brovniku. Nek pogleda, što piše ,Prava“ i ka-
ko se u njoj ogleda cijeli njegov rad. Nek ispi-
ta lijep, kojim je slijepio tu svoju stranku, i
naći će, da su to strasti, koje smo nekoliko go-

dina nastojali prigušiti....... Kad sve to vidi
možda će se uvjerit, kako ta stranka nije djelo
božje. aa

OCAT

 

i t Josip Juraj Strossmayer.

Pogreb.

U petak na 14 o. mj., uz saučešće mnogo-
brojnog naroda, položeni su u grob mrtvi ostan-
ei Velikog Strossmayera. Iz svih hrvatskih i
slavenskih krajeva pohitio je narod u Djakovo,
da se za zadnji put pokloni svome meceni, da
položi na njegov lijes vijenac zahvalnosti.

Tačno u 9 sati započela je svečana služba
božja, koju je pontificirao zagrebački metropo-
lita Posilović uz veliku asistenciju četvorice bi-
skupa, množgo kanonika i svećenika. Na sredi-
ni crkve bio je podignut svećani katafalak, na
na kojemu su bili položeni smrtni ostanci bi-
skupovi, a oko njega stajahu u svečanoj odori
sveučilišni djaci sa golim sabljama i sokolaši.
Iza kako je mrtvo tijelo bilo blagoslovjeno od
svih biskupa redom, držao je vrhbosanski nad-
biskup Štadler sa propovjednice oprostno slovo.
Poslije govora slijedio je veličanstveni ophod,
iza kojega je mrtvo tijelo pokopano u kriptu,
koju je pokojni biskup još za života napravio.
Ophod je bio impozantan, a učestvovali su raz-
na društva i korporacije, kao i deputacije mno-
gih gradova i društava. Grad Prag zastupao je
sam načelnik Dr. Srb; češko sokolstvo Dr. No-
votny; Slovence i slovensko sokolstvo Dr. Tril-
ler i Dr. Bleiweiss; Dalmaciju predsjednik sa-
bora Dr. Ivčević, načelnik spljetski Milić i zast.
Zafron, a naš grad Dr. Šime Mazzura.

Iza pogreba obdržala se je pred crkvom
svećana akademija, koju je otvorilo hrvatsko
pjevačko društvo ,Kolo“. U ime jugoslavenske
akademije govorio je predsjednik g. Tadija Smi-
čiklas; u ime društva hrvatskih književnika
Ljuba Babić-Gjalski; u ime Dalmacije Dr. Iv-
čević i Vicko Milić; u ime Zagreba načelnik
Dr. Amruš; u ime češkog sokolstva Dr. Novak;
u ime braće Slovenaca Dr. Triller; a u ime
Slovaka župnik Hurban; i napokon u ime dja-
štva Mile Miškulin.

» Milić u oprostnom govoru spomenuo. je
biskupovu borbu za slavensku službu božiju,
te nezahvalnost latinskog Rima. Klerikalci, koji
su htjeli da to zapriječe pa pošto im nije uspjelo,
da iskale svoju žuć, bez obzirni kako su, ni-
jesu se ustručili, da u pozivu na ručak, priregjen
izaslanicima sa strane Diakovačkog  kapitola,
ignoriraju Dalmaciju u osobi njezinih prestav-
nika, preko kojih progjoše, ko da ih i nema.

Začetnik te uvrijede, nanešene cijeloj Dal-
maciji, u kojoj neznamo dali zloba nadmašuje
ludost, iii ludost zlobu, kažu da je sam nadbi-
skup Sarajevski Stadler, koji i u nagrobnom
govoru tjerao je na račun Strosmajera mrtva
svoju jezuitsku propagandu.

Biskupska grobnica.

