pregovore i ovlastio predsjednike klubova, da ih započnu i vode, a da rezultat iz- nesu na klupske sjednice na odobrenje. Pregovori su eto svršeni, sporazum je megju predsjednicima klubova postignut, a kako jamačno ni jedan ni drugi neće biti stupili u pregovore, a da se nijesu prije osvjedočili o mišljenju članova kluba, sva je nada, da će klubovi odobriti djelo svojih pred- stavnika. Tako ćemo, bogu hvala, imati u Dalma- ciji hrvatsku stranku, kojoj će pripadati svi hr- vatski zastupnici osm tri čista — Dum lva Pro- dana, D-ra Majstrovića i Bakote. Da se je sporazum postigao brzo, nimalo se ne čudimo. Načelnih razlika izmegju programa obiju klubova nije ni bilo, te je pravo imao do- pisnik ,Obzora“, kad je kazao, da se po stran- kama u Dalmaciji vidjelo, kako straoke ne čine program nego sami ljudi. Odmah poslije smrti pok. Bulata počelo je nestajati napetosti u odnošajima megju jednom i drugom strankom. S jedne strane uvjerenje da poejepkanost ne može dovesti do us- pjeha, s druge želja da i mlagii telementi dogju do zgode, da iskažu svoje sposobnosti, pa i some političke prilike, u kojim živimo, umanjivale su o- preke megju oba kluba, dek ih napokon sasvim ne- stane u prekolanjskom saborskom zasjedanju, kad se iz izrečenih govora vidjelo, da i jedni i drugi dišu istim duhom. SO Kako je i borba proti Handelu i germanizaciji našla oba kluba složna, ta dioba postala je pravi nesmisao, koji je trebalo ukloniti, jer i ako vidlji- vih šteta nije donio, a ono je svakako smetao br- zom i odlučnom radu u svim znamenitijim narod- nim i političkim pitanjima. S ovih uzroka pozdravljamo radosno fuziju kao prvi i glavni uvjet napretka. Ljude, koji su u više prigoda pokazali, da ozbiljno shvaćaju svoje zastupničke dužnosti, a da znadu izabrati pravi put, kojim ćemo doći do cilja, vidimo eto sada udružene u radu za naro, kojega su sinovi, a nji- hov će rad biti bez ikakve sumnje hblagosovan, ako u zemlji nagju razumijevanja i: potpore, što tekar daje zastupnicima moć i ugled. U nas se često miješaju politička prepiranja s političkim radom, Takovi ljudi kako u sporazu- mu sa Srbima vide nerad, tako će ga vidjeti i u PODLISTAK. Potres u Dubrovniku g. 1667 Od veleč popa Boglića primamo ovo pismo pi- sano deset dana iza onog strašnog potresa. Ovo pismo imade biti prijepis originala a čini se da i isti taj pri- Jepis, koji donosimo bez ikakve preinake, proizlazi iz istih vremena u istu dob, kako proističe po kaligrafiji i papiru. Lottora del padre Vitale Andriasci Minor ossorvatore, 81 Sig. Diodoro Bosdari in Ancona. Pid sti nove delle presenti Sig. Diodoro mio non ti udirano forse al mondo ne vedo che |' eta pre- sente poteva immaginare eguali a queste della Patria nostra di Ragusa io scrivo a voi mentre fatta ella Ber- saglio delli Divini sdegui pid colle lagrime che col in- ehiostro vi do parte come Mercoled) Santo alli 6. di Aprile 1667, con un tempo tranquillo videsi la mattina \' aria tutta serena con un di scirocco scossa e la gente alla divozione disposta la maggior parte e dell' uno e dell altro sesso erano per le chiese e li sa- cerdoti nelle confessioni impiegata ed Ecco al prima di quarto dora sentesi un terremoto breve si ma cosi violente che in spazio di un Avemmaria tutta la Citta di Ragusa con i contorni porta di santa croce ombla Isola di Mezzo ed altri luochi circonvicini resterano qual statua dei Nabucodonozor insognata Ruinati e de- moliti in modo tal che della citt& non resto in piedi altro che le fortezze ed il recinto al mare in piu luo- ghi patti. Restarono alcune poche case ma tutte risen- tite. / Fra queste. ruine