mo: Kako je to, da jedan prečasni kaže, da je Galileo bio osugjen zbog svoje astronomske nauke, a drugi tvrdi, da ga je inkvizicija osudila sne radi njegove astronomske nauke, nego teo- loške“. Prije s nama razbistre, može li se postupanje iizicije proti Galileju nazvati tor- turom, neka st prije pogode megju sobom, i ustanove, što se'je baš dogodilo, jer i »&OSpo- gja Mare“ ima bit od čuda iskolačila oči, kad je pročitali u istom broju istog lista, gdje dva- prečasna, u ime istine, sami sebepobijaju, —t- Dosljedno. Osvrćući se na naše pisanje o pok. Stros" smayeru, ,Prava“ piše: ,Na prvoj strani tisuću pohvala dosta neprežaljenom biskupu, a in eauda predstavljaju ga kako odmetnika od crkve i vjere“. A to za to, što smo zabilježili ,gadnu- vijest, da su ,M. N, Nachrichten“ donosile u br. 477. od 13. listopada 1900. izvatke iz listo- va, koje je pisao biskup Strossmayer poslije vatikanskog koncila različitim učenjacima. Jedan bi izvadak bio: ,Što se tiče moga naroda i nje- gove budućnosti, to mi se čini, da će se jedno- ga dana odreći rimskoga despotizam“. Prvo. Kad se što krsti ,infamnim podva- lama i sumnjičenjima-, cijenimo, da je svačija dužnost, a napose jednog svećenika, biti oprezan i ne pisati, što ti dogje na pamet, da se ne iz- vrgneš ruglu svijeta, kako naš pisac, koji ne zna razlikovati članke o koncilu — za te se kaže, da su bili inspirirani od Strossmayera — stvom sa Grčkom, pa je radi toga više puta izazvala krvavih sukoba. U tu svrhu je i prine Gjuro posjetio ove zime razne evropejske dvo- rove, ali kao da se je zaludu trudio, jer vlasti nijesu htjele da pristanu na aneksiju, pošto bi se u ee istočno pitanje zaoštrilo. Što nijesu h učiniti vlasti, to je na 20 o, mj. učinila kretska narodna skupština. Zaključak skupštine priopćio je prine vladama s dodatkom, da ne može preuzeti odgovornost, za ono, što će se dogoditi, ako vlasti ne potvrde zaključak. Kako će pak ovaj zaključak primiti evropske svak se je nadao da će, kako u svoj Dalmaciji, tako i u našem gradu zavladati bolje doba brat- skog življenja i intezivnijeg rada za narodnu stvar. Donapokon se oćutila potreba i fuzije stranaka. Ali u našem jadnom gradu regbi, da sve to nenahodi odziva ni razumijevanja te da nekim ljudim u nas sloga ne ide k srcu. Je li to Vatreni temperamenat ili potajna spekulacija, to će se već vidjeti. Svakako so to nemože odo- briti ni s jednog gledišta. Narodna stranka ovdje znoji se i muči da postigne slogu sa pra- vašima šibenskim sada za nastajne izbore. Da- sinova toga slavnoga hrvatskoga grada, te Ati- ne i biser krune hrvatskih gradovi, počela se Stonjsku slogu, kao što [su porušili i onu u Dubrovniku, na štetu naše mile, ali žalibože ožalošćene hrvatske domovine; jer je ovo ze- mljište za njihovo sjemenje, u današnjem vre- menu, sasvim neplodno. toa iš p34 Stonjanin. Ssfiši nam iz doljnjeg Pijavičina. — Veleučeni gosp. uredniče!, Požrtvovnim trudom, orijaškim radom čestitih hrvatskih muževi i vlasti, vigjet će mo. ITALIJA. Fortis kao da je ipak popustio zahtjevima željezničara, pa su ovi opet preuzeli svoj rad. Osobni vlakovi su sasvim uspostav- ljeni, a na nekim mjestima i teretni. Rusko-japanski rat. Eskadra admirala Nebogađova. — Pari- žkom ,Matinu“ javljaju iz Petrograda, da se u diplomatskim krugovima govori, da se je admi- ralu Nebogadovu dogodila nekakva nezgoda na putu. Potankosti o nezgodi ne javljaju se, ali se sumnja, da mu se je nasukala