Biskupska grobnica (kripta) u kojoj su
sahranjeni smrtni ostanci blagopokojnog Stros-
smayera, najljepša je i najveličanstvenija u svoj

srednoj Europi. Nema joj slične u cijeloj Au-
striji i Njemačkoj. Pokojni nadvojvoda Albrecht,
kad ga je pokojni biskup za njegova boravka
u Djakovu doveo u tu kripku, uskliknuo je:
Ja Vam biskupe zaviđam, što će te počivati u
takovom.. mauzoleju“. Biskupska je grobnica

[ veoma prostrana tako, da u njoj može stati

2000 ljudi. Duga je 28:45 met., a široka 56:90
Nad grobom biskupa bit će postavljen dostojan
basrelief, kako što je odregjeno u njegovoj o-

poruci.
Saučešće.

Sa svih strana svijeta stigla je ovih dana
u Djakovo sva sila brzojavnih sažalnica, izme-
gju kojih se ističu ona kabinetske pisarne N,
V. kralja, crnogorskoga knjaza Nikole, srpsko-
ga kralja Petra, i srpske kraljevske akademije.

Po svim gradovima naše domovine držale
su se zadušnice za dušu narodnog dobroivora.

Strossmayerova mrtva maska.

Čim se je doznalo za smrt bisku povu, po-
hitio je u Djakovo poznati naš kipar R. Valdee,
da snimi mrtvu masku. Maska je veoma dobro
uspjela. Lice je biskupovo posve mirno kao
smireno od velika umora.

Sedmični pregled.

AUSTRO-UGARSKA. — Bolest miuistra
presjednika baruna Gauća još traje, premda ne-
ma nikakve pogibelji. Svakako proći će ješ ka-
kve 4 nedjelje dok ministar posve ozdravi pa
bi se moglo lako dogoditi, da se i parlamenat
iza kako riješi najprešnije posle, odgodi preko
ljetnih praznika.

Poradi bolesti ministra-presjednika odgodit
će se po svoj prilici i sastanak českog sabora,
koji se je imao sakupiti na 17 svibnja. Njemač-
ki zastupnici iz Češke izabrali su odbor iz svih
stranaka, koji bi imao viječati s vladom o sa-
zivu češkog sabora, a u isto doba su zaključili
da se sazove skupština svih njemačkih sabor-
skih zastupnika iz Česke, koja bi imala odlu-
čiti o tom, imali se u češkom saboru napustiti
opstrukciju ili ne. U Češkoj se je megjutim
konstituirala njemačka agrarna stranka, koja
želi, posve samostalna od ostalih njemačkih stra-
naka, raditi i braniti oštećene gospodarske inte-
rese u Češkoj Ova je stranka priprayna sklopiti
mir sa Česima.

Zastupnička je kuća velikom večinom gla-

sova prihvatila oba predloga Košutova o uki- |
nuću lex Daniel io adresi. nja: kalja. U tuootu

je ugarski sabor odgodi svoje zasjedanje da 3
svibnja. Zastupnici su se razišli svojim kućama
i tako će burni politički život u Ugarskoj po-
činuti, ako iza dvije sedmice.

»Bud. Hirlap“ javlja da će kralj opet na
5 svibnja doći u Peštu i da će se tada prosli-
jediti sa riješavanjem ugarske krize.

ITALIJA. — Kamiora je prihvatila željez-
nički zakon, po kojemu željeznićari nemaju više
prava na štrajk. Usljed toga mastao je gene-
ralni željeznički štrajk, koji će nanijeti zemlji
velike štete osobito u ovo doba, kad u Italiju
putuje sila stranaca. Vlada je odlučila da se
energično opre zahtjevima željezničkog osoblja
te su ovi stupili u dogovor sa ostalim radnici-
ma, da ih sklono na opći štrajk svih radnika.
Viši činovnici, aktivni vojnici i pričuvnici po-
zvani su, da uzdrže promet na svim prugama.

značilo sniziti bugarski upliv u Macedoniji.

