stva. Ali kad i ne bi to bile pojave ,klerikal-
stva“, ističemo, kako je dosta biti klerikalac
t. j. da z& svećenstvo tražiš u narodu neki po-
vlasan položaj, da stranke, koje takove povla-
sti ne mogu nikome priznavati postanu antikle-
rikalne. A da se to o liberalnim elementima ne
može kazati, dokazi su baš one uspomene iz
nedavne prošlosti, koje dozivlje u pamet D. V.
M. Trvenja je izmegju svećenstva i svjetovnja-
štva i prije bilo, ali do prijeloma nije došlo, jer
klerikalstva nije bilo.

D. V. M. htio bi razlikovati svećenika od
svećenika. On sam ne odobrava u svemu kle-
rikalni pokret, ali kad je tako, zašto na nas

koreći nas onim, što nijesmo, a ne nala-
zi oštre riječi, da javno žigoše one svećenike,
koji su na nas podigli kuku i motiku, te nas
hoće da začepe u pakao, svakako prije vreme-
na? On, kad ne može da poreče, kako je skoro
cijelo više svećenstvo ustalo složno proti ,no-
vom kursu“, poriče da su bili tu prsti ,trećih“,
a zaboravlja, da se nadbiskup Štadler ne smije
ni maknuti iz Sarajeva ,bez dozvole“ od stra-
ha pred zemaljskom bankom, a kamo li ići u
korteše za katoličku stranku prava, kad to
njima ne bi bilo milo. On ne će da zna za
obzire nadbiskupa Posilovića prama onim gore,
on ne vidi još mnogo stvari, koje druge oči
vide, a vidjele bi i njegove, kad ne bi bio —
svećenik.

Mi mu ne zamjeramo, jer znamo, da po-
šteno misli, i što piše, piše iz osvjedočenja. Na
njega sigurno nijesu treći utjecali, on ovaj raz-
dor žali, ali mu to ne daje pravo, da nas obje-
gjuje, da smo mi jedva dočekali pogrješke sve-
ćenstva, te da mi razdor tražimo. To mu ne
daje pravo, da nas slika kao neprijatelje kato-
ličke vjere, te tako ucka na nas ljude, koji ne
razumiju. Ako mi hoćemo da interese narodne
lučimo od interesa Rima, to neka nam niko ne
zamjera, jer smo od vijekova bili lopta, kojom
se je naporedo igrao, ko je htio, pa nam se je

- mapokon dodijalo.

ar.
Sedmični pregled.

AUSTRO-UGARSKA. -—  Ministar-pre-
sjednik barun Gauć obolio je, pa je privremeno
presjednišivo u ministarskom vijeću povjereno
grofu Bylandt-Rheidtu, koji je veliki prijatelj
Gaućov. 1)o sada bi ministra-presjednika zamje-
nivao sijetat i ministar po činu, što je sada
Dr. Wittek, ali ovaj rekbi da nije persona grata.
Barometar ugarske krize uvjek je na isto-
“%wnvi U saboru je Košut predložio, da se ukine
z. zakon Daniol, koji je prošlog novembra
dio primljen večinom glasova i da se odabere
odbor, koji će sastaviti adresu na kralja, u ko-
joj bi biie označene sve želje i zahtjevi magjar-
skog naroda. Liberalna stranka izjavila je, da
neće sudjelovati u raspravi o ukinuću zakona
Daniel, a što se tiće adrese, da će glasovati
proti njol: ,

, Wien. Allg. Zeitg-u“ javljaju iz Budim-

o da se spremaju novi pokusi za riješenje

rize. Grof Andrassy, Szell i Wekerle pregova-
raju sa strankama, pa ima nade da će se ipak
nešto postići, tim više što se u ovo zadnje do-
ba opaža u zastupničkoj kući nekakvo življe
općenje izmegju članova kiborals stranke i opo-
zicije. U najgorem slučaju bit će parlemenat
raspušten, a raspisani novi izbori, kod kojih bi
se lasno mogla dogoditi — kako opaža ,Bud.
Hirlap“ — potpuna katastrofa liberalne stranke.

