brovniku. Nek pogleda, što piše ,Prava“ i ka- ko se u njoj ogleda cijeli njegov rad. Nek ispi- ta lijep, kojim je slijepio tu svoju stranku, i naći će, da su to strasti, koje smo nekoliko go- dina nastojali prigušiti....... Kad sve to vidi možda će se uvjerit, kako ta stranka nije djelo božje. aa OCAT i t Josip Juraj Strossmayer. Pogreb. U petak na 14 o. mj., uz saučešće mnogo- brojnog naroda, položeni su u grob mrtvi ostan- ei Velikog Strossmayera. Iz svih hrvatskih i slavenskih krajeva pohitio je narod u Djakovo, da se za zadnji put pokloni svome meceni, da položi na njegov lijes vijenac zahvalnosti. Tačno u 9 sati započela je svečana služba božja, koju je pontificirao zagrebački metropo- lita Posilović uz veliku asistenciju četvorice bi- skupa, množgo kanonika i svećenika. Na sredi- ni crkve bio je podignut svećani katafalak, na na kojemu su bili položeni smrtni ostanci bi- skupovi, a oko njega stajahu u svečanoj odori sveučilišni djaci sa golim sabljama i sokolaši. Iza kako je mrtvo tijelo bilo blagoslovjeno od svih biskupa redom, držao je vrhbosanski nad- biskup Štadler sa propovjednice oprostno slovo. Poslije govora slijedio je veličanstveni ophod, iza kojega je mrtvo tijelo pokopano u kriptu, koju je pokojni biskup još za života napravio. Ophod je bio impozantan, a učestvovali su raz- na društva i korporacije, kao i deputacije mno- gih gradova i društava. Grad Prag zastupao je sam načelnik Dr. Srb; češko sokolstvo Dr. No- votny; Slovence i slovensko sokolstvo Dr. Tril- ler i Dr. Bleiweiss; Dalmaciju predsjednik sa- bora Dr. Ivčević, načelnik spljetski Milić i zast. Zafron, a naš grad Dr. Šime Mazzura. Iza pogreba obdržala se je pred crkvom svećana akademija, koju je otvorilo hrvatsko pjevačko društvo ,Kolo“. U ime jugoslavenske akademije govorio je predsjednik g. Tadija Smi- čiklas; u ime društva hrvatskih književnika Ljuba Babić-Gjalski; u ime Dalmacije Dr. Iv- čević i Vicko Milić; u ime Zagreba načelnik Dr. Amruš; u ime češkog sokolstva Dr. Novak; u ime braće Slovenaca Dr. Triller; a u ime Slovaka župnik Hurban; i napokon u ime dja- štva Mile Miškulin. » Milić u oprostnom govoru spomenuo. je biskupovu borbu za slavensku službu božiju, te nezahvalnost latinskog Rima. Klerikalci, koji su htjeli da to zapriječe pa pošto im nije uspjelo, da iskale svoju žuć, bez obzirni kako su, ni- jesu se ustručili, da u pozivu na ručak, priregjen izaslanicima sa strane Diakovačkog kapitola, ignoriraju Dalmaciju u osobi njezinih prestav- nika, preko kojih progjoše, ko da ih i nema. Začetnik te uvrijede, nanešene cijeloj Dal- maciji, u kojoj neznamo dali zloba nadmašuje ludost, iii ludost zlobu, kažu da je sam nadbi- skup Sarajevski Stadler, koji i u nagrobnom govoru tjerao je na račun Strosmajera mrtva svoju jezuitsku propagandu. Biskupska grobnica. Biskupska grobnica (kripta) u kojoj su sahranjeni smrtni ostanci blagopokojnog Stros- smayera, najljepša je i najveličanstvenija u svoj srednoj Europi. Nema joj slične u cijeloj Au- striji i Njemačkoj. Pokojni nadvojvoda Albrecht, kad ga je pokojni biskup za njegova boravka u Djakovu doveo u tu kripku, uskliknuo je: Ja Vam biskupe zaviđam, što će te počivati u takovom.. mauzoleju“. Biskupska je grobnica [ veoma prostrana tako, da u njoj može stati 2000 ljudi. Duga je 28:45 met., a široka 56:90 Nad grobom biskupa bit će postavljen dostojan basrelief, kako što je odregjeno u njegovoj o- poruci. Saučešće. Sa svih strana svijeta stigla je ovih dana u Djakovo sva sila brzojavnih sažalnica, izme- gju kojih se ističu ona kabinetske pisarne N, V. kralja, crnogorskoga knjaza Nikole, srpsko- ga kralja Petra, i srpske kraljevske