see MOLE LE R i REITER iki + parobroda; da se upunofnoći uprava, da sa osta- lim zanimanicima ustroji novo društvo, podajuć joj neogranićeno punomočje, da sklopi ostale uvjete osim onog već utanaćena, sastavi ustav, i sklopi poštansko-trgovački ugovor sa e. k. vladom po svojoj*slobodnoj uvigjavnosti; da se dosljedno opunovlasti upravu, da ustupi zadru- žno vlasništvo novom društvu za relativni broj akcija istog. Ovdje kako se vidi nema govora o financijaliziranju, a to pitanje najviše zanima zomlju. Dalmatinci teško ulažu svoje novce u ekonomska poduzeća a rado ih davaju u paro- brode. Prepuštajuć financijaliziranje tugjim ban- kama, oteo bi se domaćim ljudima način, da smjeste svoj novac, a tugjinštini b1 se širom otvorila vrata u pokrajinu. Sedmični pregled. UGARSKA. — Velikih neprilika zadaje magjarskoj koaliciji pitanje općeg prava glasa, koje je sada vlada iznijela na tapet. Bečkof sInformation“ piše ugledni član koalicije ovo: Enuntiacija = ministra nutrnjih posala Josipa Kristoffy o općem tajnom pravu biranja jako nas se je neugodno dojmila. Mi znamo svi, da ministar nipošto ne misli s ovom reformom oz2- biljno, jer je on uvjeren isto kao i mi, da će toga časa nastati hegomonije magjarskog ele- menta u Ugarskoj ili barem u ugarskoj sabor- nici, kada budu novi izbori proglašeni na te- melju općeg prava glasovanja. Nacjonalne stran- ke — Nijemei, Srbi Slovaci i Rumunji, — u društvu sa socjalistima imali bi bez sumnje većinu u parlamentu. Ali sve da je ministar Kristoffy svoju izjavu učinio samo u taktične svrhe, djelovanje nije izostalo. Ministarska ma- nifestacija pobudila je naime pohlepe socijalnih demokrata, koji sada u cijeloj zemlji priregjuju pučke skupštine i u njima sve žešće traže opće pravo tajnog glasovanja. Ova agitacija je nape- rena sada sa svim bijesom proti koaliciji, koja nije prihvatila ovu radikalnu reformu, jer je nije mogla prihvatiti, a koju sada krive nepravedno s prijevare. Bojim se, da će nam socjaliste pri- praviti mnogo neprilika i to već sada dokle smo u opoziciji, a još više, ako nam uspije spo- razumiti se s krunom i preuzeti vladu. Mi se ne ćemo tako lako ispriprostiti duhova, koje je Kristofiy probudio, a kad bi i htjeli popustiti, počinili bi samoubojstvo. , RUSIJA. — 19 o. mj. carski ukaz, uprav- ljen senatu, naregjuje objelodanjene zakona, ko- jim se ustanovljuje ,Gosudarstvenaja Duma“. Ukaz počirilje sa sliedećim manifestom: »Rusko se je carstvo konstituiralo i oja- čalo je hvala nerazorivoj uzajamnosti cara sa narodom i noroda sa carem. Sloga i savez cara sa narodom sačinjavaju veliku moralnu jakost te su kroz tečaj vjekova stvorili Rusiju i bra- nili je proti sviru nesrećama i navalama, a sa- činjavaju do danas jamstvo jedinstva, neodvi- snosti, cjelokupnosti, materialnog blagostanja i duševnog razvitka sadašnjosti i budućnosti. Sa Našim manifestom od 26. veljače 1903. pozvali smo pa dogovor sve vjerne sinove domovine za usavršiti državno ustrojstvo, čvrsto uregjujući red nutarnjeg života te se pobrinusmo tada da dovedemo u sklad javno izborne institucije ša vladinim oblastima i da dignemo nesuglasja, što su izmegju njih obstojala a koja su na o- nako porazni način djelovala na normalni tečaj državnog života. Naši predšastnici, carevi sa- modršci, postojano su nastojali da poluče taj cilj. Sad je nadošlo vrieme; da se sliedi njihove dobre nakane i da se sazovu izabranici sveko- like ruske zemlje, koji će sudjelovati elabora- ciji zakona: da se u tu svrhu višjim državnim institucijama priključi osobito državno savjetu- juće tielo, komu će biti zadaćom da predhodno prigotovlja i raspravlja zavonske osnove i da ispituje državni proračun. Prosudili smo s toga skodnim da, zadržavši osnovni zakon koji sa- čuvlja autokratičnu