da stojimo skrštenih ruku, jer smo osvjedoče-
ni da nije dobar za narod, tim više, što je
vidljivi vogja tog pokreta nadbiskup Posilović,
Taj čovjek, koji je strepio pred Kuenom, koji
je tome tiraninu na banketima nazdravice dr-
žao slaveći ga i uzvisirajući, taj čovjek sada vodi
klerikalni pokret u zemljama, gdje Hrvati ži-
wi. i; %. Ko ima očiju nek vidi....... a
bože daj, i dobro progleda.

 

Sedmični pregled.

AUSTRO-UGARRSKA. — Zastupnička
kuća bavi se zakonskom osnovom o slobodnoj
prodaji šečerne repe.

Češki sabor sastati će se na 17 svibnja,
pa je ovih dana ministar-presjednik Gauč kon-
ferirao s vogjom Njemaca u Ceskoj Dr. Eppin-
gerom. Poznato je, da njemački zastupnici u
češkom saboru vode opstrukciju, pa bi ministar
Gauč hotio da bude posrednikom mira izmegju
Njemaca i Čeha, da se na meki način oduži
Cesima, što su odustali od opstrukcije u parla-
mentu. Dr. Eppinger izjavio je ministru-pre-
sjedniku, da o toj stvari treba da odluče svi
njemački zastupnici zajedno, te da nije dosta
što su Česi napustili opstrukciju u parlamentu,
već da treba i jamstva za to, da ne će u sa-
boru staviti na dnevni red takovih predmeta,
koji vrijegjaju (?) interese Njemaca u Češkoj.
»Narodni ,Listy“ izjavljuje, da nije moguće u-
zeti u obzir zahtjeve Njemaca, pa bi se moglo
dogoditi da češki zastupnici u Beču opet zapri-
ječe parlamentarno djelovanje.

Mislilo se zadnjih dana, da će ugarska kri-
za biti napokon riješena, ali najnovije vijesti ne
davaju nikakve nade. Upravni odbor koalirane
ljevice nije odobrio ,novu osnovku“, na kojoj
bi se imao ustrojiti koalirani gabinet, pa će se
radi toga kriza oduljiti. U početku je koalirana
opozicija bila spremna na kompromis, po kojem
bi ona izlučila iz programa nove vojne kone-
sije, kad bi vojna uprava odustala od povišenja
kontigenta i daljnjih vojnih tereta. Kruna nije
mogla na to pristati, ali sada rekbi da je sklo-
na obećati, da vojna uprava za dvije godine
neće stavljati nikakvih novih zahtjeva, osim
što bi morala uvrstiti u proračun onu svotu,
koja je već potrošena za nove topove, Košut
pristaje na kompromis pa je u jednom svom
članku u listu ,Budapest“ upućivao opoziciju,
da upotrebi zgodnu priliku i sastavi novu vla-
du, a da napusti lozimku:: sve ili ništa, tim vi-
še što će (u proiivnom slučaju biti parlamenat
raspušten a raspisani novi izbori.

NJEMAČKA. Car Vilim odputovao je iz
Tangera. Njemačka štampa javlja, da je bio o-
duševljeno primljen. Sultan mu je darovao šest
berberskih pastuha, a grad Tanger trideset bi-
kova i pedeset najljepših ovnova. Car je u Tan-
garu držao govor, u kojemu je istaknuo, da
Njemačka ne pozna druge politike. nego samo-
stalnost Maroka i da joj je glavna svrha štititi
slobodu trgovine. Francuska štampa pripisuje
ovim riječima njemačkoga cara veliku znameni-
tost pa zahtijeva od ministra vanjskih posala
Deleassć-a, da ostrani svaki nesporazumak i da
tačno kaže zemlji, kamo vodi njegova politika
u Maroku.

SRBIJA. Ministar-presjednik Pašić pre-
dao je kralju memorandum o stanju pregovora
'glede novog zajma obzirom na pitanje o topo-
vima. Kralj ostaje kod zahtjeva, da se novi to-
povi moraju bezuvjetno pokušati, dočim je mi-
nistarstvo — osim ratnoga ministra Putnika —
proti tomu, pa je zaključilo da će predati ostav-
ku, ako kralj ne odustane od svoje odluke.
Pašić se je izjavio proti tomu, da bi skupština
riješila pitanje o zajmu.

