da li korist, koju bi odatle imala zemlja, od-
govara silnim žrtvama na uvjerenju i oduše-
vljenju i ponosu, koje stranke i pojedinci tr-
pe. Jer kad bi pravaši i čisti i naprednjaci
i madžaroni i klerikalei i neodvisni Srbi i
Seljaci“ zbilja utanačili;*#% što će se skupa
boriti, to bi značilo pravi debacle u javnom
životu Hrvatske. Nitko se ne bi ni za što
brigao, svi bi cijenili da su puno uradili, i
da im treba počinka, kad su za dobro na-
roda pregorjeli svoje simpatije i antipatije, a
na razvalinama stranaka zasjeli bi Tomašići.

To ne želimo svomu narodu. Povrstaj-
mo se u redove po svomu uvjerenju i bori-
mo se. Manje pogibeljna protivnika pomozi-
mo prama više pogibeljnom. Za to ne treba
koalicija, na to te sili nagon za opstanak. Iz
takove borbe nešto će izić, što će svakako
biti bolje od onoga, što je sada.

svoe
Novine o sastanku hrv. zastupnika.

Dr. Nikola Tomašić u 53-ćem broju ,Dnev-
noga Lista“ osvrnuo se je na ovaj sastanak, a
kako njegovu izjavu moramo smatrati oficijel-
nom izjavom ,narodne stranke“ donosimo taj
članak u ejelini, da vide čitaoci, da i oni jed-
nom  upoznadu /Zuminar magnum  ,narodne
stranke“.

Prijedlog zadarskog , Narodnog lista“, da se
sastanu hrvatski zastupnici ov i onkraj Litave, naišao
je u našem javnom mnijenju na raznolik odziv. Po-
što bi se po mazoru uglednog pisca ,, Narodnog
Lista“ imali na taj sastanak pozvati takogjer i za-
stupnici danas u Hrvatskoj i Slavoniji vladajuće
narodne stranke, treba, da se i mi o tom izjavimo.

Povod tome sastanku jest očito činjenica, što
se obje pole monarhije nalaze u tako nesaregjenim
odnosima, kako dugo više bez velike pogibelji za
politički pristige i gospodarstveni razvoj monarhije
potrajati ne mogu, a zaoštruju se jošte su austro-
ugarskim sukobom, koji se za danas jošte prlkazuje
samo u formi nutarnje ugarske krize — nesuglasja
naime izmegju programa saborske većine i stano-
višta krune. Kako će se kriza ta svršiti o tom se
danas mogu tek kombinacije činiti, i naprama tim
kombinacijam o budućoj konstelacji grupiraju se
kod nas pojedine stranke i zauzimlju stanovište,
Neke oporbene struje i u Hrvatskoj i u Dalmaciji
vide mogućnost preustrojstva monarhije u takom
pravcu, a da bi Hrvatstvo moglo i obzirom na
geografički svoj položaj, kao i etnografske prilike,
a nemanje i tradicijonalnu lojalnost prema svijetloj
kruni, vaznijim faktorom postati, nego li je dosele
bilo. Ljudi, koji tako misle; traže konferenciju ra-
preseutanata hrvatskoga naroda, da nas novi do-
gagjaji ne zateku nepripravne. Ako je supozicija
te gospode ispravna onda nema dvojbe da pravo
i rade.

Nu što drži narodna stranka o toj supoziciji
mogućnosti preustrojstva monarhije odalečivanjem
od dualističkog principa ? Narodna stranka, pozna-
vajući konzervativno stanovište svijetle krune i pre-
višnjeg vladalačkog doma, a znajuči s druge strane
u dušu muževe današnje ugarske politike, zna, da
se tu radi samo o momentanim nesuglasicama, koje
već po istoriji svoga postanka, kao i po vlastitoj
prirodi svojoj nikako ne mogu imati tako zamašnih
posljedica, kako su gore ocrtane. Narodna s toga
stranka drži, da radi u interesu domovine najbolje,
ako se pokaže i u vremenu te krize mirnim doduše
i pouzdanim elementom postojeće državne zajedni-
ce, koji ali u svakom slučaju naglasuje neosporiva
i u temeljnim našim državnim zakonima garanto-
vana prava kraljevine Hrvatske. Narodna stranka
je dužna tako činiti u interesu mirnog razvitka
zemlje, jer baš u kritičkim časovimaa — to nas
bar ne samo naša povijest, već vlastito naše isku-

stvo uči — prelazi se preko nemirnih elemenata
za volju jačim na dnevni red. — Narodna dakle

stranka baš zato, jer je vladajuća, i jer kao takova
odgovara za očuvanje postojećih prava zemlje, mora
uvijek paziti, da neopreznim korakom ne kompro-
mituje ugled zemlje i ne izvrgne pogibelji posto-
jeća prava. Iz ovih razloga i ja se potpuno slažem
s onima, keji drže, da narodnoj stranci nema mje-
sta na toj konferenciji hrvatskih zastupnika.

