učinit jedino valjanim vojnikom u jednoj ci. Za to smo simpatijom pratili iz početka yv rad nadajuć se kakvoj koristi, ali on razumio svoje mjesto u narodnoj vojsci, one, su ga usprezali, nazivao je mlohavcima; tjelo mu se biti vogjom..... i taj ga je doveo eto do toga, da je postao pred na- im krivac. <\ina. Sedmični pregled. AUSTRO-UGARSKA. — Usljed zaključ- konferencije pročelnika zasjedanje češkog sa- ra produljit će se po svoj prilici do 6 ili 7 nja. Pošto pak iza toga slijede Duhovi sa- iti će se parlamenat na 14 lipnja. U Beču sle, da će usljed sporazuma Čeha i Nemaca , gospodarskom polju i rad parlamenta iza uhova biti uspješniji. U petak sastao so je upravni odbor sje- njenje opozicije u sjednicu, koja je trajala vi- 3 sati. Grof Julijo Andrassy izviestio je potan- o o svojoj misiji kod kralja. Izjavio je, da je rogram koalicije vladaru predložio i preporučio, dli kralj se nije mogao odlučiti, da u jezičnom iitanju u vojsci dade one koncesije, koje bi od- rovarale sadašnjim željama Ugarske, pa je ta- x0 sastav koalicione vlada sada postao nemo- zuć. Još je rekao grof Andrassy, da je najsa- vjestnije zastupao program koalicije, ali uspjeha nije postigao, pa s toga vraća opoziciji mandat, koji je primio od nje. Zast. Kossuth zahvalio se je grofu An- drassy-u u ime koalicije na njegovom požrtvo- vnom radu. Za tim se je prešlo na razpravu o političkom položaju, a naročito o tom, kakovo stanovište da zauzme opozicija prema eventual- nom imenovanju činovničkog poslovnog mini- starstva i prema eventualnoj odgodi sabora. Za- ključak o tom drži se tajnim, ali se čuje, da se je za sada odustalo od snovane deklaracije. Sva je prilika, da će Ugarska još ove sedmice dobiti novu vladu, kojoj će biti na čelu bivši ministar domobranstva a sadašnji kapetan tje- lesne straže barun Fejćrvi4ry. Ova će vlada biti dakako prijelazna a sastojati će od odličnih vi- ših činovnika. Opozicijonalna štampa već sada proglašuje budućega ministra-presjednika ,voj- nim guvernerom“ Ugarske, koji će u Ugarsku unijeti absolutizam: i koji će zato čitav narod zateći kao jednog čovjeka u protivničkom ta- boru. Grof, Appony je u sjednici eksekutivnog odbora koaliranih stranaka predložio, da se kod rasprave mnogobrojnih peticija, kojima se sabor pozivlje da brani prava naroda, prosvjeduje proti imenovanju neodgovorne vlade i da se po- zove narod na organizaciju pasivnog otpora ako bi se zaista htjelo uvesti absolutnu vladavinu. SRBIJA. — U Srbiji je došlo opet.do krize. Narodna skupstina, koja se je imala ba- viti pitanjem novog zajma nije mogla da vijeća, jer se je tri puta bezuspješno birao predsjednik. Pašićevo je ministarstvo usljed toga dalo ostav- ka, s izjavom da bi sadašnji gabinet mogao ostati samo u tom slučaja, da kralj raspusti skupštinu. Definitivno još kralj nije odlučio, da li će razpustiti skupštinu ili primiti ostavku vlade, Svi predstavnici stranaka sakupljeni kod kralja u konaku izjavili su se za razpust skupštine. Osnova za neutralno ili poslovno ministarstvo se napustila. Kuša se, da se napravi koalicijo- no ministarstvo. Tako je stvar stajala u subotu. Megjutim se javlja iz Biograda, da su obje ra- dikalne stranke imale svoj sastanak te rasprav- ljale o sastav i kabineta Gruićeva, ali se nije postigao nikakvi sklad. Isto tako nije uspio _ projekt glede rekonstrukcije kabineta Pašićeva tako, da bi na mjesto sadanjega ministra za u- nutarnje poslove Pašića stupio Milosavljević, koji je već tu službu obnašao. Klub umjerenih radikala ostaje kod prve odluke, da kabinet Pa- šićev razpusti skupštinu ili sam da posvema