Rusko-Japanski rat,

Koncentriranja Rusa, — Rusi se koncen-
triraju sada u Kirinu. U petak se je na jugu
Harbina bio ljuti boj megju prednijm četama.
Japanci su htjeli navaliti, na armadu generala
Mišćenka, ali su bili odbijeni. General Linevič
javio i" na 31 marća da se položaj na bojištu
zadnjih dana nije ništa promjenio.

Nove ruska oklopnjača. — Kako javlja
» Peter. Razvjet“ namjd:ava ruska vlada kroz na-
stajaćih pet godina sagraditi 10 velikih oklop-
njača, 15 oklopjenih križarica od 9000 ton., a 12
od 1200 ton. Pošto je tehničko društva izjavilo
vladi da se sve te lagje neće moći sagraditi za
5 godina na ruskim škverima, kako što je vla-
da željela, to će še jedan dio oklopnjača gra-
diti u inozemstvu.

Istraga. — Dopisnik berlinskom ,Ta-
geblata* iz Petrograda javlja, da se u višim
, vladinim krugovima pogovara, da će se voditi
stroga istraga, kako je došlo do rata. Da će
biti kompromitovan čitav niz viših činovnika
ali da će se znatno umiriti javno vrijeme, koje
zahijeva potpunu istinu o tajinstvenim diplo-
matskim pregovorima s Japanom prije rata.

Mir? — Jedan član oo poslani-
stva u Berlinu izjavio je nekom novinaru, da
poslaništvo u Berlinu nezna za nikakve prego-
vore o miru, te da se moraju držati pukim baj-
kama sve versije o peto vode Engleške, Fran-
cuske ili Sjedinjenih država. Japan da stoji na
stanovištu, da Rusija mora učiniti prvi korak,
ako ozbiljno misli na mir.

 

Domaće vijesti.

Hrvatske novine o dubrovačkom furtimaštvu. U
presugjivanju zadnjih dogogjaja hrvatske novi-
ne, izuzimljući naravski čista i klerikalna gla-
sila pa i Narodni list“ — koji je i u ovom
pitanju prihvatio se obične taktike prešućivanja
do zgodnog časa, — složne su s nama. .Jedin-
stvo“ nazivlje ovo sve ganutljivom komedijom,
kojoj bi se čovjek nasmijao, kad se nebi tu u-
zelo hrvatstvo i klerikalstvo, sve ujedno a za
mešto treće, što se: tim pokriva, a za to treće
mogu zaista biti oduševljeni i oni popovi, koji
su bili uvjek protivnici hrvatstva. Obzor“ do-
noseći pismo Dr. Pera Čingrije opaža:

Dobro je učinio zaslužan borac dr. P. Čingrija, što
je mirno ali odlučno razpravio čitavo pitanje i zauzeo se
za Crvenu Hrvatsku“. Glas njegov mjerodavan je i za

nas, pa se nadamo, da će ,Crvena Hrvatska“, idući si-
gurnim putem, koji jasno označuje pismo dra Čingrije,

naći još veću podporu od strane hrvatskog čitateljstva.
U sporu izmedju onih, koji ištu. glagolić4 a nemaju kuraže
braniti je, i onih koji poput kotorskoga biskupa otvoreno
pružaju ruku braći Srbima i preko konfesionalnih raz-
lika dižu visoko zastavu jednog Strossmayera, ne može
biti krzmanja, na koju ćemo stranu. Crvenoj Hrvat-
skoj“ želimo najbolji uspjeh, a podpisivačima proglasa
»Prave Crv. Hrv.“. od kojih 'su neki tek sada odkrili
svoje hrvatstvo, preporučamo, da se što prije slože sa
dalmatinskim latinstvom. Onda ćemo bar sasvim jasno
znati, s kim imamo posla!

1 njegov zadarski dopisnik bavi se ovim
dogogjajima, javljajući ujedno da su furtimaši «
pismu upravljenu “na vogju talijanaša u Du-
brovniku Avoscanija zatražili pomoć talijanaša
i ponudili im 12 viječnika. Avoseani je zatra-
žio savjeta od vogje stranke u Zadru, koji mu
odgovoriše da su oni spremni ugovarati sa Hr-
vatima ali preko Dra. Čingrije i Dra Trumbića.