akademije. Po svim gradovima naše domovine držale su se zadušnice za dušu narodnog dobroivora. Strossmayerova mrtva maska. Čim se je doznalo za smrt bisku povu, po- hitio je u Djakovo poznati naš kipar R. Valdee, da snimi mrtvu masku. Maska je veoma dobro uspjela. Lice je biskupovo posve mirno kao smireno od velika umora. Sedmični pregled. AUSTRO-UGARSKA. — Bolest miuistra presjednika baruna Gauća još traje, premda ne- ma nikakve pogibelji. Svakako proći će ješ ka- kve 4 nedjelje dok ministar posve ozdravi pa bi se moglo lako dogoditi, da se i parlamenat iza kako riješi najprešnije posle, odgodi preko ljetnih praznika. Poradi bolesti ministra-presjednika odgodit će se po svoj prilici i sastanak českog sabora, koji se je imao sakupiti na 17 svibnja. Njemač- ki zastupnici iz Češke izabrali su odbor iz svih stranaka, koji bi imao viječati s vladom o sa- zivu češkog sabora, a u isto doba su zaključili da se sazove skupština svih njemačkih sabor- skih zastupnika iz Česke, koja bi imala odlu- čiti o tom, imali se u češkom saboru napustiti opstrukciju ili ne. U Češkoj se je megjutim konstituirala njemačka agrarna stranka, koja želi, posve samostalna od ostalih njemačkih stra- naka, raditi i braniti oštećene gospodarske inte- rese u Češkoj Ova je stranka priprayna sklopiti mir sa Česima. Zastupnička je kuća velikom večinom gla- sova prihvatila oba predloga Košutova o uki- | nuću lex Daniel io adresi. nja: kalja. U tuootu je ugarski sabor odgodi svoje zasjedanje da 3 svibnja. Zastupnici su se razišli svojim kućama i tako će burni politički život u Ugarskoj po- činuti, ako iza dvije sedmice. »Bud. Hirlap“ javlja da će kralj opet na 5 svibnja doći u Peštu i da će se tada prosli- jediti sa riješavanjem ugarske krize. ITALIJA. — Kamiora je prihvatila željez- nički zakon, po kojemu željeznićari nemaju više prava na štrajk. Usljed toga mastao je gene- ralni željeznički štrajk, koji će nanijeti zemlji velike štete osobito u ovo doba, kad u Italiju putuje sila stranaca. Vlada je odlučila da se energično opre zahtjevima željezničkog osoblja te su ovi stupili u dogovor sa ostalim radnici- ma, da ih sklono na opći štrajk svih radnika. Viši činovnici, aktivni vojnici i pričuvnici po- zvani su, da uzdrže promet na svim prugama. značilo sniziti bugarski upliv u Macedoniji. BUGARSKA. — Diplomatski krugovi ja- vljaju, da se u Bugarskoj opaža jaka struja proti osnovama kneza Ferdinanda, da se Bu- garska proglasi kraljevinom. Tim bi se ugodilo taštini kneževoj, dočim bi se bugarski eksarhat morao preseliti iz Carigrada u Sofiju, a to bi Proglašenju Bugarske kraljevinom opiri. se i vlasti. Ruski car naime ne će e tom ni da, čuje, jer nije zadovoljan sa držanjem kneževini prama Rusiji. Rusko-japanski rat. | Roždestvenskovo brodovlje. — Neme pouz- danih vijesti, gdje se ovih zadnjih dana nalazi flota Roždestvenskoga, zna se samo da nije prošla Formoški zaljev. Iz dobro upućenih iz- vora javlja se pak, da druga tihooceanska eska- dra plovi ravno prama Vladivostoku. Četvrto rusko brodovlje. — Javljaju iz Pe- trograda da će na 28 o. mj. otploviti put istoka četvrto brodovlje pod zapovjedništvom admirala Veselago, Brodovlje sačinjavaju oklopnjače: »Slava“, ,Imperator Pavao I.