odstupi. U povodu te odluke umjerenih radikala prihvatio je kralj demesiju kabineta, te povje- rio samostalnom radikalu Stojanoviću sastav kabineta. Stojanović će predati kralju listinu novoga kabineta. ŠPANJOLSKA. Španjolski kralj Alfonso otputovao je u Pariz. Radništvo grada Pariza držalo je na pariškoj radničkoj bursi veliku skupštinu kao protest proti posjetu kraljevu. Zaključeno je španjolskom kralju priredit burnu demostraciju. U Londonu biće kralj primljen velikim cerimonijama. Rusko-japanski rat. Od subote učestali su razni brzojavi, iz kojih se samo toliko može razumjeti da je do- šlo do pomorske bitke u korejskom tijesnu. Po brzojavima ne možemo ništa razumjeti, jer dok jedan od subote kaže da su Rusi pobije- dili, ovi zadnji hoće da je skoro cjela ruska flota uništena. Po najnovijim vijestima pak ra- zabiremo da ruska flota ima biti pretrpila zna- tnih gubitaka. Vrijedno je zabilježiti da je veći- na ovih brzojava iz Reuterova ureda iz Londona iiz sličnih vrela, koji su poznati sa svog ja- panofilstva. dvo tih brzojava, koje smo ovih dana primili: Brzojavi. 28 maja. PETROGRAD. — Dopisnik petrogradske telegrafske agencije brzojavlja iz Čifu dne 28 o. m. Po privatnim vijestima što su noćas u 12 ura i 40 m. došle ovdješnjem japanskom konsulu, velik dio baltičkog brodovlja srio se sinoć s japanskim brodovljem u Korejskom mo- reuzu, gdje je došlo do boja. RIM. — ,Tribuna“ objavljuje u vanrednom izdanju brzojav iz Tijencina od danas u 5 ura i 30 m. iz jutra, po kome su Japanci u moreuzu Čušima izvojevali znatnu pobjedu nad Rusima. Da su 3 ruska broda potopljena a ve drugijeh oštećeno. Brodovlje Roždenstvenskog& može se smatrati uništeno. VAŠINGTON. — Amerikanski konsuo u Nagasaki brzojavlja državnom departmanu, da su Japanci u korejskom moreuzu potopili 1 rus- ka dklopnjaču, 4 druge ratne lag N1. lagju radionicu. 29 maja. TOKIO. — (Rajterova vijest. Zvanično). Brodovlje Roždestvenskog većim dijelom unište- no. Dvanaest ratnih brodova potopljeno ili u- hvaćeno; dvije prijevozne lagje i dvije torped- njače potopljene. LONDON. — (Rajterova vijest). Brzojav- ljaju iz Tokija u 3 ure po podne: Admiral Ne- bogatov i 3000 ruskih mornara zarobljeno. Ro- ždestvenski regbi da je pobjegao. Potjera se nastavlja. 30 maja. LONDON. — ,Daily-Mailu“ brzojavljaju iz Vašingtona da je pomorski departman do- znao iz Tokija, da je admiralski brod ,Knez Suvarov“ potunuo zajedno s Roždestvenskim. PETROGRAD. — Na 29 0. m. u večer došao je brzojav iz Sangaja, da je potonulo 7 japanskihh brodova, od kojih dvije oklopnjače, a od ruskijeh da su potonula 4 broda. VAŠINGTON. — (Rajterova. vijest). Dr- žavni departman primio je depešu iz Tokija, kojom se zvanično javlja da su sve ruske o- se Hrvati i Srbi prepiru o historiskom pravu Bosne, osvojio on davno sve rudnike, eksploati- rao i šume, sada se bacio na industriju, a već uredio sve, da se anatolskom i bagdadskom že- ljeznicom baci i u prednju Aziju. Dok se pre- tražuja dokumenti, kome ćo plemenu pripasti ove zemlje, u Sarajevu se slavi štogodišnica Ši- lerova. No buni nas ova slava, jer Šiler je svo- jina cijelog čovječanstva, već značenje ove slave na Balkann! Hrvati i Srbi koncetriraše svoju borbu na lineji Beograd - Sarajevo, Zagreb-Sarajovo, da ovdje potisnu jedan drugoga, a megju ovim linejama tugjinae maliom prodire; nu ćo više bolit svakoga od njih ako se uredi jedno pje- vačko hrvatsko društvo u Mostaru ili srpsko u Trebinju, nego da se otvore dvije njemačke pučke škole u Sarajevu i Trebinju. — Uz ovaj više negativni put zajednice, stavićemo drugi više pozitivni, koji