Drugo je pitanje, da li je uputna takova kon-
ferencija oporbenih stranaka. Ja držim, da jest, ali
ne iz onih razloga, iz kojih to oporba drži. Ne da-
kle radi toga, što bi dualistička forma monarhije
bila u pogibelji. Ne radi toga, da se prave zahtjevi
proma Beču ili Pešti. za to jer je kritičko doba,
jer takovo ponašanje uopće ne držim posve ko-
rekinim, a ni cijeli shodnim. Ili narodu treba sta-
novitih uredaba ili proširenih prava, tada ih treba
vazda naglašivati, a ne samo kad kriza nastane;
ako pako zahtjevi ne potječu iz nužde, već iz šo-
vinizma. tad ih ne valja naglašivati ni u krizi, Pro-
širiti će se pako sigurno prije prava onomu na-
rodu, koji je pouzlan stup monarhije i njenog mir-
nog razvitka, nego li onomu, koji, čim nastane
kriza, već postaje 'urbulentan.

Ja držim mncego većma, da su se danas usli-
jed rasula naših oporba na tolike strančice, po-
tamnjivati počeli ideali, za kojim i trieba da hr-
vatski narod teži, Eto već i naša mladež -— te
uzdanica naroda, ne naglasuje ideala, već poput
kakovog osijedjelog starca, kome je životna borba
slomila mogućnost mladenačkog poleta — ili hoće
politički vadmudrivati se sa koalicijom — smiješni
dakako prizor ili pod plaštem realizma praviti
politiku ezoizma, Oporba dakle, bez koje nikoji
narod, koji živi ustavnim životom, biti ne može,
treba da kao ona sila, koja napred kreće narod,
usposiavi čistoću narodnih ideala, bez obzira na
bližu ili daljnju njihovu provedivost, Ideale bo treba
narod da ima, i ako su tek u kasnoj tamnoj bu-

 

dućnosti provedivi, jer narod se me smije mjeriti
po individumu, jer je narod besmrtan, vječan.
Buduća dakle konferencija oporbenih stranaka
neka ne trati vrijeme nagodbenjačkim natezanjem,
što je posao realne politike vladajuće stranke, koja
je na to i onako pozvana, a i zato bolje spremna
j iskusna. Neka ne stavlja smiješne predloge, da

se imenuje ban na predlog sabora, što je već god.

1862. pokojni Mažuranić označio anakronisti
zahtjevni, \Šiji ne paše u ustavnu monarhiju. Neka
ne ignoruje ,Srpstvo“, kako to preporuča ,Hrvat-
stvo“ u br, 174, jer je više nego smiješno ma u kom
dijelu slavenskog juga htjeli praviti politiku bez
Srba. Neka ne ignoruje ni pojedine predstavnike
radikalnijih stranaka, jer jednom ili drugom nijesu
lično u volji — to nije lijepo, nije patriotično.
Oporba neka — odstraniv kukolj izmegju sebe —
sjedinjenim silama vrati Hrvatima sliku njihovog
najbližeg i najsvetijeg ideala — ujedinjenja Hr-
vata u slozi sa narodom srpskim. Taj ideal ima
vazda pred očima narodna stranka i nastoji, da od-
stranjujući postojeće zaprijeke, pripravlja to ujedi-
njenje u historičkom savezu pod moćnom zaštitom
sjajne krune Stjepanove.“

Kako se vidi ,narodna stranka“ kad bi i
bila pozvana na konferenciju hrv. zastupnika
ne bi pristupila.