BUGARSKA. — Diplomatski krugovi ja-
vljaju, da se u Bugarskoj opaža jaka struja
proti osnovama kneza Ferdinanda, da se Bu-
garska proglasi kraljevinom. Tim bi se ugodilo
taštini kneževoj, dočim bi se bugarski eksarhat
morao preseliti iz Carigrada u Sofiju, a to bi

   
 
 
   
  
  
  

Proglašenju Bugarske kraljevinom opiri.
se i vlasti. Ruski car naime ne će e tom ni da,
čuje, jer nije zadovoljan sa držanjem kneževini
prama Rusiji.

Rusko-japanski rat. |

Roždestvenskovo brodovlje. — Neme pouz-
danih vijesti, gdje se ovih zadnjih dana nalazi
flota Roždestvenskoga, zna se samo da nije
prošla Formoški zaljev. Iz dobro upućenih iz-
vora javlja se pak, da druga tihooceanska eska-
dra plovi ravno prama Vladivostoku.

Četvrto rusko brodovlje. — Javljaju iz Pe-
trograda da će na 28 o. mj. otploviti put istoka
četvrto brodovlje pod zapovjedništvom admirala
Veselago,  Brodovlje sačinjavaju oklopnjače:
»Slava“, ,Imperator Pavao I.“ i , Imperator A-
leksandar IL“ od kojih su prve dvije najnovijeg
tipa; krstašice: ,Pamjat Azova“ i , Amiral Kor-
nilov“; zatim nekoliko topničarka i torpeda.

General Linević javlja da je na 10 t. m.
ruska konjica opazila u dolini rijeke Hun nepri-
jatelja, koji je imao svoje pozicije na južnom
obronku gore Haošan. Ruska konjica je sa dvi-
je strane opkolila neprijateljske pozicije i pri-
silila Japance, da ih napuste i umaknu prama
zapadu.

 

Domaće vijesti.

Zadušnice za Strossmayera u Beču. — Hrvat-
sko pripomočno društvo i hrvatska akademska
društva u Beču priredili su u subotu na 15 o.
mj. u spomen Velikomu Pokojniku svečane za-
dušnice u dvorskoj župnoj erkvi Sv. Augustina.
Mnoštvo Hrvata i Slavena nastanjenih u Beču
molilo se je za dušu nezaboravnog mecene.

Zadušnice u Janjini. — Na 13 o. mj. primili
smo iz Janjine slijedeći brzojav: ,Danas obdr-
žavane zadušnice za Strossmayera, prisustvovali
prestavnici svih mjesnih vlasti i društava te
mnoštvo naroda — Uprava Zvonimir“.

Zadušnice u Lošinju. — Lošinjski Hrvati,
priredili su u subotu na 15 o. mj. svečane za-
dušnice za Strossmayera u mjesnoj župnoj cr-
kvi. Naroda iz mjesta isokolice bila je svx! sila. .
=" ' Slika Strossmayera. — Hrvatsko pripomočno
društvo u Beču javlja nam, da se kod istoga
nalazi velika zaliha slika slavnoga biskupa
Strossmayera izragjenih od mladog slikara To-
mislava Krizmana u originalnoj litografiji u
bojama.

Cijena slikama (veličina 75 em X 45 cim)
na kartonu 4 krune na debljem papira 3 kru-
ne. Narudžbe sa odnosnim svotama neka se
šalju na spomenuto , Hrvatsko pripomoć nodru-
štvo u Beču I. Bauernmarkt 14. -— Plaćene
narudžbe odašilju se franko.

*

. +
Naprednjački sastanak. — U utorak 180. m.
sastao se je u Spljetu lijep broj dalmatinskih
naprednjaka iz cijele pokrajine.
Svrha je sastanku bila, da se pristaše na-
prednjačke misli megju sobom upoznadu, da se

\

prorazgovore o sadašnjem našem položaju i o-
dluče, kako da se vladaju.