apparvero per la piazza tanti Sigdori Nobili Mercanti ed altre persone uscite dagli edifizi cosi miseramente oppressi che le istese pietre avrebbero moso al pianto, Di chi apparava il capo di 10 krun& i po- i fuziji. Za nas je naprotiv fuzija megju hrvatskim strankama i "sporazum sa Srbima preduvjet zdra- vog rada. Megjusobno glodanje do čega nas je do- velo, eto vidimo. Dalmacija u 25 godina nije po- st gla nikakav spomena vrijedan uspjeh, a dušmani su cijenili, da je čas zgodan, da nas ponijemče. Protivnici naši pokazuju na mnogobrojna društva, i to cijene da treba pripisati razbugjenju narodne svijesti u povodu stranačkih borba. Kad bi to bilo tako, tad bi bio znak blagostanja i dioba zadruge, kad se braća posvađe, te ne mogu da stoje pod istim krovom. Tako su naime većim dijelom na- stala i paša društva, koja cvatu, dok je inada, a u sebi neimadu nikakve životne suage, te im je su- gjeno da uvenu, netom nastupe mirniji zemani, Što ovo kažemo, neka nas se ne prikori, da smo protivnici društava. Mi dapače mislimo, da su društva potrebita sada isto kako su i prije bila, dapače još više. U njih treba da se usredotoči vas rad, tako da se nagiemo na okupu, kad god us- treba, Sada neka Sokol oknpi oko sebe mladež bez razlike stališa, da tu ojača tijelo, steče pouzdanja u sama sebe. Sada neka Radničke Zadruge pozovu svoje članove na zajednički rad u interesu radni- ka; Čitaouice neka budu sijelo draštvenosti. Sad je doba rada, ali dobar rad neka bude na zdravom temelju Društva neka ne budu na teret, neka budu mjesta, gdje će se ljudi sakupljati od svoje volje, a neće plaćati čianarinu samo za to, jer. . . mo- raju. A da se to postigne, treba se ograničiti samo na neka društva, jer kad ih je mnogo, tad se ni- jeduo ne može, da razvije kako treba. Kako će društva, pučke knjižnice, novine slu- žiti za podizanje društvenosti, prosviets i_politič. ke svijesti, tako će gospodarske zajednice slažiti, da se narod ekono :ski podigne. To podiguuće ne može biti bog zna koliko, jer, da se skroje haljine, treba imati svitu i nožice, Svita je naša bogata zemlja, ali nožice nemamo mi u rukama nego dru- gi. Ali bila kuća siromašna bila bogata, kućaustvo treba da bude u redu. uredimo i da se sami pomognemo, koliko možemo, ked neće drugi. Tu se otvara polje našem radu, podizati privredne i gospodarske udruge, općine pa i drugo, u koliko mi sami možemo — sve se to sada može lakše raditi, kad ovakovih stranačkih prepreka, kakvih je prije bilo, ne bude više. To su pak pitanja, gdje će dobro doći kvoperacija i s drugim strankama zemlji. Dakle aurea aetas! Mir kud god se okreneš! Od toga smo još daleko. Neprijatelj se na nas spravlja, kojega treba da dočekamo spravui, Ako fuzija ne oštane samo na papiru, već bude znak, urediti ehi il Busto palpitante di chi un Braccio di chi le gam- be e chi giaceva nel proprio sangue immerso esangue ehi cehiedeva aiuto ehi la assoluzione sagramentale chi pubblimente gridando pulesava: le proprie colpe e i piu . ; : g oculti orrori e chi tentava di soccorere il compagnio restava delle pietre oppresso e morto, Buona parte di gente resto sepolta viva tra i quali una scuola intera di fanciulli dei pp gesuiti che tanti giorni si sentivano discurrere & chiedere dell' aequa senza che fossi modo per poterli soceorrere. Fra queste miserie un gran nu- mero di Morlacchi che erano venuti col aleune sume di Mercanzie del levante con alcuni contadini dello sta- to dssieme uniti inerudelirono contro i poveri aflitti e dando il sacco alle stanze tra le ruine sconvolte por- tavano fuori molto oro e argento e gioie ed aleune Re- liquie