mo: Kako je to, da jedan prečasni kaže, da je
Galileo bio osugjen zbog svoje astronomske
nauke, a drugi tvrdi, da ga je inkvizicija osudila
sne radi njegove astronomske nauke, nego teo-
loške“. Prije s nama razbistre, može li se
postupanje iizicije proti Galileju nazvati tor-
turom, neka st prije pogode megju sobom, i
ustanove, što se'je baš dogodilo, jer i »&OSpo-
gja Mare“ ima bit od čuda iskolačila oči, kad

je pročitali u istom broju istog lista, gdje dva-

prečasna, u ime istine, sami sebepobijaju,

—t-

Dosljedno.

Osvrćući se na naše pisanje o pok. Stros"
smayeru, ,Prava“ piše: ,Na prvoj strani tisuću
pohvala dosta neprežaljenom biskupu, a in eauda
predstavljaju ga kako odmetnika od crkve i
vjere“. A to za to, što smo zabilježili ,gadnu-
vijest, da su ,M. N, Nachrichten“ donosile u
br. 477. od 13. listopada 1900. izvatke iz listo-
va, koje je pisao biskup Strossmayer poslije
vatikanskog koncila različitim učenjacima. Jedan
bi izvadak bio: ,Što se tiče moga naroda i nje-
gove budućnosti, to mi se čini, da će se jedno-
ga dana odreći rimskoga despotizam“.

Prvo. Kad se što krsti ,infamnim podva-
lama i sumnjičenjima-, cijenimo, da je svačija
dužnost, a napose jednog svećenika, biti oprezan
i ne pisati, što ti dogje na pamet, da se ne iz-
vrgneš ruglu svijeta, kako naš pisac, koji ne
zna razlikovati članke o koncilu — za te se
kaže, da su bili inspirirani od Strossmayera —

stvom sa Grčkom, pa je radi toga više puta
izazvala krvavih sukoba. U tu svrhu je i prine
Gjuro posjetio ove zime razne evropejske dvo-
rove, ali kao da se je zaludu trudio, jer vlasti
nijesu htjele da pristanu na aneksiju, pošto bi
se u ee istočno pitanje zaoštrilo. Što
nijesu h učiniti vlasti, to je na 20 o, mj.
učinila kretska narodna skupština. Zaključak
skupštine priopćio je prine vladama s dodatkom,
da ne može preuzeti odgovornost, za ono, što
će se dogoditi, ako vlasti ne potvrde zaključak.
Kako će pak ovaj zaključak primiti evropske

svak se je nadao da će, kako u svoj Dalmaciji,
tako i u našem gradu zavladati bolje doba brat-
skog življenja i intezivnijeg rada za narodnu
stvar. Donapokon se oćutila potreba i fuzije
stranaka. Ali u našem jadnom gradu regbi, da
sve to nenahodi odziva ni razumijevanja te da
nekim ljudim u nas sloga ne ide k srcu. Je li to
Vatreni temperamenat ili potajna spekulacija, to
će se već vidjeti. Svakako so to nemože odo-
briti ni s jednog gledišta. Narodna stranka
ovdje znoji se i muči da postigne slogu sa pra-
vašima šibenskim sada za nastajne izbore. Da-

sinova toga slavnoga hrvatskoga grada, te Ati-
ne i biser krune hrvatskih gradovi, počela se

Stonjsku slogu, kao što [su porušili i onu u
Dubrovniku, na štetu naše mile, ali žalibože
ožalošćene hrvatske domovine; jer je ovo ze-
mljište za njihovo sjemenje, u današnjem vre-
menu, sasvim neplodno.

toa iš p34 Stonjanin.

Ssfiši nam iz doljnjeg Pijavičina. — Veleučeni
gosp. uredniče!, Požrtvovnim trudom, orijaškim
radom čestitih hrvatskih muževi i

vlasti, vigjet će mo.

ITALIJA. Fortis kao da je ipak popustio
zahtjevima željezničara, pa su ovi opet preuzeli
svoj rad. Osobni vlakovi su sasvim uspostav-
ljeni, a na nekim mjestima i teretni.

Rusko-japanski rat.

Eskadra admirala Nebogađova. — Pari-
žkom ,Matinu“ javljaju iz Petrograda, da se u
diplomatskim krugovima govori, da se je admi-
ralu Nebogadovu dogodila nekakva nezgoda na
putu. Potankosti o nezgodi ne javljaju se, ali
se sumnja, da mu se je nasukala kakva lagja
ili da mu se je pokvario kakav stroj. To je i
uzrok, da brodovlje nije prispjelo u odregjeno
vrijeme u zaljev Kamranh, gdje ga je čekao
Roždestvonski.