bi ih spajao, a to je tlo. Prvi bi ih spajao iz pogibli pram vani, a drugi iz koristi u nutrnjosti. Tlo je trajna osnova svakog narodnog i političkog rada. Narodi idu i prolaze, ali tlo ostaje uvijek isto, Iz tijesnog odnošaja izmegju tla i stanovništva razvijaju se razne političke forme. Politika balkanskih naroda do sada bila je više narodna, nego li teritorijalna. Narodna pak politika, jer ima na Balkanu rasijanih svaka- kovih etničkih ostataka, izazvala je oštra trve- nja; porodila je borbu unutra mjesto, da je prenese na granice. Povratkom na teritorijalnu politiku balkanski bi se narodi našli na okupu, jer tlo im je zajedničko; u tome ih ne dijeli ni rasa ni politika. Ovako bi se ekonomski pridi- zali, jer bi sva naravna vrela znali izerpsti u vlastitu korist; ovako bi jačala i zajednica, jer su im zajednički i interesi. Kada bi uvidili, da je u njihovu interesu zajednički rad u nutr- njosti, tada bi i narodnu energiju upotrijebili u zajedničke svrhe prama vani; na Balkanu dru- ga politička ideja osim narodne no bi uspije- jevala, kao što ne može da uspijeva na perifo- riji jednog stabla drugo, jer mu fali hrane. Ne utvrde li balkanski narodi svoj snošaj sa zemljom, tugjinac će se lagano uvući izme- gju njih i zemlje, on će gospodarski osvojiti zemlju, te će prekinuti vezu izmegju njih i tla, a pri koncu će oni na neki način lebditi u zraku, nostaće im zemlje ispod nogu, a tada ne mogu, a da no budu podregjene rase. Od go- spodstva ekonomskog do političkog samo je jedan korak — i to formalni. (Seršiće se) klopnjače, izuzam ,Orela“ i ,Nikolaja“ poto- nule. Roždestvenski. Fiilkersam i Nebogatov su zarobljeni. 31. maja. aj LONDON. — ,Daily Express-u“ javljaju |. iz Tokija: Krstarica ,Gromoboj“, koja je sa 800 ljudi izašla iz Vladivostoka da se združi s ru- skim brodovljem, naišla je na japansku minu i potonula sa svom vojskom. Govori se da se i Skridlov nalazio na ,Gromoboju“. . . . Naši dopisi. Drniš, 25. Maja. (Skolska svečanost). U današnje doba kad se je razmahao pokret za pučkom prosvjetom, kad se nastoji da se masa, puk, podigne, izo- brazi, da mu se znanjem otvore pospane oči, pučka škola igra jednu od najačih uloga, da- pače ona je temelj svakom prosvjetnom djelo- vanju, pa zato i napredniji narodi, vjerujuć u silnu moć pučkog školstva, odvažno rade e da ga što jače podignu i unaprijede. Ovih dana doživismo jedno kulturno i patriotično slavlje, slavismo 90-godišnjicu opstanka pučke muške škole. Kao pristalice svakog naprednog pokreta, koji ide zatim da narod ekonomno, politički i uopće kulturno podigne, proslavismo taj dan s ljubavlju dostojno i oduševljeno. U oči sveča- nog dana, na 21 o. mj. slijedila je rasvjeta va- roši i koncerat mjesne glazbe pred školom. Su- tra dan održala se je svečana služba božja u crkvama obijuh vjeroispovjesti, kojoj prisustvo- vaše učiteljsko osoblje sa školskom djecom, sve mjesne vlasti i društva, Hrv. Sokol i Glazba. Nakon toga skupiše se svi u općinski dom, gdje govorahu ć. k. kotarski nazornik S. Sin- čić, mnogo pošt. O. 8. Perković i nadučitelj V. Dorbić. Dvorana je bila prepuna svijeta. a što nam je milo bilo opaziti i veliki broj gospogja i gospogjica. Po tom je otvorena školska izlož- ba, koja je rijetkost u pokrajini .Izložena su bila sva stara i najnovija učila i sve ono što zasje- ca u školu. Osobitu zanimljivost davaše joj bo- gate ručne radnje iz okolice drniške. Na večer održao se je koncerat u općinskoj dvorani op- sežnim i biranim programom, koji je sadržao u sebi pjevanje, krasnoslovljenje i glumljenje, a izveđen je većinom od školske djece u