da li korist, koju bi odatle imala zemlja, od- govara silnim žrtvama na uvjerenju i oduše- vljenju i ponosu, koje stranke i pojedinci tr- pe. Jer kad bi pravaši i čisti i naprednjaci i madžaroni i klerikalei i neodvisni Srbi i Seljaci“ zbilja utanačili;*#% što će se skupa boriti, to bi značilo pravi debacle u javnom životu Hrvatske. Nitko se ne bi ni za što brigao, svi bi cijenili da su puno uradili, i da im treba počinka, kad su za dobro na- roda pregorjeli svoje simpatije i antipatije, a na razvalinama stranaka zasjeli bi Tomašići. To ne želimo svomu narodu. Povrstaj- mo se u redove po svomu uvjerenju i bori- mo se. Manje pogibeljna protivnika pomozi- mo prama više pogibeljnom. Za to ne treba koalicija, na to te sili nagon za opstanak. Iz takove borbe nešto će izić, što će svakako biti bolje od onoga, što je sada. svoe Novine o sastanku hrv. zastupnika. Dr. Nikola Tomašić u 53-ćem broju ,Dnev- noga Lista“ osvrnuo se je na ovaj sastanak, a kako njegovu izjavu moramo smatrati oficijel- nom izjavom ,narodne stranke“ donosimo taj članak u ejelini, da vide čitaoci, da i oni jed- nom upoznadu /Zuminar magnum ,narodne stranke“. Prijedlog zadarskog , Narodnog lista“, da se sastanu hrvatski zastupnici ov i onkraj Litave, naišao je u našem javnom mnijenju na raznolik odziv. Po- što bi se po mazoru uglednog pisca ,, Narodnog Lista“ imali na taj sastanak pozvati takogjer i za- stupnici danas u Hrvatskoj i Slavoniji vladajuće narodne stranke, treba, da se i mi o tom izjavimo. Povod tome sastanku jest očito činjenica, što se obje pole monarhije nalaze u tako nesaregjenim odnosima, kako dugo više bez velike pogibelji za politički pristige i gospodarstveni razvoj monarhije potrajati ne mogu, a zaoštruju se jošte su austro- ugarskim sukobom, koji se za danas jošte prlkazuje samo u formi nutarnje ugarske krize — nesuglasja naime izmegju programa saborske većine i stano- višta krune. Kako će se kriza ta svršiti o tom se danas mogu tek kombinacije činiti, i naprama tim kombinacijam o budućoj konstelacji grupiraju se kod nas pojedine stranke i zauzimlju stanovište, Neke oporbene struje i u Hrvatskoj i u Dalmaciji vide mogućnost preustrojstva monarhije u takom pravcu, a da bi Hrvatstvo moglo i obzirom na geografički svoj položaj, kao i etnografske prilike, a nemanje i tradicijonalnu lojalnost prema svijetloj kruni, vaznijim faktorom postati, nego li je dosele bilo. Ljudi, koji tako misle; traže konferenciju ra- preseutanata hrvatskoga naroda, da nas novi do- gagjaji ne zateku nepripravne. Ako je supozicija te gospode ispravna onda nema dvojbe da pravo i rade. Nu što drži narodna stranka o toj supoziciji mogućnosti preustrojstva monarhije odalečivanjem od dualističkog principa ? Narodna stranka, pozna- vajući konzervativno stanovište svijetle krune i pre- višnjeg vladalačkog doma, a znajuči s druge strane u dušu muževe današnje ugarske politike, zna, da se tu radi samo o momentanim nesuglasicama, koje već po istoriji svoga postanka, kao i po vlastitoj prirodi svojoj nikako ne mogu imati tako zamašnih posljedica, kako su gore ocrtane. Narodna s toga stranka drži, da radi u interesu domovine najbolje, ako se pokaže i u vremenu te krize mirnim doduše i pouzdanim elementom postojeće državne zajedni- ce, koji ali u svakom slučaju naglasuje neosporiva i u temeljnim našim državnim zakonima garanto- vana prava kraljevine Hrvatske. Narodna stranka