del Domo non vi essendo persona di animo che potesi impedirli stando ognuno o nell interesse della propria salute sino all ottavo giorno dissotteransi le gienti viva che credendosi morte rinovavano agli altri pianti e le piaghe ovunque si volgeva 1' occhio nel spettacolo piu lagrimevole.4 si inconirava le chiese delle monache solennizzavano la passione di Cristo con mol- ta frequenza di Dame e di zittelle delle quali la mag: gior parte insieme coi sacerdoti restavano nel mona&- tiero pero di S. Marco nou si salvo nisuna uscivano fuori dei chiostri distinti in circa le Monache quali si salvarono : in: un vascello nel porto di Santa Croce, Del clero non si salvo la decima parte, / Monsignor ar- tivescovo si trovo nel palazzo intorno al quale veden- do le ruine cosi deplorabili gittosi dalla finestra con qualche danno nel piede & procuro di salvarsi nel no- minato vascello con animo in compagnia delle inonacčhe di passare in Italia. Nello stesso punto si aprivano tutte lo carceri & liberi si trovavano tu'ti i carcerati eceetto tierto donne che per la strigaria in una carcere rite- Izlazi syako subote. Pojedini broj 20 para, Tako i mi valja da svoje| Pretplata i oglasi ve, priopćera, zahvale plaća se 40 para po retku, a za oglase 20 para. skaju po pogodbi i uz razmjerao popust, Dopisi šalju se Uredništvu. frankirina pisma ne primaju se. da se u nas ozbiljao počelo raditi, ako u povodu nje Dalmacijom, tada ćemo se moći upustiti u borbu nadom u uspjeh. nov život zastruji Hrvatska naprednjačka stranka u Banovini. : Konstituirala se; zagrebački ,Pokret“ je progla šen njenim glavnim organom; zasniva se i naprednjačka dionička tiskara. Ovo su zadnje vijesti zagrebačke pošte. | valja ih krupnim slovima zabilježit u savremenu kroniku. Mlagja hrvatska generacija, do sada rastepena, rasijana, upletena u kučine istrošenih onih starih stra- naka u Banovini, sakuplja se, organizuje se i organi zovana izlazi ma političko mezevo. I doba je već bilo. Ako je ikad u Banovini trebala nova stranka, trebala je danas, kad: su stare onamošnje straoke. omatorile i otrcale se preko svakog reda i načina. Koju god stran- ku pogledaš, il hoćeš starčevićansku ,hrvatsku stranku prava“ il one ostatke nekadanje obzoraške stranke, nalaziš u njima upravo toliko života, koliko i u one od stranke, eno ti frankovske ,čiste strauke prava“, u kojoj je šarlatanstvo jednog tagiinca umjelo da zbije buš toliko cirkuskog osoblja, koliko je potrebno, da se tjera veliko-hrvatska politika jednoga Jose fa Franka. Izim u tom političkom cirkusu, drugdje zalud ćeš tra- žiti života ma i toliko, koliko ga ima u tralom deblu sagoulog hrasta. Mahovine pak na njima-koliko hoćeš. Mahovine naše zasukanosti, borniranosti, ignorancije, šovinizma, zaslijepljenosti i. narodne megalomanije — toga ćeš naći koliko hoćeš, jer u tom krugu se i. kre- tala sva politika dosadanjih velikih“ političara Bano- vine. Tako u opozicionim strankama; u madžaronskoj nasuprot. slavenske ropske ponizaosti uz uezasitljiv že- ludac koliko god hoćeš. I uz ovakove stranke da na- od napreduje? Stranke su nazvdu, I što više pera u krilu, to viši let; što više agilnih dobrih stranaka, to narod čiliji i bodriji. Ali ove do- Psadanje stranke u banovini bijahu kao krila od olova, koja narod pritiskahu -k crnoj zemlji. Veselo za to pozdravljamo novu ovu stranku, koja evo sada udara sebi prve tenielje, umjesto da nadozigjuje i krpari stare podrtine. To i jeste pravi put. Ali je i težak. Novo zdanje hoće velikih troškova. A mlagja hrvatska generacija od otaca svojih očuhinski napuštena, volje i oduševljenja ima