\ Raspravljanje je teklo mirno i stvarno, a
«pokazalo je da megju učesnicima vlada potpu-

no jednako shvaćanje naših prilika i mišljenje,

*kako da se prama njima vlada. Doista utješljiva

java u našem javnom životu da se ljudi, koji
se prvom vide i sastanu, nagju u svemu
složni. To se može zbiti samo, kad ih na-
dahnjuje jedna misao i jedna volja, bez drugih
svrha i namjera.

Bez kićenih govora i enfatičnih resolucija,
pretreslo se je sadašnje stanje u našoj domovi-
ni, uredba stranaka i. furtimaška pojava, pa
jednodušno zaključilo se, da naprednjaci za sada
ne istupe u Dalmaciji kao posebna stranka, o-
sobito obzirom na fuziju narodnjačke i pravaške
stranke, koja bi se imala kroz najkrače vrijeme
da provede, na temelju programa, koji dopušta
da i oni u toj stranci sudjeluju i rade.

Da se pak-+koliko je moguće uspješnije
stano na put crnoj reakciji, koja sve više glavu
podiže, a naprednjački zlemenat ojača, odlučilo
se je da se pristaše u Dalmaciji megju sobom
urede i što bolje upoznadu. lstakla se je oso-
bito potreba za sitnim radom, koji toliko može
a koji se toliko zanemaruje i zaključilo se je
takogjer da se naprednjaci u Dalmaciji služe
našim listom. v

Premjene kod vojnog zapovjedništva. — Gene-
ral topništva Karlo Horsetzki, vojnički i domo-
branstveni zapovjednik u Zadru, imenovan je
vojnim zapovjednikom u Przemyslu, a na nje-
govo mjesto imenovan je podmaršal Marijan
Varešanin.

Brzojav bez žica u Dalmaciji. — ,Deutsehos
Volksblatt“ javlja da ratna mornarica namje-
rava postaviti po obali dalmatinskoj šest stanica
za opažanje i dojavljivanje kretanja po moru.
Ove stanice imati će i Marconiev brzojav bez
žica. — Pa se još tužimo.

List u Šibeniku. — ,Narodnom Listu“ pišu
iz Šibenika, da će mekoji rodoljubi pokrenuti
tamo list, koji će se zvati ,Hrvatska Riječ“.
Bavit će se pitanjima političkim i ekonomskim.
List će izlaziti srijedom i subotom, te će dono-
siti i brzojavke. Prvi broj izaći će u bijelu su-
botu u formatu puljskog ,Omnibusa“,

Izseljenicima na znanje. — Od mjesnog e.-k.
kot. Poglavarstva primili smo slijedeći dopis: ,

* ,Polag priopćenja stignutih Ministarstvu
unutrašnjih posala u Beću postoje za ono oso-;
be, koje sele u državu sv. Pavla još uvjek :ne-+

romjenjene dne nepovoljne prilike,
o bijo, više puta zovori&ii | 5irg o AR

Pod tim okolnostima treba na t&melju  sti-;
gnutih pouzdanih obavijesti energično opome-,
nuti pučanstvo, da ne seli u Sv. Pavao“ :

.. Pišu nam iz Stona. — U listu ,Praxa
Crvena Hrvatska“ br. 5, pod rubrikom; Grad-
ska kronika .— predloženo je: ,neka onaj
(t. j. jedan od dva lista u Dubrovniku ,Crvena
Hrvatska“ i ,Prava Crvena Hrvatska“), koji ima
do danas manje pretplatnika u Stonu, plati za
svakog što ima manje, po 20 kruna u. korist.
družbe Sv. Čirila i Metoda. a

Pošto se taj predlog odnosi na moj dopiš
od 9 tek. mj., tiskan u Vašem cijenjenom listu
,Urvena Hrvatska“ pod br. 15, izvolite mi ustu-
piti malo prostora, to objelodaniti u istome listu,
da sam spravan ga svaku izjavu, preko broja 4,
koja bi izišla sa strano kojeg Stonjanina, na:
stanjena u Stonu, te sposobna da uradi nešto

 

Pohvalno mi je istaknuti samostanske škole u
Zagrebu (donji konvikat i učiteljsku školu) gdje se
narodnom stilu posvećuje mnogo pažnje. Isto tako
i osječku stručnu školu, glinsku stručnu školu i
zagrebačku stručnu školu, a i dubrov, učiteljicu
Niku Balarin. Za druge neznam, jer mi se nijesu
javile na sve moje pisanje o narodnim vezovima,
što nije lijepo od njih. Kako bi bilo krasno, da ih
mogu sve ovgje spomenuti, kako bih htjela!