Bojište u Mandžuriji. Petrogradska brzo-
javna agentura javlja, da se japanske armade
pomiču prama sjeveru, a pred njima da je ko-
njaništvo generala Akiama. »Novoje Vremji“
javljaju iz Gunšulina, da su neosnavane vijesti

 

 

složno birati sa narodnom strankom.

ulica i elemenat bez odgoja, k
sanje godi i po ćudi mu je.
vodstvo krivo. Za to je upra

 

od izvadaka pisama, koje nije moguće ispirira-
ti, nego ili su pisana ili nijesu.

Drugo: Mješte spominjati enciklike Stros-
Smayerove, pisac bi bio mnogo bolje učinio za

v bolji pravaški
a gibanju Japanaca, e da obigju ruske pozicije.
Očito je, da je japanska armada usljed bitke
kod Mugdena tako oslabljena, da je za mjesec
i po ustavila sve operacije i da je tako omo-

elemenat već davno povukao
želeći nositi na sebi odgovo

pače se i dotle ponizila da je dva ili tri puta
ponudila pravašima slogu. Pravaši je nikako
neće, bez obzira odbijaju svaku ponudu i hoće
da narod bace bez milosrgja u vrtlog [izborne
borbe. Zašto to čine? to nek Bog sam znade,
Vas je Šibenik zbog toga postupanja na nje
uzrujan. Nego još se je nadati da će razbor pre-
vladati, jer se opaža da pravaši svakim danom
gube svojih pristaša i to ljudi boljih i mirnijih,
koji javno osudjuju postupak pravaškog vod-
stva. Moguće da ih ovo otpadanje boljeg pra-
vaškog elomenta prinudi da prime slogu, inače
bi mogli oni sami i bez vodstva primiti mir i

Osobito potpomaže i upravo pospješuje taj
proces raspadanja pravaške stranke, ono nečo-
vječno pisanje ,Hrvatske Krune“, koje svak
bez razliko stranaka osudjuje*). Jer se po tome
vidi da je u pravaškoj stranci ovdje prevladala
ojemu onako pi-
A i tome je opet

se iz redova, ne-
rnosti za ono što
ulica počini. Prevlada li ovaj bolji elemenat,

je bila sve to većma širiti hrvatska svijest i ova
u brzo osvojila srca rodoljubnog naroda te pra-
stare hrvatske okolice. Ta probugjena svijest u
razdoblju što kraćeg vremena darovala je na-
ma vašu ,Crvenu“ i ova nam stala na bra-
niku probugjene svijesti, stala nam je pričati
povjest toga historičnog grada, prodočivala nam
je sjajnu hrvatsku prošlost, pobugjivala nas je,
da što uztrajnije ustanemo ma obranu potlače-
nih prava. I zbilja njezin je sveti rad urodio
dobrim plodom, i hrvatska svijest u ovim kra-
jevima južne Dalmacije, postade neoborivom tvr-
gjavom. Kao pošteni i nezavisni hrvatski list,
onda kad jo za to nastupilo shodno vrijeme i
kad hrvatska - svijest nije bila već u nikakovoj
pogibelji, stala je ,Crvena“ zagovarati slogu
Srba i Hrvata, jer je vidila da je danas u ova
kritična vremena po jedne i druge veoma nuždna,
Nekim ko da današnji pošteni rad ,Crvene“ ne:
bješe u računu, a osobito nepogrešivom kloru
Dubrovnika, pa neznajući, kako bi tome: po-
štenom hrvatskom listu zameli svaki trag, ipo-
krenuše nekakav list ,Prava Crvena Hr-
vatska“, Kamo sreće, da joj nije krivi pra-
vae! Žali bože po nju što nijesu ona stara
vremena, kad se je još nekako moglo na-

 

"Bebe, da je iznio, ako ga zna, dementi Stros-
mayerov, da ta pisma nijesu njegova.

Treće: Ona vijest mogla se je čitati po
mnogim našim novinama. ,Crv. Hrv.“ nije je
prva iznijela, te je pisac morao svoje prostačke
psovke uporaviti na drugu adresu — barem

gučila

da sagradi cijeli niz utvrda.
Francusko- japanski konflikt. V
japanski poslanik Dr. Motono upoz:
cusku vladu radi boravka ruske fi
Kamranh,

tad se nadamo da će naš grad biti poštedjen
svih zlih posljedici nesloge i mržnje, a da će

ulica i vas elemenat nemira, što ulici pripada,
ijest, da je otpasti i ostati sama, a tako će se naći na okupu
orio fran- | $Ye što je u gradu boljega i vrijednijega. A to
ote u zaljevu bi bilo i željeti, jer su to svo pristaše čiste
sa poluslužbene strane komentira | Stranke prava, što se kupe oko ,Hrvatske Kru-

rodu skupom cijenom laž prodavati, ali danas
već je tomu kraj. Narod se je osvijetio Prava
hrvatska svijest naroda stare ,Crvene Hrvat-
ske“ pratiti će vaš list a novorogjenče furti-
maša mora da padne, jer nestoji na pravoj i
tvrdoj visini hrvatskog načela. Justitia.