kakva lagja ili da mu se je pokvario kakav stroj. To je i uzrok, da brodovlje nije prispjelo u odregjeno vrijeme u zaljev Kamranh, gdje ga je čekao Roždestvonski. Bojište u Mandžuriji. Petrogradska brzo- javna agentura javlja, da se japanske armade pomiču prama sjeveru, a pred njima da je ko- njaništvo generala Akiama. »Novoje Vremji“ javljaju iz Gunšulina, da su neosnavane vijesti složno birati sa narodnom strankom. ulica i elemenat bez odgoja, k sanje godi i po ćudi mu je. vodstvo krivo. Za to je upra od izvadaka pisama, koje nije moguće ispirira- ti, nego ili su pisana ili nijesu. Drugo: Mješte spominjati enciklike Stros- Smayerove, pisac bi bio mnogo bolje učinio za v bolji pravaški a gibanju Japanaca, e da obigju ruske pozicije. Očito je, da je japanska armada usljed bitke kod Mugdena tako oslabljena, da je za mjesec i po ustavila sve operacije i da je tako omo- elemenat već davno povukao želeći nositi na sebi odgovo pače se i dotle ponizila da je dva ili tri puta ponudila pravašima slogu. Pravaši je nikako neće, bez obzira odbijaju svaku ponudu i hoće da narod bace bez milosrgja u vrtlog [izborne borbe. Zašto to čine? to nek Bog sam znade, Vas je Šibenik zbog toga postupanja na nje uzrujan. Nego još se je nadati da će razbor pre- vladati, jer se opaža da pravaši svakim danom gube svojih pristaša i to ljudi boljih i mirnijih, koji javno osudjuju postupak pravaškog vod- stva. Moguće da ih ovo otpadanje boljeg pra- vaškog elomenta prinudi da prime slogu, inače bi mogli oni sami i bez vodstva primiti mir i Osobito potpomaže i upravo pospješuje taj proces raspadanja pravaške stranke, ono nečo- vječno pisanje ,Hrvatske Krune“, koje svak bez razliko stranaka osudjuje*). Jer se po tome vidi da je u pravaškoj stranci ovdje prevladala ojemu onako pi- A i tome je opet se iz redova, ne- rnosti za ono što ulica počini. Prevlada li ovaj bolji elemenat, je bila sve to većma širiti hrvatska svijest i ova u brzo osvojila srca rodoljubnog naroda te pra- stare hrvatske okolice. Ta probugjena svijest u razdoblju što kraćeg vremena darovala je na- ma vašu ,Crvenu“ i ova nam stala na bra- niku probugjene svijesti, stala nam je pričati povjest toga historičnog grada, prodočivala nam je sjajnu hrvatsku prošlost, pobugjivala nas je, da što uztrajnije ustanemo ma obranu potlače- nih prava. I zbilja njezin je sveti rad urodio dobrim plodom, i hrvatska svijest u ovim kra- jevima južne Dalmacije, postade neoborivom tvr- gjavom. Kao pošteni i nezavisni hrvatski list, onda kad jo za to nastupilo shodno vrijeme i kad hrvatska - svijest nije bila već u nikakovoj pogibelji, stala je ,Crvena“ zagovarati slogu Srba i Hrvata, jer je vidila da je danas u ova kritična vremena po jedne i druge veoma nuždna, Nekim ko da današnji pošteni rad ,Crvene“ ne: bješe u računu, a osobito nepogrešivom kloru Dubrovnika, pa neznajući, kako bi tome: po- štenom hrvatskom listu zameli svaki trag, ipo- krenuše nekakav list ,Prava Crvena Hr- vatska“, Kamo sreće, da joj nije krivi pra- vae! Žali bože po nju što nijesu ona stara vremena, kad se je još nekako moglo na- "Bebe, da je iznio, ako ga zna, dementi Stros- mayerov, da ta pisma nijesu njegova. Treće: Ona vijest mogla se je čitati po mnogim našim novinama. ,Crv. Hrv.