“ i , Imperator A- leksandar IL“ od kojih su prve dvije najnovijeg tipa; krstašice: ,Pamjat Azova“ i , Amiral Kor- nilov“; zatim nekoliko topničarka i torpeda. General Linević javlja da je na 10 t. m. ruska konjica opazila u dolini rijeke Hun nepri- jatelja, koji je imao svoje pozicije na južnom obronku gore Haošan. Ruska konjica je sa dvi- je strane opkolila neprijateljske pozicije i pri- silila Japance, da ih napuste i umaknu prama zapadu. Domaće vijesti. Zadušnice za Strossmayera u Beču. — Hrvat- sko pripomočno društvo i hrvatska akademska društva u Beču priredili su u subotu na 15 o. mj. u spomen Velikomu Pokojniku svečane za- dušnice u dvorskoj župnoj erkvi Sv. Augustina. Mnoštvo Hrvata i Slavena nastanjenih u Beču molilo se je za dušu nezaboravnog mecene. Zadušnice u Janjini. — Na 13 o. mj. primili smo iz Janjine slijedeći brzojav: ,Danas obdr- žavane zadušnice za Strossmayera, prisustvovali prestavnici svih mjesnih vlasti i društava te mnoštvo naroda — Uprava Zvonimir“. Zadušnice u Lošinju. — Lošinjski Hrvati, priredili su u subotu na 15 o. mj. svečane za- dušnice za Strossmayera u mjesnoj župnoj cr- kvi. Naroda iz mjesta isokolice bila je svx! sila. . =" ' Slika Strossmayera. — Hrvatsko pripomočno društvo u Beču javlja nam, da se kod istoga nalazi velika zaliha slika slavnoga biskupa Strossmayera izragjenih od mladog slikara To- mislava Krizmana u originalnoj litografiji u bojama. Cijena slikama (veličina 75 em X 45 cim) na kartonu 4 krune na debljem papira 3 kru- ne. Narudžbe sa odnosnim svotama neka se šalju na spomenuto , Hrvatsko pripomoć nodru- štvo u Beču I. Bauernmarkt 14. -— Plaćene narudžbe odašilju se franko. * . + Naprednjački sastanak. — U utorak 180. m. sastao se je u Spljetu lijep broj dalmatinskih naprednjaka iz cijele pokrajine. Svrha je sastanku bila, da se pristaše na- prednjačke misli megju sobom upoznadu, da se \ prorazgovore o sadašnjem našem položaju i o- dluče, kako da se vladaju. \ Raspravljanje je teklo mirno i stvarno, a «pokazalo je da megju učesnicima vlada potpu- no jednako shvaćanje naših prilika i mišljenje, *kako da se prama njima vlada. Doista utješljiva java u našem javnom životu da se ljudi, koji se prvom vide i sastanu, nagju u svemu složni. To se može zbiti samo, kad ih na- dahnjuje jedna misao i jedna volja, bez drugih svrha i namjera. Bez kićenih govora i enfatičnih resolucija, pretreslo se je sadašnje stanje u našoj domovi- ni, uredba stranaka i. furtimaška pojava, pa jednodušno zaključilo se, da naprednjaci za sada ne istupe u Dalmaciji kao posebna stranka, o- sobito obzirom na fuziju narodnjačke i pravaške stranke, koja bi se imala kroz najkrače vrijeme da provede, na temelju programa, koji dopušta da i oni u toj stranci sudjeluju i rade. Da se pak-+koliko je moguće uspješnije stano na put crnoj reakciji, koja sve više glavu podiže, a naprednjački zlemenat ojača, odlučilo se je da se pristaše u Dalmaciji megju sobom urede i što bolje upoznadu. lstakla se je oso- bito potreba za sitnim radom, koji toliko može a koji se toliko zanemaruje i zaključilo se je takogjer da se naprednjaci u Dalmaciji služe našim listom. v Premjene kod vojnog zapovjedništva. — Gene- ral topništva Karlo Horsetzki, vojnički i domo- branstveni zapovjednik u Zadru, imenovan je vojnim zapovjednikom u Przemyslu, a na nje- govo mjesto imenovan je podmaršal Marijan Varešanin. Brzojav bez žica u Dalmaciji. — ,Deutsehos Volksblatt“ javlja da ratna mornarica namje- rava postaviti po obali dalmatinskoj šest stanica za opažanje i dojavljivanje kretanja po moru. Ove stanice imati će i Marconiev brzojav bez žica. — Pa se još tužimo. List u Šibeniku. — ,Narodnom Listu“ pišu iz Šibenika, da će mekoji rodoljubi pokrenuti tamo list, koji će se zvati ,Hrvatska Riječ“. Bavit će se pitanjima političkim i ekonomskim. List će izlaziti srijedom i subotom, te će dono- siti i brzojavke. Prvi broj izaći će u bijelu su- botu u formatu puljskog ,Omnibusa“, Izseljenicima na znanje. — Od mjesnog e.