državicam. Mi se nemoramo zadovoljiti sa po-
lovičastim uspjesima, mi moramo težiti na savr-
šenu slavensku organizaciju, eda jedan put za
uvijek započnemo nešto dostojna velikog sla-
venskog imena i njegovih ideala.

Slavenski izvješćujući ured, izučavanje sla-
venskih jezika, novinarska sveslavenska orga-
nizacija, zbliženje slavenskih učenjaka i t. d.
pitanja su, koja thogu samo svi Slaveni skupa
da riješe. I ako se Slaveni u žurnalističkoj or-
ganizaciji u monarhiji našoj sjedine, to još neće
slavenska ideja mnogo dobiti, jer dok mi za
ruske stvari budemo erpili informacije iz nje-
mačkih i engleskih izvora, a za srpske i bugar-
ske iz magjarskih, dotle neće naše slovensko
ćuvstvo oživljavati, ma životariti i zdvajati.

Ove opaske, koje potječu iz najčišće na-
mjere, neka budu budućem žurnalističkom kon-
gresu samo napomene, eda jedan put već za-
počnemo nešto trajna i pozitivna.

Drniš, koncem Travnja 1905.

ee
Za naše trgovce.

Casovito nezadovoljstvo sa tržnim prilikama
hoće neko da upotrijebi u svoju svrhu, te stva-
ra u činovničkoj konsumnoj zadruzi stalešku
organizaciju tobože, da činovništvo učini neod-
visnim od hira trgovaca, a zbilja da ga prikuje
k sebi, dijeleći ga od ostalog gragjanstva.

Ta dioba postoji — pa kolikogod je nije
kali — te nam se činovništvo ovim korakom
prikazuje kao gospodarski organizovana grupa,
koja zastupa osobite svoje interese na način,
da mora izazvati protivljenja. Sve ono što pe-
jedinci i činovnici dobiju, ne će dobiti na tržnoj
cijeni, koja je podvržena neoborivim zahtjevima
potroška i nugjenja, nego ma onoj dobiti, koju
ima trgovac na sitno, kad prodaje robu, povi-
sujuć joj cijenu za toliko, da mu se naplati ra-
bota i riziko, a glavno izvadi. Akcija dakle či-
novnika nije naperena proti samim proizvagjao-
čima, koji sklapaju kartele te tako dižu utak-
micu, da mogu prodavati, po što hoće; nije na-
perena ni proti vladi, koja je nas žrtvovala, da
kazni Crnogoru — već proti posrednicima iz-
megju proizvagjača i potrošača, koji skupoći
nijesu ništa krivi, a čućeći cijeli dan za bankom.
uvijek spravni da posluže mušterije, obično do-
biju jedva toliko da mogu priživjeti. A što je
još zamjernije, tu je akciju započeo baš onaj
stališ, koji je ekonomski privilegiran prama os-
talim, i to vogjen baš od činovnika one grane
javne uprave, koja je pozvana, da štiti trgovce
na malo od svake nedopuštene utakmice.

Cudne li ironije! U Beču se stvaraju zako-
ni, da zapriječe propadanje malih industrijalaca i
trgovaca. Zakon zabranjuje trgovačkim putnici-
ma, da nude privatnim osobama svoju robu na
prodaju; ne puštaju se na miru ni jedni ku-
čarci. .... cijela u opće legislativa zadnjih dece-
nija ide očito za tim, da spasi državi i društvu
onaj dragocjeni nezavisni elemenat, iz koga se
rekrutira narodna inteligencija, naše trgovce;
došlo se je dapače tako daleko, da se odstupa
od načela slobodne utakmice, kojemu treba za-
hvaliti cijeli novovjeki napredak — a u nas u
Dalmaciji činovnici, čavari zakona, uregjuju se
u najpogibeljnijeg takmaca baš onom stališu,
koji država hoće da spasi. Taj takmac ne radi
naime sa rizikom, jer znade ko su mu mušte-
rije, pa so po tomu i ravna; njemu nije potre-
ba da prištedi za starosti, jer mu članovi imadu
pensiju; njega ne more misli, što će sutra biti,
jer propane li trgovina, ne će za to činovniku
biće na dražbu; njemu nije potreba trgovačkog
odgoja, jer se ograničuje na: ,danas kupi, su-
tra prodaj“. A proti njemu treba da se bori tr-
govac, koji sve to ima da svlada, pa kad nakon
četrdeset, pedeset godina rada ne propane, kao
što vidimo da se često dogagja, već skuca koju
tisuću, da može počinuti, tad mu ja sugjeno,
da čuje od onih, koji uživaju svoju pensiju,
bez obzira na to, kako su radili, da je te novce
stekao deručitom.