dosti, al para malo. Hoće se 100.000 kruna za osnutak ,naprednjačke dioničke tiskare“. Gdje ih naći ? Kad, pokretači sami nemadu svu ovu svotu, obraćaju se širom na hrvatski narod, moleć sve sumišljenike za potporu u svom poduzeću. A na narodu je da pokaže koliko mu je stalo, da se naro u Banovini već jednom prene iz one političke letargije, u koju su ga nespo sobne stranke uspavale bile. Nadamo se da i Dalmacija neće ostat pasivna u ovom patriotskom po(uzeću zagrebačkih ,naprednjaka“, a i Dubrovvik. vjeran svojoj tradiciji, da će učinit svoje. Dionica , hrvatske: naprednjačke tiskare“ - ušta- što su ptici krila nute restavano delle ruine opprene tutte quante, Fu uc- ciso il principo mentre si diceva la messa nella ce ppella regia dove celebrando nello stesso posto restavano mor- ti due padri osservanti e la maggior parte della fami glia ducale, Ritorosi il mare che per due braceia di nltezza tre giorni stette fori del suo naturale. Die ;ero cosi gran crollo i vascelli che carcandosi colla prova sotto aequa parea che dovessero sommergersi e quelli ehe erano alle mura del porto restavano fracasuati. Man- carono tutte le acque coši delle cisterne come «delle fontane che nello stesso tempo si persero sollevosi la polvere cosi densa che pareva čolle nuvole di sangue oscurato il sole correvano mezzo iznude e come fori di senno le zitelle e le principali signore senza ignude abbadare ed altro che elle propria salute e vita. Ne qui terminerano le nostre miserie perche vivendo colle spe- ranze di salvarsi le- sostanze ognuno dei salvati pare ehe si consulasi in parte ma perehe in questo infausto giorno tutti forni erano aecesi ed ogni casa &veva uno o due fuochi per preparare le coše necessarie, per lo pranzo e per li giorni sacri si attaco il foco nei legni delle ruinate case che risveglisto da un vento Baveale (tanto si ingominato che termino a distrugere il tutto in modo tale che gli rimasto e le sostanze e la gente viva ricuperata ridussi in cenere, Tentarono alcuni ri- Guperare qualehe cosa piropria delle ruine ma a pochi perdono incendio. Favorevdle fu fortuna il terzo giorno farono cavate molte persone e signori degni d) compas+ sione. Una gravida di sette mesi per grazia divina sotto il peso di cinque braceia di altezza trovosi dogni ofesa illesa, Un altra pure dei principali col proprio figlio di anni tredici abbraciata si andavauo vincendevolmente consolando per un giorno € mezzo la madre fu cavata viva e terzo giorno madre fu morta. Ragusa, alli 16. Aprile anno 1667. daćaju se upravi mumije u egipstskim grobovima. A hoćeš li karikaturu | u Dubrovniku gdje su utužljivi. Za isja- Oglasi koji «se više puta ti- Rukopisi se ne vraćaju, a ne- pCrvene lrvatske* novljena je na 50 kruna i providjena kuponima. Od ovoga valja uplatiti +0 kruna odmah punomoćniku ili pismeno, a dalnih 10 kruna prije obdržavanja kosti- tuirajuće "skipštine U Dubrovniku potpisuju se dionice još do 28. veljače kod g D-ra Melka Čingrije. Sedmični pregled. Austro-Ugarska. U: Beču radi parlamenat. Ras- pravljalo se o predlogu Dašinskoga, odnosno zabrane skupština u austrijskoj Poljskoj proti ruskome caru i vladi, te radi sukoba sa policijom u Krakovu. On je prosvjedovao proti nečovječnom prolijevanju krvi u Ru- siji a završio je svoj govor riječima: ,Nije ondje ne- pravedno pogiouo narod nego i carev ugled“. Na njegov mu je govor odgovorio ministar unutr- njih posala, da je vlada morala u Krakovu poduzeti ko- rake kakve je poduzela i postupati kako je postupala. Ne bi se sve to ništa bilo dogodilo, da nije bila izgo- rena slika ruskoga cara i da nije pulicija