Naši u pamet! Čitamo u Jedinstvu“ : Izrazili smo dvoumicu, je li baš dobro, da naše seoske blagajne stupe u savez sa centralom u Ljublja- ni, za što radi dr. Krek, jedan od glavnih vogja kleri- kalne stranke u Kranjskoj i za što je dolazio u Du- brovnik, za stvar radio i razvio akciju. U ,Nar. Listu“ je izašao članak za akciju dra Kreka,“ ali uredništvo ,Nar. Lista“ izjavilo je, da bi tre- balo čuti i mneuje Don Frane Ivaniševića. Nijesmo se slagali & onim člankom, ali jesmo s ovom izjavom u- redništva, jer je i Don Frano Ivanišević kompetentan & #%e svoju. a besiede je otvorene, i za opću stvar Ms a Prekjučer smo ga pitali u Spljetu, što, dakle, mi- sli — a on nam izjavi. da je ,,Jedinstvo“ na pravom putu, da se potpuno slaže s onim, što smo pisali i da je već poslao ,Nar. Listu“ članak proti akciji dr. Kre- ka, proti centralizaciji našijeh blagajna s onom u Lju- bjani. Nego smo mi doznali jednu; od svake blagajne, koja se pridruži zavodu u Ljubjani, traži se 1000 K da joj se dade bez ikakve kamate. Do sada su znali pri- vući sebi u taj savez 327 blagajana. a to će reći da su dobili na raspoloženje bez ikakve kamate 827.000 K. Kako se vidi, špekulacija je izvrsna, pa je i na- ravno da se za nju toliko zauzimlje g. Krek; da traži i naše blagajne. Kako je i on vogja svoje stranke u Kranjskoj, možda je sva ova akcija udešena za propagandu te stranke. Naši u pamet! Sedmični pregled. Austro-Ugarska. , Tagespost“ donosi odulji članak, koji je očito napisan iz vojničkih krugova, a kojim se predočuje odluka vojne uprave o utvrdi Šibenika pa do potrebe i Spljeta. U tome se članku zagovara to utvrgjenje čvrstim razlozima pa iskustvom stečenim u poslijednjim ratovima, a nadasve u sadanjem rosko- japanskom ratu. Od toga utvrgjenja veli se, da ovisi velevlastni položaj monarhije na jadranskom moru, jer bi se ista bez Dalmacije jedva mogla da uzdrži kao velevlast. Ko nema ratnu mornaricu nije velevlast. Sad će bit potrebito veće pojačanje ratne mornarice, a za to će trebat privola delegacija, koje će ju teško usteg- nuti, jer nijesu nikad, kad se radilo o pojačanju vele- vlastnog položaja monarhije. — Obje kuće zajedničkog sabora drnge pole mo- narhije držale su sjednicu, u kojima je mjesto prije- stolne besjede pročitano previšnje kraljevsko ručno pismo i tim proglašen državni sabor otvorenim. U zastupničkoj kući predao je kraljev reskript ministar-predsjednik grof Tisza dobnome predsjedniku Josipu Madaraču. a ovaj ga je otvorio i predao biljež- niku Šunjogu, da ga on proštije. Reskripat je datovan u Beču 16. Veljače i glasi nakon uvodnih formula: pljubezni vijerni! Pošto ne možemo radi nastalih za- preka sadašnjega državnoga sabora otvoriti prijestolnom besjedom, kako je to bila želja našeg očinskog srca, proglašujemo ga ovim našim reskiiptom otvorenim“. Reskripat je primljen s homagijalnim počitanjem na znanje i priposlan velikaškoj kući na proglašenje. Nakon toga pozvani su poimence zastupnici, da podadu svoje vjerodajnice.