Dopisnik dijeli dubrovačke hrvate u ,čita-
oničare“ koji se kupe oko Dra. Čingrije i ,za-
drugare“ koji se kupe u »Hrvatskoj radničkoj
Zadruzi“. Nije tačno. Članovi su čitaonice i čla-
novi pomagači ,Hrvatske Radničke Zadruge“,
a eto, na žalost, sad u upravi Zadruge prevla-
gjuju furtimaški a elementi i to se je dogodilo
furtim, jer kad se je birala uprava, birala se je,
kako je u ,C. H.“ bilo već javljeno, po progra-
mu, da se u zadrugu ne smije uvagjati stran-
čarstvo.

 »Pokret“ vadeći neke izvadke iz pisma
Dr. Čingrije ovako popraćuje:

Gospoda furtimaši, koji su proizveli raskol u hr-
vatskoj stranci u Dubrovniku, i bacili iz hrvatske štam-
parije ,Crvenu Hrvatsku“, zatajuju svoje furtimaško vje-
roispovijedanje :i razbacuju se kojekavim fazama: demo-
kratski, napredno, socijalno itd., ne bi li komu zamazali
oči. Svakako su dubrovački furtimaši originalni: oni ho-
će da furtim — pod naprednim geslima, — proturaju u

e

Dubrovniku furtimašinu. Za -Dulanes Gaje dolar i ču
stan znak: vidi se, da u gradu slavnih narodnih tradicija
ne može furtimaštvo otvoreno istupiti, nego se skriva
pod gesla, koja su privlačiva po svojem zdravom sadržaju.
A da raskolnici dubrovački — oci »Prave Crvena Hrvat-

ske, — nijesu drugo, nego zgoljni furtimaši, i da je u-
pravo klerikalni pokret razorio slogu hrvatske stranke
u Dubrovniku. to dokazuju ova klašična pisma, što ih
je objelodanila ,Crv. Hrv.“ u svom 12. broju.

Kao potvrdu ovim riječima našega druga
može služiti i zadnji broj , Prave Crvene Hrvat-
ske“, gdje skoro da se naši furtimaši nijesu
proglasili naprednjacima.

Otporuka prof. Ch. Šegviću — Na dokaz da
smjelost prof. Ch. Šegvića nema granica, te
na ustuk njegovog ispravka u »Crvenoj Hrvat-
skoj“ od 23 pr. mj., donosimo prije svoga sli-
jedeće dvije izjave, a bude li htio da sei još
pere, iznijet ćemo ih još desetak.

Nekoliko dana prije svečanosti u Spiču i to posli-

je nego smo oba primili poziv ed općine, reče mi gosp.
prof. Cherubin Šegvić, da on kao predsjednik ,Hrvatskog
Doma“ ne ido nikako na slavu, koja ima čisto zvanični

karakter, a drži da se i ja kao predsjednik ,Slavjanske
čitaonice“ neću takogjer odazvati ; da znade iz pozitivnog
izvora kako je Vlada darovala obilatu svotu novaca da
slavlje bude što ljepše.
Dobrota, 2? Ožujka 1905,
Prof. Pavo Radimiri.
Kao član uprave ,Kotorske glazbe, pošao sam i u

gosp. frof, Ch. Segvića, da bi dao svoj obol za otpremu
glazbe na slavlje u Spič, ali mi on odvrati: ,Ja kao
Hrvat ne davam ni novčića, kao predsjednik ,Hrvatskog
doma“ nemogu odlučivati bez sudrugova u upravi ali ću
nastojati, da se društveni novac ne troši u tu svrhu“. Što
kaže pak da nije znao ko šalje glazbu, to pronicavome
prof. Šegoviću nije trebalo tek tumačiti, kad su prvi ili
između prvih u imenici prinosnika bili ir. savjetnici
Škarić i Dr. Mahkovee. Ovo na ustuk tobožnjem ispravku

prof. Ch. Šegvića u Crvenoj Hrvatskoj“ od 29. tek.
Kotor, 28% Marta 1905,
Marko Kurial.