vlast, ustrojimo ,Gosudar- stvenaju Dumu“ i odobrimo izborni red za ovu dumu, proširujuć valjanost ovih zakona na sve- koliko carstvo sa iznimkama, koje će potrebne biti za nekoje krajeve, što no se nalaze u oso- bitim okolnostima. Što se tiče sudjolovanja izaslanika velike kueževine Finske pri ,(osudarstvenoj dumi“, i što se tiče pitanja odnašajućili se na carstvo u obće i Finsku posebice, Mi ćerio preduzeti spe- cijalne providbe, U isto smo vrijeme odredili ministru nutarnjih djela da bezodvlačno podnese našem odobrenju izborni red za ,Gosudarstvo- naju dumu“, tako da se vladini i zastupnici voj- ničke donske provincije mogu sastati prije po- lovieo siječnja. god. 1906. Mi si podpunoma pridržajemo brigu, da usavršimo ustrojstvo ,Gosudarstvenoje dume“. Kad će njen život iznijeti potrebu preinaka. Mi ćemo, da se složimo sa zahtjevima vremena i dobrobiti carstva, na vrijeme dati shodnih uputa. Uvjereni smo da će se narodni izabranici, pozvani sada da sudjeluju zakonodavstvu i vla- di, pokazati pred cijelom Rusijom dostojnim carskog povjerenja, kroz koje su pozvani da saučestvuju ovom velikom djelu, koje je u pod- punom skladu sa drugim institucijama; oblasti carstva po Vam&wqsnovane doprinijet će kori- stno i revno našem djelovanju za dobrobit za- jedničke nam majke, Rusije; za |ućvršćenje je- dinstva; za sjegurnost i veličinu carstva kao što za mir i sreću naroda. 3 Sazivajuć gospodnji blagoslov na djela po Vama osnovane institucije i sa nerazorivom vje- rom usuda milost božju nepogrješivost velikih povjestnih i dosugjenih našoj dragoj domovini po Božanskoj Providnasti, čvrsto se nadamo, da će pomoću svemogućega Boga i zajedničkom napregom svih njezinih sinova izać Rusija po- bjednicom iz teških kušnja, koje u sadašnjem času prolazi i da će joj se moć preporoditi u slavi vojničke njene povjesti. Dano u Peterhofu 6/19. kolovoza g. 1905., jednaeste našeg vladanja. Ovaj će se parlamenat sastojati od 412 bi- ranih članova. Zastupnicima, kojih mandat traje 5 godina, zajamčena je sloboda misli i govora a imadu pravo na odštetu. Birat će se po stali- šima, tako da će u njoj biti zastupano i selja- stvo i gragjanstvo. Sjednice su tajne a predsjed- nik može dopustiti predstavnicima štampe, da prisustvuju. Djelokrug ,,Dume“ dosta je ograni- ćen. Ona može predlagati zakona samo u gra- nicima temeljnih državnih zakona. Njezini pred- lozi prijeći će kasnije na raspravu kod državnog Vijeća a tad će stoprva biti predloženi caru na sankciju. Osim toga ona će nadgledati državnu bilancu a ministri su dužni dati joj sva potre- bita razjašnjenja. Od 412 zastupnika birat će ih samo 28 gradovi. Biranje slijedi u izbornim skupštinama dakle indirektno, glasovanje je tajno, Ova reforma neće zanago umiriti duhova u Rusiji. Liberalni su elementi zahtjevali par- lamenat po uzoru drugih evropejskih država a dobili su skupštinu, kojom se krije autokrati- zam u svoj svojoj snazi. Neugodne vijesti stižu iz Porstmoutha. Ruski delegati neće da čuju o odstupu Sahali- na i naknadi ratnih troškova Japanu i predaji ratnih lagja, koje su internirane u raznim lu- kama istočne Azije. Ako ne pomogue štogod intervencija I&osevelta,-o kojoj listovi javljaju, pregovaratelji će se razići, a doskora ćemo ćuti novih vijesti sa ratišta, gdje vojske stoje sprem- ne, da se pobiju. CRNA GORA. — ,Glas Crnogorca“ obja- vljuje, da se je uredilo kod ministarstva bogo- štovja i nastave prosvjetno vijeće, koje će pod- nositi ministarstvu svoje mišljenje u svim važ- nijim pitanjima niže i srednje nastave, školskog razvitka i književnosti. Taj je zakon stupio u krijepost 15 kolovoza. NJEMAČKA. — ,Kiiln. Volkszeitung“ do- nosi zanimive podatke o izdateima njemačkog carstva od g. 1872-1905. Za vojsku izdano uku- pno 