“ nije je prva iznijela, te je pisac morao svoje prostačke psovke uporaviti na drugu adresu — barem gučila da sagradi cijeli niz utvrda. Francusko- japanski konflikt. V japanski poslanik Dr. Motono upoz: cusku vladu radi boravka ruske fi Kamranh, tad se nadamo da će naš grad biti poštedjen svih zlih posljedici nesloge i mržnje, a da će ulica i vas elemenat nemira, što ulici pripada, ijest, da je otpasti i ostati sama, a tako će se naći na okupu orio fran- | $Ye što je u gradu boljega i vrijednijega. A to ote u zaljevu bi bilo i željeti, jer su to svo pristaše čiste sa poluslužbene strane komentira | Stranke prava, što se kupe oko ,Hrvatske Kru- rodu skupom cijenom laž prodavati, ali danas već je tomu kraj. Narod se je osvijetio Prava hrvatska svijest naroda stare ,Crvene Hrvat- ske“ pratiti će vaš list a novorogjenče furti- maša mora da padne, jer nestoji na pravoj i tvrdoj visini hrvatskog načela. Justitia. ruskoj armadi, da se usposobi za boj, i zbog tačnosti i korektnosti. Ovo ističemo, jer se vidi, kako se s neke strane ište kavganja i i zadirkivanja, i kad bi ga se moglo izbjeći. etvrto: U riječima, da će se naš narod odreći rimskog despotizma mogu vidjeti ,odmet- ništvo od crkve i vjere“ samo oni ljudi, koji su nama zamjerili, što smo rekli da hrvatski na- rod nad svojim interesima ne priznaje interese nikoga, pa bili to interesi Beča, Pešte ili Rima. l U Tokiju je raspoloženje pičanstva uzhu, 10.) kakva je to neapivaoquia 08. +udjeej gjeno proti Francuskoj. Drže se skupšti io se \ o držim VŽ ,Ur- kojima se osugjuje držanje Frax.:cuske, 2.) e. Sedmični pregled. AUSTRO-UGARSKA — Njemački go- spodarstveni središnji savez “ agitacionih skupštini, : M za novu njemačku agrarnu saiie ik: Ministar-presjednik barun Gauć op se, pa će po svoj prilici poslove. Graz. zastupnici, misle staviti na ć odnošaj nastao izme lrva sara da dogje do uregjenja d odnošaja izmegju bi se rasp cije sa Hrva koji su članovi odbora darskim odnošajima trojedne kraljevine prama : ; iugoslavenski za- 1 A aš i oš Austriji. Isti a PRE “skupština hrvat- se koncu govora, svi prisutni sam stupnici namjerav pur“ hrvatskih zemalja, gdje Slava Strossmayeru !* Sva Orukiva EE kih poslanika iz svih 9irva i ovom | "> oraži češće za pokojnikom dja bi pr odredilo stahovište, koje se u no izražila sauče I. oš tolu. i ima zauzeti. PŽ icio | SaD je to stvarca, zo Eksekutivni odbor sjedinjene opozicie Družbine olovke. — Malena je i će ovih dana sjednicu, id će potrajati rasprava 0 sa će se staviti na dnovni red u pničke kuće od 4 m i nemagjarske narod i, Hrvati namjeravaju označiti sv ma adresi, — u savezu sa voj a će o tomu govo Sabor će zatim vijećati Krasznaya naime da i p parlamentarni odbor po p bi izradio pripravo za Austrije i Ugarske. : KRETA Na 200. mj ničkim pitanji rimjeru Derćate, Kreti, pod presjedanje vr i da i škole, gdje i skupštini, koja | ,. trgovca, novčanog zavo a : pr e dea sjedinjele Krete sa see rabilo družbino a kaživegi a ema ke izragjuje česka tvornica ,. si imnici rčkom. i ia sul- | 59 akoj knjižari i papim G Kreta je udo carevine turske, kojoj jo vii Pragu, a dobiva se u a Raj M ii h čko-turskog hovna glava. Poslijo gr dobila je posredovanjom evropskih vlasti + kvu autonomija, kvilib o glasti. xa čelu uprav peva otoka bio je postavljen g pravo, da: podržavaju na Ogromna većina pučanstva težila je za držati će čitav niz kojo su namijenjene pro- doskora preuzeti svoje : ie, da jugoslavenski Tagbl.