“ Pri tom je svaka stranka pozdravila svoje prvake običajnim burnim klicanjem, a protivnicima dovikivala razne ironičke poklike. Ne- koji su otsutni zastupnici ovlastili svoje drugove, da na mjesto njih predadn njihove vjerodajnice. Tako je na primjer grof Julijo Andraši povjerio ovaj zadatak svome bratiću grofu Aleksandru Andrašu, Koloman Šel grofu Beli Hadiku i tako dalje. Nu sad se pri ovom razvila ova scena: Grofa Aponija pozdravila je cijela koalirana opozicija burnim Dičnijem Mladencima Gospogjici ; ZENAIDI ERCEGOVIC Gospodinu =, ANTUNU BANDURU U Dubrovniku, na 22 Februara 1905. Prijateljski VID VULETIĆ-VUKASOVIĆ P. Dobra Srećo, Srećo lakokrila, S malom pjesmom brže mi poleti! Ako si mi igda pogodila, A ti moje riječi posveti : Nije blago — dvoje drago sjeti — Ni to srebro ni zlatna resila, Blago 'e srce i majčini svjeti, Što je djecu dobru naučila! — A sad siplji, Srećo, rumen-cv'jeće Sa visina tog plavetnog svoda, Nek' po cvjjeću dvoje drago šeće; Nek u evljeću od tog dičnog roda Sve se šeće i a miru kreće... Dočekali pir zlatnoga goda! AN pljeskom, dočim je zastupniku Danijela doviknula : ,Gdje je Vaš zakon?“ Zastupniku Gazariju doviknuše : Vi ste se jedini od svih Gejza povratili“. Hodošija pozdravlja lijevica s povicima ,Abcug“, a desnica mu pliješće. Zanimljivo je pako bilo, kad su predavali grofi Karoli svoje vjerodajnice. Grof Gjuro Karoli bje burno dočekan od desnice, dočim mu je lijevica dovikivala nAbcug“. Njegov otac grof Stjepan Karoli, koji pripa- da skrajnjoj lijevici, pozdravljen je uz frenetični pljesak na lijevoj, a žamorom na desnoj strani kuće. Kad je bio pozvan Desiderij Perčel, burno se oglasi na lijevici pAbcug“, ,van š njim“, ,marš“. Šatmariju, koji je kod izbora porazio bivšeg potpredsjednika baruna Feiliča, doviknuše s lijevice: ,A gdje je Feilič?“ Kad su bile sve vjerodajnice predace, dao je pred- sjednik pročitati dopis predsjedništva »-vatskag sabora i priposlani imenik zastupnika, što ih > isti izabrao u zajednički sabor. Za tim je priopćeno, da su peticijom napadnuta dva izbora, onaj Damjana i onaj Vlada. Na 21 0. mj. držala se je toli išćekivana sjednica za izbor saborskog presjedništva. Iza kako je privre- meni presjednik u malo riječi napomenuo važnost toga dogogjaja, pročitao je tajnik izvješće. Kod riječi, , Nje- govo carsko i kraljevsko Veličanstvo“, ustao je zast, Rathay i stao je dokiživati, da se taj izraz protivi ustavnim zakonima, zahtjevajući, da se izmjeni riječima : »Apoštolski kralj Ugarske“. Iza kako je po naredbi presjednika zapisnik popravljen u tom smislu, bio je primljen na znanje. Prešlo se je zatim na izbor pre- sjednika i podpresjednika. Koalirana oporba kadidirala je zast. Junija Justh-a, a liberalna stranke Belu Tallia- na. Kod glasovanja popratila je opet oporba pojedi- ne liberalne zastupnike sa porugljivim dovicima. Tako je giof Khuen-Hedervary bio popraćen sa , dolje“. Iza izbora proglasuje presjednik po starosti re- zultat, kojim je J ulius Justh sa 230 proti 168 iza- bran presjednikom. Iza kratke nastupne riječi novog presjednika prešlo se ua izbor podpresjednika, te su i ovdje iza- brani kandidati oporbe i to Bolgor Ferenz i Stjepan Rakovsky. Oporba je rezultat izbora pozdravila sa bur- nim ,eljen“. Intesantno je da su kod izbora potpresjednika hrvatski delegati glasovali za svoga kandidata Stjepa- na Kovačevića Hrvatski zastupnici obratili su se bili i klubu liberalne stranke i onomu koalirane ljevice pre- dlogom, da obzirom na državopravni položaj Ugarske i Hrvatske, bude i jedan Hrvat potpresjednikom i bi- lježnikom. Pošto ni jedan ni drugi klub nije primio njihov predlog, nijesu glasovali ni za jednog kandidata presidija, nego za posebnog hrvatskog kandidata. Glede sastava prelaznog miništarstva izjavio je Daranyi, da bi ga on poduzeo