je dužna tako činiti u interesu mirnog razvitka zemlje, jer baš u kritičkim časovimaa — to nas bar ne samo naša povijest, već vlastito naše isku- stvo uči — prelazi se preko nemirnih elemenata za volju jačim na dnevni red. — Narodna dakle stranka baš zato, jer je vladajuća, i jer kao takova odgovara za očuvanje postojećih prava zemlje, mora uvijek paziti, da neopreznim korakom ne kompro- mituje ugled zemlje i ne izvrgne pogibelji posto- jeća prava. Iz ovih razloga i ja se potpuno slažem s onima, keji drže, da narodnoj stranci nema mje- sta na toj konferenciji hrvatskih zastupnika. Drugo je pitanje, da li je uputna takova kon- ferencija oporbenih stranaka. Ja držim, da jest, ali ne iz onih razloga, iz kojih to oporba drži. Ne da- kle radi toga, što bi dualistička forma monarhije bila u pogibelji. Ne radi toga, da se prave zahtjevi proma Beču ili Pešti. za to jer je kritičko doba, jer takovo ponašanje uopće ne držim posve ko- rekinim, a ni cijeli shodnim. Ili narodu treba sta- novitih uredaba ili proširenih prava, tada ih treba vazda naglašivati, a ne samo kad kriza nastane; ako pako zahtjevi ne potječu iz nužde, već iz šo- vinizma. tad ih ne valja naglašivati ni u krizi, Pro- širiti će se pako sigurno prije prava onomu na- rodu, koji je pouzlan stup monarhije i njenog mir- nog razvitka, nego li onomu, koji, čim nastane kriza, već postaje 'urbulentan. Ja držim mncego većma, da su se danas usli- jed rasula naših oporba na tolike strančice, po- tamnjivati počeli ideali, za kojim i trieba da hr- vatski narod teži, Eto već i naša mladež -— te uzdanica naroda, ne naglasuje ideala, već poput kakovog osijedjelog starca, kome je životna borba slomila mogućnost mladenačkog poleta — ili hoće politički vadmudrivati se sa koalicijom — smiješni dakako prizor ili pod plaštem realizma praviti politiku ezoizma, Oporba dakle, bez koje nikoji narod, koji živi ustavnim životom, biti ne može, treba da kao ona sila, koja napred kreće narod, usposiavi čistoću narodnih ideala, bez obzira na bližu ili daljnju njihovu provedivost, Ideale bo treba narod da ima, i ako su tek u kasnoj tamnoj bu- dućnosti provedivi, jer narod se me smije mjeriti po individumu, jer je narod besmrtan, vječan. Buduća dakle konferencija oporbenih stranaka neka ne trati vrijeme nagodbenjačkim natezanjem, što je posao realne politike vladajuće stranke, koja je na to i onako pozvana, a i zato bolje spremna j iskusna. Neka ne stavlja smiješne predloge, da se imenuje ban na predlog sabora, što je već god. 1862. pokojni Mažuranić označio anakronisti zahtjevni, \Šiji ne paše u ustavnu monarhiju. Neka ne ignoruje ,Srpstvo“, kako to preporuča ,Hrvat- stvo“ u br, 174, jer je više nego smiješno ma u kom dijelu slavenskog juga htjeli praviti politiku bez Srba. Neka ne ignoruje ni pojedine predstavnike radikalnijih stranaka, jer jednom ili drugom nijesu lično u volji — to nije lijepo, nije patriotično. Oporba neka — odstraniv kukolj izmegju sebe — sjedinjenim silama vrati Hrvatima sliku njihovog najbližeg i najsvetijeg ideala — ujedinjenja Hr- vata u slozi sa narodom srpskim. Taj ideal ima vazda pred očima narodna stranka i nastoji, da od- stranjujući postojeće zaprijeke, pripravlja to ujedi- njenje u historičkom savezu pod moćnom zaštitom sjajne krune Stjepanove.