48

ERE __—_—bDSDvm>—sDčERČT NED "Me

 

nevjerojatnih sablazni. Presija i terorizam sižu do
vrhunca, da se. čovjeku, koji malo srca i karaktera
ima, kosa naježiti mora. Nepobitna i žalostna je
istina da je u Banovini politićka atmosfera tako
okužena, da pošteni Hrvat slobodno disati ne može.
'Tko nije bar jednom imao sreću da vidi, kako se
ovdje mandati fabriciraju, tene bi mogao da vje-
ruje, što se u Koprivnici zbilo. Već nekoliko vre-
mena poveli su mađaroni bjesomučnu agitaciju da
sebi plan stvore. Da mogu slobodnije nezakonitosti
provađati raspustila je vlađa gradsko zastupstvo,
jer je sastojalo od opozicije, a upravu je povjerila
glasovitom fabrikantu zastupničkih mandata kome-
saru Pavliniću. Mađaroni su dobro računali, da za
kandidata moraju postaviti takova čovjeka, koji je
do sada bio u opoziciji, jer će se tako lakše na-
rod zaluditi. Trebalo je dakle naći izdajicu. 1 našli
su je u osobi načelnika glavnog grada Hrvatske, u
osobi D-ra Milana Amruša. Taj eto čovjek, kojemu
su obzoraši i naprednjaci pribavili načelničku sto-
licu da sruše Mošinskog, taj čovjek, dvostruki do-
ktor, na mig Tomašićev okreće kabanicu i pomoću
pušaka i bajuneta, hoće da postane zastupnik. Zar
može na ino a da ga svaki pošteni čovjek, pa pri-
padao kojoj stranci, ne nazove političkom bludni-
com ? Ali dosta je o koprivničkom kandidatu, stid
nas je o njemu dalje pisati, Rađe ćemo čitatelje
izvijestiti o. događajima u Koprivnici. U oči izbora
odosmo nas nekolicina dalmatinskih djaka tamo, da
upoznamo tu vještinu mađarona, koji ,a priori“ po-
ručuju kandidatu opozicije da u sabor ne će doći.
Dok smo u hotelu mirno sjedili večerajuć, iznenadi
nas prvo nasilje mađarona. Pri susjednom stolu sje-
dio je komesar Pavlinić, koga mi do tada samo po
glasu, ali ne lično, poznavasmo, gosteći se šampanj-
com. U našem društvu bili su D-r Poljak, prof.
Pribičević i zagrebački novinari. Iznenada digne se
Pavlinić i pozove nas da se legitimiramo a čas za
tim kucne nogom o pod. U salon banuše stražari,
kojima zapovjedi da nas odvedu u zatvor. Tek sada
uviđesmo s kim imamo posla, pa izvadismo sveuči-
lišne iskaznice, a na pose legitimacije u tu svrhu
podpisane od šefa zagrebačke policije D-ra Mihi-
čića. Kapetan policije htio je naše legitimacije pri-
znati, kad li se Pavlinić razdreči: ,Legitimacije su
sporedna stvar, glavno je to da oni idu u zatvor.“
Petoricu nas pravnika, Štuka, Radimiri, Krvavića,
prof. Pribićevića i novinara Perata strpaše u jednu
malu, popljuvanu, zasmrađenu buharu, gdje ne samo
što nije bilo kreveta, a ma ni stolica, i tako smo
morali ostati cijelu noć na nogama, jer na pod se
nijesmo mogli sjesti, pošto je bio popljuvan a po
njemu ošetivahu se nekakve crne gadne životinjice.
U 3 sata u noći prispjelo je još nekoliko kolega,
koje ista sudba snađe kao i nas. U toj, niti za naj-
gore zločince spodobnoj, buhari bijaše tako pokva-
ren i zadušljiv zrak, da je jednomu kolegi ozbiljno
pozlilo, pa su nam stražari na našu lupu i viku
otvorili u jutro vrata i pustili nas u hodnik, gdje
smo cijelo ostalo vrijeme proboravili. Zastupnik Za-
gorac i D-r Potočnjak odma su za nas brzojavno
kod vlade u Zagrebu intervenirali, ali bez uspjeha.