ali. pod uvjetom, da mu ljevica votira tromjesečni indenmitet i normalni nova- čki kontigenat i to prije nego što reforma izbornog reda dogje na dnevni red. Pošto je veći dio ljevice proti takvom uvjetu, drži se, da bi sastav kabineta mogao biti povjeren bivšem ministru fi ij o szu ili zast. Langu. wama sa Španjolska. Ovih je dana pred madridskom po- rotom držana, uz isključenje javnosti, parnica proti anarhisti Gilu, koji je u rujnu prošle godine došao u Madrid s devet dinamitnih naboja, da umori ministra- predsjednika Mauru, te proti izdavatelju anarhističnog lista ,El Bebelu“, Apolu, koji je bio Gila u svome stanu sakrio. Apol je riješen, dočim je Gil bio osugjen na dvije i po godine tamnice. Sud je riješio Apola uz motivaciju, da je ovaj redarstveni uhoda. Kad su Apolo i Gil otpremljeni, nakon što je parnica dovršena, u zatvor, navalio je Gil na Apola i teško ga ranio nožem. Apolo je domala iza tega umro. Proti tamničarima i sudbenim podvornicima povedena je stroga istraga, da se ustanovi, otkle Gilu nož. Turska. U Carigradu u stanu engleskog poklisara, koji se nalazi blizu njemačkog poklisara, buknuo je nenadano u noći požar, koji se u brzo proširio i zahva- tio dosta maha. Mornari njemačkog stacijoniranog broda U SPOMEN PAVU RADULIĆU pravniku preminulom 10/II. 1905. u Dubrovniku. Ahl non credea vederti, si presto estinto o fiore! — Britki mač prolizne kroz srca nu. na glas ljute smrti tvoje. — Neumoljiva Atropa otrgne ti iz naručaja sirotice majke, u cvijetu svake nade, u preslatkom snu zlatnih sanja tvojih. — Pomrčalo sun e bistrim očima; izčezne smiješak tvoj blagi; ugine sjaj vedrog ti čela, i ta usta zamijeniše — turobnim mukom grob«.. — Tko da osuši suze žalosnice ucviljene majke tvoje ! — Tko da joj nadoknadi gubitak neizmjeran ! — Ti si joj bio sva nada, tvoja mudra glava sav njezin imetak. — Turobno brecanje zvona razlijega se pod drevnim zidinama rodnoga ti mjesta. — Tuže za tobom prijatelji, koje je tvoja dobra duša, plemenito srce, iskreno ljubilo. — Oplakuje te, tkogod te je poznavao, jer je na tvom licu vidjao sliku poštenjaka, značajnika kakovih je malo. — Skromni i neprestani rad je bio kruna vrlina tvojih; a srcem i dušom čeznuo si za srećom mučeničkoga naroda hrvatskoga. — Bio si čovjek na besjedi; čovjek dušom i mislima. — Crna zemlja otela te našem vidiku, ali uspomena tvoja u našim srcima je neizbrisiva. Zbogom uvenuli cvijete! plemenita dušo! Zbogom!.... Laka ti bila ova hrvatska gruda, koju si toli žarko ljubio. U Pragu, 16/Hl. 1905. mI IVINMNA Pm Prijatelj. sudjelovali su pri gašenju požara i uspjelo im je spa- siti mnoge dragocijenosti i sve dokumente i spise, Po- klisarova je 'kuća ipak sasvim do temelja izgorjela. Ljudskih žrtava nije bilo. Rusija. U Moskvi su se dali u štrajk svi ljekar- ski pomoćnici. Oni traže seda:isatno radno vrijeme i povišenje plaće. Namještenici kod uprave moskovsko-kazanske že ljezničke pruge zaključiše, da se preda peticija, u ko joj se traži, da se opet primu u službu štrajkujući te- legrafisti. Ako se toj peticiji ne udovolji do 28 o. mj. udarit će u štrajk svi željeznički činovnici. U Varšavi su namještenici trgovačkih banka uda- rili u štrajk. U Moskvi su ubili velikog kneza Sergija. On se izvezo u 3 sata u kočiji. Troje saonice su išle za ko- čijom njegovom. Iznenada jedne saonice pretekoše ovu kočiju, usporiše brzinu, i baš u času, kad je dvorska