K tomu su svi naši vezovi trajni i solidni, pod-
nose i pranje i apretovanje i gladilicu (utiju) i četku i
sunčani sjaj i nošenje (štrapac) kraj svega, što su
na oči tak& nježni kao najfinije čitme ili tanana
paučina!

Za nakit bijele rubenine, pa posteljnog i stol-
nog rublja, te za ures modcinih dječijih i ženskih
haljina nigdje podesnije gragje, nego. u narodnoj
vrsti veza, Pa da se tu ne krije golemo polje ua-
rodne privrede? Ne treba za tu svrhu Bog zna ka-
kovih spekulacija ili namah ,en gros“ poduzeća,
nego uekoliho pametnih glava i vrijednih ruku, pa
bi se iz toga blaga lako dao vaditi lijep kapital.

Čemu se vazda pesimistički jadamo, što je
borba o život šakački pokucala i ma naše tihe do-
move, gdje je još poetična alka na vratima?“ Če-
mu mnoga naša moma samotne tužne dane djevuje
i me zna otkle bi joj u krilo palo nešto potrebna
phiraza 24 Samo da hoće prionuti uz narodne ve-
zove ozbiljno i sa razumjevanjem, eto i kući nove
privrede, a i za ,miraz“ koji groš, Mnoga bi naša,
(a i no naša) otmena  gospogja rado davala i po
čitave haljine vesti u narodnom stila; ali nema ko-
me... ,Stillvoll“ je parola današnjih dana, neka
ta zvučna riječ me udari u tutanj ni u našim kru-

 

govima. ,Najbolje je dobročinstvo dati kome zara-
du“, bome pravo rekoše,

Sve su naše vezilj. tehnike, lijepe u vezovima
brojem, odrazuju posebice umjetnički ukus naše
vezilje. Uzmimo samo na oko krstačke vezove. Ka-
ko ima prekrasnih vezova sa polukrstuljeima
većim i opet onim sitnim preko jedne žice, a te su
vrsta gobelinskog, od starine slavnog veza. Oso-
bito u potonjeg prava s: remek djela i što se
tiče izvedbe, (podrobno maopaćno) i što se tiče
harmonije boja, a i kompozicije uzoraka. Iste
vezove vade udešene i kao tkiva (tkanja u ziev,
tkanja na žev) iz okolice Siska, Vojnog Križa, Za-
greba i t. d. Čitave haljine, bluze, jutamja odijela,
zorkulje, jastuci i stolno rublje, te zastori na pro-
zore ne daju se ljepše zamisliti, nego u toj vrsti
veza! Pače iste plesne haljine u tome stilu izazvale
bi najveće furore! Znadu li to naše gospogjice?
Bečanke to odavna znadu!

I moderni pokret u crtanju i u unošenju u-
mjetničke ljepote u životu djeteta ide za tim ci-
ljem, da se od njeguje novi stil, koji potječe u-
pravo iz naroda.

Prema tome je risarskoj obuci i njenome
daljnjemu razvitku utit put, otvorilo se široko po-
lje, una kojem valja složnim silama dalje raditi I mi
treba da se povedemo za drugim naprednijim naro-
dima, treba da po mogućnosti barem stupamoza nji-
ma, ako se već ne možemo s njima u kolo uhvatiti,
treba da pogjemo njihovim stopama, ako ne ćemo da
u našem vijeku žurbe i rada posve ne zaostanemo.