+ Boravanje u zatvoru olakotile su mam koprivničke

krasotice, koje su nas kroz prozor u hodniku dvo-
rile jelom i pilom, i koje su nas zajedno sa našim
kolegama iz Koprivnice obaviještavali o toku izbora.
Izbori su započeli u 9 sati. Narod je bio veseo i
oduševljen, uvjeren da će Potočnjak biti velikom ve-
ćinom izabran, Kad su izbori počeli oružnici su pu-
stili na glasovanje nekoliko židova i činovnika, koji
su glasovali za Amruša, a od Potočnjakovih izbor-
nika propustili sn ih samo dvadesetak i tako je
pri prvom čitanju Amruš dobio većinu. Kad su to
Potočnjakovi izbornici dolje čuli, krenuše da če na
glasovanje, ali ih oružnici dočekaše naperenim pu-
škama, a iza njih bijaše porazmještena cijela eska-
drona ulana, koja je u tu svrhu iz Varaždina bila
došla. Izbornike to nije ništa smelo, jer jedan u
ime svih poviče: ,Mi ćemo i preko pušaka i preko
bajuneta otići, da svoj glas domovini damo!“ U tili
čas D-r Potočnjak imao je većinu od 3 glasa, dok
je u dvorani i pred vijećnicom imao još 120 gla-
sova. Narod kliče, veselo pjeva, pobjeda je sigurna.
Mi sada se dogodi čudo neviđeno. Komesar obu-
stavlja izbor, jer da je tobože Potočnjak s pro-
zora govorio sa izbornicima. D-y Potočnjak je naj-
energičnije ustao proti tomu i rekao komesaru da je
to infarna laž, pa da zahtijeva da se vrhu toga sastavi
zapisnik. Vidit ćemo što će na to zemaljska vlada u
Zagrebu. Nego kako kadija tuži i suli nije teško
pogoditi, kako će se stvar svršiti. Iza izbora pu-
stiše nas na slobodu, te se ma večer a pozdravljeni
evijećem i pjevanjem Koprivničana vratismo zajedno

sa Dr. Potočnjakom u Zagreb. Na zagrebačkom ko- |,

lodvoru doček Potočnjaka bio je sjajan. Veliko
mnoštro sveučilišnih građana i ostalog gradanstva
sa pohlicima dopratiše ga u Kolo“, gdje je te ve-
čeri bio urečen komers. Eto ma ovaj način provađaju
se izbori u Hrvatskoj, a narod koji takve eksperi-
mente na sebi dopušta i nekažnjeno motri, uvijek
će stenjati.

Posljediće nasilja i bezakonju počinjena u Ko-
privnici izbijaju već na viđelo po zagrebačkim uli-
cama, koje su danas pozorište krvavih demostracija.
Nasilja, pa kad ta nijesu uspjela, bezrazložno obu
stavljenje izbora u Koprivnici, dojmilo se u Zagrebu
svakog poštenog čovjeka mjvećim znjušvvjem

