da stojimo skrštenih ruku, jer smo osvjedoče- ni da nije dobar za narod, tim više, što je vidljivi vogja tog pokreta nadbiskup Posilović, Taj čovjek, koji je strepio pred Kuenom, koji je tome tiraninu na banketima nazdravice dr- žao slaveći ga i uzvisirajući, taj čovjek sada vodi klerikalni pokret u zemljama, gdje Hrvati ži- wi. i; %. Ko ima očiju nek vidi....... a bože daj, i dobro progleda. Sedmični pregled. AUSTRO-UGARRSKA. — Zastupnička kuća bavi se zakonskom osnovom o slobodnoj prodaji šečerne repe. Češki sabor sastati će se na 17 svibnja, pa je ovih dana ministar-presjednik Gauč kon- ferirao s vogjom Njemaca u Ceskoj Dr. Eppin- gerom. Poznato je, da njemački zastupnici u češkom saboru vode opstrukciju, pa bi ministar Gauč hotio da bude posrednikom mira izmegju Njemaca i Čeha, da se na meki način oduži Cesima, što su odustali od opstrukcije u parla- mentu. Dr. Eppinger izjavio je ministru-pre- sjedniku, da o toj stvari treba da odluče svi njemački zastupnici zajedno, te da nije dosta što su Česi napustili opstrukciju u parlamentu, već da treba i jamstva za to, da ne će u sa- boru staviti na dnevni red takovih predmeta, koji vrijegjaju (?) interese Njemaca u Češkoj. »Narodni ,Listy“ izjavljuje, da nije moguće u- zeti u obzir zahtjeve Njemaca, pa bi se moglo dogoditi da češki zastupnici u Beču opet zapri- ječe parlamentarno djelovanje. Mislilo se zadnjih dana, da će ugarska kri- za biti napokon riješena, ali najnovije vijesti ne davaju nikakve nade. Upravni odbor koalirane ljevice nije odobrio ,novu osnovku“, na kojoj bi se imao ustrojiti koalirani gabinet, pa će se radi toga kriza oduljiti. U početku je koalirana opozicija bila spremna na kompromis, po kojem bi ona izlučila iz programa nove vojne kone- sije, kad bi vojna uprava odustala od povišenja kontigenta i daljnjih vojnih tereta. Kruna nije mogla na to pristati, ali sada rekbi da je sklo- na obećati, da vojna uprava za dvije godine neće stavljati nikakvih novih zahtjeva, osim što bi morala uvrstiti u proračun onu svotu, koja je već potrošena za nove topove, Košut pristaje na kompromis pa je u jednom svom članku u listu ,Budapest“ upućivao opoziciju, da upotrebi zgodnu priliku i sastavi novu vla- du, a da napusti lozimku:: sve ili ništa, tim vi- še što će (u proiivnom slučaju biti parlamenat raspušten a raspisani novi izbori. NJEMAČKA. Car Vilim odputovao je iz Tangera. Njemačka štampa javlja, da je bio o- duševljeno primljen. Sultan mu je darovao šest berberskih pastuha, a grad Tanger trideset bi- kova i pedeset najljepših ovnova. Car je u Tan- garu držao govor, u kojemu je istaknuo, da Njemačka ne pozna druge politike. nego samo- stalnost Maroka i da joj je glavna svrha štititi slobodu trgovine. Francuska štampa pripisuje ovim riječima njemačkoga cara veliku znameni- tost pa zahtijeva od ministra vanjskih posala Deleassć-a, da ostrani svaki nesporazumak i da tačno kaže zemlji, kamo vodi njegova politika u Maroku. SRBIJA. Ministar-presjednik Pašić pre- dao je kralju memorandum o stanju pregovora 'glede novog zajma obzirom na pitanje o topo- vima. Kralj ostaje kod zahtjeva, da se novi to- povi moraju bezuvjetno