Prošli je vijek bio vijek znanosti, koja je tako
silno napredovala; ovaj će vijek biti možda vijekom
umjetnosti, jer se u njem porodila neodoljiva težnja

 

za umjetničkom .kulturom. Samo onaj narod, koji
teži za onim, što je lijepo plemenito, može da se
uzdrži u borbi za cksistenciju, Diderot veli: ,Samo
onaj narod, koji narodni stil isto. tako njeguje i,
goji, kao čitanje i pisanje, bit će za polovinu sto-
ljeće najbogatiji narod na zemlji“,

Ovu su prekrasne i istinite riječi!

Nagon za dekoriranje, interes za boje usagjen
je u dušu svakog i necivilizovanog čovjeka. To do-
kazuju nošnja, posugje, orugje gragjevine starih na-
roda, pa i samo tetoviranje. Dovoljno je poznato,
kako posve malena djeca vole žive boje, da prema
tome udešavaju tvorničari i igračke za djecu. Kad
dijete poodraste, rado crta olovkom, ali kud i ka-
mo ragje pravi bojom  svakovrsne slike. Klica za
crtanje usagjena je dakle u dušu djeteta, samo ju
valja njegovati da se dalje razvije i postane plodo-
nosim stablom.

Tkogod prati razvitak umjetnoga obrta, opa-
zit će, kako se je emancipirao od starih umjet-
ničkih epoha. Umjetnost se vraća k prirodi i na-
stoji stvoriti novi stil, no taj stil valja da ima bi-
ljeg narodni. Može li se škola oteti tomu pokre-
tu? Ne mora li i ona nastojati, da u svojim učeni-
cima pobudi interes za zdravu, modernu umjetnost?
Ne mora li ona uzgojiti svoje učenike tako, da u-
miju razumijevati amjetnost? Noročito krasnu hrv.-
srpsku narodnu umjetnost.

To se dakako na prvi pogled čini nemogućim,
a ipak je moguće.

Pita se dakle, što se traži od škole? — Ško-
la treba da podaje solidnu nastavu, koja će u djeci
pobuditi smisao za plastične oblike, za boje, za
razsvjetu, za refickse, za gracioznost linija i za

 

skladnost tjelesa. Ona treba da dade: prilike, da
dijete sebi svjesnim i sistematičkim motrenjem oko
i pamet tako izvježba, da bude sposobno umjetnički
promatrati prirodu i da sebi na neki način stvori
riznicu“ wmjetničkih oblika. Priroda je puna fino-
ća, pa ih je teško valjano reproducirati, treba za
to doista mnogo truda, mnogo volje i uztrajnosti,
da se čovjek do te vještine dovine. Nije li dakle
shodno, da se dijete već u najranijoj dobi za, to
pripravlja?,.. Risanje po prirodi potiče djecu na
posve samostalan samosvojni rad, ono daje učitelju
zgode, da upozna značaj i temperamenat učenika;
vrijedi dakle više nego li mekaničko kopiranje gra-
fičkih predložaka, koje djetinju volju i rad veže u
verige i čini ga robom tugje volje. poraemu

\ *
*x *#

(Sa veseljem javljamo, da se je bečki odbor
za podizanje dalmatinskog narodnog veziva i čitmi
obratio na naša saradnicu Jelicu Belovićevu i
uzeo ju u svoje kolo. Odbornica i književnica Bruck-
Auffenbergova iz Beča živo dopisuje sa našom DBe-
lovićevom, koja joj revno pomaže u toj struci. Ge-
neral i feldmarsehal Tomičić iz Beča sa velikim
poštovanjem govori o književnom radu Jelice Belo-
vićeve u prilog podizanju narodnih vezova i rado-
va. Želimo najbolji uspjeh tome zaista važnom po-
duzeću. Tko bi želio pristupiti dalm. društvu za
podizanje nar. vezova i čitmi meka se prijavi na-
šem uredništvu ili gospogji:Jelici Belović u Ključu
(Bosna), pa će mu se poslati pristupnica. Op. ur.)

+