Br. 45. U DUBROVNIKU, 9. Novembra 1905. RA A O I RR E i kala ii sode "Godina XV. DNVEMA Si Cijena je listu unaprijeda: za Dubrornik sa donašanjem u kuću; za Austro-Ugarsku, Dosnu i | ošlom: na godinu 10 kruna, na po g godine 5 | štarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se da je prodbrojen i za do- | | Hercegocinu 8 šasto polugodište. Izdavatelj i odgovorni urednik Dr, Ivo DeGiulli, Dubrovnik, 9. novembra Putriotizam biskupa Mahnića. — U svoje doba puljski ,Omnibus“ prenio je doslovce po- znato pismo Merry del Val generalu otaca fra- njevaca. Ovo je pismo popratio slijedećom opas- kom. ,Ovaj list dokazuje jasno svete namisli presvetijeh u Rimu za duhovno dobro hrvatsko- ga puka. Možda bi mu dali njihov sveti blago- slov, kad bi se pokazao nakloniji Italiji, domo- vini pape. Ali javljamo prepoštovanim u Rimu, da će se u pitanju glagolice,, hrvatski narod brinuti sam za dobro duhovno i tjelesno“. U ovoj opasci našao je biskup Mahnić če- tiri grdna grijeha: 1.) indirektno se pogrgjuje osoba sv. Oca, 2) ruglu se izvrgava blagoslov istog sv. Oca, 3.) svetoj stolici spočitava se strančarstvo, 4.) u ime naroda otkazuje se sv. stolici posluh odnosno liturgičnog jezika. Javlja- juć to u osobitoj poslanici svećenstvu svoje bi- skupije biskup Mahnić nadodaje, da se je od- lučio latiti onoga, što je potrebito, da se njemu i svećenstvu povrati teško povrijegjeni dobar glas, buduć su kao ozloglašeni beskorisni i ne- sposobni vršiti svetu službu (?!) , Ali ipak prije nego se toga latim litio sam se na Vas iste po- zvati ovim pismom, da mi odgovorite: 1) je li istina, da je dnevnik ,Omnibus“ Vaše glasilo? 2) hvalite li i odobravate li takov način pisa- nja? 3) potpisujete li tvrdnju: ,nella questione della .glagolica“ il popolo croato si curera da solo pel bene spirituale e corporale“. Ovo je pismo za naše prilike jako simpto- matično, jer po upitima postavljenim od biskupa Mahnića svećenstvu njegove biskupije očito se vidi, da je Rimu, koji je Mahnića nadahnuo, do toga, da u zametku uguši svaki otpor sa strane svećenstva proti dventualnim odredbama Rima u pitanju glagolice. Opaska ,Omnibusa“ jako je razumljiva i odgovara ogorčenju naroda. Ali u njoj mogu vidjeti sve ono, što Mahnić bilježi, samo oni, koji hoće, da otpor hrvatskoga naroda proti na- mećanju latinske službe božje pošto po to označe odmetništvom od rimske crkve. A da_,Omnibus* ima pravo kad spominje talijanska čuvstva pape Pia X kao glavni uzrok ovoj hajci na glagolicu, dokazuje već ovo pismo biskupa Mahnića. Ono javlja prijelom izmedju hrvatske stranke u Istri i katoličke hierarhije. Iz toga može erpiti korist samo talijanska stranka u Istri, a valjda se je baš to i tražilo. | kruna, Za inozemsteo: 10 kruna i po- Izvjestitelji , Hrv. Prava“. — Što se ,Hrv. Kruna“ ne uhva primiti u svoje stupce, jer znade, da bi izazvalo opći smijeh u Dalmaciji, gdje se prilike i ljudi poznadu, to se šalje u ,Hrv. Pra- vo“, kojemu služi infamija proti dalmatinskim zastupnicima, da njima ublaži dojam, koji je riječka resolucija ostavila u hrvatskom narodu. Poslije