Argumentaciju gosp. Tomašića ne ćemo
pobijati, samo ćemo upozoriti na zadnje stavke,
gdje nas svjetuje, da ne ignorujemo pojedine
predstavnike radikalnijeh stranaka, jer ,to nije
lijepo, nije patriotično“, a odmah zatim svjetuje
nas, da ostranimo kukolj izmegju sebe. Ovaku
logiku ne bi mogli razumjeti, kad nam ne bi
bile poznate tajne sveze izmegju Tomašića i tih
predstavnika ,radikalnijih stranaka“.

*
* *

Osječka , Narodna Obrana“, pošto je sje-
tila čitaoca, kako je ona već početkom veljače
istakla, da bi razborita i oprezna hrvatska po-
litika mogla bez pogibelji poduprijeti magjar-
ske zahtjeve, kad bi se Hrvatskoj pripojila Dal-
macija i proširila autonomija, nadodaje.

,Po našem bi se mnijenju imali čim prije sa-
stati na dogovor zastupnici Dalmacije sa zastupni-
cima banovine. Ako prvi žele, da na dogovor dogju
i magjaronski narodni zastupmici, neka se i ovi
pozovu.

Te neka se n gornjem smislu precizira sta-
novište hrvatskoga naroda prama ugarskoj krizi.
Glasovati bi se moralo kurijalno t. j. po strankama.

Moglo bi se dogoditi, da do toga sastanka ne
dogje, ili da se na njem u obće no stvori nikakav
meritorni zaključak. Onda bi se imali sastati na
dogovor glavni reprezentanti svih hrvatskih i srp-
skih oporbenih frakcija, pak bi u sporazumku sa
hrvatskom i srpskom strankom iz Dalmacije imali
gornju akciju provesti. Inicijativu morala bi i
u ovom slučaju poprimiti hrvatska stranka
prava. :
Ali raditi treba, i onako već skoro godinu
dana igubismo. Postigne li se sa magjarskom koa-
licijom sporazum, kako se nadamo, pomaknuti će
se politički i gospodarski položaj našeg naroda za
znatan korak napred; budu li se pako pregovori
izjalovili, znati ćemo, na čem smo, a historija nas
ne će moći kriviti, da smo najzgodniji momenat
promašili“,

, Pokret“ se osvrće na sastanak u uvod-
nom članku, te kaže:

>, Nar. List“, organ hrv. stranke formulirao je
minimum tih zahtjeva u ove tri točke: sjedinjenje
Dalmacije, samostalne financije, imenovanje bana na
predlog hrv. sabora. Klerikalno , Hrvatsko“, koje za-
jedno s magjaronima. vodi politiku čekanja, dijeli
Dalmatincima ukore radi toga, što postavljaju neki
minimum. Ti nezreli pitomci jezuita hoće da nauče
hrvatski narod mudroj politici ,skrivanja karata“,
a rade to tako nespretno, te im svako vrlo lako
može zaviriti u njihove karte. Njima je do toga,
da siti ostanu na koritu, jer se od sitih madaju
svakomu dobru po sebe i svoje klerikalne preteuzije,
a riješenje krize njima je deveta briga.

Kad dalmatinski zastupnici hoće da povuku u
zajedničku akciju i magjarone, a za zahtjeve, koji
prelaze granice nagode, onda čine jedan uzaludan
pokušaj. Magjaroni i njihova oporbena" družba ue
će nikakve akcije, po kojoj bi Hivatska ušla u
krizu kao samostalan faktor. Oni rade po nalozima
Beča i svoga Khuena. To je za njih mjerodavno.

U ostalom, poziv magjarona u jednu zajedničku
akciju s opozicijom, naišao bi na odlučan otpor je-
dnoga dijela hrvatske i svekolike srpske opozicije
Klika Khuen-Tomašićeva isto tako kao i frankov-
sko-furtimaška ne će ni da čuje o zajedničkom radu
sa Srbima — naprotiv sve je njezino djelovanje
naperono na to, da do sporazumnoga rada sa srp-
skim opozicijama ni pod koju cijenu ne dodje. O-
snove dalmatinskih zastupnika u tom su pogledu
sasvim neostvarive,