Ne da se poreći, da je u Dubrovniku u
zaduje doba življenje poskupilo, a dopuštamo,
da su tome krivi i naši trgovci, kojima često
fiili potrebitog trgovačkog predvigjenstva, ali
skupoću ne osjeća samo činovnik, nego cijelo
gragjanstvo, pa je to morao biti jedan uzrok
više, da činovnici ne prekidaju staro veze, već
skupa sa ostalim gragjanima potraže način,
kako će se doskočiti skupoći, Ako su litjeli, da
baš oni započnu, imali su najprvo kušati sku-
pa sa gragjanstvom da što urado. Stoprva
kad ne bi bili našli susretaja kod gragjanstva,
mogli su prijeći na samobranu, ali i tada mo-
rali su nastojati, da stvar ne postane odijozna,
kako je sada. Ovakova mise en scene mioralo
je ozlovoljiti svakoga, koji u gragjanskom op-
ćonju drži išto do takta, a ta se zlovolja uzdiže
do protesta proti tomu osobito kad se vidi, da
se činovnici policije prte u stvari, koje spadaju
u njihov djelokrug, samo u slučaju, ako hoće
loviti u mutnu.

Darmar.

 

G. Lana još je ne iskusan ali g. Mahkovec biće
opazio, kako obično svrši, što je neprirodno i osno-
vano na pijesku. Zato se nadamo, da će se izja-
loviti i njihovo nastojanje da činovnike odijeli od
naroda, ucjepljujući im nekakav duh solidarnosti.
Poznamo našu čeljad, pa ne ćemo u to trošiti
riječi; ali bi željeli da uvide i to, da su kon-
sumne zadruge samo na oko korisne članovi-
ma. O tomu će se već uvjeriti, kad kroz godi-
nu, dvije dana porede svoje izdatke i dohotke:
neće biti ni novčića bogatiji nego su prije bili,
isto kako se već sada ne opažaju posljedice
povišice plaća, koja je bila provedena nazad
7 godina. Dobrostanje se naime ne postiže pri-
štednjom u jednoj stvari, nego ravnotežom u
dohocima i izdacima, a ta ovisi ne malo o har-
moniji interesa cijeloga gragjanstva, koja više
vrijedi, nego ono 5 fl. što činovnik može pri-

štediti rušeći je.
asa
Sedmični pregled:

AUSTRO-UGARSKA. U Gaućovu '“nini-
starstvu nastati će jedna promjena, biva otstu-
piti će ministar željeznica Wittek. Njegov je
položaj već od nekoliko vremena bio uzdrman,
osobito poslije žestoke kritike u željezničkom
odboru radi prekoračenja kredita kod gradnje
nove Alpinske željeznice. Govori se da će odjel-
nom predstojniku Wrbi biti privremeno povje-
reno vogjenje posala njegovog resorta.

Ovih zadnjih dana opet se je počelo po-
govarati da će dosadašnji ministar «a latere u
Ugarskoj Khuen-Hederwary postati zajedničkim
ministrom financija i ministrom za Bosnu i
Hercegovinu. Ovo bi imenovanje imalo uzslije-
diti čim bude dignuto vogjenje posala Tiszinu
ministarstvu. %

U Ugarskoj je položaj nepromijenjen. Do
sada nije ništa ustanovljeno o dolasku kraljevu
u Peštu, kao ni o ponovnim audijencijama po-
litičara, za koje se je ovih dana pozitivno jav-
ljalo, da će se održati još prije dolaska kraljeva.
Jučer se je pak imao opet sastati sabor ali su-
deć po općem raspoloženju stranaka nema go-
vora o tom da bi koalicija ni u čem popustila.

ITALIJA. Dne 29 pr. mj. sastali su se u
Mlecima austrijski i talijanski ministri vanjskih
posala, Goluchovski i Tittoni. Svi se listovi ba-
ve tim sastankom, te su složni u tom, da je
glavni predmet razgovora megju obim državni-
cima sačinjalo balkansko pitanje. Novine pri-

jazne trojnom savezu kažu, da je ovaj sastanak ,

novi znak, kako trojni savez drži u svojim ša-
kama konce internacijonalnog mira, te se groz-
ničavo napinju da uvjere svijet o čvrstoći troj-
nog saveza.

FRANCUSKA. U Francuskoj se još uvi-
jek živahno raspravlja o pitanju rastave crkve
od države. Osim toga marokansko je pitanje
na dnevnom redu, te je postupanje ministra
Deleussć bilo podvrgnuto žestokoj kritici, pače
je radi toga Deleassć bio predao svoju demisi-
ju, koju je opet povukao.