pokušati, dočim je mi- nistarstvo — osim ratnoga ministra Putnika — proti tomu, pa je zaključilo da će predati ostav- ku, ako kralj ne odustane od svoje odluke. Pašić se je izjavio proti tomu, da bi skupština riješila pitanje o zajmu. Rusko-Japanski rat, Koncentriranja Rusa, — Rusi se koncen- triraju sada u Kirinu. U petak se je na jugu Harbina bio ljuti boj megju prednijm četama. Japanci su htjeli navaliti, na armadu generala Mišćenka, ali su bili odbijeni. General Linevič javio i" na 31 marća da se položaj na bojištu zadnjih dana nije ništa promjenio. Nove ruska oklopnjača. — Kako javlja » Peter. Razvjet“ namjd:ava ruska vlada kroz na- stajaćih pet godina sagraditi 10 velikih oklop- njača, 15 oklopjenih križarica od 9000 ton., a 12 od 1200 ton. Pošto je tehničko društva izjavilo vladi da se sve te lagje neće moći sagraditi za 5 godina na ruskim škverima, kako što je vla- da željela, to će še jedan dio oklopnjača gra- diti u inozemstvu. Istraga. — Dopisnik berlinskom ,Ta- geblata* iz Petrograda javlja, da se u višim , vladinim krugovima pogovara, da će se voditi stroga istraga, kako je došlo do rata. Da će biti kompromitovan čitav niz viših činovnika ali da će se znatno umiriti javno vrijeme, koje zahijeva potpunu istinu o tajinstvenim diplo- matskim pregovorima s Japanom prije rata. Mir? — Jedan član oo poslani- stva u Berlinu izjavio je nekom novinaru, da poslaništvo u Berlinu nezna za nikakve prego- vore o miru, te da se moraju držati pukim baj- kama sve versije o peto vode Engleške, Fran- cuske ili Sjedinjenih država. Japan da stoji na stanovištu, da Rusija mora učiniti prvi korak, ako ozbiljno misli na mir. Domaće vijesti. Hrvatske novine o dubrovačkom furtimaštvu. U presugjivanju zadnjih dogogjaja hrvatske novi- ne, izuzimljući naravski čista i klerikalna gla- sila pa i Narodni list“ — koji je i u ovom pitanju prihvatio se obične taktike prešućivanja do zgodnog časa, — složne su s nama. .Jedin- stvo“ nazivlje ovo sve ganutljivom komedijom, kojoj bi se čovjek nasmijao, kad se nebi tu u- zelo hrvatstvo i klerikalstvo, sve ujedno a za mešto treće, što se: tim pokriva, a za to treće mogu zaista biti oduševljeni i oni popovi, koji su bili uvjek protivnici hrvatstva. Obzor“ do- noseći pismo Dr. Pera Čingrije opaža: Dobro je učinio zaslužan borac dr. P. Čingrija, što je mirno ali odlučno razpravio čitavo pitanje i zauzeo se za Crvenu Hrvatsku“. Glas njegov mjerodavan je i za nas, pa se nadamo, da će ,Crvena Hrvatska“, idući si- gurnim putem, koji jasno označuje pismo dra Čingrije, naći još veću podporu od strane hrvatskog čitateljstva. U sporu izmedju onih, koji ištu. glagolić4 a nemaju kuraže braniti je, i onih koji poput kotorskoga biskupa otvoreno pružaju ruku braći Srbima i preko konfesionalnih raz- lika dižu visoko zastavu jednog Strossmayera, ne može biti krzmanja, na koju ćemo stranu. Crvenoj Hrvat- skoj“ želimo najbolji uspjeh, a podpisivačima proglasa »Prave Crv. Hrv.“. od kojih 'su neki tek sada odkrili svoje hrvatstvo, preporučamo, da se što prije slože sa dalmatinskim latinstvom. Onda ćemo bar sasvim jasno znati, s kim imamo posla! 