Sto se tiče minimalnih zahtjeva, koje je iznio
.N, 16, to su oni s našega stanovišta preminimalni,
Ne nalazimo tu prije svega zahtjev hrvatskog za-
povjednog jezika u vojsci na teritoriju hrvatskom,
koji je s obzirom na zahtjeve Magjara ačutan,
S obzirom pak na zahtjeve carinske rastave, koja će
se svakako prije ili poslije provesti, nije na go-
spodarstvenom području za nas dovoljan zahtjev
samostalnih tinancija. Bez državne autonomije na
području poljodjelstva, trgovine, obrta i prometa ne
bismo naime ni uz potpunu financijalnu samostal-
nost bili kadri da preturimo golemu gospo 'arstvenu
krizu, u koju bismo dospjeli naglim prelazom iz
agrikulturnog u industrijalno gospodarstvo, kojim bi
nužno urodila carinska rastava,

Pitanje sjedinjenja Dalmacije za mas je ži
votno pitanje, ono odregjuje našu budućnost. Ilo-
ćemo li živjeti kao narod sa nekom makar i rela-
tivnom samostalnošću, ili ćemo na jednoj strani biti
predani magjarizaciji, a na drugoj germanizaciji na
milost i nemilost, Za to se s ovim pitanjem ne
bi smjela igrati nikakva igra. A ipak se go-
vori, da su nokoji dalmatinski političari tvrdo uvje-
reni, da Dalmacija ne će nik&d biti pripojena Hr-

vatskoj, jer da toga Austrija dozvoliti ne će. Bilo
bi zato nepošteno, da se narodu baca pjesak u oči
umjesto, da mu se kaže cijela istina, da ga zava-
rava nekim običajima ili zahtjevima, a da mu se
ne kažu otvoreno i sve zapreke, koje stoje na putu
ostvarenju tih zahtjeva.

Akcija dalmatinskih zastupnika može imati
samo onda nekoga uspjeha, ako se postavi na sta-

| novište strogo narodne politike, neovisno od sva-

koga tugjega utjecaja. Onda će naći pravi put i u
pitanju, s kim se ima da radi i što se ima da
radi pa bi onda mogla dati i pravac i popraviti
teške zablude, u koje je pala stara opozicija u Hr-
vatskoj. Ne unese li dalmatinska akcija ni toliko
svjetla u naše prilike, onda smo po svoj prilici pro-
mašili i ovaj put zgodan čas, a posljedice toga no-
sit će i pokoljenja pozna.

Izbori u Konavlima.
O ovim izborima primili smo ove telegrame:

Gruda 8. 0. mj. (9 sati u jutro) Klaić 70
glasova, Magud 88, odbijenih Klaićevih glasova
20, Izbori mirni.

Gruda 8. o. mj. (820 u večer). 60 naših
odbiveno 40 prosvjedovano. Sada glasuje Gruda
a sutra će (ilipi, Popovići, Komaje, gdje su
naši u velikoj većini. Biranje u II. i I. tijelu
bit će odgođeno. Mir do sad uzdržan.

Dr. Pero Čingrija primio je s Grude jučer
poslije podne vijesti o velikim izbornim nasi-
ljima. To ga je ponukalo da pošlje ove brzojave:

Presvjetli gospodin Niko Narđelli upravi-
tćlj namjesništva, Zadar. -- Ovaj čas primih
s Grude slijedeći telegram: ,Povjerenstvo poči-
nja sve gore nezakonitosti, niječe identičnost bi-
račima. Prosvjedujemo iznova na namjesništvo.
Dosada odbačeno do stopedeset naših glasova.
Ako moguće, dogjite odmah ovamo. Klaić, Ko-
celje. Nesumnjam, da je sadržaj istinit. Zakon
zahtijeva, na se providi.

Pero Čingrija, nar. zastupnik.

Marko Klaić, Gruda. — Nemogu doći, jer
se vratih iznemožen od groznice. Vaš telegram
proslijedih odmah gospodinu upravitelju namje-
sništva. Nek izbori dalje slijede. Činite da po
zakonu bude zabilježeno za koga bi glasovao
svaki odbiveni. Čingrija.

Di. Ivo DeGitulli, Gruda. — Neka Klaićevi
birači neklone, Nasilje nesmije pobjediti zakon.

Čingrija.

Ove vijesti same kažu, o čem se radi. Ča-
stobljeplje se udružilo s afarizmom i silovitosti
da slomije poštene naše Konavle i uharači ih
ljudima, koji znadu samo za sebe.

U ovom času mi ne mislimo na interese
'stranke, koju zastupamo. Ljudi, koji su prihva-
tili ponugjenu im borbu, za nas su zatočnici
najvećih ljudskih svetinja — ponosa, poštenja i
časti. Ljudi, koji ne će da im ma čelu općine
bude trgovac, koji je jednom propao, koji ne mare
za prijetnje kamatnjaka ni hvalisanja farizeja,
u nama bude iskreno poštovanje. Ponosimo se,
da su naši.