kočija kraj njih prolazila, bacile su osobe, što su u sao- nici bile, velikom brzinom «vije praskave bombe pod kočiju. Prasak bijaše užasan, te se je digao u vis ve- liki stup dima. Kočija se rasprskala u sto komada, O- stala su zdrava samo prva dva kotača, koje su ranjeni konji naprijed odvukli. Veliki je knez bio upravo ras- komadan. Njegova se glava razletjela u piljke. Jednu je žena skupila moždani i predala ih redarstveniku. Ko- čijaš bje teško ranjen, te nije ni dopro do bolnice ne- go je putem umro. Velika kneginja Jelisaveta, kneževa supruga, nalazila se u vrijeme atentata u Kremlu, gdje je nadzirala radnje za ranjenike u ratu. Netom je čula za atentat pohrlila je na mjesto čina, kleknula na kr- vavo tle i zaplakala. U njezinoj prisutnosti sabrani su kueževi ostatci i pohranjeni. Na crvenom trgu, gdje se atentat dogodio, uapše- ne su tri osobe, jedna je od njih lako ranjena. Veli se da je u času atentata jedna osoba pobjegla s trga, ali su ju redari dostigli i uhapsili. Taj se čovjek dao ra zoružati, imao je u ruci revolver, pa je priznao, da je ubojica. Pitao je, je li i velika kneginja bila u kočiji, a kad su mu kazali da nije bila, taj ga je odgovor kao obradovao. O sprovodu odregjeno je ovo: Samo one osobe, koje se mogu ukazati naročitim pozivom, smiju se pu- stiti u manastir, u kojem će se blagosoviti mrtvo tije- lo. Liturgiju i parastos će služit moskovski metropolit uz asistenciju višeg svećenstva. Za vrijeme parastosa služit će kod katafalka stražu gragjanski i vojni dosto- janstvenici, pobočnici i dvorski čivovnici. Poslije će mu članovi carske kuće iskazat poslijednju počast, po čem će četiri pobočnika odnijeti lijes do oltara, od kud će ga članovi carske kuće i glavni pobočnici odnijeti u privremenu grobnicu manastira, gdje će ostat do defi- nitivne sahrane. Sahrana će se pak obaviti mjeseca ma- ja u Petrogradu. Rusko-Japanski rat. Tokio. Rusi su sagradili željeznicu, koja spaja Fušun-Jenling sa drugim Fušunom na gorajoj strani Ša- ha. Ova okolnost, kao i druge o radinosti, kao što i sa- kup ratujućih sila, pokazuju da je nakana Rusa, da op- kole Kurokijevo lijevo krilo. General Kuropatkin na- stavlja po cijeloj svojoj poziciji namještanjem oebranbe- nih sredstava. BI < ; Iz glavnoga stana u Mandžuriji javlja se: Rusi su pustili jednu svoju diviziju, da se uputi prama japan- skom lijevom krilu te zatim drugim odijelom izagjoše iz Tasana. Jedni su dijelovi marširali petnajest milja prama zapadu, te se zaustaviše kod Hanjataicu, mjesto koje ostaje jednu i četvrt milju na sjeverozapadu Van- hijankanca. Rusi nastavljaju bowmbardovanjem jedneg di- jela japanske linije. Japanci su isprva odgovarali bom- bardovanjem, ali bez uspjeha. Petrograd. General Grippenberg ispravlja intervi- jev njegov sa urednikom , Novoje Vremja“ ovako : Pred- marširanje druge maudžurske armije na zapovijed Ku- ropatkinovu je slijedilo ali ne u svrhu pojačanog reko- gnosciranja. Uzmak se je dogodio jednako po zapovije- di vrhovnog zapovjednika. U novinama raširena vijest, da se je najviše izgubilo pri uzmaku, nije nimalo osno- vana. Japanci su pri njihovom bezuspješnom pokušaju takih i toliko velikih gubitaka pretrpili, da nijesu mo- gli ni promislit o proganjanju. Koponhagon. Treća ruska eskadra prošla je pola- otok Samsve prama sjevernome pravcu Jedna ruska oklopnjača praćena od jednog ruskog ugljenarskog bro- da, prošla