-k. kot. Poglavarstva primili smo slijedeći dopis: , * ,Polag priopćenja stignutih Ministarstvu unutrašnjih posala u Beću postoje za ono oso-; be, koje sele u državu sv. Pavla još uvjek :ne-+ romjenjene dne nepovoljne prilike, o bijo, više puta zovori&ii | 5irg o AR Pod tim okolnostima treba na t&melju sti-; gnutih pouzdanih obavijesti energično opome-, nuti pučanstvo, da ne seli u Sv. Pavao“ : .. Pišu nam iz Stona. — U listu ,Praxa Crvena Hrvatska“ br. 5, pod rubrikom; Grad- ska kronika .— predloženo je: ,neka onaj (t. j. jedan od dva lista u Dubrovniku ,Crvena Hrvatska“ i ,Prava Crvena Hrvatska“), koji ima do danas manje pretplatnika u Stonu, plati za svakog što ima manje, po 20 kruna u. korist. družbe Sv. Čirila i Metoda. a Pošto se taj predlog odnosi na moj dopiš od 9 tek. mj., tiskan u Vašem cijenjenom listu ,Urvena Hrvatska“ pod br. 15, izvolite mi ustu- piti malo prostora, to objelodaniti u istome listu, da sam spravan ga svaku izjavu, preko broja 4, koja bi izišla sa strano kojeg Stonjanina, na: stanjena u Stonu, te sposobna da uradi nešto Pohvalno mi je istaknuti samostanske škole u Zagrebu (donji konvikat i učiteljsku školu) gdje se narodnom stilu posvećuje mnogo pažnje. Isto tako i osječku stručnu školu, glinsku stručnu školu i zagrebačku stručnu školu, a i dubrov, učiteljicu Niku Balarin. Za druge neznam, jer mi se nijesu javile na sve moje pisanje o narodnim vezovima, što nije lijepo od njih. Kako bi bilo krasno, da ih mogu sve ovgje spomenuti, kako bih htjela! K tomu su svi naši vezovi trajni i solidni, pod- nose i pranje i apretovanje i gladilicu (utiju) i četku i sunčani sjaj i nošenje (štrapac) kraj svega, što su na oči tak& nježni kao najfinije čitme ili tanana paučina! Za nakit bijele rubenine, pa posteljnog i stol- nog rublja, te za ures modcinih dječijih i ženskih haljina nigdje podesnije gragje, nego. u narodnoj vrsti veza, Pa da se tu ne krije golemo polje ua- rodne privrede? Ne treba za tu svrhu Bog zna ka- kovih spekulacija ili namah ,en gros“ poduzeća, nego uekoliho pametnih glava i vrijednih ruku, pa bi se iz toga blaga lako dao vaditi lijep kapital. Čemu se vazda pesimistički jadamo, što je borba o život šakački pokucala i ma naše tihe do- move, gdje je još poetična alka na vratima?“ Če- mu mnoga naša moma samotne tužne dane djevuje i me zna otkle bi joj u krilo palo nešto potrebna phiraza 24 Samo da hoće prionuti uz narodne ve- zove ozbiljno i sa razumjevanjem, eto i kući nove privrede, a i za ,miraz“ koji groš, Mnoga bi naša, (a i no naša) otmena gospogja rado davala i po čitave haljine vesti u narodnom stila; ali nema ko- me... ,Stillvoll“ je parola današnjih dana, neka ta zvučna riječ me udari u tutanj ni u našim kru- govima. ,Najbolje je dobročinstvo dati kome zara- du“, bome pravo rekoše, Sve su naše vezilj. tehnike, lijepe u vezovima brojem, odrazuju posebice umjetnički ukus naše vezilje. Uzmimo samo na oko krstačke vezove. Ka- ko ima prekrasnih vezova sa polukrstuljeima većim i opet onim sitnim preko jedne žice, a te su vrsta gobelinskog, od starine slavnog veza. Oso- bito u potonjeg prava s: remek djela i što se tiče izvedbe, (podrobno maopaćno) i što se tiče harmonije boja, a i kompozicije uzoraka. Iste vezove vade udešene i kao tkiva (tkanja u ziev, tkanja na žev) iz okolice Siska, Vojnog Križa, Za- greba i t. d. Čitave haljine, bluze, jutamja odijela, zorkulje, jastuci i stolno rublje, te zastori na pro- zore ne daju se ljepše zamisliti, nego u toj vrsti veza! Pače iste plesne haljine u tome stilu izazvale bi najveće furore! Znadu li to naše gospogjice? Bečanke to odavna znadu! I moderni pokret u crtanju i u unošenju u- mjetničke ljepote u životu djeteta ide za tim ci- ljem, da se od njeguje