Naprijed, braćo! kako ste započeli. Po
onomu, što vidite, da se dogagja na biralištu,
što bi vam se dogagjalo, kad bi ta čeljad za-
vladala općinom. Vršite mirno pravo, koja vam
zakon dava, da birate sebi za upravnike one,
koje vi hoćete, a ne koji vam se nameću. Za
vama stoje ljudi, koji će sve učiniti, da pravica
pobijedi.

*
* *

Novi općinski izborni red dao je istina op-
ćinskom upraviteljstvu pravo, da ono bira čla-
nove izborne komisije, ali o valjanosti izbora
sudi središnja komisija u Zadru. Zato svaki
odbijeni birač treba da naznači, za koga bi bio
glasovao, a poslije će se vidjeti, je li ga komi-
sija odbila pravom ili je prekršila zakon. Kad
sve ispita, pa se uvjeri, da je mjesto reda vla-
dalo samosilje, kako na žalost eto ovoga puta
u Konavlima, središnja komisija može proglasiti
izabrane one, koji su se njoj utekli.

Na ovo osobito upozorujemo naše prijatelje
u Konavlima! Odbili su dosad 150 glasova; da
ih odbiju još drugih 150, neka ne misle Maša-
novci da su pobjedili. Pobjedio je onaj, za koga
jo palo više valjanih glasova, a tad će Mašan su-
diti, koji glasovi vrijede!

Ako ih odbiju, ne smeta. Ne će se dugo
veseliti !

Kako u zadnji čas doznajemo danas ima
još da glasuje više od 400 birača te izbori teš-
ko da će i danas svršiti.

*
€ *

Đonosimo proglas, koji se je dan prije

izbora dijelio po Konavlima.
Braćo Konavljan!!

Do koji dan pozvani smo da biramo op-
ćinsko zastupstvo za nastajno šestogodište. Zna-
menit je ovaj čas braćo Konavljani! Radi se o
obrazu sviju nas i kao općinara i kao Hrvata.

Mi nemožemo biti ravnodušni napram tomu,
koji će ljudi megju nama dostojnijo znat zastu-
pati interese naroda: da li oni koji se kupe oko
dosadanjeg načelnika i hoće po što po to da
on i nadalje obnaša prvu čast u općini; ili ljudi
koji drže da se ne može i ne smije dalje odr-

 

žati na upravi općinskog reda i imetka čovjek,

 

koji je dao jasnih i javnih dokaza, da nije spo-
soban da gospodari ni vlastitim imetkom; koji
ni po znanju ni po vanjštini nije takav, da se
u Konavlima ne bi mogao naći i pametniji i
sposobniji od njega; i koji u svojoj kratkovid-
nosti cijeni da lukavost i ulagivanja mogu na-
domjestiti pomanjkanje onih stavnih vrlina, koje
su potrebite svakom upravitelju javnog imetka.

Ne možemo da budemo ravnodušni ni radi
toga, što vidimo da su se proti zdravoj kona-
voskoj srčiki i danas urotili ljudi, koji su joj
uvijek o glavi radili, i koji, nastojeći da u
mutnu što ulove, nadaju se da će uz slabog
načelnika zapovijedati i gospodariti oni, onako
kako to bude iskat njihova nezasitna pohlepa
za vlasti i njihovi trgovački interesi.

Ne smijemo napokon biti ravnodušni ni
za to, što hrvatska svijest Konavljana ne može
podnijeti da u ovoj našoj općini, koja je megju
prvijem hrvatski barjak izvila, budu glavnu ri-
ječ voditi ljudi, (koji se Hrvati ne zovu, koji
svetu riječ narodne sloge zlorabe da niknu i
ongje gdje posijani nijesu, i koji dok viču proti
,furestijem“, dragovoljno, za svoje svrhe, pu-
stili su da ih čovjek ,furest“ pod trumbetom
za nos vuče preko cijeloga Cavtata!

Neiskrenim nastojanjima tijeh ljudi moraju
se odlučno oprijeti svi svijesni Konavljani u
ime časti i značaja, u ime ljubavi prama rogje-
noj grudi, u ime samog ugleda ove općine pred
ostalim svijetom.