bila napad- nuta prva od svjetine, Vlada je apsolutno na gledeć na nikakve obzire morala vršit svoju dužnost, na koju je vezana čvrstim vezom sa prijateljskom državom Rusi- jowm, te preduzeti one korake, koje je preduzela. Politička se situacija u Ugarskoj nije još promi- jenila. Grof je Andraši primio od kralja nalog, da po- vetla pregovore te je ovih dana neprestano se dogova- rao & Aponijem i Košutom. Govorio je nadalje i sa ba- runom Banfi, sa Sederkeni i sa Zihy. Resultati ovih pregovora nijesu poznati, jer za pravo ni sami prego- vori jos nijesu dovršeni, te će Košutovci držati sjedni- cu, na kojoj če formulovati zahtjeve svoje stranke. Grof će se Aadlraši razgovarati i sa uglednijim ličnostima libe- ralne stranke, a onda će poći u Beč, da izvijesti wvla- dara o situaciji. Dosad se znade o toku pregovora, da se pokazu- ju velike opivke i da će se velikom mukom moći svla- dati ih. No Aadraši je obećo da će sve moguće i sho- dne korake poduzeti, e da se oprijeke izglade i situa- cija povoljno riješi. On je reko da će sve ovisiti o to- me, kako će se stranke jedna naprama drugoj vladati! Zua se da su se u neodvisnoj stranci stvorile dvije struje, ona koja se zadovoljava sa samim gospo- darskim reformama, a druga koja ište velikih i važnih koncesija u vojsci. Banfi je izišao sa cijelom svojom strankom iz koalicije, pa je izjavio, da će dalje samo- stalno raspredati svoje političke osnove. koaliste zajedno. Liberalci, i oni se razdijeliše u dvije struje. Manjina hoće da bude u opoziciji s Tizom, & većina stoji na stanovištu ,ko čeka i dočeka“. Najnoviji su glasovi, da će vladar pozvati i Ko- šuta u audijenciju, & to. neodvisna stranka smatra-svo- jim triumfom nad bečkim krugovima, jer su oni bili vazda najveći protivsici Košutove politike. Neovisna stranka ište od vladara, da u novoj vladi bude i Ko-> šut imat mjesta. Predsjednikom sabora će po svoj pri- lici bit Aponji. Govori se, da će neodvisna straoka u: novom saboru staviti pred optužbu Tisu sa svijem nje- govijem sustavom. S Lopuda. Slika iz dubrovačkog života XVI. vijeka. Na 7. Srpnju godine 1538. puno je lopujsko igalo naroda. 1.staro je i mlado izašlo iz kuće, te se pri moru zgrnulo.. Mlagjsrija — i muški i ženske — uza- gjoše na Sutmiho, te gledaju niz more put Dubrovnika, Za ujima doklipsa 1 stari mornar Marko Dobušić. Nikola Vlahušić, mladić od kojih triestak godina, popeo se na obližnje stablo, zgrčio ruke u pestnice, navuako ih na oči, te tako učinio naravni dalekozor; Svi se ostali sjatili oko stabla; niko i ne diše, svi gledaju u vis u Nikolu, &to će rijeti. Vidiš li što, Nikola, upita stari Marko? Nikola ispruži glavu izvan granja i lišća, zaokruži nogama granu, da se bolje usdrži, pa se dobro za- gleda u daljinu put Dubrovnika. — Ne vidi se ništa, je li, opet će stari Marko? Nikola se. spusti sa stabla, pljune preda se, pak će: - Onamo se ćak u daleku bijeli nešto na moru. Jedra su. sjegurno, neće mene za.lasno oko prevarit, Ko da si prosuo -iz: rešeta, raširi: se izmegju sa- kupljenog naroda glas, da dolazi galija. Muški su na- + gagjali, koliko će još vremena stati dok prispije u kuku, žene su već znale, kojaje galija i koji joj je kapetan, a djeca su poskakivala i vikala ,evo ide, evo je ide*. Ostavimo ih časkom dok galija stigne u luku, & 'u toliko vigjimo, što tekaju. Na Lopudu se salesi lijepa starinska on. “ zove se Gospa od Šunja“. Predaja veživa s ovom erkvom glasovitu“ milaišsku porodicu Visconti, Priča se, da je na moru blizu Lopuda strašna oluja zatekla jed- nog člana ove porodice, U opasnosti života ovaj se Inače su svi“ E maii a atm ptiečia