16% milijarda maraka. Od toga odpada na dobu vladavine cara Vilima I. samo svota od 62 milijarde, dok je ostatak izdan za vrijeme vlade cara Vilima H., dakle zadnjih 17 godina. Za mornaricu izdano je preko 3 milijarde, od kojih odpadaju tri četvrtine na zadnjih 17 go- dina. Za kolonije potrošena su od 1800. do 1905. oko 194 milijuna maraka, osim toga sta- jala je ekspedicija u Iztočnu Aziju 272 miliju- na maraka. Za ugušenje Hererskog ustanka do sada je odobreno 195 milijuna maraka. Dakle ukupno je upotrebljeno za državnu vojsku, mor- naricu, kolonije, ekspediciju u Kinu i jugoza- padno-afrikanski ustanak više od 20 milijarda maraka. ŠVEDSKA I NORVEŠKA. — Govori se, da je Francuska i Engleška javila tim dvjema državama, da u slučaju razriješenja unije one se smatraju riješeno obaveza, preuzetih ugovo- rom god. 1855. Po tomu ugovoru te su vlasti garantirale Švedsku i Norvešku u slučaju, da bi Rusija navalila. ENGLEŠKA. -— Novinstvo se bavi s: posjetom Eduarda VII našemu kralju u Isehlu, Dok s jedne strano odriču ovomu posjetu sva- ku političku važnost s druge strane govore, da je Engleskoj potreban sporazum s Austrijom. jer je oslabljenjem Rusije Austro. Ugarska do- bila u kalkanskom pitanju pretežan upliv. s Domaće vijesti. Novi tajni savjetnik. — Ni. Veličanstvo ime- novalo je vojnog zapovjednika u Dalmacije F.M.L. Varešanina tajnim savjetnikom. Kako nas ćute! — Povodom rogjendana Nj. Vel. imenovano je 32 nova člana gospodske kuće u Beču. Po starom običaju pozvani su na tu čast ljudi iz sretnijih zemalja. Ima Poljaka, Čeha, Talijana a najviše Nijemaca. Od Hrvata, Rusina, Slovenaca, koji sačinjavaju '% pučan- stva u austrijskim zemljama, noma ni jednoga. Nova stranka u Dalmaciji. — U Spljetu je Dr. Josp Smodlaka pokrenuo ,Slobodu“, kao organ hrvatske demokratske stranke. Temeljna su načela stranke: Samosvojnost i ujedinjenje naroda; Srbi i Hrvati jedan narod, sa dva rasmopravna imena; savez sa srodnim i susjednim narodima u svrhu očuvanja narodne individualnosti i državne neodvisnosti; svjetski mir; ekonomsko i kulturno pridignuće uz slo- žan rad svih drčštvonih razreda; jednakost svih pred zakonom; slobodna crkva u slobodnoj dr- žavi, te načelo, da se poštenje u javnom životu ne smije lučiti od poštenja u privatnom životu. Prema tim načelima raditi će ta stranka za bugjenje narodne svijesti; za obranu proti poli- tičkim i ekonomskim težnjama tugjinske ili nena- rodne politike; za sporazum srpskog i hrvatskog naroda sa svim narodima podunavlja i balkan- skog poluotoka; za slavensku uzajamnost; za sporazum s Dalmatincima talijanskog jezika uz uvjet, da priznaju opravdanost narodnih težnja; za sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom; za odr- žanje i ojačanje ugroženog. narodnog življa u Bosni i Hercegovini; za ravnopravnost vjero- zakona, a protiv izrabljivanja vjere u stališke ili političke svrhe; onda za uvedenje općeg, je- dnakog i tajnog izbornog prava; za obezbjegje- nje i proširenje svih gragjanskih sloboda; oso- bito potpune slobode misli, riječi, štampe, sasta- janja i udruživanja; za provedenje podpune gra- gjanske ravnopravnosti, za uvedenje hrvatskog jezika u sve urede i sudove u Dalmaciji; za narodnu prosvjetu i za širenje pučke nastave i poboljšanje ekonomskog stanja učitelja ; za una- pregjenje poljodjelstva podupiranje industrije i brodarstva te za željezničku svezu s Hrvatskom i Bosnom; za ekonomsku organizaciju težačkog i pomorskog stileža i socijalne reforme; za pro- širenje samouprave, zahtjevajući da se uvede autonomija kotara; za odstranjenje stranačkog ekskluzivizma i samoupravnog života; za uvede- nje trajnog, strogog i sustavnog nadzora auto- nomne zemaljske vlasti nad novčanim poslova- njem i imovinskim jupravljanjem nižih