A poštovani Šegvić, koji je onako govorio
prije spičanskoga slavja, pa glavom pohitao u
Spič da drži patriotski“ govor, ne žaca se da
u javnoj skupštini ističe, kako se na smrtnoj
postelji Ante Starčevića zakleo da će, gdje god
bio, braniti i raditi za hrvatsvo,

Što se tiče prigovora da nije nazvao Ška-
ljare marvom, pozivljemo se na cijelu skupšti-
nu, te ponovno tvrdimo, da je on dobacio ška-
ljarskom župniku don Marku Vučkoviću riječi;
Kaži ti to svojoj marvi*! Ako pak nije ciljao
na Škaljare, da čujemo na koga je.

Napokon na primjetbu, da on nije bio ni
članom ni dušom izbornog odbora , Unione Citta-
dina“, mi toga nijesmo ni kazali, Ustvrdili smo,

 

a i danas tvrdimo, da je on bio desna ruka
ondašnjim ortacima, a djetinjasta izlika da nije
bio u Kotoru za općinskih izbora, nema nika-
kove vrijednosti, jer se izborni čin obavlja kroz
tri dana, dočim pripravne radnje traju barem
po godine. ;

Što je s .Jugoslavenskim almanahom*? — Po-
znato je da je na jugoslavenskoj izložbi u Beo-
gradu bilo zaključeno, da se svake godine izdava

Jugoslavenski almanah“, koji bi imao biti,

duševno egledalo svih južnih Slavena. Od toga
je doba prošlo već nekoliko a od almanaha ni
glasa, premda je davno mogao biti gotov. Za-
grebački ,Novi Srbobran“ progovorio je tu ne-
davno o toj stvari, pa kaže da su tome krivi
bugarski književnici, jer da nijesu još poslali
svoje radnje. Sad se javlja ljubljanski ,,Sloven-
ski Narod“ pa kaže da glavna krivnja pada na
beogradske krugove, koji se samo privatno ispri-
čavaju sada s Bugarima a sada sa Slovencima,
a neće jaino da razjasne, što je u stvari, premda
su više puta ma to bili pozvani i privatno i
putem novina. Jugoslavenska javnost — kaže
»Slov. Nar.“ — ima prava da zahtjeva od mje-
rodavnih krugova potanja razjašnjena, kakva
je sudbina zadesila , Jugoslav. almanah“, za koji
su se bili zainterosovali najširi slojevi inteligen-
tnog općinstva.

Šesti kongres slavenskih novinara u Volovskom-
Opatiji obdržavati će se na 14, 15, i 16 svi-
bnja o. g., a program je posvećen u glavnom
staleškoj organizaciji. U Volovskom sastavio se
je naročiti odbor i to gg. Dr. Ivan Poščič, Vik-
ktor Car-Emin i Julije Miran, koji će se pobri-
nuti za sve što je potrebito za doček i ukona-
čenje gostiju. Prijave za kongres neka se šalju
tajniku ,Središnjeg saveza slav. novinara“ g
Fr. Hovorki u Pragu, Žitna ul- 21, a pristojba
za kongres (15 K.) blagajniku g. Jos. Kuffneru
uredniku ,Nar. Listy* u Pragu. Legitimacije
izdaje odbor ,Saveza“, pa će samo onima, koji
budu imali legitimaciju, odbor u Volovskom
doznačiti stan i uručiti liste.

Hrvatsko pripomoćno društvo u Beču javlja
nam da će na 8 o. m. imati glavnu redovitu
skupštinu u prostorijama ,Slavenske besede-
I Drachengasse 3,

Enqueta o vinu. — Na 29 pr. mj. započela
je u vinarskom parlamentarnom odsjeku enque-
ta, koja se je imala baviti s proučavanjem no-
vogu zakona proti umjetnom vinu. Enqueta je-
dnoglasno je zaključila da se zabrani pravljenje
svakog umjetnog vina, a dopustila je da se
pravi bevanda, ali samo za kučnu potrebu. Ve-
činom glasova dopušteno je da se dodaje sla-
dora mastu a alkohola vinu, za bolje uzdržava-
nje. Dozvoljeno je da posebne vrsti vina mogu
nositi ime onoga predjela, gdje se prave. Zakon
će biti od velike važnosti za naše vinogradare.