najbo- ljem redu. I s tim završismo taj veseli dan, koji će ostati sjajnim slovima zapisan u povjesti na- šeg mjesta, a služiće kao uzor primjer našem mlagjem pokoljenju, kako treba častiti i slaviti prosvjetne institucije, narodno dobročinitelje i sve ono, što nas čini moralno zdravijim i jačim. Domaće vijesti. Biskupske konferencije u Rimu. -— O tijeku konferencija stižu različite vijesti po kojima se dosta pouzdano može nagagjati, da nam od njih neće bitii nikakve koriste, Neki je dan milanski ,Corriere della Sera“ donio od svog vatikanskog dopisnika članak, u kojem kaže, da se već može predvigjeti, da će se akcija: Vatikana očitovati u pravcu ograničevanja (glagolice). ,Agr. Tag.“ javlja posebni dopisnik iz Rima, da će se teško doći do sporazumljenja, jer da je sa strane istarskih i dalmatinskih talijana prevelika opozicija. Po- rečki i tršćanski biskup Flap i Nagl da igraju u konferencijama veoma nesimpatičnu ulogu. Bilo kako bilo mi smo već u prošlom broju rekli, da se od ovih konferencija ništa ne na- damo, a skorašnja budućnost dokazati će da se nijesmo prevarili, Nego ipak imamo da primje- timo načinu kako se ove konferencije vode. Va- tikanski ,Osservatore Romano“ kaže, da su sve vijesti o konferencijama fantastične, jer da se ras- prave drže tajnima, a zadnji ,Dalmata“ doznaje da će biskupi svećano obećati papi, da ne će pod smrtnim grijehom nikomu ni riječi prego- riti o tijeku i zaključcima konferencija. Hrvatski narod morao bi ipak znati što se u Rimu vijeća o glagolici, koja je pravo čitavog naroda a ni- pošto nekolicine biskupa. Konferencije oporbenih zasfupnika. Pod ovim naslovom čitamo u br. 22 ,Pokrota“, da su hrvatski zastupnici Dalmacije već pristali, da s oporbenim hrvatskim zastupnicima preko Ve- lebita stupe u nekakvu akciju. Uoblašteni smo izjaviti, da u tom smislu nije bilo nikakovih formalnih dogovora, te sve to može sastojati najviše u izmjeni misli poje- dinaca, bez ikakvih obveza, za koju u ostalom mi ništa neznamo. Sastanak sveučilištaraca, Hrvati sveučilištarci u Beču, Gracu i Zagrebu dogovaraju se o pri- regjenju jednog općeg sastanka sveučilišnih gjaka, na kojemu bi se raspravljalo o sadašnim prilikama, te bi se ponovno pokrenula akcija za reciprocitet hvatskog sveučilišta u Zagrebu. Sastanak bi bio po svoj prilici u kojem gradu Dalmacije, a moguće i u Dubrovniku. Hrvatski jezik u Dalmaciji. — Čitamo u no- vinama, da je dalmatinsko namjesništvo nalo- žilo financijalnim i poštanskim uredima da se u saobraćaju sa strankama kao i pismenim po- slovima polaže veća važnost hrvatskom jeziku. Sličnu odredbu da su dobile i političke i sud- bene oblasti. Srpska samostalna stranka u Hrvatskoj imala je u petak skupštinu u Zagrebu na kojoj je prihvaćena slijedeća resolucija: >Srpska narodna samostalna stranka vo- deći ručuna o zapostavljenosti srpskoga naroda u Hrvatskoj i Slavoniji, uzimajući u obzir ne- odložnu potrebu političkih i društvenih refora- ma u demokratskom duhu i osjećajući gorko podregjeni položaj naše otadžbine prama sa- veznoj kraljevini Ugarskoj, odlućuje, da će kod idućih općih izbora za sabor kraljevine Hrvat- ske i Slavonije aktivno stupiti u izbornu borbu protiv današnjeg režima u Hrvatskoj i Slavo- niji. Gledajući u koncentraciji narodne srpske snage jedinu zalogu za uspjeh srpskih težnja, prihvaća srpska narodna samostalna stranka u načelu ponugjeni izborni sporazum sa srpskom narodnom radikalnom strankom u Hrvatskoj i Slavoniji. A znajući, da u borbi s režimom mo- že imati uspjeha samo sjedinjenja snaga Srba i Hrvata, odazvat će se srpska samostalna