FRANCUSKA. — Veliki dio štampe za-
uzimlje odlučno stanovište proti politici mini-
stra Delcassć u pitanju Maroka. Vlasti su na
strani Francuske, dapače govori se, da su A-
merika, Španjolska i Italija, poželjele Francuskoj
najbolji uspjeh u ovom pitanju. Njemačka vla-
da, koja bi u ovom pitanju željela izbjegnuti
svaki eventualni sukub, potaknula je ideju o
mogjunarodnoj konferenciji, koja bi se bavila
ovim pitanjem.

SRBIJA. — ,Jugosl. Koresp.“ javlja, da
su izglagjene svo diferencije, koje su bile na-
stale izmegju kralja i vlade radi pitanja o zaj-
mu i nabavi novih topova. Topovi će se kupiti
u Francuskoj a neće se kušati, kako što je
kralj u početku želio.

Rusko-japanski rat.

Brodovlje Roždestvenskoga. 1z Singapore
javljaju da je brodovlje Roždestvonskoga već u
vodama i da plovi prama sjevero-
istoku. Sama j štampa divi se toli-
koj opreznosti ruskog admirala, kojemu je pošlo
za rukom prevaliti preko 2000 milja, a da ga
niko ne opazi, premda indijskim oceanom pro-
lazi svaki dan na stotine raznih trgovačkih
brodova. Rožđestvenski ide, sproman na boj, u
susret eskadri admirala Toga, pa bi od časa do
časa moglo doći do sukoba izmegju floti,

Boj kod Tšinsiatuna trajao je — kako
avlja general Linević caru — punih 12 sati.
eprijatelj je pretrpio znatne gubitke. Na stra-

ni Rusa poginuo je kapetan knez Masalskij

i 4 kozaka.
Brzojavi.
10 Aprila.
TOKIO. — Jedan bataljon ruske pješadije
i šest satnija konjice zauzeše Puluču, ali b
opet suzbijeni. Sutradan ponoviše 24

satnije s više topova, ali moradoše i po dru
pot AVA. Glavni dio napadači ita g
na

, Od JI k
ca, a od Rusi je 60 ubijenijeh MREER

12 Aprila.
DŽIBUTI. — 'Treća baltička eskadra bila
je ugledana kod otoka Sokotre.

 

MANILA. — Engleski parobrod ,Empire“
koji je došao iz Australije javlja, da je vidio
velike japanske krstarice u tijesnu Basilan, iz-
megju Mindanea i Bornea.

AMSTERDAM. — ,Handelsblatt“ priop-
ćuje brzojav svoga dopisnika iz Batavije, da je
boj započeo kod ostrvi Ananbas. Potanjih vi-
jesti još nema;s& holandijskih ratnih brodova
nalaze se na bojištu. :

 

Domaće vijesti.

Namjesničko pitanje. ,Narodna Obrana“ do-
nijela je vijest, koja se je već i prije kroz no-
vine javljala, da će general Varešanin postati
naskoro namjesnikom Dalmacije. On da je spra-
van primiti mjesto, ali samo pod uvjetom da
mu se dađe obilnih novčanih sredstava, kojim
bi ekonojuski podigao ovu zapuštčnu zemlju.

Dalmatinski zastupnici na carevinskom vi-
jeću, na temelju dobrih informacija, dementiraju
vijest Narodne Obrane“ i javljaju da će na-
mjesnikom dalmatinskim postati civilna osoba.

Hrvatski dnevnik u Sarajevu. Javljalo se je ovo
zadnje vrijeme po novinama, da će i u Sara-
jevu osvanuti novi dnevnik, koji bi tobože imao

iti bez ikakvog strančarskog i konfesionalnog
obilježja. Sad se pak doznaje, da će novi dnevnik
biti privatni podhvat vrhbosanskog kaptola a ni-
posto glas i odjek potreba i želja bosanskih Hr-
vata, kako što se je .furtimaški“ htjelo prika-
zati. Stadler rekbi da nije zadovoljan s onim,
što je do sada štotovao Hrvatstvu u Bosni sa
svojom katoličkom propagandom, nego mu se
prohtio evo i dnevnik, da sruši i ono malo slo-
ge, koja je do sada vladala megju Hrvatima
katoličke i muhamedanske vjere. — Pa da ne
preporagjaju.