1 njegov zadarski dopisnik bavi se ovim dogogjajima, javljajući ujedno da su furtimaši « pismu upravljenu “na vogju talijanaša u Du- brovniku Avoscanija zatražili pomoć talijanaša i ponudili im 12 viječnika. Avoseani je zatra- žio savjeta od vogje stranke u Zadru, koji mu odgovoriše da su oni spremni ugovarati sa Hr- vatima ali preko Dra. Čingrije i Dra Trumbića. Dopisnik dijeli dubrovačke hrvate u ,čita- oničare“ koji se kupe oko Dra. Čingrije i ,za- drugare“ koji se kupe u »Hrvatskoj radničkoj Zadruzi“. Nije tačno. Članovi su čitaonice i čla- novi pomagači ,Hrvatske Radničke Zadruge“, a eto, na žalost, sad u upravi Zadruge prevla- gjuju furtimaški a elementi i to se je dogodilo furtim, jer kad se je birala uprava, birala se je, kako je u ,C. H.“ bilo već javljeno, po progra- mu, da se u zadrugu ne smije uvagjati stran- čarstvo. »Pokret“ vadeći neke izvadke iz pisma Dr. Čingrije ovako popraćuje: Gospoda furtimaši, koji su proizveli raskol u hr- vatskoj stranci u Dubrovniku, i bacili iz hrvatske štam- parije ,Crvenu Hrvatsku“, zatajuju svoje furtimaško vje- roispovijedanje :i razbacuju se kojekavim fazama: demo- kratski, napredno, socijalno itd., ne bi li komu zamazali oči. Svakako su dubrovački furtimaši originalni: oni ho- će da furtim — pod naprednim geslima, — proturaju u e Dubrovniku furtimašinu. Za -Dulanes Gaje dolar i ču stan znak: vidi se, da u gradu slavnih narodnih tradicija ne može furtimaštvo otvoreno istupiti, nego se skriva pod gesla, koja su privlačiva po svojem zdravom sadržaju. A da raskolnici dubrovački — oci »Prave Crvena Hrvat- ske, — nijesu drugo, nego zgoljni furtimaši, i da je u- pravo klerikalni pokret razorio slogu hrvatske stranke u Dubrovniku. to dokazuju ova klašična pisma, što ih je objelodanila ,Crv. Hrv.“ u svom 12. broju. Kao potvrdu ovim riječima našega druga može služiti i zadnji broj , Prave Crvene Hrvat- ske“, gdje skoro da se naši furtimaši nijesu proglasili naprednjacima. Otporuka prof. Ch. Šegviću — Na dokaz da smjelost prof. Ch. Šegvića nema granica, te na ustuk njegovog ispravka u »Crvenoj Hrvat- skoj“ od 23 pr. mj., donosimo prije svoga sli- jedeće dvije izjave, a bude li htio da sei još pere, iznijet ćemo ih još desetak. Nekoliko dana prije svečanosti u Spiču i to posli- je nego smo oba primili poziv ed općine, reče mi gosp. prof. Cherubin Šegvić, da on kao predsjednik ,Hrvatskog Doma“ ne ido nikako na slavu, koja ima čisto zvanični karakter, a drži da se i ja kao predsjednik ,Slavjanske čitaonice“ neću takogjer odazvati ; da znade iz pozitivnog izvora kako je Vlada darovala obilatu svotu novaca da slavlje bude što ljepše. Dobrota, 2? Ožujka 1905, Prof. Pavo Radimiri. Kao član uprave ,Kotorske glazbe, pošao sam i u gosp. frof, Ch. Segvića, da bi dao svoj obol za otpremu glazbe na slavlje u Spič, ali mi on odvrati: ,Ja kao Hrvat ne davam ni novčića, kao predsjednik ,Hrvatskog doma“ nemogu odlučivati bez sudrugova u upravi ali ću nastojati, da se društveni novac ne troši u tu svrhu“. Što kaže pak da nije znao ko šalje glazbu, to pronicavome prof. Šegoviću nije trebalo tek tumačiti, kad su prvi ili između prvih u imenici prinosnika bili ir. savjetnici