stran- ka, ako bude pozvana, na izbornu koaliciju o- nim hrvatskim opozicijonalnim strankama, koje se u svojim pogledima na srpsko pitanje budu rukovodile težnjom za sporazumom sa Srbima. »Središnji odbor srpske narodne samostal- ne stranke ovlašten je da u smislu ovih načela povede izbornu akciju, a i da pregovara o iz- bornom sporazumu s ostalim strankama. Odlu- ke njegove smatraju # kao obavjestne za sve organe i članove srpske narodne samostalne stranke, te se od ovih očekuje, da će ih izvo- diti, rukovodeći se obzirima stranačke discipli- ne i rodoljubnom predanošću stranaćkom pro- gramu.«< Fra Grga Martić. — ,Osvitu“ javljaju iz Kreševa, da se je naš starina fra Grga prilično oporavio. Bog ga podržao! : Iz Kotora nam se tuže na novoimenovanog upravitelja poštarskog i brzojavnog ureda, koji da na čudnovati način postupa sa činovnicima i poslužnicima. I ako je gosp. upravitelj primio — kako on kaže — od nadravnatelja ,pieni poteri“, neka ne misli da može činiti, što hoće, jer je u Kotoru bilo i drugih upravitelja, pa se na njih nije niko tužio. Za danas ovoliko, a bude li potreba, osvrnuti ćemo se na ovo malo podulje. 3 Druga izložba risarija u Zagrebu. Umjetnička. . sekcija ,Hrvatskoga društva za unapregjenje uzgoja“, koja je početkom ove godine u Zagrebu., priredila poznatu izložbu slobodnoga (prostoru- koga) risanja prema modernoj umjetničkoj me- todi iz raznih učevnih zavoda Njemačke, Austrije i Ugarske, javlja nam, da će prirediti početkom nove škol. god. (po svoj prilici mj. septembra o. g.) drngu izložbu slobodnoga risanja. Za ovu je svoje izloške najavilo već više raznih učevnih zavoda hrvatskih i bratskoga nam slovenskoga naroda iz Štajerske i Kranjske. Pouzdano oče- kujemo, da će se njima pridružiti i razni učevni zavodi Istre, Dalmacije, Herceg-Bosne, Srbije i Bugarske, u kojima se je prokušavalo naprednu metodu slobodnoga risanja. Točnije javit će se o ovoj izložbi kasnije. Sada na nju sanio upo- zorujemo, da svatko, tko želi izložiti, može kon- cem ove školske godine zadržati potrebne risa- rije. Posebni se pozivi no će razašiljati. — Pri- jave za izložbu primaju i objašnjenja o njoj daju gg. Dr. H. pl. Hranilović, kr. sveučilišni pro- fesor, i zagrebački učitelji Vjekoslav Koščević i Ivan Tomašić, Primanje u c. i kr. pješačku kadetsku školu u Karlovcu za školsku godinu 1905-1906. Primamo: Mladići austrijskog odnosno ugarskog državljan- stva, ili nadležnosti u Bosni i Hercegovini, koji su tjelesno sposobni za vojnički odgoj i koji dokažu, da su svršili 4 razreda na kojoj jav- noj ili s pravom javnosti skopčanoj realci ili gimnaziji (na nedovoljan uspjeh iz grčkog i la- tinskog jezika ne uzima so obzir), to koji po- lože prijamni ispit s najmanje ,dovoljnim“ op- ćenitim uspjehom i koji so s 1. rujnom nalaze u dobi od 14 do 17 godina, mogu biti primljeni u I. tečaj (razred) e. i k. kadetske škole u Karlovcu. Nastavni jezik je u ', godišnjem tečaju pješačkih kadetskih škola u Karloveu i Kame- nici njemački i hrvatski. Prijamni izpit, koji so pri stupanju u I. godište pomenutih kadetskih škola na njemač- kom ili hrvatskom jeziku može položiti, proteže so na sliedoćio učevno predmete: njemački je- zik, hrvatski jezik, računstvo i algebru, geomet- riju, zemljopis, povjest, prirodopis, fiziku i ke- miju, i to u onom _obsegu, u kojem so isti u nižim razredima srednjih škola predavaju. Natjecateljima je dozvoljeno, da se, kako bi lakše dokazali znanje i sposobnosti svoje, mogu i materinskim jezikom svojim služiti. Školarina iznosi godišnje: 1, Za častničke sinove aktivnog stališa u voj- sci 24 krune.