“ Kako se vidi ,narodna stranka“ kad bi i bila pozvana na konferenciju hrv. zastupnika ne bi pristupila. Argumentaciju gosp. Tomašića ne ćemo pobijati, samo ćemo upozoriti na zadnje stavke, gdje nas svjetuje, da ne ignorujemo pojedine predstavnike radikalnijeh stranaka, jer ,to nije lijepo, nije patriotično“, a odmah zatim svjetuje nas, da ostranimo kukolj izmegju sebe. Ovaku logiku ne bi mogli razumjeti, kad nam ne bi bile poznate tajne sveze izmegju Tomašića i tih predstavnika ,radikalnijih stranaka“. * * * Osječka , Narodna Obrana“, pošto je sje- tila čitaoca, kako je ona već početkom veljače istakla, da bi razborita i oprezna hrvatska po- litika mogla bez pogibelji poduprijeti magjar- ske zahtjeve, kad bi se Hrvatskoj pripojila Dal- macija i proširila autonomija, nadodaje. ,Po našem bi se mnijenju imali čim prije sa- stati na dogovor zastupnici Dalmacije sa zastupni- cima banovine. Ako prvi žele, da na dogovor dogju i magjaronski narodni zastupmici, neka se i ovi pozovu. Te neka se n gornjem smislu precizira sta- novište hrvatskoga naroda prama ugarskoj krizi. Glasovati bi se moralo kurijalno t. j. po strankama. Moglo bi se dogoditi, da do toga sastanka ne dogje, ili da se na njem u obće no stvori nikakav meritorni zaključak. Onda bi se imali sastati na dogovor glavni reprezentanti svih hrvatskih i srp- skih oporbenih frakcija, pak bi u sporazumku sa hrvatskom i srpskom strankom iz Dalmacije imali gornju akciju provesti. Inicijativu morala bi i u ovom slučaju poprimiti hrvatska stranka prava. : Ali raditi treba, i onako već skoro godinu dana igubismo. Postigne li se sa magjarskom koa- licijom sporazum, kako se nadamo, pomaknuti će se politički i gospodarski položaj našeg naroda za znatan korak napred; budu li se pako pregovori izjalovili, znati ćemo, na čem smo, a historija nas ne će moći kriviti, da smo najzgodniji momenat promašili“, , Pokret“ se osvrće na sastanak u uvod- nom članku, te kaže: >, Nar. List“, organ hrv. stranke formulirao je minimum tih zahtjeva u ove tri točke: sjedinjenje Dalmacije, samostalne financije, imenovanje bana na predlog hrv. sabora. Klerikalno , Hrvatsko“, koje za- jedno s magjaronima. vodi politiku čekanja, dijeli Dalmatincima ukore radi toga, što postavljaju neki minimum. Ti nezreli pitomci jezuita hoće da nauče hrvatski narod mudroj politici ,skrivanja karata“, a rade to tako nespretno, te im svako vrlo lako može zaviriti u njihove karte. Njima je do toga, da siti ostanu na koritu, jer se od sitih madaju svakomu dobru po sebe i svoje klerikalne preteuzije, a riješenje krize njima je deveta briga. Kad dalmatinski zastupnici hoće da povuku u zajedničku akciju i magjarone, a za zahtjeve, koji prelaze granice nagode, onda čine jedan uzaludan pokušaj. Magjaroni i njihova oporbena" družba ue će nikakve akcije, po kojoj bi Hivatska ušla u krizu kao samostalan faktor. Oni rade po nalozima Beča i svoga Khuena. To je za njih mjerodavno. U ostalom, poziv magjarona u jednu zajedničku akciju s opozicijom, naišao bi na odlučan otpor je- dnoga dijela hrvatske i svekolike srpske opozicije Klika Khuen-Tomašićeva isto tako kao i frankov- sko-furtimaška ne će ni da čuje o zajedničkom radu sa Srbima — naprotiv sve je njezino djelovanje naperono na to, da do sporazumnoga rada sa srp- skim opozicijama ni pod koju cijenu ne dodje. O- snove dalmatinskih zastupnika u tom su pogledu sasvim neostvarive, Sto se tiče minimalnih zahtjeva, koje je iznio .N, 16, to su oni s našega stanovišta preminimalni, Ne nalazimo tu