Potrebito je da nas predvodi osoba, koja
je pokazala znanja i poštenja u upravljanju i
kojom se Konavljani neće sramiti pred bijelim
svijetom, već će samopouzdanje i ponosom, vi-
soka čela, moć reći: naš načelnik!

Gospodin Marko Klaić član stare i ugledne
konavoske porodice ima ta svojstva, a ima i
volje da svome narodu koristi.

Braćo Konavljani, hrlite dakle složno na
izbore pod lozinkom:

za Klaića uzdanicu i ponos Konavala!
IZBORNI ODBOR:

Arbulić Ivo, Bećir Božo, Brajević Vuko,
Bronzan Niko, Bećir Pero, Bagović Gjuro, Cvjet-
ković Niko, Capor Mitar, Diklić Jako, Dobrašin
Baldo, Fagioni Josip, Fjorović Vuko, Gjuraš
Niko, Glavić Pero, Kukuljica Mato, Kukuljica
Niko, Kocelj Antun, Kordić Gjuro, Kosto
Tomo, Klaić Vukica, Kurajica Pero, Mihač '
Cvijeto, Miletak Vlaho, Novaković Mato, Pa-
sković Mato, Pulić Vuko, Prokurica Pero, Pr-
lenda Niko, Obradović Stijepo, Rilović Pavo,
Rustan Niko, Sapro Niko, Vukota Luka, ' era-
menta Gjuro, Vidak Gjuro, Zore Niko i Župa-

nović Božo.
ni.
Sedmični pregled.

RUSIJA. — Punomoćnik Vitte došao je sa
svojom pratnjom u Ameriku te jo bio primljen
u osobitu audijeneu od predsjednika Rosevelta
skupa sa japanskim odaslanikom. U svomu go-
voru zaželio je predsjednik unije sreću dvjema
narodima te je izrazio nadu, da će pregovori za
mir uspjeti.

Najteže će doći do sporazuma, a moguće
je da zbog toga neće pregovori u opće ni us-
pjeti, što Japanci traže ratnu odštetu od neko-
liko stotina milijuna dolara. Rusi govore, da bi
oni tim noveem mogli rat nastaviti i nadati se
konačnoj pobjedi jer bi se Japan u toliko izcr-
pio, a oni bi na ratištn mogli koneetrirati vojsku
dosta jaču nego što je sada.

U Petrogradu se raspravlja u državnom
vijeću o Billigenovu nacrtu. Govori se, da su
mnogi uplivni članovi [pa i sam car protivni
tom projektu, te da žele ,dumi“ dati veća prava.

Iz unutrašnjosti Rusije stižu neprestano '
vijesti o pobunama vojske. Tako javljaju iz Du-
blina da je vojska dočekala generala Remića,
kad joj je saopćio, da treba na istok s povici-
ma: ,hulja“ i lopov“. Kad je na to Remić us-
trjelio iz samokresa jednog desetnika i počeo
pucati na druge vojnike, pukovnija se uzbjesnila,
to ga raznijela uprav u komade. Poslani su ko-
zaci, da uspostave red, a govore da ima mnogo
mrtvih i ranjenih,

UGARSKA stoji pred znamenitim poli-
tičkim dogogjajem: raspustom liberalne stranke.
'Taj raspust traži do 50 zastupnika, koji kane
kasnije pristupiti disidentima i Banfijevoj novoj
stranci, te se boriti skupa sa koalacijom za ma-
gjarsku komandu i carinsku rastevu.

AUSTRIJA. — U klubu mladih Čeha
došlo je do ozbiljnjih nesuglasica zbog toga, što
je vlada pristala na zahtjev Njemaca, da će
iz Tropuve dignuti češke paralelne klaso na
učiteljištu, a u naknadu utemeljiti osobito češko
učiteljište u moravskoj Ostrvici Dr. Stransky
zahtjeva, da se odma prijegje u obstrukciju ili
će sa svojim privrženicima istupili iz kluba.

SRBIJA. — Usljed naknadnih izbora ve-
ćina samostalnih radikala u skupštini iznosi
samo jedan glas, pa za to vladi treba promi-
šljati kako bi tu većinu ojačala sa drugim lju-
dima, koji baš ne pripadaju stranci. Pomišlja se
na generala Gruića, Veljkovića i dvojicu njiho-
vih pristaša. č