nego je na onaj način dalmatinsko zastupstvo ispratilo baruna Handela, sasma je prirodno, da se prama njegovu nasljedniku na- mjesništvenom potpresjedniku g. Nardelli ima toliko obzira, koliko se mora imati prama do- maćemu čovjeku. Za to je jako umjesno Dr. Trumbić opazio: , Ali ne napadamo vladine or- gane, nego državu“ a samo je skrajna zloba mogla na te riječi dodati opasku; , I ovo su ti veliki vikači proti bečke kamarile“. Nu izvjestitelj Hrv. Prava“ ide još daljo On piše: ,Ja ću samo upozoriti na ono, što sam već prije iznio u mojih dopisih naime, da riječki resolucjonaši navlaš otežu ovim pitanjem, jer so boje, da vlada ne bi zatvorila sabor; a drugo, ne mogu, da stave u škripac namjesni- štvenog upravitelja Nardellia, s kojijem su i Dr. P. Čingrija i Dr. A. Trumbić od više godina u tijesnomu prijateljstvu. Dapače Dr. Trumbiću je obećana presjednička stolica, postane li Nar- delli namjesnikom“. U ovim riječima zlobu je bedastoća sasvim prekrila. Zast. Prodan bio bi dobio odgovora na svoju glasovitu interpelaciju Zemaljskomu Odbo- ru o riječkoj resoluciji, a nije mu bila potreba, da ga njegove pristaše ovako blate u ,Hrv. Pravu“. Izvješće svršava smiješnom insinuacijom, da se je Dr. Pero Čingrija htio radi upita Pro- danova Zemaljskom Odboru osvetiti Prodani, te daje s toga kuo izvjestitelj finacijalnog odbora glede Prodanova predloga za sklopljenje zajma od 300.000 K. za obnovljenje vinograda zaraže- nih filokserom, predložio, da se prijedlog odbije. Prodan zaista sebe odviše cijeni, kad misli, da će mu se kogod uopće osvećivati, Valjda po sebi sudi druge. Izbor u Koprivnici. — Baš dan prije otvora sabora u Zagrebu raspisan je izbor u Koprivni- ei. Združena opozicija kandidira poznatog Dr. Franka Potočnjaka. Proti njemu magjaronska stranka ni ,čisti“ nijesu se usudili istaknuti svoga vlastitog kandidata, nego su kandidaturu ponudili Dr. Amrušu, načelniku Zagreba, a on je — primio. Pojedini broj 20 para. Izlazi svakog Četvrtka. | Malo nas se koja vijest tako bolno dojmila kako ova. Od Dr. Amruša nijesmo mogli oče- kivati ovaj napadaj s legja u časovima, kad se radi o najvišim narodnim interesima. Njegov eventualni izbor uza svu opozicijonalnu aliru bio bi poraz opozicije. To je Dr. Amruš mogao razumjeti, a kad je pristao na kandidaturu, znak je da se odrekao svoje prošlosti. On je prešao u tabor Khuenov. Postao nam je neprijatelj i to pogibeljniji nego mnogi drugi, za ti znamo za što su u većini. Do ovoga dovelo je Dr. Amruša častohlep- lje! Znali smo mu tu manu, ali nijesmo se nadali, da će ga zavesti na ovaj nepromišljeni korak. ODO Aneksija Dalmacije. Četrdeset godina borimo se mi u Dal- maciji u ovo ime. Sada, kad su sami proti- vnici aneksije kod nas došli do uvjerenja, da joj se ne smiju protiviti, te dalmatinski zastupnici traže načina, kako će dati zgodna izražaja svojoj volji, dižu se u banovini ,veliki“ pa- trioti hrvatski, da ,u ime hrvatstva“ odbiju ruku, koju im Dalmacija pruža. Da ironija bude još veća, svoje postupanje pokrivaju patriotskim frazama. Ali one ne mogu da sakriju suštinu: Frank