“ doznaje, j E itanj bi i red pitanje, kakav ia Hrvatske i Austrije u ržavo-pravnog ije i , Najprije Austrije i Ugarske ' ravljalo o pitanju sjedinjenja Dalma tskom pa zatim 0 budućim gospo- u kojoj se ima odlu- adresi. Adre- sjednici zastu- aja. U debati sudjelovati će nosti, osobito Rumunji. I oje stanovište pra- sa ć svoj prilici Tomašić. + e predloga zastupnika eštanski sabor izabere reviziju nagodbe izmegju , obdržavana je u hovnog komisara otoka, ržati ne- kojom se htjelo prid i želje pučanstva i po- e : ao vrhovni ko- rčki princ kr En- Rusija, Francuska i Italija dobilo 6e u otoku svoje posade. nmamiarava nriraditi valika manifa «sells + wadikue zaaveinaa =. e Brzojavi. PULOPINANG. — Ovgje se očekuje, da : + »; će treća baltička flota danas proći Pinang. : | INGTAU. — Ruski oficiri, koji se ovg] : est, da je Rožestvenski o- nalaze, primili su vij ivor iii stavio Zaton Kamrank i otputov da se združi s trećom eskadrom. Domaće vijesti. neprežaljivog Mecene, da hrvatski ćuti. Na kog Strossmayera 1 na dan, i otpjevala pont m Si ui je bio u crnini. Na pad P nego je bila dana misa, presjednik ,F'u taonice“ držao je u taknuvši zasluge h č ali ,od malena velikim se p jeći IR irila | i i s i i čkom arhivu, ila i . mnogo prigoda i u svom ili na korist što nalazi u dubrov soon sa da se bori sa tolikim materijalnim svoje domoljublje djelom a a6 kad je | iji saostanima franj. u gradu ili so koja imado da se bori ovoljiti ari, a nadasve godine 185 ka ili samos 1 E teškoćama i da moše bar donekle 4 elo izvotsko g“ bila uprla da onemogući izbor | hi dobro pregledati. pov i ši, našla je evo novo vr vlada sve sile bi ue iieragro ar dean MISNESNNSIK Pog gr: 4 joj osječki lijep godišnji do- zastupnika Dm. Seti MA a ovog našeg | Ro ratački obugjuje a i esej Opet je na nama sveta Miek voli jednog ore uro više uvjeriti o domo- Bi ć eli pe iv je p = a u re g € iile- a je $u ten poduvoia Po oma orasi nogo Noaje Blocjeni kad opazi kako su okitili ovaj h , R u 3 — Ne traže se time velike no lih . da svaka Hrvatica, svaki Hrvat, prednost ,družbinoj olovki“ lošim tugjinskim, da se svatk šoj istarskoj družbi na korist M olovkama. — Napose ne bi smjelo naših hrvatskih z koji k ko služi sebi i onu od 2, 4 i 8 e glavno zastupstvo g. Milanu Suchinoku, goslavenske zemlje. k Mafia; Tri < zav po sv Me i i zajedničkog naša sabora izmegju narodne i prt neka- jedin- se tako, da taj korak japanskog poslanika nije | ne“ i vole se zvati Frankovcima. Pa onda nek imao značenje protesta. Poslanik se nije tužio, | ta trulež i otpane. da je neutralnost Francuske povrijegjena, nego je francusku vladu prijateljskim načinom upo- zorio da radi boravka ruske flote u blizini fran- cuskih obala, podvostrući pozornost. rabrikom: Gradska kronika , — Prigodom smrti ia ramena ča je i naš Hvar, tužnu vijest o smrti veli- kad se je u stono) ifikalna misa u počast po- društvu prigodno slovo is- rvatskog dobrotvora za naš ostaje“. Naša vole- dade pred kojekakovim isključivo ovim ti širom emalja grada i gela, te rodo- za prodaju na veliko u Zagrebu za svo ju- 905. Prema odnosima, Dalmaciji povodom rada u dva zadnja . aške stranke, | triotizma ne stvara isaću Vam još. Jedan. Pišu nam iz Stona na Markov dan 1905. U istu ,Prava Crvena Hrvatska“ br. 6, a pod _— Pisac kronike | se _. odgovorim: sna stranka oko C. H.: ua su neki poznati ioni u 3 i i činili za narodnu stvar". — se I po neka pitanja, koja ne ve žuju odgovora, ipak da se gosp. cora malko živei, koji su mu se — 14 Ea iris rekbi, mlado-golobrado momče, a vo E i zaodjeveno od nazad ne velo go e crnom mantijom — nešto odviše . M varam: na 1%) da na stiegu, pod oji Boa ona nezavisna hrvatska stranka, os zi svo som pripadaju i Stonjani, a čiji pe WE i list ,Crvena Hrvatska“, napisanc o: simezn slovima: ,za slobodu i ujedinjene zomi ire meni u Stonu njesu poznati MESNA nici, niti sam do danas imao pos s; p NN vrstom ljudi, a da bi u Stonu Šta e vs matništva, doista bi bilo i sirom : , Ni zadnjeg nema — t. J. siromaš va, wz 1. išla u većem broju na plinjelit M 3 hoće rijeti da nema ni prvoga. a d Lei staše lista ,Prava Crvena Hrvatska , < e hvalevrijedni hrvatski patriote, pa nje hovu kolu, krvopije su i odira naroda. CZ "što so tiče pak e izvoli gosp. pisac potru marva Dm. Ante Liepop im stranam ka se moći osvjedočit o i- ili, buduć ist u“, ili zavičaj, sagradivši ,H kobi od 16000 k1una, za prosv) i svoje društvo Hrvatsku čitaonicu“. Neka znadu vena Hrvatska“, šljeni dopisi. iz niti je istinito, broju da u Ston čem isticali, niti da na stoji jedan autonomaš čitaonice stoje pet mla rike im je svako naprozanje, na- dih Hrvata kao pet si j č* zbilja : *) Otvoreno je pismo « stojića u ,H. K.* zb lj lo izostati u času lekcije o patriotizmu, zomlji novih briga. oO, Ur Napredak“ povratilo, onaj mali ,furtimaški“ stić iz Dubrovnika. A odobrilo pravac ,(*“ Hrvatske“ ine za cijelo a nalet na e ljištu, koje se a pripovj hrvatsko- moljublja Stonjana, nek iti se do svog vodje a nekcliko godina proboravio, i, da su Stonjani u avičaju, i izvan istoga, rvatski dom“ u vrt- etno i zabavno ristaše lista Prava Cr- traju azaludni svi izmi- Stona, tiskani u istomu listu, kao što su pisali u zadnjem u ima autonomaša, koji bi so u upravi hrvatske čitaonice i jodan Srb. Na upravi da pod- pire vatru u ovom mirnom gradu, te por i jić dijeli zija sprema. G. -Stoj NASI prvo i glavno obilježje pa - Pišu nam iz Pijavičina. — I naše je društvo dr un) ak. za ERRRS k gradi i Čopanjem naišlo se na ruše- ree ie Groblje se ovo zove ,Dumansko“; otječe SRA, PR su . € — samo kćeri du provačke vlastele - a ers u prija bi donijelo zemlju, što tri (blizini samostana roditelji Nuiraltc" o icija j da je tu bi ista ) e E u bližnjoj cesti djelomice 9 vide. + grobiš eda se, da to ime imade spo- No, u povijesti dubrovačkoj reže i. mena a bio ženski samostan; , +. ški. od Dubrovčeni su došli u posjed AA d. 1333; odmah 2. godine zatim ee 13. da prevraćaju narod iz bogomi u. katolićizam rema onoj cuius ai = kO. što ie bilo negda u modi. "aljalo 3 vije g diti i manastire frederik, p e a. što u Monumentima Libri Re ori užena gdj = veli: God. 1357. 6 maja bi Nade .-. Đ Bot ieno u velikom vijeću, gdje bi) i ia 1 vijećnika, da se dozvoli gosp. md 3 i iakasića, da može dati dio sio a rišsgvata svojih u VAN Ma , Frane, da b stan o franjevačkog za utjehu duša u Janjini i NONE idi mogao graditi oga se vidi, da se i i samoziaa ne slijedi ipak, a -3 ga s > dil No, kako so ima tumačiti 10, valjda < strana zovo -Dumansko-? IH su a franjevci osiagti svoj se 4 - Pa O *), koje su bilo s nit zaj ako to tradicija kažo? INI jo da su se odista svi i koji MOM ušli, nio je li to onaj franjevački, oi a E odluci S e - : MET M j i ostan, jer se ,Dumi i EE Khdi pomanjkanja istoričkih vrela no zna točno. i , Pempel-izvor“ Teške probave i ij j čavice itd., dispepsije, neješe, lju , Ni Ke kog organa, moaia Kr = koš ji, promuklosti su ono bolesti, ge intljiva vih : alkalična kislina ve osobitim uspjehom po izjavama liječničkih s zn mo-