autono- mnih organa, te napokon za uregjenje položaja samoupravnog činovničtva tako, da stalno na- mještenje mogu polučiti samo ljudi bezprikorna glasa i ponašanja, a koji su naročito uspo- sobljeni. Općinski izbori u Dalmaciji. — U Rijeci du- brovačkoj, na Šipanu, Korčuli, Salima, Grblju, Spiču, Grohotama, Trogiru, Novomu, Selcima, Bolu, Metkovićima, Tijesnu, izbori su prošli bez borbe. — U Šibeniku u Ill. tijelu glasovalo je za Stojićevu stranku 160 birača, za protivničku 92 a odbijeno je 7 glasova. — U Drnišu i Visu poslije neuspjeha u III. izborničivu protivnici su se povukli. — U Vodicama u I. izborništvu pred- loženici Šainovi dobili su 9 glasova, protivnici 5; 5 je glasova odbijeno. Talijanska parobrodarska utakmica. -— Javljaju iz Rima, da je talijanska vlada namjerila podići Mletke do luke prvoga reda za utakmicu Trstu. Osim parobrodarskih sveza, koje već postoje, imalo bi se uvesti 11 novih linija, od kojih neke imadu ekonomsku znamenitost a neke političku. Ovoj zadnjoj vrsti pripadaju osobito lineje s Al- banijom i u opće uz našu obalu. U Beču su zbog ovih vijesti silno zabrinuti, a sva je nji- hova nada, da do ovoga neće doći zbog velikih novčanih žrtava, koje bi trebalo da učini tali- janski narod. «Iveković o pok. Starčeviću. — Veliku su buru izazvali članci kanonika Ivekovića u ,Katolič- kom Listu“, gdje raspravlja o Dr. Anti Starče- viću. On prikazuje Starčevića bezvjercem i o- svetljiveem, koji je napadao ,Maticu llirsku“, jer mu je bila odbila neke radnje. Njegova književna djela bila su protuslovje s njegovim filološkim i drugim teorijama. Kako se Iveković nije ograničio na javan rad Starčevićev, nego je iznio i njeke potankosti iz njegovog privatnog života, graknuli su na njega .čisti“, koji su za- htjevali i to, da Pazman obustavi izdavanje tih članaka. Kad im tu uslugu Pazman kano ure- dnik nije učinio, povratili su mu ninogi pre- plainici list. Došlo je dapače i do burnih demo- stracija pred kurijom Ivekovićevom. Odstup bana. Prošle. sedmice nenadano se pronio glas, da je ban grof Pejačević predao ostavku, jer nije mogao trpjeti, da poslima Hr- vatsko iza njegovih legja upravlja grof Khuen. Tu su vijest porekle službene novine u Zagre- bu, ali Obzor“. ostaje na svojoj. On ponovo tvrdi, da_je ostavka predata, a kako se ne zna, hoće li biti primljena, vijest je bila dementirana. Sam je ban progovorio o svojoj ostavci, kad je bio u Dunjem Miholjen na otkriću spo- menika kralju. U odgovoru na zdravicu pre- sjednika sabora Vasa Gjurgjevića sjetio se jo on ovih glasova s odstupu, ali drži da je u ovim časovima njegova dužnost ustrajati na mjostu, na koje ga je postavilo povjerenje Nj. Vel. U Zagrebu se cijeni po ovomu govoru, da su iz Beča došle upute, jer da Beč ne kani po- pustiti u nijednom slučaju. Narodni Listy“ o novom tonu“ Austrije u bal- kanskoj politici. — Pošto je pisac istaknuo, kako Austrija u zadnje doba razvija osobitu djelatnost na Balkanu, ocijenjuje taj rad ovako: ,Ne radi +80. 0 modernim sredstvima, kojima se Austrija vazda kasno nauči, no se lača starih tradicija, korupcija, razvrata i izazivanja domaćih razmi- rica i razdora. Srbija se prosto ubija tom poli- tikom, dok je Rumunija imala dovoljno snage, da se iz nje isplete i pomoću svoje dinastije osloni na Berlin, koji je postao bankar rumunj- ske kraljevine. Podsjećanje, da je Austrija silna a njeni bataljoni narodni, bilo je svaki put po- sljedni argumenat austrijske politike balkanske“. Ovo je ovako, a ipak ima u nas još t. zv. političara, koji to ne vide već idu Beču na lijepak. »Bošnjaštvo“. -— Onomadne je ,Narodna Obrana“ upozorila na neke pojave u Bosni i Hercegovini, koje pokazuju, kako ,Bošnjaštvo“ u Bosni raste. Na ovo reflektira u zadnjemu broju Bošnjak“, glasilo