Škarić i Dr. Mahkovee. Ovo na ustuk tobožnjem ispravku prof. Ch. Šegvića u Crvenoj Hrvatskoj“ od 29. tek. Kotor, 28% Marta 1905, Marko Kurial. A poštovani Šegvić, koji je onako govorio prije spičanskoga slavja, pa glavom pohitao u Spič da drži patriotski“ govor, ne žaca se da u javnoj skupštini ističe, kako se na smrtnoj postelji Ante Starčevića zakleo da će, gdje god bio, braniti i raditi za hrvatsvo, Što se tiče prigovora da nije nazvao Ška- ljare marvom, pozivljemo se na cijelu skupšti- nu, te ponovno tvrdimo, da je on dobacio ška- ljarskom župniku don Marku Vučkoviću riječi; Kaži ti to svojoj marvi*! Ako pak nije ciljao na Škaljare, da čujemo na koga je. Napokon na primjetbu, da on nije bio ni članom ni dušom izbornog odbora , Unione Citta- dina“, mi toga nijesmo ni kazali, Ustvrdili smo, a i danas tvrdimo, da je on bio desna ruka ondašnjim ortacima, a djetinjasta izlika da nije bio u Kotoru za općinskih izbora, nema nika- kove vrijednosti, jer se izborni čin obavlja kroz tri dana, dočim pripravne radnje traju barem po godine. ; Što je s .Jugoslavenskim almanahom*? — Po- znato je da je na jugoslavenskoj izložbi u Beo- gradu bilo zaključeno, da se svake godine izdava Jugoslavenski almanah“, koji bi imao biti, duševno egledalo svih južnih Slavena. Od toga je doba prošlo već nekoliko a od almanaha ni glasa, premda je davno mogao biti gotov. Za- grebački ,Novi Srbobran“ progovorio je tu ne- davno o toj stvari, pa kaže da su tome krivi bugarski književnici, jer da nijesu još poslali svoje radnje. Sad se javlja ljubljanski ,,Sloven- ski Narod“ pa kaže da glavna krivnja pada na beogradske krugove, koji se samo privatno ispri- čavaju sada s Bugarima a sada sa Slovencima, a neće jaino da razjasne, što je u stvari, premda su više puta ma to bili pozvani i privatno i putem novina. Jugoslavenska javnost — kaže »Slov. Nar.“ — ima prava da zahtjeva od mje- rodavnih krugova potanja razjašnjena, kakva je sudbina zadesila , Jugoslav. almanah“, za koji su se bili zainterosovali najširi slojevi inteligen- tnog općinstva. Šesti kongres slavenskih novinara u Volovskom- Opatiji obdržavati će se na 14, 15, i 16 svi- bnja o. g., a program je posvećen u glavnom staleškoj organizaciji. U Volovskom sastavio se je naročiti odbor i to gg. Dr. Ivan Poščič, Vik- ktor Car-Emin i Julije Miran, koji će se pobri- nuti za sve što je potrebito za doček i ukona- čenje gostiju. Prijave za kongres neka se šalju tajniku ,Središnjeg saveza slav. novinara“ g Fr. Hovorki u Pragu, Žitna ul- 21, a pristojba za kongres (15 K.) blagajniku g. Jos. Kuffneru uredniku ,Nar. Listy* u Pragu. Legitimacije izdaje odbor ,Saveza“, pa će samo onima, koji budu imali legitimaciju, odbor u Volovskom doznačiti stan i uručiti liste. Hrvatsko pripomoćno društvo u Beču javlja nam da će na 8 o. m. imati glavnu redovitu skupštinu u prostorijama ,Slavenske besede- I Drachengasse 3, Enqueta o vinu. — Na 29 pr. mj. započela je u vinarskom parlamentarnom odsjeku enque- ta, koja se je imala baviti s proučavanjem no- vogu zakona proti umjetnom vinu. Enqueta je- dnoglasno je zaključila da se zabrani pravljenje svakog umjetnog vina, a dopustila