novi stil, koji potječe u- pravo iz naroda. Prema tome je risarskoj obuci i njenome daljnjemu razvitku utit put, otvorilo se široko po- lje, una kojem valja složnim silama dalje raditi I mi treba da se povedemo za drugim naprednijim naro- dima, treba da po mogućnosti barem stupamoza nji- ma, ako se već ne možemo s njima u kolo uhvatiti, treba da pogjemo njihovim stopama, ako ne ćemo da u našem vijeku žurbe i rada posve ne zaostanemo. Prošli je vijek bio vijek znanosti, koja je tako silno napredovala; ovaj će vijek biti možda vijekom umjetnosti, jer se u njem porodila neodoljiva težnja za umjetničkom .kulturom. Samo onaj narod, koji teži za onim, što je lijepo plemenito, može da se uzdrži u borbi za cksistenciju, Diderot veli: ,Samo onaj narod, koji narodni stil isto. tako njeguje i, goji, kao čitanje i pisanje, bit će za polovinu sto- ljeće najbogatiji narod na zemlji“, Ovu su prekrasne i istinite riječi! Nagon za dekoriranje, interes za boje usagjen je u dušu svakog i necivilizovanog čovjeka. To do- kazuju nošnja, posugje, orugje gragjevine starih na- roda, pa i samo tetoviranje. Dovoljno je poznato, kako posve malena djeca vole žive boje, da prema tome udešavaju tvorničari i igračke za djecu. Kad dijete poodraste, rado crta olovkom, ali kud i ka- mo ragje pravi bojom svakovrsne slike. Klica za crtanje usagjena je dakle u dušu djeteta, samo ju valja njegovati da se dalje razvije i postane plodo- nosim stablom. Tkogod prati razvitak umjetnoga obrta, opa- zit će, kako se je emancipirao od starih umjet- ničkih epoha. Umjetnost se vraća k prirodi i na- stoji stvoriti novi stil, no taj stil valja da ima bi- ljeg narodni. Može li se škola oteti tomu pokre- tu? Ne mora li i ona nastojati, da u svojim učeni- cima pobudi interes za zdravu, modernu umjetnost? Ne mora li ona uzgojiti svoje učenike tako, da u- miju razumijevati amjetnost? Noročito krasnu hrv.- srpsku narodnu umjetnost. To se dakako na prvi pogled čini nemogućim, a ipak je moguće. Pita se dakle, što se traži od škole? — Ško- la treba da podaje solidnu nastavu, koja će u djeci pobuditi smisao za plastične oblike, za boje, za razsvjetu, za refickse, za gracioznost linija i za skladnost tjelesa. Ona treba da dade: prilike, da dijete sebi svjesnim i sistematičkim motrenjem oko i pamet tako izvježba, da bude sposobno umjetnički promatrati prirodu i da sebi na neki način stvori riznicu“ wmjetničkih oblika. Priroda je puna fino- ća, pa ih je teško valjano reproducirati, treba za to doista mnogo truda, mnogo volje i uztrajnosti, da se čovjek do te vještine dovine. Nije li dakle shodno, da se dijete već u najranijoj dobi za, to pripravlja?,.. Risanje po prirodi potiče djecu na posve samostalan samosvojni rad, ono daje učitelju zgode, da upozna značaj i temperamenat učenika; vrijedi dakle više nego li mekaničko kopiranje gra- fičkih predložaka, koje djetinju volju i rad veže u verige i čini ga robom tugje volje. poraemu \ * *x *# (Sa veseljem javljamo, da se je bečki odbor za podizanje dalmatinskog narodnog veziva i čitmi obratio na naša saradnicu Jelicu Belovićevu i uzeo ju u svoje kolo. Odbornica i književnica Bruck- Auffenbergova iz Beča živo dopisuje sa našom DBe- lovićevom, koja joj revno pomaže u toj struci. Ge- neral i feldmarsehal Tomičić iz Beča sa velikim poštovanjem govori o književnom radu Jelice Belo- vićeve u prilog podizanju narodnih vezova i rado- va. Želimo najbolji uspjeh tome zaista važnom po- duzeću. Tko bi želio pristupiti dalm. društvu za podizanje nar. vezova i čitmi meka se prijavi na- šem uredništvu ili gospogji:Jelici Belović u Ključu (Bosna), pa će mu se poslati pristupnica. Op. ur.) +