ruskoj armadi, da se usposobi za boj, i

 

 

zbog tačnosti i korektnosti. Ovo ističemo, jer
se vidi, kako se s neke strane ište kavganja i
i zadirkivanja, i kad bi ga se moglo izbjeći.
etvrto: U riječima, da će se naš narod
odreći rimskog despotizma mogu vidjeti ,odmet-
ništvo od crkve i vjere“ samo oni ljudi, koji su
nama zamjerili, što smo rekli da hrvatski na-
rod nad svojim interesima ne priznaje interese
nikoga, pa bili to interesi Beča, Pešte ili Rima.

l

U Tokiju je raspoloženje pičanstva uzhu, 10.) kakva je to neapivaoquia 08. +udjeej
gjeno proti Francuskoj. Drže se skupšti io se \ o držim VŽ ,Ur-
kojima se osugjuje držanje Frax.:cuske, 2.)

 

e.
Sedmični pregled.

AUSTRO-UGARSKA — Njemački  go-
spodarstveni središnji savez
“ agitacionih skupštini, :
M za novu njemačku agrarnu saiie
ik: Ministar-presjednik barun Gauć op
se, pa će po svoj prilici
poslove.
Graz.
zastupnici,
misle staviti na ć
odnošaj nastao izme lrva
sara da dogje do uregjenja d
odnošaja izmegju
bi se rasp
cije sa Hrva

koji su članovi odbora

darskim odnošajima trojedne kraljevine prama

: ; iugoslavenski za- 1 A aš i oš

Austriji. Isti a PRE “skupština hrvat- se koncu govora, svi prisutni sam
stupnici namjerav pur“ hrvatskih zemalja, gdje Slava Strossmayeru !* Sva Orukiva EE
kih poslanika iz svih 9irva i ovom | "> oraži češće za pokojnikom dja
bi pr odredilo stahovište, koje se u no izražila sauče I.
oš tolu.

i ima zauzeti. PŽ icio | SaD je to stvarca,
zo Eksekutivni odbor sjedinjene opozicie Družbine olovke. — Malena je

i će ovih dana sjednicu,
id će potrajati rasprava 0
sa će se staviti na dnovni red u
pničke kuće od 4 m
i nemagjarske narod i,
Hrvati namjeravaju označiti sv
ma adresi, — u savezu sa voj

a će o tomu govo
Sabor će zatim vijećati
Krasznaya naime da i p
parlamentarni odbor po p
bi izradio pripravo za
Austrije i Ugarske. :

KRETA Na 200. mj

ničkim pitanji

rimjeru Derćate,

Kreti, pod presjedanje vr

i da i škole, gdje

i skupštini, koja | ,. trgovca, novčanog zavo a :

pr e dea sjedinjele Krete sa see rabilo družbino a kaživegi

a ema ke izragjuje česka tvornica ,. si imnici
rčkom. i ia sul- | 59 akoj knjižari i papim

G Kreta je udo carevine turske, kojoj jo vii Pragu, a dobiva se u a Raj M ii

h čko-turskog
hovna glava. Poslijo gr
dobila je posredovanjom evropskih vlasti
+ kvu autonomija,

kvilib
o glasti. xa čelu uprav

peva otoka bio je postavljen g

pravo, da: podržavaju na

Ogromna većina pučanstva težila je za

držati će čitav niz
kojo su namijenjene pro-

doskora preuzeti svoje

: ie, da jugoslavenski
Tagbl.“ doznaje, j E
itanj bi

i red pitanje, kakav
ia Hrvatske i Austrije u
ržavo-pravnog
ije i , Najprije
Austrije i Ugarske '
ravljalo o pitanju sjedinjenja Dalma
tskom pa zatim 0 budućim gospo-

u kojoj se ima odlu-
adresi. Adre-
sjednici zastu-
aja. U debati sudjelovati će
nosti, osobito Rumunji. I
oje stanovište pra-

sa ć

svoj prilici Tomašić.
+ e predloga zastupnika
eštanski sabor izabere

reviziju nagodbe izmegju

, obdržavana je u
hovnog komisara otoka,

ržati ne-
kojom se htjelo prid

i želje pučanstva i po-
e : ao vrhovni ko-
rčki princ kr En-
Rusija, Francuska i Italija dobilo 6e
u otoku svoje posade.

nmamiarava nriraditi valika manifa «sells

+ wadikue zaaveinaa =.

e Brzojavi.