je sama iza ostalih brodova isto put sjevera mimo sjeverni rt Sangelanda. , Tanger. Nalaze se uz obalu tri ugljenarska broda jedan pod holandeskom, drugi pod danskom, a treći pod njemačkom zastavom. Oni čekaju rusku eskadru, da je opskrbe ugljenom. London. Engleski parni brodi ,Silvanija“ i ,Pov- derham“ puni ugljena bijahu putem za Vladivostok u- hvaćeni. Pariz. Istražna komisija za hulski dogogjaj drža- la je prošle sedmice mnogo tajnih sjednica. U popol- dašnjoj sjednici od 22. o. mj. pročitano je od admirala Spauna uz sudjelovanje ostalih članova komisije sastav- ljeno izvješće, koje se ne upušta u pitanje, je li ili ni- je bilo u blizini ruska flote tugjih torpednjača, nego samo kaže, da je Roždenstvenski postupao onako, ka- ko je morao postupati. Ponuda Rusije za odštetu uzi- ma se do znanja. LONDON, dne 24. Februara u 580 sali po p. — ,Dailytelegraf“ javlja, da su se nedavno pokazale japanske čete na ušću rijeke Tjumen, da očistu ušće, što je potrebito, prije nego Japanci pogju na blokira nje Vladivostoka. “ PORTSAID, dne 24. Februara u 5:30 sati po p. — Ruski torpedorazorač ,Retivy“ potonuo je na sje- veinom mjestu, gdje se brodovi jedan drugomu ukla- njaju. Domaće vijesti. Šibonik-ratna luka. Pod tim naslovom donjela je gradačka ,Tagespost“ članak, očito s kompetentne stra- ne, u kojemu kaže, da se radi o tomu, da Šibenik po- stane ratnom lukom. Kao razlog tomu navagjaju se sve to gori odnošaji izmegju Austrije i Ugarske i odnošja prama Italiji, koji da, u prkos svim službenim prikri- vanjima, nije u zadnje doba postao nimalo srdačniji. Megjutim bečka ,N. Fr. Presse“, dementira ovu vijest i proglašuje ju fantazijom. Doklo d klorikalizam. Možda kod nijednog naroda nije tako ubitačno djelovao klerikalizam, kao kod naše braće Slovenaca. I ovih dana poslao je ljub- ljanski biskup svojim svećenicima poslanicu, u kojoj se izmegju ostaloga obara na ,Sokolstvo“, na slovensko žensko društvo, pa napokon i na vatrogasna druš- tva, kao na tobožnje zastupnike i širitelje liberalizma. U Ljubljani osnovana su dva nova društva: ,Akade- mija“ i ,Prosvjeta“, koja imaju tu svrhu, da u zemlji osnivaju pučke knjižnice i priregjuju sastanke i govo- re. Premda ova dva društva nijesu ni započela svoj rad, ipak se je biskup Jaglić u svojoj poslanici i ua njih oborio. Interesantno je kako on to motivira: ,S počet- ka neka bi bili govori praktični 0 gospodarstvu, 0 na- rodnosti; malo po malo razvili bi se u protuvjerske, te bi narodu ucjepljivali krive i nečudoredne nauke protukršćanske i napokon tako otrovali naš narod i pripravili ga za odpad od crkve“. Stadlerova ,Vrhbosna“ požurila se je i donjela je u cjelosti Jaglićevu poslanicu, ,pošto se — kako ona kaže — sve ono, što govori knez-biskup Jeglić o slo- venskih prilika, može malo ne doslovce uporaviti na prilike hrvatske“, — Bilježimo. Opet sukob izmegju financijeri i Crnogoraca. U Spiču na crnogorskoj granici došlo je do sukoba izme- gju financijera i crnogorskih kriomičara. Crnogorci su bili oružani i oprli su se zahtjevima financijera, tako da su ovi morali upotrebiti oružje. Poginuo je jedan Crnogorac i jedan financijalni stražar, a drugi stražar smrtno je ranjen. S Pelješca 17. Veljače 1905, Davno su već po- znate želje i nepravde, koje trpi stanovništvo Pelješkog poluotoka (izuzam opć. Orebić) u pogledu današnjeg sjela suda u Orebiću. Ovakovu nepravdu, koju snaša