Br. 45.

U DUBROVNIKU, 9. Novembra 1905.

RA A O I RR E i kala ii sode

"Godina XV.

 

DNVEMA

Si

 

 

Cijena je listu unaprijeda: za Dubrornik sa donašanjem u kuću; za Austro-Ugarsku, Dosnu i |
ošlom: na godinu 10 kruna, na po g godine 5 |
štarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se da je prodbrojen i za do- |

|

Hercegocinu 8

šasto polugodište.

Izdavatelj i odgovorni urednik Dr, Ivo DeGiulli,

Dubrovnik, 9. novembra

Putriotizam biskupa Mahnića. — U svoje
doba puljski ,Omnibus“ prenio je doslovce po-
znato pismo Merry del Val generalu otaca fra-
njevaca. Ovo je pismo popratio slijedećom opas-
kom. ,Ovaj list dokazuje jasno svete namisli
presvetijeh u Rimu za duhovno dobro hrvatsko-
ga puka. Možda bi mu dali njihov sveti blago-
slov, kad bi se pokazao nakloniji Italiji, domo-
vini pape. Ali javljamo prepoštovanim u Rimu,
da će se u pitanju glagolice,, hrvatski narod
brinuti sam za dobro duhovno i tjelesno“.

U ovoj opasci našao je biskup Mahnić če-
tiri grdna grijeha: 1.) indirektno se pogrgjuje
osoba sv. Oca, 2) ruglu se izvrgava blagoslov
istog sv. Oca, 3.) svetoj stolici spočitava se
strančarstvo, 4.) u ime naroda otkazuje se sv.
stolici posluh odnosno liturgičnog jezika. Javlja-
juć to u osobitoj poslanici svećenstvu svoje bi-
skupije biskup Mahnić nadodaje, da se je od-
lučio latiti onoga, što je potrebito, da se njemu
i svećenstvu povrati teško povrijegjeni dobar
glas, buduć su kao ozloglašeni beskorisni i ne-
sposobni vršiti svetu službu (?!) , Ali ipak prije
nego se toga latim litio sam se na Vas iste po-
zvati ovim pismom, da mi odgovorite: 1) je li
istina, da je dnevnik ,Omnibus“ Vaše glasilo?
2) hvalite li i odobravate li takov način pisa-
nja? 3) potpisujete li tvrdnju: ,nella questione
della .glagolica“ il popolo croato si curera da
solo pel bene spirituale e corporale“.

Ovo je pismo za naše prilike jako simpto-
matično, jer po upitima postavljenim od biskupa
Mahnića svećenstvu njegove biskupije očito se
vidi, da je Rimu, koji je Mahnića nadahnuo,
do toga, da u zametku uguši svaki otpor sa
strane svećenstva proti dventualnim odredbama
Rima u pitanju glagolice.

Opaska ,Omnibusa“ jako je razumljiva i
odgovara ogorčenju naroda. Ali u njoj mogu
vidjeti sve ono, što Mahnić bilježi, samo oni,
koji hoće, da otpor hrvatskoga naroda proti na-
mećanju latinske službe božje pošto po to označe
odmetništvom od rimske crkve. A da_,Omnibus*
ima pravo kad spominje talijanska čuvstva pape
Pia X kao glavni uzrok ovoj hajci na glagolicu,
dokazuje već ovo pismo biskupa Mahnića. Ono
javlja prijelom izmedju hrvatske stranke u Istri
i katoličke hierarhije. Iz toga može erpiti korist
samo talijanska stranka u Istri, a valjda se je
baš to i tražilo.

|
kruna, Za inozemsteo: 10 kruna i po-

Izvjestitelji , Hrv. Prava“. — Što se ,Hrv.
Kruna“ ne uhva primiti u svoje stupce, jer znade,
da bi izazvalo opći smijeh u Dalmaciji, gdje se
prilike i ljudi poznadu, to se šalje u ,Hrv. Pra-
vo“, kojemu služi infamija proti dalmatinskim
zastupnicima, da njima ublaži dojam, koji je
riječka resolucija ostavila u hrvatskom narodu.