toga dana, kad se je Ambruš pokunjen i osramo-
čen povratio u Zagreb, dočekalo ga je građanstvo de-
mostracijom, koje se do danas više puta ponoviše
u krvave izgrede. Največu smutnju izazvao je ma-
gjaronski glasnik ,Dneyni List“. U prvom broju od
petka prijeti, da će se na dojdučim izborima podu-
zeti još teže mjere (nemaju kud teže) a da će ne-
mirnjake puškom umiriti. Taj članak pisati značilo
je ulje u vatru sipati. Iste večeri sastalo se je u
»Pučkom vrtu“ nekoliko hiljada ljudi, te je jedan
od govornika pročitavši na glas ,Dnevni List“
kazao : ,Dobro je! Madžaroni mam nude borbu,
mi ju primamo“. Iste večeri bilo je krvavih de-
mostracija. Uredništvo , Dnevnog Lista“ je demoli-
rano a Tomašiću i Amrušu već su više puta po-
razbijali prozore. Redarstvo najbjesnije golim sa-
bljama navaljuje. Velika je sila ranjenih, od kojih
nekolike smrtno. Između ranjenih ima i gospođa.
Sinoć su se demostracije ponovile u većoj mjeri.
Prolaz kroz Ilicu bio je obustavljen isto tako i pro-
met tranwaja. Kad je redarstvo navalilo golim sa-
bljama na masu bačeno je nekoliko praskavica,
koje su bučnom tutnjavom eksplodirale. Radi toga
izašla je vani sila oružnika i dvije kumpanije voj-
nika. Proglas ne građanstvo, koji je jutros izašao
a koči se podpisom samoga Amruša, zabranjuje lju-
dima na ulicu i određuje da se kavane i gostione
moraju u 9 sati zatvoriti. Sudeći po svemu tomu u
oči smo prijekog suda. Pošto gradsko zastupstvo
kani Amrušu votirati nepovjerenje, to će biti raspu-
šteno a vladinim komesarom, koji će dalje upravljati
Zagrebom, biti će imenovan sam Dr. M. Amruš.
Pa da ne živimo u doba iznenađenja!
Dalmatinski djak očevidac.

S of.
Sabor Dalmatipski.

Sjednica od 9. novembra.

Prikazano je. nekoliko upita, između kojih
spominjemo onaj zast. Biankini o uređenju dr-
žavne ceste između Zatona i 'Trstenoga; Dr. M.
Čingrije, o činovničkim doplatama u Dubrovni-
ku; i Tresića o njemačkim okružnicama nadu-
pravitelja pošte i brzojava u Zadru Pattaya.

Dulibić je iznio predlog, koji će doći na
dnevni red u jednoj od narednih sjednica, da
se u Šibeniku osnuje realna gimnazija.

Odobreni su konačni računi mirovinske
zaklade za općinske činovnike, zemaljske za
klade .Općinski zajam kraljevine Dalmacije“
i oni pokrajinske zaklade dalmatinske za god.
1902, 1908 i 1904.

Od raznih molbenica neke su bile odobrene,
neke su bile dostavljene na riješenje Zem. Od-
boru, a neke su bile odbijene, izmedu kojih i
ona ,Katholiseher Sehulverein fiir Oesterreich“,
jer je bila sastavljena u njemačkom jeziku.

Pošto je bio prihvaćen predlog Zem. Od-
bora, da se sagradi bonica u Kotoru, prešlo se
je na drugo čitanje zakonske osnove, kojom se
preinačuju neki od postoječih zakonskih propisa
o uređenju pravnih odnošaja učiteljstva kod
općih pučkih i gradanskih škola u Dalmaciji.

Kod rasprave zast. Prodan ističe, kako se
je moglo obilatije udovoljiti željama učitelja, kad
bi se bila pridržala povisica prireza od 7% mje-
šte 4%. Brani osnovu učiteljskog saveza u
Spljetu, te kaže da je velika razlika izmedu da-
našnje osnove i onoga, što su učitelji išćekivali.

Biankini izjavlja, da bi i on veoma rado
još više pomogao učiteljima, ali se mora imati
obzira i prama težaku, koji će najviše snositi
ovaj trošak, a koji će mu osobito sada biti teži
uz filokseru i slabe ekonomske prilike poljske
privrede, Već po ovoj osnovi zemlja će trošiti
160.000 K, više na godinu nego prije, a ta će
svota do malo godina porasti do 300.000 K,
stoga mora se biti obziran i prama težaku da
ne počme jednom vikati: , Nemojte nas više
derati“.

Zastupnici Krekić i Vukotić svaki u ime
svoge kluba izjavili su, da će i oni glasovati za
osnovu predloženu od Zem. Odbora, jer su u-
vjereni, da se pokrajina nije mogla više žrtvo-
vati nego se je žrtvovala a da i učitelji mogu
biti s njom zadovoljni.

Za osnovu su govorili još zast. Radimiri,
Radić i Ribičić pa pošto je pok. školski na-
zornik Stroll upozorio na neke male nedostatke,
prešlo se je na posebnu raspravu, kod koje je
bez prigovora bilo prilivaćeno prvih 5 paragrafa.