prije svega zahtjev hrvatskog za- povjednog jezika u vojsci na teritoriju hrvatskom, koji je s obzirom na zahtjeve Magjara ačutan, S obzirom pak na zahtjeve carinske rastave, koja će se svakako prije ili poslije provesti, nije na go- spodarstvenom području za nas dovoljan zahtjev samostalnih tinancija. Bez državne autonomije na području poljodjelstva, trgovine, obrta i prometa ne bismo naime ni uz potpunu financijalnu samostal- nost bili kadri da preturimo golemu gospo 'arstvenu krizu, u koju bismo dospjeli naglim prelazom iz agrikulturnog u industrijalno gospodarstvo, kojim bi nužno urodila carinska rastava, Pitanje sjedinjenja Dalmacije za mas je ži votno pitanje, ono odregjuje našu budućnost. Ilo- ćemo li živjeti kao narod sa nekom makar i rela- tivnom samostalnošću, ili ćemo na jednoj strani biti predani magjarizaciji, a na drugoj germanizaciji na milost i nemilost, Za to se s ovim pitanjem ne bi smjela igrati nikakva igra. A ipak se go- vori, da su nokoji dalmatinski političari tvrdo uvje- reni, da Dalmacija ne će nik&d biti pripojena Hr- vatskoj, jer da toga Austrija dozvoliti ne će. Bilo bi zato nepošteno, da se narodu baca pjesak u oči umjesto, da mu se kaže cijela istina, da ga zava- rava nekim običajima ili zahtjevima, a da mu se ne kažu otvoreno i sve zapreke, koje stoje na putu ostvarenju tih zahtjeva. Akcija dalmatinskih zastupnika može imati samo onda nekoga uspjeha, ako se postavi na sta- | novište strogo narodne politike, neovisno od sva- koga tugjega utjecaja. Onda će naći pravi put i u pitanju, s kim se ima da radi i što se ima da radi pa bi onda mogla dati i pravac i popraviti teške zablude, u koje je pala stara opozicija u Hr- vatskoj. Ne unese li dalmatinska akcija ni toliko svjetla u naše prilike, onda smo po svoj prilici pro- mašili i ovaj put zgodan čas, a posljedice toga no- sit će i pokoljenja pozna. Izbori u Konavlima. O ovim izborima primili smo ove telegrame: Gruda 8. 0. mj. (9 sati u jutro) Klaić 70 glasova, Magud 88, odbijenih Klaićevih glasova 20, Izbori mirni. Gruda 8. o. mj. (820 u večer). 60 naših odbiveno 40 prosvjedovano. Sada glasuje Gruda a sutra će (ilipi, Popovići, Komaje, gdje su naši u velikoj većini. Biranje u II. i I. tijelu bit će odgođeno. Mir do sad uzdržan. Dr. Pero Čingrija primio je s Grude jučer poslije podne vijesti o velikim izbornim nasi- ljima. To ga je ponukalo da pošlje ove brzojave: Presvjetli gospodin Niko Narđelli upravi- tćlj namjesništva, Zadar. -- Ovaj čas primih s Grude slijedeći telegram: ,Povjerenstvo poči- nja sve gore nezakonitosti, niječe identičnost bi- račima. Prosvjedujemo iznova na namjesništvo. Dosada odbačeno do stopedeset naših glasova. Ako moguće, dogjite odmah ovamo. Klaić, Ko- celje. Nesumnjam, da je sadržaj istinit. Zakon zahtijeva, na se providi. Pero Čingrija, nar. zastupnik. Marko Klaić, Gruda. — Nemogu doći, jer se vratih iznemožen od groznice. Vaš telegram proslijedih odmah gospodinu upravitelju namje- sništva. Nek izbori dalje slijede. Činite da po zakonu bude zabilježeno za koga bi glasovao svaki odbiveni. Čingrija. Di. Ivo DeGitulli, Gruda. — Neka Klaićevi birači neklone, Nasilje nesmije pobjediti zakon. Čingrija. Ove vijesti same kažu, o čem se radi. Ča- stobljeplje se udružilo s afarizmom i silovitosti da slomije poštene naše Konavle i uharači ih ljudima, koji znadu samo za sebe. U ovom času mi ne mislimo na interese 'stranke, koju