Šibenik — ratna luka. Opet se pronose gla-
sovi o utvrgjenju ove naše luke. Kako novine
javljaju, na 15 o. mj. imalo bi stići u Šibenik
pnsebno povjerenstvo od 18 časnika ratno mor-
narice, koje ima da učini nacrt za ratnu luku.
Radnje bi trajale tri godine.

Pitanje talijanskog sveučilišta. Ministar za bo-
goštovlje i nastavu naredio je da se na talijan-
skoj pravnoj fakultati u Insbruku ni u idućem
ljetnom semestru ne drže nikakva predavanja.

jaci, koji su na toj fakultati, upisani moraju
se upisati na kakvu drugu juridičnu fakultat u
monarhiji, ako hoće da im se broji. semestar.
Teoretične državne ispite i rigoroze mogu djaci
polagati na gradačkom sveučilištu isto na ta-
ijanskom jeziku.

Raspuštena općina. Namjesništvo je dogovor-
no sa zemaljskim Odborom raspustilo općinsko
zastupstvo u Lastovu, a otislo upravu općin-
skom liječniku Dr. Šantiću.

Dokle dopire klerikalizam. Kako javljaju iz
Ljubljane biskup Jeglić dao je po svim crkva-
ma držati propovijedi, u kojima zabranjuje pod
prijetnjom kazne čitanje liberalnih novina i

njige, te da se čitaocima neće dati odriješenje
od grijeha ni u slučaju da umiru, ako grešnici
no izjave svečano pred rodbinom, da žale, što
su čitali liberalne knjige ili listove. — Služi li
ovomu komenata? :

Vinarska zadružna konoba u Janjini, Zauzima-
njem (g. N. Zvonimira Bjelovučića ustrojit će
so u Janjini vinarska zadružna konoba. Ovih
duna držao je g. Bjelovučić o tomu zanimivo
predavanje, pa je mnogobrojne slušatelje upo-
zorio na korist, koju bi narod od ovih konoba
imao, osobiti kod današnje utakmice Njegove
riječi rekbi da su pale na plodno tlo.

Pišu nam iz Stona na 9 travnja 1905. Da
nebi naši stari istomišljenici pomislili, da smo
mi Stonjani postali pristaše novo skovane Au-
strijsko-klerikalno stranke u Dubrovniku, zato
što u broju 3 njezinog lista ,Prava Crvena Hr-
vatska“ nekakav izmišljeni delija iz Stona, koji
u Stonu ne obstoji, sa početnim slovima G. T.,
veseli se, mješte tugovati, uskrsnuću te njegove
stranke, Ms ljude, koji stoje uz bok sta-
rog diva D.ra Pera Čingrije ,krvopijom hrvat-
skoga naroda“, red mi je izjaviti, da su svi
Stonjani uz pravac one neodvisne hrvatske stran-
ke, koji zagovara' ,Crvena Hrvatska“, te da
su, koliko Hrvatska Čitaonica, toliko i svi ostali
— izuzam četvorice D.m Antinih prijatelji —
povratili poslat im list ,Prava Crvena Hrvatska“,

Stonjanin.

 

Svila za nevjeste

od 85 novč. do for. 11:35 metar, u svim bojama.
Šalje se u kuću franko i već plačenom carinom.
Bogati uzornik odmah. Tvornica svile Henneberg.
Zilrich, 23.

Teške probave
katari u drobu, dispepsije, neješe, ljučavice itd.,
kao i katari disaćih organa, nerazlučivanja su-
za, kašlji, promuklosti su one bolesti, za koje
se potrebljava

alkalična kislina

osobitim uspjehom po izjavama liječničkih sve
znadara.

Ljučavina, nadutost, uzrignjivanje,
glavobolja, ja- po djeluinosti želudea | dro-
ko Iopanje sr. M
ca, besanica i 7 04hogatsčkka "Tempel lr
prekidno blju- pora, ARNE
vanje je piti paijedično. ;

 

Gradska kronika.