Pišu nam iz Janjine. —  Zlikovei porobiše
starinsku zavjetnu i glasovitu crkvu ,Male Go-
spe“ u Sreseru kod Janjine. Pokradeno je sve
zlato i srebro. Šteta iznosi preko 2000 kruna.

U našem hrv. društvu ,Zvonimir“ u Janjini
izabrana je nova uprava. Predsjednik: Dr. V.
Mardešić, liječnik, Potpredsjednik; Fran Glavo-
vić. Tajnik: Ivan Plehović. Blagajnik: Nikola
Šegović.

Novom upravom započeo je i nov život u
drušvu. Uredio se je krasni tamburaški zbor.
Vremenom će i pjevački, a valjda i dile-
tantska družina. ,Zvonimir“ ima vrijednih čla-
nova, a naši diletanti su se više puta opoštenili.

Gosp. lr, Mardešić započeo je niz preda-
vanja ,0 kužnim bolestima“. Veoma biranim
riječima jasno je mnogobrojnom općinstvu pre-

dočio razvitak kužnih bolesti, Želimo, da nasta- |

vi svoja korisna predavanja, osobito kada se
slušateljstvo odazivlje u velikom broju. Gosp.
N. Zvonimir Bjelovučić držao je predavanje o
političko-socijalnim prilikama u Banovini i Dal-
maciji.

Želimo, da naš Zvonimir“ evati i napre-
duje, kao i do sada;

Gi, N. Zvonimir Bjelovučić svojski se za-
uzeo, da osnuje u Janjini hrvatski sokol. Kako
je Pelješac u doba narodnih vladara sve do god.
133. spadao oblasti Zahumlju, to će ovo dru-
štvo nositi ime; ,Zahumski Sokol“.

Bilo sretno!

Banovinske sviari. — Magjaronski koji su
se do sada služili službenim listom kao svojim
srganom namjeravaju utemeljito vlastiti dnevnik.

I tako ećmo u samom Zagrrbu, osim dru-
gih listova imati ništa manje nego sedam
dnevnika. !

Ugarsko-Hrvatsko parobrodarsko društvo javlja
nam da će sa 1. travnja o. g. stupiti u krije-
post ljetni plovidbeni red, koji je ustanovljen
kako slijedi: 1) Brze pruge; ostanu u krijepo-
sti četiri brze pruge iz Rijeke do Kotora i o-
bratno, sa plovidbenim redom što je nastupio
dne 1,0g ov. mjeseca i brza pruga 'Trst-Kotor,
sa odlaskom iz Trsta u subotu u 8 sati na ve-
čer, dočim povratak ostaje kao do sada. 2.) pru-

 

ga Rijeka-Metković: ostaje kao do sada, jedi-
no tom promjenom, da će na povratku pola-
ziti parobrod iz Metkovića četvrtkom u 8.30
prije podne mjesto u 9 sati i dosljedno tomu i
d u Spljet slijediti će istog dana već u
5 mjesto 5.30 po podne. 3.) Sedmične pru-
ge Rijeka-Kotor br, 1 i 2 kao i 4.) pruga Ri-
jeka-Brač-Makarska: ostaju i nadalje kao što
su sada. 5.) Petnaesterodnevna pruga Rijeka-
Dalmacija-Albanija: polazit će parobrod iz Ri-
jeke svaku drugu negjelju počam od 1.og trav-
njg u 5 sati u jutro ravno do Metkovića, bez
pristajati u Zadru i Spljetu; od Metkovića do
Oboda i natrag ostaje sadašnji plovidbeni red
nepromjenjen, samo što će parobrod na po-
vratku pristajati u Spljet uvjetno, dočim u Za-
dar neće u opće pristajati. Parobrod će se vra-
ćati na Rijeku utorkom u 3 sata po podne. 6.)
Pruga Rijeka-Lošinj-Zadar: i na ovoj pruzi o-
stati će sadašnji plovidbeni red i nadalje u
krieposti, samo što je isključeno pristanje u
Merag na povratku. 7.) Pruga Rijeka-Senj-Za-
dar: stupiti će u krijepost ljetni plnvidbeni red,
jednak onome od prošle godine, sa pristanjem
u Vrbniku u ljetno doba,

 

4 i obugjuje apetit,
Rogatački Ši probavu i
. juje promijenjivanje
,Tempel-izvor“  ""?8'e pronijenjivani

 

Proljetno liječenje.