i Tomašić, jedan u ime ,hrvatskih ideala“, drugi zbog tako zvane praktične“ politike, zanijekali su temeljnu tač- ku hrvatskog programa, oni su — budi i nama dopuštena ta riječ — izdali hrvatstvo. Hr- vat se naime može noslagati u svemu sa zahtjevima riječke resolucije: svak pozire svojim okom na svijet i prilike, pa prama tomu i sudi. Ali kakavgod bio program hr- vatske stranke, u njemu treba da reinkor- poracija Dalmacije bude na glavnom mjestu. Baš za to ovaj zahtjev riječke resolucije morao je prihvatiti svak, ko hrvatski i čovječki ćuti. Istina je, to jo minimum onoga, što nam treba, ali Frank u lovu za hrvatskim ideali- ma, a Tomašić u borbi proti madžarskom zapovjednom jeziku, ne traže ni to. Oni samo varaju narod, slikajuć mu stanje ili gorim, z——————_m— ——=—=—=<==<=<-. Pret tplata i i "oglasi plaćaju se upravi Crveno Hrvatske* u Dubrovniku SERE. picštiv Za izjavo, priopćena, zahvale plaća se 40 para po rotku, a za oglase 20 para. O, puta tiskaju po pogodbi i uz razmjeran popust. Dopisi šalju se Uredništvu. Rukopisi se ne vra- Gaju, a nefrankirana pisma ne primaju se. Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M: Gracića i dr. klasi koji se više nego je, da ga napune očaja, ili boljim, nego bi moglo biti stoprva onda, kad bi taj mi- nimum postignuli. Lako je na geografičnoj karti zaokružiti modrom olovkom zemlje, gdje obitavaju Hr- vati. Ako se i zaletiš, ljepše je vidjeti, ali tim se ne stvara Velika Hrvatska. Za nja, kakvi smo sada, nama nedostaje snage, a kad bi nam je tko darivao, to bi bio pravi da- najski dar. U Bosni i Hercegovini žive preko milijun ljudi, koji aneksiju jdš ne žele, sve kad bi nam Beč te zemlje darovao, da- rovao bi nam u njima snažna neprijatelja. Bellum omnium contra omnes, koji bi u povodu toga nastao, točio bi našu domovinu. Ona bi bila iznova otvoreno polje najrazno- vrsnijim utjecajima, te mješte da se osovimo na svoje noge, služili bismo i . Mesa intrigama. Ovako izgleda dar, kojim nas diše ,Gross-Osterreich“ nudi, ,Velika Hrvatska“, koju Frank hoće da stvori. Sličnim se utva- rama hrvatski narod ne smije zavagjati. 'On će se boriti za aneksiju Bosne, kad je i Bosna bude tražiti. Tad se ne ćemo skrivati za ka- kvom Macedonijom, kako se sada skriva Frank za Bosnom, gdje veći dio naroda snek- sije ne će, da ouete aneksiju Stoti gdje je narod traži. Stegnati u ovom smisla svoje težaje nije samo zahtjev zdrave demokratske poli- tike, nego i narodne obrane. Frank može u svoje agilatorne svrhe propovijedati, koliko hoće, da aneksija Bosne Hrvatskoj predstoji, ali do nje ne će lako doći, ako Hrvatska ne postane tako jak faktor u državi, da je uz pristajanje Bosne izvojšti. Za tim treba da ide zdrava narodna politika, a potrebitu snagu Hrvatskoj može dati samo Dalmacija, tako da se može kazati, . da je dalmatiosko pita- nje ujedno i bosansko pitanje. Bosna okru- žena s jedne strane od Hrvatske, s druge od Srbije, ne će biti izgubljena za narod, kako bi bila izgubljena, kad bi tugjinu uspjelo ve- zali je k sebi kojim drugim putem. Podlistak. Naši marodni vezovi. Piše