zastupamo. Ljudi, koji su prihva- tili ponugjenu im borbu, za nas su zatočnici najvećih ljudskih svetinja — ponosa, poštenja i časti. Ljudi, koji ne će da im ma čelu općine bude trgovac, koji je jednom propao, koji ne mare za prijetnje kamatnjaka ni hvalisanja farizeja, u nama bude iskreno poštovanje. Ponosimo se, da su naši. Naprijed, braćo! kako ste započeli. Po onomu, što vidite, da se dogagja na biralištu, što bi vam se dogagjalo, kad bi ta čeljad za- vladala općinom. Vršite mirno pravo, koja vam zakon dava, da birate sebi za upravnike one, koje vi hoćete, a ne koji vam se nameću. Za vama stoje ljudi, koji će sve učiniti, da pravica pobijedi. * * * Novi općinski izborni red dao je istina op- ćinskom upraviteljstvu pravo, da ono bira čla- nove izborne komisije, ali o valjanosti izbora sudi središnja komisija u Zadru. Zato svaki odbijeni birač treba da naznači, za koga bi bio glasovao, a poslije će se vidjeti, je li ga komi- sija odbila pravom ili je prekršila zakon. Kad sve ispita, pa se uvjeri, da je mjesto reda vla- dalo samosilje, kako na žalost eto ovoga puta u Konavlima, središnja komisija može proglasiti izabrane one, koji su se njoj utekli. Na ovo osobito upozorujemo naše prijatelje u Konavlima! Odbili su dosad 150 glasova; da ih odbiju još drugih 150, neka ne misle Maša- novci da su pobjedili. Pobjedio je onaj, za koga jo palo više valjanih glasova, a tad će Mašan su- diti, koji glasovi vrijede! Ako ih odbiju, ne smeta. Ne će se dugo veseliti ! Kako u zadnji čas doznajemo danas ima još da glasuje više od 400 birača te izbori teš- ko da će i danas svršiti. * € * Đonosimo proglas, koji se je dan prije izbora dijelio po Konavlima. Braćo Konavljan!! Do koji dan pozvani smo da biramo op- ćinsko zastupstvo za nastajno šestogodište. Zna- menit je ovaj čas braćo Konavljani! Radi se o obrazu sviju nas i kao općinara i kao Hrvata. Mi nemožemo biti ravnodušni napram tomu, koji će ljudi megju nama dostojnijo znat zastu- pati interese naroda: da li oni koji se kupe oko dosadanjeg načelnika i hoće po što po to da on i nadalje obnaša prvu čast u općini; ili ljudi koji drže da se ne može i ne smije dalje odr- žati na upravi općinskog reda i imetka čovjek, koji je dao jasnih i javnih dokaza, da nije spo- soban da gospodari ni vlastitim imetkom; koji ni po znanju ni po vanjštini nije takav, da se u Konavlima ne bi mogao naći i pametniji i sposobniji od njega; i koji u svojoj kratkovid- nosti cijeni da lukavost i ulagivanja mogu na- domjestiti pomanjkanje onih stavnih vrlina, koje su potrebite svakom upravitelju javnog imetka. Ne možemo da budemo ravnodušni ni radi toga, što vidimo da su se proti zdravoj kona- voskoj srčiki i danas urotili ljudi, koji su joj uvijek o glavi radili, i koji, nastojeći da u mutnu što ulove, nadaju se da će uz slabog načelnika zapovijedati i gospodariti oni, onako kako to bude iskat njihova nezasitna pohlepa za vlasti i njihovi trgovački interesi. Ne smijemo napokon biti ravnodušni ni za to, što hrvatska svijest Konavljana ne može podnijeti da u ovoj našoj općini, koja je megju prvijem hrvatski barjak izvila, budu glavnu ri- ječ voditi ljudi, (koji se Hrvati ne zovu, koji svetu riječ narodne sloge zlorabe da niknu i ongje gdje posijani nijesu, i koji dok viču proti ,furestijem“, dragovoljno, za svoje svrhe, pu- stili su da ih čovjek ,furest“ pod trumbetom za nos vuče preko cijeloga