je da se pravi bevanda, ali samo za kučnu potrebu. Ve- činom glasova dopušteno je da se dodaje sla- dora mastu a alkohola vinu, za bolje uzdržava- nje. Dozvoljeno je da posebne vrsti vina mogu nositi ime onoga predjela, gdje se prave. Zakon će biti od velike važnosti za naše vinogradare. Pišu nam iz Janjine. — Zlikovei porobiše starinsku zavjetnu i glasovitu crkvu ,Male Go- spe“ u Sreseru kod Janjine. Pokradeno je sve zlato i srebro. Šteta iznosi preko 2000 kruna. U našem hrv. društvu ,Zvonimir“ u Janjini izabrana je nova uprava. Predsjednik: Dr. V. Mardešić, liječnik, Potpredsjednik; Fran Glavo- vić. Tajnik: Ivan Plehović. Blagajnik: Nikola Šegović. Novom upravom započeo je i nov život u drušvu. Uredio se je krasni tamburaški zbor. Vremenom će i pjevački, a valjda i dile- tantska družina. ,Zvonimir“ ima vrijednih čla- nova, a naši diletanti su se više puta opoštenili. Gosp. lr, Mardešić započeo je niz preda- vanja ,0 kužnim bolestima“. Veoma biranim riječima jasno je mnogobrojnom općinstvu pre- dočio razvitak kužnih bolesti, Želimo, da nasta- | vi svoja korisna predavanja, osobito kada se slušateljstvo odazivlje u velikom broju. Gosp. N. Zvonimir Bjelovučić držao je predavanje o političko-socijalnim prilikama u Banovini i Dal- maciji. Želimo, da naš Zvonimir“ evati i napre- duje, kao i do sada; Gi, N. Zvonimir Bjelovučić svojski se za- uzeo, da osnuje u Janjini hrvatski sokol. Kako je Pelješac u doba narodnih vladara sve do god. 133. spadao oblasti Zahumlju, to će ovo dru- štvo nositi ime; ,Zahumski Sokol“. Bilo sretno! Banovinske sviari. — Magjaronski koji su se do sada služili službenim listom kao svojim srganom namjeravaju utemeljito vlastiti dnevnik. I tako ećmo u samom Zagrrbu, osim dru- gih listova imati ništa manje nego sedam dnevnika. ! Ugarsko-Hrvatsko parobrodarsko društvo javlja nam da će sa 1. travnja o. g. stupiti u krije- post ljetni plovidbeni red, koji je ustanovljen kako slijedi: 1) Brze pruge; ostanu u krijepo- sti četiri brze pruge iz Rijeke do Kotora i o- bratno, sa plovidbenim redom što je nastupio dne 1,0g ov. mjeseca i brza pruga 'Trst-Kotor, sa odlaskom iz Trsta u subotu u 8 sati na ve- čer, dočim povratak ostaje kao do sada. 2.) pru- ga Rijeka-Metković: ostaje kao do sada, jedi- no tom promjenom, da će na povratku pola- ziti parobrod iz Metkovića četvrtkom u 8.30 prije podne mjesto u 9 sati i dosljedno tomu i d u Spljet slijediti će istog dana već u 5 mjesto 5.30 po podne. 3.) Sedmične pru- ge Rijeka-Kotor br, 1 i 2 kao i 4.) pruga Ri- jeka-Brač-Makarska: ostaju i nadalje kao što su sada. 5.) Petnaesterodnevna pruga Rijeka- Dalmacija-Albanija: polazit će parobrod iz Ri- jeke svaku drugu negjelju počam od 1.og trav- njg u 5 sati u jutro ravno do Metkovića, bez pristajati u Zadru i Spljetu; od Metkovića do Oboda i natrag ostaje sadašnji plovidbeni red nepromjenjen, samo što će parobrod na po- vratku pristajati u Spljet uvjetno, dočim u Za- dar neće u opće pristajati. Parobrod će se vra- ćati na Rijeku utorkom u 3 sata po podne. 6.) Pruga Rijeka-Lošinj-Zadar: i na ovoj pruzi o- stati će sadašnji plovidbeni red i nadalje u krieposti, samo što je isključeno pristanje u Merag na povratku. 