Jelica Belović-Bernadzikowska (svršetak) Dakako, da mi u ime prijatnosti ne tražimo vazda samo ono, što je koristno. Ma, svi smo ta- kvi: svi mi volimo i onomu, što je suvišno, jer ve- selje za život, jer velečuvstvo bitisanja izrazuje se često u predmetima, bez kojih bi — da pravo kažemo mogli i bati, Pada mi na um Dickensova ganutljiva pripo- viest o onom siromašnom paru zaljubljenih ljudi. Kako su ovi štedili i iskucavali novčić po novčić godine i godine, da si saviju griezdo! A napokon su si od prve mučno stečene uštede — kupili — stolić za evieće, Eto, što je srce ljudsko! I mi od- rasli nalik smo na one mališe, kojima se vidi važ- niji onaj šečerak za filir, nego kruh i meso; pa ćemo da ovjesimo srce prije na. cifrarije, uego na ozbiljne, nuždne stvari. Stolić za evieće draži i pre- ći nam je, nego ormar za kuhinju. Dichensova moralna pripovijest simbolička je za sav naš život. Kitnja domaćeg ognjišta s punim pravom za- daje brige mnogoj ljepušnoj glavici našeg ženskog svieta. Mnoga biela ručica radi i posluje pohvalno u to ime, — unoseći poeziju u svagdanju prozu. Još prije desetak godina radilo se je u, tu svrhu obič- no i ludo. U najnovije doba popravio se je ukus i u tom pravcu znatno, Starodavni vozovi po štra- minu i vezovi ,obligatnim“ grmjelicama danas su izgubili sav kredit. Oni su ,ueberwundener Stand- prova kažu oblina. "Tako i i | nolegi natur; alistički uzorci ma ćilimima, jastucima, stonjacima i t. d. Svi moderni vezovi i radovi teže opet za mirnijim, ple- menitijim formama, za "umjetničkom izradom (sve da u toj težnji još nijesu svi posve na čistu), za stilom. Moderni umjetni obrt emancipovao se od sta- rih umjetničkih epoha, a to se vidi i na polju ruč- noga rada. Osobito sretno upotrebljuju motive bi- ljevne, smišljaju vazda nove evietne kaleže i zviez- de, nježne listove i grane, koje stiliznju, — kako sam već napomenula za polje oruamentike. Ta- man, kako je to naša narodna vezilja još u doba Kulina bana činila, Eto, dakle, i tu praktična ko- rist naših vezova, koji mogu da služe i za motive u modernom umjetničkom pravcu. Hvalevrijedno je poslovanje dobrotvornih go- spojinskih čruštava u to ime, Ona uregjuju ,baza- re“ sa vezovima i sa lutkama u narodnom odijelu. Beč prednjači! Ima tu Iutaka u narodnom sva- kojakom odijelu i to: Magjarica, Českinja (sva- tovska mlada), Hanakinja, Moravkinja, Istranka, Bu- kovkinja, Švicarkinja, Holendkinja, španjolskih ple- sačica, ima i turski par; on i ona (turban i fered- ža'), ime i ehauffeur i šoferica, pa Englezkinja itd. Poljakinje su se kan da tu najviše odlikova- le ne samo kao prijateljice umjetnosti, nego i kao rodoljupkinje. Grofica Lanekoronska i kneginja Lubomirska darovale su lutke, koje su načinjene u atelijeru lavovskog za promicanje domaće indu- ') Bečko izvješće javilo je, da je lutka odjevena u hr- vjatsko narodno odijelo dobilo prvu nagradu od jury. strije?). To su dvije grupe seljaka. Jedna prikazuje Hucule jašući, a druga svatovsku povorku. Sve u narodnom odijelu čistoga stila. Konji i figure rezane su iz «drveta i šarani bojom, kostimt