Sjednica od 11. novembra.

Pošto je bio odobren zapisnik prošlo sje-
dnice prikazano je nekoliko upita.

Dr. Trumbić stavlja predlog za preinaku
pokrajinskog izbornog reda, prama načelima
sveopćeg izbornog prava i s očuvanjem načela
zastupanja man/me. .

Dr. Zaffron predlaže, da se uspostavi
realna gimnazija u Korčuli.

Potpresjednik Nardelli odgovara na neke
upite pa se zatim nastavlja posebna rasprava
zakonske osnove o uređenju pravnih odnošaja
učiteljstva.

U raspravi o pojedinim stavkama utječu

 

s-majviše zast. Prodan, Dr. Grgić i Ribičić;

 

pa je osnova uz neke preinake primljena i u
drugom čitanju.

Prihvaćena je u drugom i trećem čitanju,
zakonska osnova, kojom se uvode neke odredbe
glede ustanovljenja školskih okoliša za pobira-
nje doprineska, što su ga općine dužne da
plaćaju zem. školskoj zakladi.

Predračuni za god. 1906. pokrajinske škol--

ske zaklade i pokrajinske dalmatinske zaklade
dostavljeni su financijskom oboru.

Kod izvješća Zem. Odbora o doprinosku
pokrajine k troškovima za podignuće spomenika
Josipu Jurju Strossmayeru, uzeo je riječ Dr. P.
Čingrija: Govoriti o Strossmayeru mučna je
stvar. U posljednje doba bilo je toliko pisano
o njemu, da nebi imao što nova da kaže. Stros-
smayer nije samo dika smomu narodu nego i
cijelom čovječanstvu.

On sam nadario je svoj narod takim za-
vodima, kakve u drugim zemljama sav narod
sebi podize. Spominje veliku ulogu, što ju je
Strossmayer igrao u Vatikanskom koncilu, radi
koje je izašao na glas po svemu svijetu. Ljude,
koji su na diku cijelom čovječanstvu, valja da
čovječanstvo i slavi. Preporučuje da sabor pri-
hvati prijedlog jednoglasno. Žali samo što je
predložena malena svota, te ne odgovara zaslu-
gama velikog pokojnika.

Kod glasovanja svi hrvatski i srpski za-
stupnici glasuju za predlog, koji glasi;

1. Kraljevina Dalmacija sutjecati će sa dopri-
nosom od 2.000 kruna troškovima za spomenik,
što će harnost hrvatskog naroda podići u Za-
grebu biskupu Strossmayeru.

2. Daje se nalog Zem. Odboru, da u svoje
vrijeme ovaj zaključak izvrši.

Prihvaćen je izvještaj financijskog odbora,
o uređenju plaća pokrajinskih činovnika i usta-
novljenju nekih činovničkih mjesta kao i onaj
o doznačeuju personalne doplate poslužitelju
Beniću.

Odobren je izvještaj upravno-gospodarstve-
nog odbora o naputku za pokrajinsku upravu.

Povraćena ie Zem. Odboru na proučavanje
zakonska osnova, kojom, preinakom pokr. za-
kona 9. decembra 1%902., broj prisjednika Zom.
Odbora biva opet snižen na četiri.

Proti osnovi govorio je Dr. Trumbić, jer
on misli, da će teško 4 prisjednika moći odo-
ljeti svemu poslu sada, kad Zem. Odbor ima
da vrši periodično progledanje općina, za koje
će pregledanje često jedan prisjednik morati da
putuje po Dalmaciji, a i stoga što su u opće
posli na Zem Odboru ponarasli.

of
Sedmični pregled.

AUSTRIJA. — Po Češkoj, Moravskoj,
Štajerskoj, Koruškoj, Tirolskoj te (Gornjoj i
Donjoj Austriji sve se više širi pasivni odpor
željezničkih namještenih i radnika. Ovaj od-
por, koji je u početku imao samo ekonomni
karakter, rekbi da sada poprima i politički, jer
željezničari osim povišice od 20%, traže sada i
opće izborno pravo. Željezničarima se pridru-
žuju i poštanski namještenici.