Prve su proljetne nedjelje obično naj zgodnije
vrijeme, da se podrave smetnje u funkcijama
tjesnim, koje su nastale načinom življenja kroz
zimu. Za tu je svrhu preporučena od liječnika

e i
GI

koliko za samostalno domaće liječenje koliko o-
sobito, kako pretečno liječenje za kupelji:

   

arls-
bad, Marienbad, Frauzensbad i druga liječilišta.

 

. \
Hunyadi Janos
SAXLEHNEROVA NARAVNA GRKA VODA

djeluje blago. Izvrsna proti nahladama, pokva-
renoj probavi. kongestijama it.d.

Gradska kronika.

Lične vijesti. — Prošle Nedjelje bili su u
našem gradu: Dr. V; Iljadica, Dr. I. Tartaglia,
prof. M. Begović, poznati hrv. pjesnik i prof.
B. Zekan.

Nova: gimnazijalna zgrada u Dubrovniku. — Do-
pisnik ,Nar. Lista“ iz Beča doznaje iz dobra
izvora da je u ministarstvu nastave odlučeno
naprešno graditi novu realku u Splitu i ginina-
siju u Dubrovniku. U tu svrhu rekbi da će
nas ovih uskrsnih blagdana posjetiti ministar
nastave Hartel.

Samo da i ovo ,aaprešno“ ne bude jedno
od onih običnih.

Dr. Tomašić u Dubrovniku. — Osim g. Dr.
Šime Mazzure, imali smo ovih dana u Dubrov-
niku i g. Dr. Nikolu pl. Tomašića, bivšeg mi-
nistra Hrvatske u Khuenovu ministarstvu, o

 

preokretu kojeg sad se toliko piše. Po našoj: mi-

sli nema tu nikakva preokreta, nego je to samo
nastavak obične igre. Evolucija pl. Tomašića i
svega onoga skupa ljudi, što se krste imenom
narodne stranke, a u istinu zastupaju samo svoje
lične interese, sastoji u tome, što Tomašić sa
njegovim pripravlja teren, da, kad bi položaj

zahtjevao, Hrvati opet zaigraju ulogu janjičara, E

koja ih je i ozloglasila pred cijelom Evropom.

Furtimaši se nude furtim. — Već prošlu 'ne-
djelju doznali smo da se naša furtimaška druž-
ba ponudila talijanašima za općinske izbore. Za
nas to nije bilo nikakvo iznenagjenje, jer ih po-
znamo i znamo da im nijo ništa sveto nego
inršnja, koja ih nadahnjuje i vodi. Tako bi se
ponovilo ono, što se već jednom dogodilo u Du-
brovniku, pa ne razumijemo, za što bi se čeljad
sramila upotrebiti recept, koji su već jednom
iskušali, Ipak nijesmo htjeli da prvi iznesemo
tu vijest, jer smo znali da buduć su bili odbi-
jeni, oni će kriknuti da ih sumnjičimo. Ali je
vijest jednako izbila na javnost, i naša. se
»Prava" odmah potrudila da jo domontuje, —
Za nju je ta vijest čak fantastična i ponosno
kliče dubrovački Hrvati ne će s nikim kom-
promisa, a najmanje sa šaćicom talijanaša.“

Kako se družba furtimaška osilila! Više i
ne vidi Hrvata u Dubrovniku do sebe, i no će
da zna za kompromise, Zaboravlja bona da je
ona sama kompromis najgrgje vrsti izmegju
kapitola, dite Kovačević i jednog židova. Kako
će taj kompromis da svrši, nas so ne tiče. Sva-
kako ne ćemo pogriješit kad rečemo, da kad
zadarski talijanaši ne bi bili imali pameti za
družbu, i ponudu prihvatili, ona bi s jednakim
patosom bila ustala da taj kompromis u ime