Poslije nego je na onaj način dalmatinsko
zastupstvo ispratilo baruna Handela, sasma je
prirodno, da se prama njegovu nasljedniku na-
mjesništvenom potpresjedniku g. Nardelli ima
toliko obzira, koliko se mora imati prama do-
maćemu čovjeku. Za to je jako umjesno Dr.
Trumbić opazio: , Ali ne napadamo vladine or-
gane, nego državu“ a samo je skrajna zloba
mogla na te riječi dodati opasku; , I ovo su
ti veliki vikači proti bečke kamarile“.

Nu izvjestitelj Hrv. Prava“ ide još daljo
On piše: ,Ja ću samo upozoriti na ono, što
sam već prije iznio u mojih dopisih naime, da
riječki resolucjonaši navlaš otežu ovim pitanjem,
jer so boje, da vlada ne bi zatvorila sabor; a
drugo, ne mogu, da stave u škripac namjesni-
štvenog upravitelja Nardellia, s kojijem su i
Dr. P. Čingrija i Dr. A. Trumbić od više godina
u tijesnomu prijateljstvu. Dapače Dr. Trumbiću
je obećana presjednička stolica, postane li Nar-
delli namjesnikom“.

U ovim riječima zlobu je bedastoća sasvim
prekrila. Zast. Prodan bio bi dobio odgovora na
svoju glasovitu interpelaciju Zemaljskomu Odbo-
ru o riječkoj resoluciji, a nije mu bila potreba,
da ga njegove pristaše ovako blate u ,Hrv.
Pravu“.

Izvješće svršava smiješnom  insinuacijom,
da se je Dr. Pero Čingrija htio radi upita Pro-
danova Zemaljskom Odboru osvetiti Prodani,
te daje s toga kuo izvjestitelj finacijalnog odbora
glede Prodanova predloga za sklopljenje zajma
od 300.000 K. za obnovljenje vinograda zaraže-
nih filokserom, predložio, da se prijedlog odbije.
Prodan zaista sebe odviše cijeni, kad misli, da
će mu se kogod uopće osvećivati, Valjda po
sebi sudi druge.

Izbor u Koprivnici. — Baš dan prije otvora
sabora u Zagrebu raspisan je izbor u Koprivni-
ei. Združena opozicija kandidira poznatog Dr.
Franka Potočnjaka. Proti njemu magjaronska
stranka ni ,čisti“ nijesu se usudili istaknuti
svoga vlastitog kandidata, nego su kandidaturu
ponudili Dr. Amrušu, načelniku Zagreba, a on
je — primio.

Pojedini broj 20 para.

Izlazi svakog  Četvrtka. |

 

Malo nas se koja vijest tako bolno dojmila
kako ova. Od Dr. Amruša nijesmo mogli oče-
kivati ovaj napadaj s legja u časovima, kad se
radi o najvišim narodnim interesima. Njegov
eventualni izbor uza svu opozicijonalnu aliru
bio bi poraz opozicije. To je Dr. Amruš mogao
razumjeti, a kad je pristao na kandidaturu, znak
je da se odrekao svoje prošlosti. On je prešao
u tabor Khuenov. Postao nam je neprijatelj i
to pogibeljniji nego mnogi drugi, za ti znamo
za što su u većini.

Do ovoga dovelo je Dr. Amruša častohlep-
lje! Znali smo mu tu manu, ali nijesmo se
nadali, da će ga zavesti na ovaj nepromišljeni
korak.

ODO

Aneksija Dalmacije.

Četrdeset godina borimo se mi u Dal-
maciji u ovo ime. Sada, kad su sami proti-
vnici aneksije kod nas došli do uvjerenja, da joj
se ne smiju protiviti, te dalmatinski zastupnici
traže načina, kako će dati zgodna izražaja
svojoj volji, dižu se u banovini ,veliki“ pa-
trioti hrvatski, da ,u ime hrvatstva“ odbiju
ruku, koju im Dalmacija pruža.