Na 30 aprila posjetio je engleški kralj
Eduard Pariz, kojom zgodom su se izmjenili
konvencijonalni posjeti izmegju njega i presjed-
nika Loubet-a. Bio je primljen u audienciju od
kralja  takogjer ministar izvanjskih  posala
Deleassć.

KRETA. Premda je narodna skupština
obdržavana prošlog mjeseca jednoglasno pro-
glasila sjedinjenje ovog otoka sa Grčkom, za
kojim teži velika većina pučanstva, ipak sjedi-
njenje nije provedeno, jer se tomu opiru vole-
vlasti. Po zadnjim vijestima, konzuli velevlasti
pozvali su vladu, da odstrani s javnih zgrada
grčke zastave, koje su bile izvješene poslije pro-
glašenja sjedinjenja s Grčkom, te da ih zami-
jeni običnima. Ako vlada no udovolji tom po-
zivu, bit ćo megjunarodnim četama povjereno
da one odstrane grčke zastave.

RUSIJA. Car je pomilovao one časnike
koji su bili na straži prigodom posvećenjavode
na Bogojavljenje a bili su osugjeni na sit vor.
Ministrom pravosugja imenovan je Manušin,
dosadašnji upravitelj ministarstva.

Sa velikom se napotosti očekuju vijesti
s pomorskog ratišta na istoku. Svo so svjetske
novine bave o osnovama japanskog i ruskog
admirala, a osobito je ovaj potonji svratio na
se pozornost radi svojeg dosadašnjeg držanja u
svim svojim operacijama. Nitko so nije nadao
da će Rožestvenskiju uspjeti da stigne u iztoč-
no azijske vodo sa svojom flotom, a da pri da-
lekom putu ne pretrpi ni najmanjeg gubitka.
Ali ne samo što je MRožestvenskij sa svojom
flotom sretno prevalio onaj daleki put, već je
to učinio i Nebogadov, za čiju se je oskadru
držalo da noće biti sposobna za tako daloku
plovitbu. Ovo je takogjer impresijoniralo Ja-
pance, pa se po raznim indicijama može uztvr-
diti, da u Tokiju ne vlada pregjašnja sigurnost
o konačnom uspjehu pomorske vojne. Očito je
da ruska flota oglerira po prije izragjenoj osnovi.

 

Računajuć po zadnjim vijestima flota Neboga-

ova imala bi se bit već spojila sa onom Ro-
ženstvenskija.

Kako javljaju ,Novoje Vremja“ iz Gunču-
lina, Vladivostok je bogato opskrbljen svim po-
trebitim koje na daleko nadmašuje opskrbu
Port Artura. Sada opskrbljuju Vladivostok ži-

vorom. zaba

e Brzojavi. š
28 aprila. Ni
SAIGON. — Ruska flota i prijevozni bro- '
dovi ostavili su u srijedu večer Zaton Kamrank.
Misli se da su krenuli put Vladivostoka i da
će zaploviti Tihim Oceanom.

eto.
Domaće vijesti.

Dalmatinsko pitanje počelo je da zanima šire
slojeve. Nedavno je ,Reichspost“ pisala, da nje-
mačka politika ima dužnost potpomagati težnje
Hrvata proti Madžarima u Ugarskoj i proti Ta-
lijancima u Austriji, pošto se težnje Hrvata ne
sukobljuju s njemačkim. Zastupnik je Prade
pak nazvao problem aneksije Dalmacije sa Hr-
vatskom, osobito obzirom na položaj Bosne i
Hercegovine pitanjem europskim, a ovih je da-
na držao zastupnik Sylvester govor svojim bi-
račima, da se Austrija mora oprijet svim, sila-
ma otrgnuću Dalmacije, te da je pod nikoju
cijenu ne smije izručiti, jer bi tim izgubila po-
lovinu svoje obale i 50 izvrsnih luka, pa bi i
Trst izgubio veliki dio svoje trgovine.

Ovakove izjave, pa i ne bile oficijozne,
kažu koji vjetar puše iz Beča, te potvrgjuju,
što smo u prošlom broju istakli, da se iz Beča
ne smijemo ničemu nadati. Prama tomu treba
da i udesimo svoj rad.