Lične vijesti. — Ovih dana boravi u našem
gradu g. A. Egersdorfer, narodni zastupnik i
profesor na zagrebačkom sveučilištu. Otsio je u
»Hotel Petka“ u Gružu.

Općinski izbori u Dubrovniku. — Kako dozna-
jemo iz dobra izvora, općinski izbori u našem
gradu obaviti će se mjeseca avgusta o. g. i to
treće tijelo birati će na 21 i 22, drugo na 28,a
prvo na 24 avgusta.

+ Mato Buconić. — Iz Zagreba stiže nam
tužna vijest, da je u Nedjelju nakon kratkog
bolovanja preminuo u cvijetu mladosti pravnik
Mato Buconić. Vijest o njegovoj preranoj smrti
teško se je dojmila svih koji, su ga poznavali,
a osobito njegovih drugova, koji su ga radi is-
krenosti, plemenitosti i vesele čudi veoma voljeli.

Bila mu laka zemlja, a ožalošćenoj majci,
koja je sa svojim jedincem položila u grob i
zadnju svoju utjehu, izrazujemo naše saučešće.

Članovi kluba hrvatskih akademičara iz
Dalmacije izdali su za pokojnikom slijeću os-
mrtnicu:

,U dvadeset i prvoj godini života svoga
— u naponu svoje mladenačke dobi izdahnuo
je dobri i plemeniti .

MATO BUCONIC
slušatelj prava na kr. sveučilištu Franje Josipa I.
u Zagrebu.

Slomljeni s boli nad mrtvim njegovim tie-
lom javljamo svim njegovim prijateljima, da će
mrtvi ostanci milog pokojnika biti prenešeni na
Mirogoj dne ll. travnja t. g. u 4 sata poslije
podne iz bolnice milosrdne braće.

Svečane zadušnice čitat će se dne 13. o.
mj. u 9 sati prije podne u župnoj crkvi sv.
Marka.

Zagreb, 10. travnja 1902.

Imenovanje. — Naš sugragjanin gosp. An-
dro Mitrović, urednik ,Glazbenog Vijesnika“
bio je ovih dana imenovan kapelnikom vojni-
čke glazbo 16 regimente u Zagrebu. Čestitamo.

Zove se dementi. — ,Prava Crv. Hrv.“ do-
nosi na prvom mjestu nešto, što bi imalo biti
dementi vijesti, da su naši furtimaši zatražili
za općinske izbore pomoć autonomaša. G. Ivo
Avoseani ovlastio ih je, da slobodno u njegovo
ime izjave, da niko od njihove stranke nije
s njime 0 tomu ništa govorio.

Riječi ,niko od njihove stranke“ jako su
elastične. To naime ne isključuje, da je meko
govorio, pa bi trebalo, da g. Avoscani razjasni,
je li ko uopće govorio (njemu ili komu drugo-
mu) ili nije, a ako mu je ko govorio, trebalo
bi da iznese ime, da se gragjanstvo samo uvje-
ri, da ne pripada ,njihovoj“ stranci. Ovo je
posljednje potrebito, jer ko čita ,Pravu“ vidi,
da megju ljude, koji se oko nje kupe, ima svak
pristupa : i čisti i klerikalci, i ljudi ,nad stran-
kama“. Sve su te tri stranke ,njihova stranka“,
pa valja razjasniti, koju stranku misli dementi.

Novi načelnik imat će tu sreću, da ne će bit
namjestio na općinu činovnike, da proti njego-
voj upravi pišu i rovare. Nije dakle čudo, da
sebi naručuje hvalospjeve »osoba, kojoj je stalo
do napretka, koristi i poljepšanja našeg grada,
koja je najviše na općini neumorno radila, i
koja se zahvalila na toj časti radi nepravednih
podmećanja, i tu osobu sada klika napada, po-
što nije hjela, da puha u isti rog, kod i oni, i
s toga sada nema ko da radi, ni da se za ista
brine..... «

Zašto ,Prava“ nije imenovala tu osobu
tako znamenitu ? Ili nije imala smionstva pred
vanjskim svijetom ? Mi ćemo joj pomoći. To je
čudo glavom: Salamun Mandolfo.