Prama zahtjevima željezničara vlada se
pokazuje dosta popustljiva, u koliko su ti za-
htjevi ekonomske vrsti pa moguće, da se služba
opet uspostavi u prijašnjem opsegu.

I u pitanju općeg prava glasovanja vlada
kani izići u susret opravdanim zahtjevima, ali
tako, da njemački narodni posjed ostane netak-
nut. To bi značilo, da će Nijemci i unaprijed,
kao i do sada imati većinu, koja ne odgovara
njihovoj faktičnoj snazi, za to teško, da će ova
vladina osnova moći u parlamentu, da prodre,
jer će joj se protiviti svi slavenski zastupnici,
koji bi pristali jedino na opće, jednako pravo
glasovanja.

O izbornim reformama radi se i po pokra-
jinskim saborima. U Češkoj je sama vlada iz-
nijela takav prijedlog, ali reklo bi se, da reforina
neće uspjeti, jer se Nijemci protive.

U Beč dolazi u posjete Alfonso, kralj
Španjolski. '

RUSIJA. — Da u Rusiji neće lako doći
do mira, dokaz je pobuna mornara u Kron-
stadtu. Uzrok joj je teško obaznati, ali prizore,
koji su se kroz dva dana odigravali u Kron-
stadtu, dva sata daleko od Petrograda, teško je
da ikoje pero opiše. Rulje vojnika prolazile su
gradom pljačkajući i paleći, a gragjanstvo se je
zatvorilo u kuće, gledajući što će biti. Vlasti
nijesu bile kadre, da uspostave red. Tek nakon
dva dana uspjelo je vladi poslati na buntovnike
pouzdanu vojsku, koja je iz mitraljeza pucala
na njih. Nakon velikih krvoprolića, jedva joj je
uspjelo da ih svlada te prisili na predaju. U
gradu je proglašen ratni sud. Govori se, da
će svaki deseti vojnik biti strijeljan, a da će
ostala momčad biti poslana za kaznu na daleko
putovanje.

U cijeloj Poljskoj proglašeno je opsadno
stanje. Vlada se tako nada ugušiti poljski na-

 

 

cejonalni pokret, koji bi hotio upotrebiti ove pri-
like, da za Poljsku izvojšti potpunu autonomiju.

U ostaloj Rusiji reklo bi se, da je vladi
pošlo za rukom zauzdati ,cerne satnije“, koje je
policija, kivna na intelingenciju, bila razularila.

U ovim prilikama teško je Witte-u vla-
dati, tim više, što ne uživa, potpuno povjerenje
inteligencije, a i na samomu dvoru pletu mu
neprijatelji zamke.

MACEDONIJA. — Turska neće da popu-
sti zahtjevu velevlasti, da uvede internacionalnu
kontrolu macedonski financija. Vlasti se dogo-
varaju, da pošlju svoje flote u turske luke.

FRANCUSKA. — Iz Pariza javljaju de-
misiju ratnog ministra Berteaux, Čitavo se mi-
nistarstvo uzdržalo samo za to, jer republikan-
ska većina parlamenta nije htjela ministarske
krize u doba, kad se radi o rastavi crkve i
države.

 

Domaće vijesti.

Iz ,Hrvatskog kluba“. — Usljed odobrenja
pravilnika biralo se je iznova presjedništvo.
Predsjednikom je imenovan Dr. Pero Čingrija,
podpresjednikom Dr. Trumbić, tajnikom Dr. Du-
libić, blagajaikom Radić, U parlamentarnu ko-
misiju birani su: Dr. Trumbić, Biankini, Borčić
i Dr. Grgić. Ova je započela pregovore o riječ-
koj resoluciji sa odaslanicima srpskog kluba.
Ovi su potpuno uspjeli, te je došlo do potpuna
sporazuma u svim prijepornim pitanjima. Srbi
se izjaviše za sjedinjenje s Hrvatskom, a Hr-
vati im priznaše potpunu ravnopravnost. —
Dr. Trumbić u ime kluba prikazao je u saboru
prijedlog, da se pozove vlada neka izradi novi
izborni red na temelju općeg, tajnog upravnog
izbornog prava sa zastupstvom manjine. — Zast.
Perić i Korlaet, koji se nijesu htjeli prilagoditi
novom pravniku i riječkoj resoluciji, istupili su
iz kluba.