PULOPINANG. — Ovgje se očekuje, da
: + »;

će treća baltička flota danas proći Pinang. :

| INGTAU. — Ruski oficiri, koji se ovg]

: est, da je Rožestvenski o-

nalaze, primili su vij ivor iii

stavio Zaton Kamrank i otputov
da se združi s trećom eskadrom.

Domaće vijesti.

 

neprežaljivog Mecene,
da hrvatski ćuti. Na
kog Strossmayera 1 na dan,
i otpjevala pont m
Si ui je bio u crnini. Na pad P
nego je bila dana misa, presjednik ,F'u
taonice“ držao je u
taknuvši zasluge h

č

 

ali ,od malena velikim se p jeći IR

irila | i i s i i čkom arhivu,
ila i . mnogo prigoda i u svom ili na korist što nalazi u dubrov
soon sa da se bori sa tolikim materijalnim svoje domoljublje djelom a a6 kad je | iji saostanima franj. u gradu ili so
koja imado da se bori ovoljiti ari, a nadasve godine 185 ka ili samos 1 E
teškoćama i da moše bar donekle 4 elo izvotsko g“ bila uprla da onemogući izbor | hi dobro pregledati.
pov i ši, našla je evo novo vr vlada sve sile bi ue iieragro ar dean MISNESNNSIK
Pog gr: 4 joj osječki lijep godišnji do- zastupnika Dm. Seti MA a ovog našeg | Ro ratački obugjuje a
i esej Opet je na nama sveta Miek voli jednog ore uro više uvjeriti o domo- Bi ć eli pe iv je
p = a u re g € iile- a
je $u ten poduvoia Po oma orasi nogo Noaje Blocjeni kad opazi kako su okitili ovaj h
, R u 3

— Ne traže se time velike no
lih . da svaka Hrvatica, svaki Hrvat,
prednost ,družbinoj olovki“
lošim tugjinskim, da se svatk
šoj istarskoj družbi na korist M
olovkama. — Napose ne bi smjelo

naših hrvatskih z

koji k
ko služi sebi i

onu od 2, 4 i 8
e glavno zastupstvo
g. Milanu Suchinoku,
goslavenske zemlje.

k Mafia; Tri <

zav po sv
Me i i zajedničkog
naša sabora izmegju narodne i prt

neka-

 

 

jedin-

se tako, da taj korak japanskog poslanika nije | ne“ i vole se zvati Frankovcima. Pa onda nek
imao značenje protesta. Poslanik se nije tužio, | ta trulež i otpane.

da je neutralnost Francuske povrijegjena, nego
je francusku vladu prijateljskim načinom upo-
zorio da radi boravka ruske flote u blizini fran-

cuskih obala, podvostrući pozornost. rabrikom: Gradska kronika

 

, — Prigodom smrti
ia ramena ča je i naš Hvar,
tužnu vijest o smrti veli-
kad se je u stono)
ifikalna misa u počast po-

društvu prigodno slovo is-
rvatskog dobrotvora za naš

ostaje“. Naša vole-

dade
pred kojekakovim

isključivo ovim
ti širom
emalja grada i gela, te rodo-

za prodaju na veliko
u Zagrebu za svo ju-

905. Prema odnosima,
Dalmaciji povodom
rada u dva zadnja .
aške stranke, | triotizma ne stvara

isaću Vam još. Jedan.
Pišu nam iz Stona na Markov dan 1905. U
istu ,Prava Crvena Hrvatska“ br. 6, a pod
_— Pisac kronike | se

 

  
  
  
   
  
  
  
  
  
  
   
 
  
 
 
 
 
   
   
  
  
   
 
 