muškaraca i ženskinja izragjeni su vanredno pomno tako, da bi se svaka: lutka mogla nazvati muzejalnim komadom, -umjetninom; — A i izradila ih je umjetnica Gierkowska-Susha. Ona ih je izrezala i slikala sebi i rodu svome na glas. Ti su predmeti odnijeli sjajnu nagrada od jury-izložbene, I u ovoj izložbi lutaka bijaše istoričnih toa. leta, bijaše ih u posve korektnom kostimu , Direk- toire“, u staroengleskom kostimu iz šesnaestog sto- ljeća, pa i u krinolini iz pedesetih godina, u ,Alt- wien-u“, ovo su takogjer svatovi. Najimpozantnija je grupa likova, koji prikazuju žene iz svih Wague- rovih opera kao: Senta, Briimhilde, Gutrune, Frieka, Irene, Isolda, Sieglinde, Kumdry, Elta, Elisabeth, Evehen. Te su lutke velike, a njihovi kostimi vjeme su prikaze onih, koje nose pjevačice. dvor- ske bečke opere u ovim ulogama. I taj bazar jasno govori o tome, kako se i dobro čineći sirotinji može - pokazati duha, srea i umjetničke ljepote, Hoće li se i u nas poći za tim priwujerom? — Dakako ne slijepo — nego u duhu hrvatskom i srpskom! Kako bi to lijepo bilo!,,. Ta i naše su go- spogje tako milokrvna srca i duhovite glavice! 3 Posjetilu zam taj zavod godino 1900. i divila se na- rodnim radovima, rr vezovima i čilimima, koji su po duhu i genre-u tako nalik našima, Ovi su radovi iz- loženi u permanentnoj izložbi u krasnoj palači. Ali gdje je u nas Hrvatu ri ozbiljni narodni ponos kao u Po- jaka i Poljakinja! Crna oka nevvjesto, Imaš d'jete maleno, Odjeveno svileno, Opasano zeleno; Zelen-konja jahalo, Zlatnu g o. Igraj pjeva voj kući h M otije. (Nar. pjesma Lazarica ili čaraica). "Široke slojeve naroda obrazivati kulturom sta- novite narodne zajednice, kako bi u jednu ruku sviki čovjek postao svjestan član te zajednice, a u drugu, Kako bi porastom kolektivne na- rodne svijesti taj narod održao svoj na- rodni značaj u utakmici s drugim narodima, re- zultanta je prosvjetne misije suvremene epohe". %) Izložba u Brucelju. qi-godišnjica belgijske na- rodne neodvisnosti proslavila se je megjunarodnom izlož- bom umjetnina i o brtnina tečajem mjeseca rajna, listo- pada i studenoga ove godine u (glavnom gradu Bruselju pod protektoratom samoga kralja. Uvjeti, uz koje se mo- že kod te izložbe sudjelovati, mogli su se doznati u ure- du trgovačko-obrtničke komore u Zagrebu. Lijepo bi bi- do, da bi i naša narodna industrija iz ženske ruke na svakoj izložbi bila dostojno zastupana. Tako i u Pragu. I tu je takogjer ove godine (kao gvaka godine) gospo- darska izložba za gospodarske, obrtne i rukotvor- ne radnje, osobito za čisto narodne. Otvorenje te iz- ložbe bilo je tsvibnja, a neki naši Hrvati i Srbi bili su na predavanju izložb. odbora.u Pragu, gdje se je govo- rilo o značenju te izložbe & obzirom na gospodarske pri- like Čeha i južnih Slavena. Pokažimo se svuda, javimo' se, gdje god se radi o konkurenciji! Lijep primjer po- žrtvovnog rada iznosi i Ljubojević, narodno-nmjet- ni tkalac u Novskoj, koji radi o osnivanju lanene tvor- nice za seljanke, kako nam ne bi toliki novac za pamuk otišao u inozemstvo. PERINI CA RŠČNMO IRNAN RODE LA D