Treći državni ispit. —  Pravnici g. Antun
Gjivanović i g. Josip Tolentino položili su ovih
dana na gradačkom sveučilištu treći državni i-
spit sa dobrim uspjehom. — Čestitamo!

Rijeka Ljekovito Kupalište. — Zavod, što na-
javlja današnji oglas u našem listu, prvo je ku-
palište u Dalmaciji takove vrsti. Zgragjeno je
u Mokošici, u Rijeci Dubrovačkoj, na mjestu
zvanom Smirdećevo, jer je voda, koja ondje! iz-
vire, zaudarala sumporom. Njezina je ljekovitost
odavna poznata u narodu dubrovačke okolice,
no jer se niko ne bješe oko toga zauzeo, Smr-
dećevo bješe ostalo prosta baruština, izvan Du-
brovnika nepoznata. Sad je to mjesto palo u
vješte i kompetentne ruke, koje su u nj uložile
znamenitu glavnicu, podigle lijepu zgradu i u-
desile zavod prema zahtjevima higijene i naj-
modernijeg kupališta. Očito je, da će odatle
crpsti koristi ne samo naši bolesni zemljaci —
koji sada ne će trebati da so idu liječiti u tu-
gji svijet za skupi novac — već uopće i sama
Rijeka, pošto će takav zavod nuždno doprinije-
ti njezinom blagostanju.

Ratno e, — U Subotu usidrilo se.je
gruškoj luci nekoliko torpedinijera i krstarica
našo rdtne mornarice, Iz Gružu proslijedili su
put Tivta.

Hrvatski Sokol*. Po pripravama, koje je
odbor poduzeo, izgleda da će prva akademija
ovog društva ispasti veoma sjajno. Do sada je
prispjelo nekoliko krasnih datova, pa se po-

 

početku vidi, da će ih biti u izobilju. Darove
prima društveni tajnik brat A, Sez i to u svom
dućanu u Rozarju.

Braći se javlja da će se nastajuće sedmice
izvagjati ručne vježbe u kazalištu uz glazbu.

Nagjeno. — Našao se je jedan zlatni orečin,
jedan kralješ sa srebrnim križem i jedna kesa
sa ubručićem i nešto navaca. Kof& izgubio ne-
ka se prijavi na općinu.

Vatra. — Dne 6 o. mj. oko 4 ure u jutro
opaze red. straže jak dim de prodire kroz pro-
zor jednog magazina ispod ureda e. k. poreznog
nadzorništva. Redari provale omah vrata i
pomoću prisutnijeh pogaze vatru. Zapalio se
bio jedan sanduk, jedna vreća i prihitio je oganj
i neke drvene police. Šteta je sasvim mala.

— Dne 8 o. mj. oko 5 ura u jutro bilo
se zapalilo nešto sijena i slame u štali kočijaša
Ilije Kneževića na pločama, što je bilo odmah
pogašeno bez ikakove štete. .

Zaplijene. — Ovih dana bilo je zaplijenjeno
nešto kruha pekaru Ivanu Mraku, jer je bilo sla-
bo pečeno, a prekojučer bila je zaplijenjena je-
dna vreća suhijeh skurina Jakobu Bliuisti, jer
su bili poštećeni. 3

Nesreća. — Kočijaša Camila Bijedić udario
je u ponedjelnik po podne u grackim vra-
tima od Pila timun od njegovijeh kola tako
silno, da je teško ozlegjen panuo na zemlju,
odkle je po redarstvu bio odmah prenešen
u bonicu.

Iz Župe. — Kako da živimo? Groznica nas
hara i uništuje našu fizičnu snagu, sve naše
imanje. Ljetina izdaje već od nazad 10 godina,
porezi indirektni i direktni se povećaju; na sve
strane treba plaćati pa imao ili ne. Ova godina
nakon duge i strašne zime, mislili smo da će
biti plodna i dobra; ali dne 8 i 9 t. m. bilo je
leda na više mjesta, koji je dosta naškodio.
Tvrdo je došlo vrijeme za nesretna težaka. Rad
mu je neharan a tereti veliki. Uz ovo kada vidi
da za njega nema zakona ili bolje da imade
ljudi nad zakonom, ne može nego proklinjat svoj
stališ. Za sve treba novaca pa i za istu pra-
vicu, koja se ne prodaje, ali za dobiti je treba
imati sredstava, pa kada siromah težak ne izo-
bražen ne imade ovih, kako da je postigne?