bosanskih Muhameda- naca, ovako: ,Ne možemo pojmiti, kako se još i sada može naći tako naivnih ljudi, koji bi htjeli na svu silu, da nama Bošnjacima nari- vaju nekakvu tuđu narodnost, za koju se do pred dva decenija nije u nas ni znalo. Mi smo mislili, da su hrvatski i srpski propagatori, koji su čitava dva decenija sve sile ulagali, da nama na silu narinu koju od onih narodnosti — nakon potpuna neuspjeha njihova rada — već došli do potpunog uvjerenja, da se uza svu silu na inože ništa postići i da je sasma bez koristi propovjedati ono, čega jedan narod neće i što mu je sasvim tugje i skroz nepoznato“. Žalosno je da se ovako piše, ali još je ža- losnije, da je do ovoga dovela politika pohrva- ćivanja i posrbivanja. Srbi su htjeli Muhame- dance posrbiti, a Hrvati pohrvatiti sredstvima, u kojima se zrcali naša naivnost a postigli su, da je u najvećem jeku borbe izmegju Srba i Hrvata niklo ,Bošnjaštvo“. Naše je uvjerenje, da će se ono i uzdržati, doklegod megju Srbima i Hrva- tima bude trvenja. Kad toga nestane to kad sami budemo zagrijani idejom narodnog jedin- stva, moći ćemo tražiti od ,Bošnjaka“ da se i oni kane svoga separatizma. Skupština nadrednjaka. — Na 20 o. mj. bila je skupština naprednjaka, o kojoj smo javili u prošlom broju. Izdan je komunike, u komu su priopćeni zaključci stranke za nastajne saborske izbore. Ona če učiniti izbornu koaliciju s hr- vatskom udruženom oporbom za Slavoniju, s koaliranim srpskim oporbenim strankama, i ,s onim, njima bližim opozicjonalnim frakcijama i pojedincima izvan stranaka, koji se za to sprem- nim izjave“. Dogje li do užih izbora u pojedi- nim kotarima, odlučiti će o držanju naprednjaka mjesni odbor u dogovoru s glavnim odborom. Zgoditci Alkarske Lutrije. — Pri vučenju Al- karske lutrije dneva 18. kolovoza t. g. izvagjeni su slijedeči: I zgoditak seria 55 br. 73; II. zgo- ditak seria 70 br. 7; ILI zgoditak seria 87 br. 69; IV zgoditak seria 22 br. 74; V zgoditak seria 31 br. br. 68; VI zgoditak seria 90 br. 82, VH zgoditak seria 67 br. 8; VIII zgoditak seria 20 br. 23. Povjerenstvo lutrije sačinjavala su go- spoda: Mjesni žudnik Bosančić, kapetan domo- branstva Matičević, sudbeni pristav Zlošilo, po- glavarstveni koneepist Lemešić. Alkarski sudac Ivan Celmić i mješčanin F. J. Mazzoceo kao zapisničar. Sjeme od krastavca. — Domaći. gospodari, koji imadu na prodaju znatnijih količina sje- mena od krastavaca, neka se izvole obratiti na trgovačko, obrtničku komoru u Zagrebu, koja će im naznačiti kupce u inozemstvu za svaku količinu. Općinski izbori u Kotoru. — Danas počinju ovdje općinski izbori, Bira III. tijelo. ,Hrvatska stranka“ stupa na izbor složno sa Srbima. Po- znavajući svijest naših birača, vjerujemo u po- bjedu. Protivnicima uzalud sav trud. Još u po- četku, kad su pod Lovčenom počeli pregovori o slogi uije to bilo pravo onima, koji su htjeli iz kotorske općine stvoriti filiaku polit, vlasti, Tre- balo im je dakle stvoriti na brzu ruku nekakvu stranku. | stvoriše ju, a sebe prozvašo ,čisti“. Obzirom na persone, od kojih ta nova, da tako rečom, preko noći stvorena stranka sastoji, morali bi smo ju nazvati .prečista“. Vogja i inspirator te stranke je tajni policajni savjetnik Mahovetz, a desna ruka rasfratrica Šegvić, koji je saku- pio oko sebe nekoliko kmetaša i Lk. Millin, koji je pokupio nekoliko nezadovoljnika i ne- koliko talijanaša. Eto Vam tko su ti .čisti* u Kotoru. Od takovih naš se narod neće dati za- vosti, te će na upravu doći oni rodoljubi, koji su se i dosada brinuli za našu zapuštenu Boku, nastojeći da u svakom pogledu pomognu bije- dnom našem narodu. Iz Kotova primili smo jučer ovaj telegram: KOTOR 22 Avgusta. — Svršeno treće tijelo složno po kompromisu, glasova 498, ne- zadovoljnici uzmakli.