Da ironija bude još veća, svoje postupanje
pokrivaju patriotskim frazama. Ali one ne mogu
da sakriju suštinu: Frank i Tomašić, jedan u
ime ,hrvatskih ideala“, drugi zbog tako zvane
praktične“ politike, zanijekali su temeljnu tač-
ku hrvatskog programa, oni su — budi i nama
dopuštena ta riječ — izdali hrvatstvo. Hr-
vat se naime može noslagati u svemu
sa zahtjevima riječke resolucije: svak pozire
svojim okom na svijet i prilike, pa prama
tomu i sudi. Ali kakavgod bio program hr-
vatske stranke, u njemu treba da reinkor-
poracija Dalmacije bude na glavnom mjestu.
Baš za to ovaj zahtjev riječke resolucije morao
je prihvatiti svak, ko hrvatski i čovječki ćuti.
Istina je, to jo minimum onoga, što nam
treba, ali Frank u lovu za hrvatskim ideali-
ma, a Tomašić u borbi proti madžarskom
zapovjednom jeziku, ne traže ni to. Oni samo
varaju narod, slikajuć mu stanje ili gorim,

z——————_m— ——=—=—=<==<=<-.

Pret tplata i i "oglasi plaćaju se upravi Crveno Hrvatske* u Dubrovniku SERE. picštiv

Za izjavo, priopćena, zahvale plaća se 40 para po rotku, a za oglase 20 para. O,

puta tiskaju po pogodbi i uz razmjeran popust. Dopisi šalju se Uredništvu. Rukopisi se ne vra-
Gaju, a nefrankirana pisma ne primaju se.

Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M: Gracića i dr.

klasi koji se više

nego je, da ga napune očaja, ili boljim, nego
bi moglo biti stoprva onda, kad bi taj mi-
nimum postignuli.

Lako je na geografičnoj karti zaokružiti
modrom olovkom zemlje, gdje obitavaju Hr-
vati. Ako se i zaletiš, ljepše je vidjeti, ali
tim se ne stvara Velika Hrvatska. Za nja,
kakvi smo sada, nama nedostaje snage, a
kad bi nam je tko darivao, to bi bio pravi da-
najski dar. U Bosni i Hercegovini žive preko
milijun ljudi, koji aneksiju jdš ne žele,
sve kad bi nam Beč te zemlje darovao, da-
rovao bi nam u njima snažna neprijatelja.
Bellum omnium contra omnes, koji bi u
povodu toga nastao, točio bi našu domovinu.
Ona bi bila iznova otvoreno polje najrazno-
vrsnijim utjecajima, te mješte da se osovimo
na svoje noge, služili bismo i . Mesa
intrigama.

Ovako izgleda dar, kojim nas diše
,Gross-Osterreich“ nudi, ,Velika Hrvatska“,
koju Frank hoće da stvori. Sličnim se utva-
rama hrvatski narod ne smije zavagjati. 'On
će se boriti za aneksiju Bosne, kad je i Bosna
bude tražiti. Tad se ne ćemo skrivati za ka-
kvom Macedonijom, kako se sada skriva
Frank za Bosnom, gdje veći dio naroda snek-

sije ne će, da ouete aneksiju Stoti gdje

je narod traži.

Stegnati u ovom smisla svoje težaje
nije samo zahtjev zdrave demokratske poli-
tike, nego i narodne obrane. Frank može u
svoje agilatorne svrhe propovijedati, koliko
hoće, da aneksija Bosne Hrvatskoj predstoji,
ali do nje ne će lako doći, ako Hrvatska ne
postane tako jak faktor u državi, da je uz
pristajanje Bosne izvojšti. Za tim treba da ide
zdrava narodna politika, a potrebitu snagu
Hrvatskoj može dati samo Dalmacija, tako da
se može kazati, . da je dalmatiosko pita-
nje ujedno i bosansko pitanje. Bosna okru-
žena s jedne strane od Hrvatske, s druge od
Srbije, ne će biti izgubljena za narod, kako
bi bila izgubljena, kad bi tugjinu uspjelo ve-
zali je k sebi kojim drugim putem.