Cavtata! Neiskrenim nastojanjima tijeh ljudi moraju se odlučno oprijeti svi svijesni Konavljani u ime časti i značaja, u ime ljubavi prama rogje- noj grudi, u ime samog ugleda ove općine pred ostalim svijetom. Potrebito je da nas predvodi osoba, koja je pokazala znanja i poštenja u upravljanju i kojom se Konavljani neće sramiti pred bijelim svijetom, već će samopouzdanje i ponosom, vi- soka čela, moć reći: naš načelnik! Gospodin Marko Klaić član stare i ugledne konavoske porodice ima ta svojstva, a ima i volje da svome narodu koristi. Braćo Konavljani, hrlite dakle složno na izbore pod lozinkom: za Klaića uzdanicu i ponos Konavala! IZBORNI ODBOR: Arbulić Ivo, Bećir Božo, Brajević Vuko, Bronzan Niko, Bećir Pero, Bagović Gjuro, Cvjet- ković Niko, Capor Mitar, Diklić Jako, Dobrašin Baldo, Fagioni Josip, Fjorović Vuko, Gjuraš Niko, Glavić Pero, Kukuljica Mato, Kukuljica Niko, Kocelj Antun, Kordić Gjuro, Kosto Tomo, Klaić Vukica, Kurajica Pero, Mihač ' Cvijeto, Miletak Vlaho, Novaković Mato, Pa- sković Mato, Pulić Vuko, Prokurica Pero, Pr- lenda Niko, Obradović Stijepo, Rilović Pavo, Rustan Niko, Sapro Niko, Vukota Luka, ' era- menta Gjuro, Vidak Gjuro, Zore Niko i Župa- nović Božo. ni. Sedmični pregled. RUSIJA. — Punomoćnik Vitte došao je sa svojom pratnjom u Ameriku te jo bio primljen u osobitu audijeneu od predsjednika Rosevelta skupa sa japanskim odaslanikom. U svomu go- voru zaželio je predsjednik unije sreću dvjema narodima te je izrazio nadu, da će pregovori za mir uspjeti. Najteže će doći do sporazuma, a moguće je da zbog toga neće pregovori u opće ni us- pjeti, što Japanci traže ratnu odštetu od neko- liko stotina milijuna dolara. Rusi govore, da bi oni tim noveem mogli rat nastaviti i nadati se konačnoj pobjedi jer bi se Japan u toliko izcr- pio, a oni bi na ratištn mogli koneetrirati vojsku dosta jaču nego što je sada. U Petrogradu se raspravlja u državnom vijeću o Billigenovu nacrtu. Govori se, da su mnogi uplivni članovi [pa i sam car protivni tom projektu, te da žele ,dumi“ dati veća prava. Iz unutrašnjosti Rusije stižu neprestano ' vijesti o pobunama vojske. Tako javljaju iz Du- blina da je vojska dočekala generala Remića, kad joj je saopćio, da treba na istok s povici- ma: ,hulja“ i lopov“. Kad je na to Remić us- trjelio iz samokresa jednog desetnika i počeo pucati na druge vojnike, pukovnija se uzbjesnila, to ga raznijela uprav u komade. Poslani su ko- zaci, da uspostave red, a govore da ima mnogo mrtvih i ranjenih, UGARSKA stoji pred znamenitim poli- tičkim dogogjajem: raspustom liberalne stranke. 'Taj raspust traži do 50 zastupnika, koji kane kasnije pristupiti disidentima i Banfijevoj novoj stranci, te se boriti skupa sa koalacijom za ma- gjarsku komandu i carinsku rastevu. AUSTRIJA. — U klubu mladih Čeha došlo je do ozbiljnjih nesuglasica zbog toga, što je vlada pristala na zahtjev Njemaca, da će iz Tropuve dignuti češke paralelne klaso na učiteljištu, a u naknadu utemeljiti osobito češko učiteljište u moravskoj Ostrvici Dr. Stransky zahtjeva, da se odma prijegje u obstrukciju ili će sa svojim privrženicima istupili iz kluba. SRBIJA. — Usljed naknadnih izbora ve- ćina samostalnih radikala u skupštini iznosi samo jedan glas, pa za to vladi treba promi- šljati kako bi tu većinu ojačala sa drugim lju- dima, koji baš ne pripadaju stranci. Pomišlja se na generala Gruića, Veljkovića i dvojicu njiho- vih pristaša. č