_. odgovorim:

sna stranka oko C. H.:

ua su neki poznati ioni u

3 i i činili za narodnu stvar". —
se I po neka pitanja, koja ne ve
žuju odgovora, ipak da se gosp. cora
malko živei, koji su mu se — 14 Ea iris
rekbi, mlado-golobrado momče, a vo E
i zaodjeveno od nazad ne velo go e
crnom mantijom — nešto odviše . M
varam: na 1%) da na stiegu, pod oji Boa
ona nezavisna hrvatska stranka, os zi svo
som pripadaju i Stonjani, a čiji pe WE
i list ,Crvena Hrvatska“, napisanc o: simezn
slovima: ,za slobodu i ujedinjene zomi ire
meni u Stonu njesu poznati MESNA
nici, niti sam do danas imao pos s; p NN
vrstom ljudi, a da bi u Stonu Šta e vs
matništva, doista bi bilo i sirom : , Ni
zadnjeg nema — t. J. siromaš va, wz
1. išla u većem broju na plinjelit M 3
hoće rijeti da nema ni prvoga. a d Lei
staše lista ,Prava Crvena Hrvatska , < e

hvalevrijedni hrvatski patriote, pa nje

hovu kolu, krvopije su i odira
naroda.
CZ "što so tiče pak e
izvoli gosp. pisac potru
marva Dm. Ante Liepop

im stranam

ka se moći osvjedočit

  
   
  
 
 
 
 
  
    
  

o
i-

ili, buduć ist

u“,

ili zavičaj, sagradivši ,H
kobi od 16000 k1una, za prosv) i
svoje društvo Hrvatsku čitaonicu“.
Neka znadu
vena Hrvatska“,
šljeni dopisi. iz
niti je istinito,
broju da u Ston
čem isticali, niti da na
stoji jedan autonomaš
čitaonice stoje pet mla

rike im je svako naprozanje,

na-

 

dih Hrvata kao pet si

j č* zbilja
: *) Otvoreno je pismo « stojića u ,H. K.* zb lj
lo izostati u času
lekcije o patriotizmu,

 

zomlji novih briga. oO, Ur

Napredak“ povratilo, onaj mali ,furtimaški“
stić iz Dubrovnika. A odobrilo pravac ,(*“
Hrvatske“

ine za cijelo a
nalet na e ljištu, koje se
a pripovj

hrvatsko-

moljublja Stonjana, nek
iti se do svog vodje

a nekcliko godina proboravio,
i, da su Stonjani u
avičaju, i izvan istoga,

rvatski dom“ u vrt-
etno i zabavno

ristaše lista Prava Cr-
traju azaludni svi izmi-
Stona, tiskani u istomu listu,
kao što su pisali u zadnjem
u ima autonomaša, koji bi so u
upravi hrvatske čitaonice
i jodan Srb. Na upravi

da pod-
pire vatru u ovom mirnom gradu, te por

i jić dijeli
zija sprema. G. -Stoj
NASI prvo i glavno obilježje pa

- Pišu nam iz Pijavičina. — I naše je društvo
dr
un) ak.

za

ERRRS k gradi
i Čopanjem naišlo se na ruše-
ree ie Groblje se ovo
zove ,Dumansko“;
otječe SRA, PR su
. €
— samo kćeri du provačke vlastele -
a ers u prija bi donijelo zemlju, što tri
(blizini samostana roditelji Nuiraltc" o
icija j da je tu bi ista )
e E u bližnjoj cesti djelomice
9

vide.

+ grobiš

eda se, da to ime

imade spo-

No, u povijesti dubrovačkoj reže i.

mena a bio ženski samostan;
, +.
ški.

od Dubrovčeni su došli u posjed AA
d. 1333; odmah 2. godine zatim ee
13. da prevraćaju narod iz bogomi u.
katolićizam rema onoj cuius ai =
kO. što ie bilo negda u modi. "aljalo 3 vije
g diti i manastire frederik, p e
a. što u Monumentima Libri Re ori užena
gdj = veli: God. 1357. 6 maja bi Nade .-.
Đ Bot ieno u velikom vijeću, gdje bi) i
ia 1 vijećnika, da se dozvoli gosp. md
3 i iakasića, da može dati dio sio a
rišsgvata svojih u VAN Ma
, Frane, da b stan

o franjevačkog za utjehu duša u Janjini i

NONE idi mogao graditi
oga se vidi, da se i
i samoziaa ne slijedi ipak, a -3 ga s >
dil No, kako so ima tumačiti 10, valjda
< strana zovo -Dumansko-? IH su a
franjevci osiagti svoj se 4 - Pa O
*), koje su bilo s nit
zaj ako to tradicija kažo? INI
jo da su se odista svi i koji MOM
ušli, nio je li to onaj franjevački, oi
a E odluci S e - : MET M
j i ostan, jer se ,Dumi
i EE Khdi pomanjkanja istoričkih vrela

no zna točno.

i

 

 

 

, Pempel-izvor“

Teške probave
i ij j čavice itd.,
dispepsije, neješe, lju ,
Ni Ke kog organa, moaia Kr
= koš ji, promuklosti su ono bolesti,
ge intljiva

    
 

vih

: alkalična kislina

ve
osobitim uspjehom po izjavama liječničkih s
zn

mo-