Čestitka Dr. F. Potočnjaku. — Hrvatski i srp-
ski zastupnici na saboru dalmatinskomu česti-
tali su u brzojavci, podpisanoj od 30 zastupnika,
Dr. F. Potočnjaku i vrlim Koprivničkim izbor-
nicima. — Pozdravili su i vrijednog zast. Zagorca.

Magjaroni o riječkoj resoluciji. — Klub na-
rodne stranke, izabrao je u odbor: Vasa Gjur-
gjevića, Dr. F. Spevca, Josipovića, Nikolu To-
mašića i Stevu Popovića Vackoga, da izradi
resoluciju kao odgovor na riječki sastanak. Ova
resolucija primljena je od kluba jednoglasno.
Ona konstatuje sa zadovoljstvom da se je i
oporba u pitanju sjedinjenja Dalmacije stavila
na temelj nagodbe. ,Narodna stranka“ poima i
težnju za slobodnim i ustavnim uredbama, te
će se stranka na to i obazirati, prama prilika-
ma i zrelosti naroda (kao u Koprivnici). Reso-
lucija na svrsi najodlučnije osugjuje, što je ri-
ječka konferencija mimoišla nar. stranku te se
stavila izravno u doticaj s magjarskom koali-
cijom. (Tomašić sigurno cijeni, da su ljudi za-
boravili onaj glasoviti njegov članak u ,Dnev-
nom Listu“, gdje je u ime nar. stranke izjavio,
da ona ne može prisustvovati konferenciji).

Zagrebački sabor sastao se je na IO ov. mj.
Na otvoru zbio se je ovaj prizor: Presjednik
želi, da rad bude sretan i blagoslovljen. #a-
rambašić: Kao u Koprivnici. Vinković: Sram
vas bilo, gazite zakone. Ovakove ljude nije već
Bog stvorio. Predsjednik. Ta smirite se, vi ni-
jeste valjda nad saborom. Vinković Jesam, jer
iz mene govori narodna duša, a iz vas ne.

Ovaj sukob jasno pokazuje sliku sabora.
Doskora ćemo čitat, da je većina isključila jed-
nog opozicjonalnog zastupnika iz sabora za dru-
gim a napokom će ostati u saboru samo Toma-
šićeva garda i ,opozicjonalac“ Dr. Frank.

Za opće izborno pravo. — U nedjelju je u
Zagrebu bila skupština, koju su sazvali socjalni
demokrati. Na nju su pristupili i naprednjaci, a
posjetili su je i nar. zast. Dr. Harambašić, Dr.
Božo Vinković i Zagorec. Učesnika je bilo do
4000. Primljena je resolucija, kojom se traži opće
izborno pravo.

Poslije skupštine krenuli su djaci i radnici
u ogromnoj povorci niz Ilicu, ali kod Kačićeva
spomenika dočeka policija minifestante i bojeći
se, da će na Markov trg, udarila sabljama, a
manifestanti odgovoriše kamenjem. Bilo je i ra-
njenih i uapšenih.

Demonstracije su se ponovile u subotu,
kad su djaci i radnici htjeli pred stan Amruša
i Tomašića. Policija je suzbila njihov napadaj,
a tad su otišli pred administraciju , Dnevnog
Lista“ i porazbijali prozore. Tom se zgodom
redari sabljama ranili više osoba. Jednoj gospo-
gji su rasjekli šešir i teško je ranili pa glavi.
Jedan je čovjek smrtno ranjen, te so je bojati
da ne podlegne ozledi.

U Zagrebu situacija sliči puno onoj iz god.
1903. Načelnik Amrwš dao je naredbu, da se
kuće kavane i gostione zatvaraju prije doba.
Predstojnik policije D-r Mihičić skinut je, jer
nije znao zapriječiti demonstracije, & imenovan
je poznati Belošević. Grad je pun žandarmarije.