Zanimivo je kakvu ,Novi List“ zagovara
taktiku. On je tu dosta jasno označio u pole-
mici sa ,Obzorom“, koji ne bi htio pretrgnuti
sasvim s Bečom. ,Naš, magjarski i balkanski
glavni neprijatelj je Nijemstvo. Sve što podiže
brane njegovoj bujici na istok nam koristi u
velikoj historičkoj borbi, sve što nas bilo kako
stavlja u direktni dodir s njim nas slabi. Svaka
kombinacija s Austrijom za Hrvatsku je jedna
veća pogibelj od Nijemaca. Svako odijeljenjenje
Ugarska je jedna probit za nas, pogotovo, ako
i mi zajedno s Ugarskom učinimo od Karpata
do Kotora jaku liniju obrane. Oslon je nama
na Istoku u slavenskoj braći juga, tamo i naše
težište. Sa ovog visokog gledišta je u interesu
nas, kao i cijelog Balkana, odijeljenje Ugarske.
Drugo je pako pitanje, kako ćemo. se osigurati
prama Madžarima....“

»Novi List“ zagovara nadalje aktivnu po-
litiku. On hoće da se Hrvati nametnu, a ne da
čekaju, a najbolje će se nametnut pomažuć
Madžare, a ne tjerajuć u ovom času gravami-
nalnu politiku. , Madžari nisu naivni, oni su u
odlučnom času i u oči fakta dobri političari, i
ako se mi ponesemo, kako rekosmo, oni će so
morati u svom interesu ponijeti, kako je i ža
nas dobro.*

Narodni List“ označuje sadanji položaj
ovako: ,Nama nije do toga, da budemo poluga
proti komu, već naširi političarima treba da
stoji na sreu, da koliko mogu izrabe situaciju
hrvatskoj stvari u prilog. Treba same postupa-
ti oprezno. Zaletiti se pred rudo tugjih kola,
čini nam se, da no bi bilo uputno, ko što ne
bi bilo razborito čekati prekrštenih ruku, dok
se Beč i Pešta nagode na račun naš i nema-
džarskih patnika u Ugarskoj. Neku, ali jedin-
stven akciju, trebalo bi poduzeti pa za to ne
izgleda nam nesmijesnim prijedlog ,Hrvatskog
Prava“ i Pokreta“, da bi se svi hrvatski za-
stupnici s ove i s one strano Velebita sastali i
uglavili kako da so ta akeija povede“.

Slava Zrinjskom i Frankopanu. — Dana 330.
aprila navršila se je 234. godina, što su u Beč-
kom Novom Mjestu poginuli od krvničko ruke
dva hrvatska velikana: ban Petar Zrinjski i
knez Krsto Frankopan, Vječna im uspomena!

Paušalovanje desetine u Bosni. — Bosanska
vlada uvela je reformu kod pobiranja državnog
poreza u formi desetine, paušalovanjem iste.
Nego osnova bosanske vlade nije nego skroman
početak; svakako ovaj početak imao bi potak-
nuti da se počne posvećivati voću pažnju agrar-
nom pitanju u Bosni, a ponajpače da se počne
riješavati pitanje podaničkog odnosa bosanskog
kmeta, koje sačinjava jezgru bosanskog ograr-
nog pitanja.

Posjet Srba i Bugara u Zagrebu. — Ovih će
dana boraviti u Zagrebu srpski i bugarski u-
mjetnici, književnici i djaci, koji dolaze da po
sjeto umjetničku izložbu. Osim svečanog dočeka,
pohoda izložbe, galerije i dr. držati će se sasta-
nak jugoslavenskih književnika i jugoslavenske
omladine, a sveučilišna će omladina prirediti
banket svojim drugovima, da se tako oduži za
doček u. Beogradu i da nastavi započeti rad
zbližavanja izmegju jugoslovenskih plemena.

Naknadni izbor u Petrinji. — Doznajemo da

 

je glede osobe kandidata za naknadni izbor u

.

Petrinji došlo do sporazuma izmegju srpske sa-
mostalne stranke i nekojih neodvisnih hrvatskih
opozicijonalen, te da će kandidirati u tom ko-
taru Dra Franka Potočnjaka. On je zaisto naj-
zgodnija osoba da oko svog imena okupi neod-
visne izbornike hrvatsko i srpske!

sg  Hriatska štedionica u Kotoru. Javljaju nam iz
Kotora da se je ovih dana tamo ustrojila ,Hr-
vatška bokeška štedionica.“ Štedionica je dobra
stvatote bi smo je i mi preporučili i iskreno
poduprli. kad bi ta štedionica okupila sve bo-
keške Hrvate, bez razlike. Ali već kod pozivanja
na skupštinu učinilo se je pogrešaka, pa se
tako nije pozvalo na nju mnoge odlične Hrvate
iz grada i okolice, pače je bio isključen i sam
zastupnik g. M. Radimiri, koji se je, kako nam
je poznato, bavio takodjer pitanjem ustrojenja
štedionice i to od više vremena. Zato se bojimo,
da bi ovako ustrojena štedionica, mjesto da sje-
dini bokeške Hrvate, mogla još više razdvojiti
ih, na veselje narodnih neprijatelja, te da i ona
sama ne će moći onako uspijevati, kako bi
mogla, kad bi bile prilike druge.