 

Podlistak.
Naši marodni vezovi.
Piše Jelica Belović-Bernadzikowska
(svršetak)

Dakako, da mi u ime prijatnosti ne tražimo
vazda samo ono, što je koristno. Ma, svi smo ta-
kvi: svi mi volimo i onomu, što je suvišno, jer ve-
selje za život, jer velečuvstvo bitisanja izrazuje se
često u predmetima, bez kojih bi — da pravo
kažemo mogli i bati,

Pada mi na um Dickensova ganutljiva pripo-
viest o onom siromašnom paru zaljubljenih ljudi.
Kako su ovi štedili i iskucavali novčić po novčić
godine i godine, da si saviju griezdo! A napokon

su si od prve mučno stečene uštede — kupili —
stolić za evieće, Eto, što je srce ljudsko! I mi od-
rasli nalik smo na one mališe, kojima se vidi važ-
niji onaj šečerak za filir, nego kruh i meso; pa
ćemo da ovjesimo srce prije na. cifrarije, uego na
ozbiljne, nuždne stvari. Stolić za evieće draži i pre-
ći nam je, nego ormar za kuhinju.

Dichensova moralna pripovijest simbolička je
za sav naš život.

Kitnja domaćeg ognjišta s punim pravom za-
daje brige mnogoj ljepušnoj glavici našeg ženskog
svieta. Mnoga biela ručica radi i posluje pohvalno
u to ime, — unoseći poeziju u svagdanju prozu. Još
prije desetak godina radilo se je u, tu svrhu obič-
no i ludo. U najnovije doba popravio se je ukus
i u tom pravcu znatno, Starodavni vozovi po štra-
minu i vezovi ,obligatnim“ grmjelicama danas su
izgubili sav kredit. Oni su ,ueberwundener Stand-

 

prova kažu oblina. "Tako i i | nolegi natur; alistički

uzorci ma ćilimima, jastucima, stonjacima i t. d. Svi
moderni vezovi i radovi teže opet za mirnijim, ple-
menitijim formama, za "umjetničkom izradom (sve
da u toj težnji još nijesu svi posve na čistu), za
stilom.

Moderni umjetni obrt emancipovao se od sta-
rih umjetničkih epoha, a to se vidi i na polju ruč-
noga rada. Osobito sretno upotrebljuju motive bi-
ljevne, smišljaju vazda nove evietne kaleže i zviez-
de, nježne listove i grane, koje stiliznju, — kako
sam već napomenula za polje oruamentike. Ta-
man, kako je to naša narodna vezilja još u doba
Kulina bana činila, Eto, dakle, i tu praktična ko-
rist naših vezova, koji mogu da služe i za motive
u modernom umjetničkom pravcu.

Hvalevrijedno je poslovanje dobrotvornih go-
spojinskih čruštava u to ime, Ona uregjuju ,baza-
re“ sa vezovima i sa lutkama u narodnom odijelu.
Beč prednjači! Ima tu Iutaka u narodnom sva-
kojakom odijelu i to: Magjarica, Českinja (sva-
tovska mlada), Hanakinja, Moravkinja, Istranka, Bu-
kovkinja, Švicarkinja, Holendkinja, španjolskih ple-
sačica, ima i turski par; on i ona (turban i fered-
ža'), ime i ehauffeur i šoferica, pa Englezkinja itd.

Poljakinje su se kan da tu najviše odlikova-
le ne samo kao prijateljice umjetnosti, nego i kao
rodoljupkinje. Grofica Lanekoronska i kneginja
Lubomirska darovale su lutke, koje su načinjene
u atelijeru lavovskog za promicanje domaće indu-

') Bečko izvješće javilo je, da je lutka odjevena u hr-
vjatsko narodno odijelo dobilo prvu nagradu od jury.

 

strije?). To su dvije grupe seljaka. Jedna prikazuje
Hucule jašući, a druga svatovsku povorku. Sve u
narodnom odijelu čistoga stila.