Već od g. 1902 obrtna oblast oglušuje se
na naše tužbe, premda auktor poznatih jama,
izvor erne groznice, nije imao zakonite dozvole
za tjerati obrt s kopanjem zemlje. Ne samo već
ta ista vlast troši državne novce u one jame,
iskopane povredom zakona, pak ni to nije dosta
za obustaviti onaj obrt, premda znade da one
jame, što se napravljaju, imati će kobnih poslje-
dica.

Kako će svršiti ovo naše životno pitanje
neznamo, ali ne nadamo se dobru jer vlada
za opravdat sebe, možda će tražiti. opet kakav.
izlaz na našu štetu, tako se tumači njezino
postupanje. Nazad ne vele dana, njezin liječnik
tražio je po čatrnjam nema li komaraca, ali
maldane platio je životom ovu ludoriju.

Taki je naš izniman položaj, da u vladinoj
ruci danas stoji da opstojimo ili ne; da boluje-
mo ili ne; pa idemo da vidimo napokon što će
uraditi. upljani.

Pohvalno. — Gospodin Pavo Mitrović po-
klonio je fondu hrvatskog pjevačkog društva
Gundulić“ 30 K, na čemu mu uprava najsrdač-
nije zahvaljuje.

Dubrovački parobrodi. — .,Beatrice“ u Ma-
rianopoli krea žito za Inglešku. —  ,Presj.
Becher“ iskrcava rudu u Middlesbrough. —
.Bosanka“ na 11 t. mj. prošo Dordanelli za
Kerteh, prazan. — ,Dubac* na 24 p. mj. prošo
iz Ne: portnew za Cette, krcat raznog tereta.
,Gradae“ na 24 p. mj. odputovo iz Newpor-
tonyus za sredozemno i jadransko more. —
,Napried“ u Taganroga krca žito za Englešku.
.Prazattus“ u Taganrog krea za Englešku. —
,Gundulić“ na putu iz Seriphos-a za Glasgow
krcat rudom. — ,Balkan“ iskrcava razni teret
u Mlecima.

 

,Gospogjica inteligentna Hrvatica
traži mjesto odgojiteljice ill društvo
kojoj gospogji ili gospogjici“.

 

Književnost.
Dr. F. D. Marušić: ,Liečnikovi zapisci“.

Krivo smo ti učinili seljače naš tužni.
Mnogo smo te zapuštili, mnogo smo ti dužni
J. Hrantlocić,

Narodna nevolja, glad, bieda, zapuštenost,
sve ono što naš narod moralno i ekonomično
slabi, u jednu rieč, cio narodni život našao je
odjeka u književnom radu mlagje literarne ge-
neracije. Više realizma, više zbiljnosti unieše u
našu knjigu tako, da je ona počela bivati ogle-
dalo narodne duše, njegovog stanja. Bertić sli-
ka nam Slavonski život, Cipico golo i izseljeno,
dalmatinsko primorje i otočje, Kosor gor-

anskim načinom iznaša nam socijalne nevo-
lje, koa društvo, pojedince, radi inih mana
i predsuda, diže svoj glas za čovjeka, Mofo
slobodu i dostojanstvo, a Dr. Marušić original-
nim načinom crta nam u svojim ,liečničkim
zapiscima“ kukavno stanje s. Zagore, glad-
nog, oguljenog, , zapuštenog osnog .zagor-
skog junaka“. Čitajuć ih na prvi mah reko b
ić sve to samo ukt bujne i ane
mašte jednog auktora, al ko pozne Zagoru,
koje zavičio u one nečiste i na pola srušene

ačke kolibice, njemu je to shvatljivo. ,Ja ne
dem zatim — govorio mi je više puta sam pii-
sao — da stvorim vo djelo etni

Sa i E E aiu