gori rečeno pučanstvo, ne možemo da doličnim imenom nazovemo. U dvadesetom ovom vijeku! Vijek koji bi imao da usavrši ono, što se je nerednim i nevaljalim opažalo u devetnsestom vijeku, vijeku napretka i civi- lizacije; ali napretka i civilizacije nema kod nas u juž- nim pokrajinama Austrije, gdje se naša lokalna pitanja kao i narodna krivo i dugo riješavaju. Ko pozna geo- grafski položaj našeg poluotoka, uvidit će odmah, da današnje sijelo suda u Orebiću ni izdaleka pravedno i podesno nije. Pitamo stanovitu gospoda, zašto se ne izadje u susret pravednim tražbinam stanovnika poluo- toka Pelješca, i zašto se neprenese sud u onu varoš u sredinu poluotoka, gdje bi se sama Vlada osvjedočila, da je pravedno i podesno za zve poluotočane. Kako poluotok trpi ovu nepravdu, i Blato rekli bi da je su- gjeno da skupa snami podnosi jednaku stvar. Blato, koje sa Velomlukom broji skoro 14.000 stanovnika ne- ma suda, dočim Korčula, koja nema trećinu toga, ima sud, a drugog odma kraj sebe na Orebićima. Ovu ne- pravdu koja rekbi da po prilici ima moćno pokrovitelj - stvo dvojice trojice, morala bi jednom da se ukine i stvar pošteno riješi i uredi. Sud sa Orebića nek se prenese u sredinu poluotoka u jednu oveću varoš, gdje bi za sviju pravedno i podesno bilo, Takogjer Blato moralo bi dobiti novi sud, a Orebić bi mogao preći pod Korčulu gdje je najbliži, ako se stvar ovako uredi mislimo, da bi bio svak zadovoljan, ko ljubi istinu i pravicu. Uz to vi izbornici Blata i poluotoka zahtje- vajte od svog zastupnika, da u prvom otvorenju dal. sabora bude se ovim predmetom bavio, jer vrijeme je. . B. €. Utješljive vijesti. Milo nam je javiti, da su i ko- torski Srbi imali veliku skupštinu glede sporazuma sa Hrvatima kod nastajućih općinskih izbora, te da su oduševljeno pristali, da se sklopi taj željni i potrebiti sporazum. U tu svrhu doći će u Dubrovnik zastupnik Vukotić, da izvjesti presjedništvo srpske stranke o za: ključcima srpske i hrvatske skupštine u Kotoru. U Bosni i Hercegovini odlučilo se je napokon odi- jeliti sudove od političkih oblasti. Samostalno djelova- nje sudova početi će prvim svibnja t. g. Banovinske stvari. Naš romancier Šandor Gjalski imenovan ja počasnim članom ,Srpske Akademije Nau. ka“ u Biogradu i ,Slavenskog Dobrotvornog Društva“ u Sofiji. Čestitamo ! — Opet se pronose glasovi, da će u Hrvatskoj biti raspisani novi izbori. O toj stvari javlja ,Narodnoj o. brani“ prijatelj iz okolice, da su kotarske oblasti izda- le presidijalni nalog na područne općine, u kojima ih upozoruju, da su izbori pred vratima, i da priprave sve što je potrebno. — Na 16 0. mj. davala se je u hrvatskom kazalištu premiere historijske drame : ,Propast kraljevi hrvatske krvi“, Poznati roman pok. Kumičića ,Kraljicu Lepu“, dramatizovali su njegova supruga g.dja Marija Kumičić i g. Milan Ogrizović. Autori su iznijeli iz romana m pozornicu politički dogogjaj, koji prikazuje, kako je rimska papinska politika bila uzrokom propasti hrvat- skog kraljevstva. Kazalište je bilo puno. Zagrebačke no- vine hvale ovaj najvoviji uspjeh na polju drame. Gradska kronika. Poziv! Usljed želje izražene sa strane mnogih gra- glana u pismu upravljenu na Općinu dne 18. o. m, pozivljem u Nedjelju na 11 ura prije podne u općinsku dvoranu javnu skupštinu da raspravlja o zidanju nove zgrade za gimnaziju u Dubrovniku. Dnbrovnik, 23. Februara 1905. Načelnik Čingria.