Konji i figure rezane su iz «drveta i šarani
bojom, kostimt muškaraca i ženskinja izragjeni su
vanredno pomno tako, da bi se svaka: lutka mogla
nazvati muzejalnim komadom, -umjetninom; — A i
izradila ih je umjetnica Gierkowska-Susha. Ona
ih je izrezala i slikala sebi i rodu svome na glas. Ti su
predmeti odnijeli sjajnu nagrada od jury-izložbene,

I u ovoj izložbi lutaka bijaše istoričnih toa.

leta, bijaše ih u posve korektnom kostimu , Direk-
toire“, u staroengleskom kostimu iz šesnaestog sto-
ljeća, pa i u krinolini iz pedesetih godina, u ,Alt-
wien-u“, ovo su takogjer svatovi. Najimpozantnija
je grupa likova, koji prikazuju žene iz svih Wague-
rovih opera kao: Senta, Briimhilde, Gutrune, Frieka,
Irene, Isolda, Sieglinde, Kumdry, Elta, Elisabeth,
Evehen. Te su lutke velike, a njihovi kostimi
vjeme su prikaze onih, koje nose pjevačice. dvor-
ske bečke opere u ovim ulogama.

I taj bazar jasno govori o tome, kako se i
dobro čineći sirotinji može - pokazati duha, srea i
umjetničke ljepote, Hoće li se i u nas poći za tim
priwujerom? — Dakako ne slijepo — nego u duhu
hrvatskom i srpskom!

Kako bi to lijepo bilo!,,. Ta i naše su go-
spogje tako milokrvna srca i duhovite glavice!

3  Posjetilu zam taj zavod godino 1900. i divila se na-
rodnim radovima, rr vezovima i čilimima, koji su
po duhu i genre-u tako nalik našima, Ovi su radovi iz-
loženi u permanentnoj izložbi u krasnoj palači. Ali gdje

je u nas Hrvatu ri ozbiljni narodni ponos kao u Po-
jaka i Poljakinja!

 

Crna oka nevvjesto,
Imaš d'jete maleno,
Odjeveno svileno,
Opasano zeleno;
Zelen-konja jahalo,
Zlatnu g o.
Igraj pjeva

voj kući h M otije.

(Nar. pjesma Lazarica ili čaraica).

"Široke slojeve naroda obrazivati kulturom sta-
novite narodne zajednice, kako bi u jednu ruku
sviki čovjek postao svjestan član te zajednice, a u
drugu, Kako bi porastom kolektivne na-
rodne svijesti taj narod održao svoj na-
rodni značaj u utakmici s drugim narodima, re-
zultanta je prosvjetne misije suvremene
epohe".

%) Izložba u Brucelju. qi-godišnjica belgijske na-
rodne neodvisnosti proslavila se je megjunarodnom izlož-
bom umjetnina i o brtnina tečajem mjeseca rajna, listo-
pada i studenoga ove godine u (glavnom gradu Bruselju
pod protektoratom samoga kralja. Uvjeti, uz koje se mo-
že kod te izložbe sudjelovati, mogli su se doznati u ure-
du trgovačko-obrtničke komore u Zagrebu. Lijepo bi bi-

do, da bi i naša narodna industrija iz ženske ruke na

svakoj izložbi bila dostojno zastupana. Tako i u Pragu.
I tu je takogjer ove godine (kao gvaka godine) gospo-
darska izložba za gospodarske, obrtne i rukotvor-
ne radnje, osobito za čisto narodne. Otvorenje te iz-
ložbe bilo je tsvibnja, a neki naši Hrvati i Srbi bili su
na predavanju izložb. odbora.u Pragu, gdje se je govo-
rilo o značenju te izložbe & obzirom na gospodarske pri-

like Čeha i južnih Slavena. Pokažimo se svuda, javimo'

se, gdje god se radi o konkurenciji! Lijep primjer po-
žrtvovnog rada iznosi i Ljubojević, narodno-nmjet-
ni tkalac u Novskoj, koji radi o osnivanju lanene tvor-
nice za seljanke, kako nam ne bi toliki novac za pamuk
otišao u inozemstvo.

PERINI CA RŠČNMO IRNAN RODE LA D