7.) Pruga Rijeka-Senj-Za- dar: stupiti će u krijepost ljetni plnvidbeni red, jednak onome od prošle godine, sa pristanjem u Vrbniku u ljetno doba, 4 i obugjuje apetit, Rogatački Ši probavu i . juje promijenjivanje ,Tempel-izvor“ ""?8'e pronijenjivani Proljetno liječenje. Prve su proljetne nedjelje obično naj zgodnije vrijeme, da se podrave smetnje u funkcijama tjesnim, koje su nastale načinom življenja kroz zimu. Za tu je svrhu preporučena od liječnika e i GI koliko za samostalno domaće liječenje koliko o- sobito, kako pretečno liječenje za kupelji: arls- bad, Marienbad, Frauzensbad i druga liječilišta. . \ Hunyadi Janos SAXLEHNEROVA NARAVNA GRKA VODA djeluje blago. Izvrsna proti nahladama, pokva- renoj probavi. kongestijama it.d. Gradska kronika. Lične vijesti. — Prošle Nedjelje bili su u našem gradu: Dr. V; Iljadica, Dr. I. Tartaglia, prof. M. Begović, poznati hrv. pjesnik i prof. B. Zekan. Nova: gimnazijalna zgrada u Dubrovniku. — Do- pisnik ,Nar. Lista“ iz Beča doznaje iz dobra izvora da je u ministarstvu nastave odlučeno naprešno graditi novu realku u Splitu i ginina- siju u Dubrovniku. U tu svrhu rekbi da će nas ovih uskrsnih blagdana posjetiti ministar nastave Hartel. Samo da i ovo ,aaprešno“ ne bude jedno od onih običnih. Dr. Tomašić u Dubrovniku. — Osim g. Dr. Šime Mazzure, imali smo ovih dana u Dubrov- niku i g. Dr. Nikolu pl. Tomašića, bivšeg mi- nistra Hrvatske u Khuenovu ministarstvu, o preokretu kojeg sad se toliko piše. Po našoj: mi- sli nema tu nikakva preokreta, nego je to samo nastavak obične igre. Evolucija pl. Tomašića i svega onoga skupa ljudi, što se krste imenom narodne stranke, a u istinu zastupaju samo svoje lične interese, sastoji u tome, što Tomašić sa njegovim pripravlja teren, da, kad bi položaj zahtjevao, Hrvati opet zaigraju ulogu janjičara, E koja ih je i ozloglasila pred cijelom Evropom. Furtimaši se nude furtim. — Već prošlu 'ne- djelju doznali smo da se naša furtimaška druž- ba ponudila talijanašima za općinske izbore. Za nas to nije bilo nikakvo iznenagjenje, jer ih po- znamo i znamo da im nijo ništa sveto nego inršnja, koja ih nadahnjuje i vodi. Tako bi se ponovilo ono, što se već jednom dogodilo u Du- brovniku, pa ne razumijemo, za što bi se čeljad sramila upotrebiti recept, koji su već jednom iskušali, Ipak nijesmo htjeli da prvi iznesemo tu vijest, jer smo znali da buduć su bili odbi- jeni, oni će kriknuti da ih sumnjičimo. Ali je vijest jednako izbila na javnost, i naša. se »Prava" odmah potrudila da jo domontuje, — Za nju je ta vijest čak fantastična i ponosno kliče dubrovački Hrvati ne će s nikim kom- promisa, a najmanje sa šaćicom talijanaša.“ Kako se družba furtimaška osilila! Više i ne vidi Hrvata u Dubrovniku do sebe, i no će da zna za kompromise, Zaboravlja bona da je ona sama kompromis najgrgje vrsti izmegju kapitola, dite Kovačević i jednog židova. Kako će taj kompromis da svrši, nas so ne tiče. Sva- kako ne ćemo pogriješit kad rečemo, da kad zadarski talijanaši ne bi bili imali pameti za družbu, i ponudu prihvatili, ona bi s jednakim patosom bila ustala da taj kompromis u ime