Preporučamo pak bokeškim Hrvatima da
se u svemu, pa i u ekonomskim pitanjima ču-
vaju utjecaja kojekakovih osnovatelja konsum-
nih zadruga, te da budu imat uvijek pred očima
onu narodnu: ,Tko s vragom tikve sadi o glavu
mu se razbijaju“.

»Promjena plovidbenog reda brze pruge Trst-
Kotor ugarsko-hrvatskoga parobrodarskoga dru-
štva: Od ovog nam stiže vjest, da je odlučilo
preinačiti svoju brzu prugu Trst-Kotor u još
bližu, te je promenilo plovidbeni red tako,
da će parobrod polaziti iz Trsta svake nedjelje
u 8 sati u jutro, dočim će dolazak u Kotor slje-
diti ponedjeljkom u 5 sati 30 časaka o podne, a
na povratku polaziti će iz Kotora u sriedu u 8
sati u jutro, dolazeć u "Trst četvrtak u 4 sata
45 časaka; time je trajanje puta: sniženo na po-
lazku od 45 sata na 83 sata i pol, a na po-
vratku od 48 sata na 32 sata. Parobrod ticati
će :koli na polasku itoli na povratku Zadar,
Spljet, Korčulu, Gruž, Ercegnovi i Kotor, dočim
su Šibenik i Dubrovnik izpušteni iz novog plo-
vitbenog reda.

Natječaj. — Namjesništvo 'dalmatinsko ra-
spisalo je natječaj za nekoliko državnih obrtnih
štipendija u mjesečnom iznosu od 30—40 k. za
mladiće dalmatince, bez srestava, koji se posve-
ćuju ili se namjeravaju posvetiti naucima kojeg
obrta kod koje obrtne škole.

Stipendij će se uživati za cijelo redovito
trajanje nauka, po odnosnim nastavnim osno-
vama. Natjecatelji na ove stipendije imaju pod-
nijeti svoje molbe, najdalje do 15 svibnja 1905
dokazavši zakonitim ispravama:

"1. ime i godine natjecatelja (krštenica ili ro-
gjenica);

2, ime i dobu svojih roditelja i svoju pripad-
nost (domovnica);

3. način i trajanje svojeg praktičnog upotreb-
ljavanja u odnosnom obrtu (svjedodžba o nauku,
eventualno svjedodžbe o radu i slične);

4. svoju školsku naobrazbu (zadnja godišnja
ili tečajna svjedodžba, školska obavijest otpu-
snica od obrtne škole za usavršivanje, koju je
eventualno natjecatelj pohagjao); natjecatelji,
koji još sada pohagjaju kakvu školu, treba da
prilože i posljednju semestarsku svjedodžbu,
odnosno posljednju školsku obavijest;

5. zvanje (stalež), prebivalište, imovinske i
obiteljsko prilike roditelja, odnosnosno natjeca-
telja (svjedodžba siromaštva).

Molbe, upravljene e. k. Ministarstvu Bo-
goštovlja i Nastave, imaju se podnijeti ša stra-
ne onih natjecatelja, koji namjeravaju pohagjati
od početka nasštajne školske godine koju obrtnu
školu u tuzemstvu, ravnateljstvu te školte, dok
oni natjecatelji, koji namjeravaju pohagjati koju
obrtnu školu u Ugarskoj, Hrvatskoj, zapremlje-
nim zemljama ili u inozemstvu imaju podnijeti
svoje molbe kod ovog e. k. Namjesništva. Mol-
be koje ne bi bile predano prama pregjašnjoj
stavci do gore odregjenog roka, ili koje ne bi
bile opskrbljeno propisanim ispravama, ne će
so uzeti u obzir.

Svila za nevjeste

od 85 novč, do for. 11:35 metar, u svim bojama.

alje se u kuću franko i već plačenom carinom.
Bogati uzornik odmah. Tvornica svile Henneberg.
Ziirich, 23. 7

Proljetno liječenje.

Prve su proljetne nedjelje obično < zgodnije
vrijeme, da se popravo smetnje u funkcijama
tjesnim, koje su nastale načinom življenja kroz
zimu. Za tu je svrhu preporučeno ečnika

osobit

alkalična kislina
koliko za samostalno domaće liječenje toliko o-
sobito, kako pretečno liječenje za kupelji: Karls-
bad, Marienbad, Frauzensbad i druga ilišta.