48 ERE __—_—bDSDvm>—sDčERČT NED "Me nevjerojatnih sablazni. Presija i terorizam sižu do vrhunca, da se. čovjeku, koji malo srca i karaktera ima, kosa naježiti mora. Nepobitna i žalostna je istina da je u Banovini politićka atmosfera tako okužena, da pošteni Hrvat slobodno disati ne može. 'Tko nije bar jednom imao sreću da vidi, kako se ovdje mandati fabriciraju, tene bi mogao da vje- ruje, što se u Koprivnici zbilo. Već nekoliko vre- mena poveli su mađaroni bjesomučnu agitaciju da sebi plan stvore. Da mogu slobodnije nezakonitosti provađati raspustila je vlađa gradsko zastupstvo, jer je sastojalo od opozicije, a upravu je povjerila glasovitom fabrikantu zastupničkih mandata kome- saru Pavliniću. Mađaroni su dobro računali, da za kandidata moraju postaviti takova čovjeka, koji je do sada bio u opoziciji, jer će se tako lakše na- rod zaluditi. Trebalo je dakle naći izdajicu. 1 našli su je u osobi načelnika glavnog grada Hrvatske, u osobi D-ra Milana Amruša. Taj eto čovjek, kojemu su obzoraši i naprednjaci pribavili načelničku sto- licu da sruše Mošinskog, taj čovjek, dvostruki do- ktor, na mig Tomašićev okreće kabanicu i pomoću pušaka i bajuneta, hoće da postane zastupnik. Zar može na ino a da ga svaki pošteni čovjek, pa pri- padao kojoj stranci, ne nazove političkom bludni- com ? Ali dosta je o koprivničkom kandidatu, stid nas je o njemu dalje pisati, Rađe ćemo čitatelje izvijestiti o. događajima u Koprivnici. U oči izbora odosmo nas nekolicina dalmatinskih djaka tamo, da upoznamo tu vještinu mađarona, koji ,a priori“ po- ručuju kandidatu opozicije da u sabor ne će doći. Dok smo u hotelu mirno sjedili večerajuć, iznenadi nas prvo nasilje mađarona. Pri susjednom stolu sje- dio je komesar Pavlinić, koga mi do tada samo po glasu, ali ne lično, poznavasmo, gosteći se šampanj- com. U našem društvu bili su D-r Poljak, prof. Pribičević i zagrebački novinari. Iznenada digne se Pavlinić i pozove nas da se legitimiramo a čas za tim kucne nogom o pod. U salon banuše stražari, kojima zapovjedi da nas odvedu u zatvor. Tek sada uviđesmo s kim imamo posla, pa izvadismo sveuči- lišne iskaznice, a na pose legitimacije u tu svrhu podpisane od šefa zagrebačke policije D-ra Mihi- čića. Kapetan policije htio je naše legitimacije pri- znati, kad li se Pavlinić razdreči: ,Legitimacije su sporedna stvar, glavno je to da oni idu u zatvor.“ Petoricu nas pravnika, Štuka, Radimiri, Krvavića, prof. Pribićevića i novinara Perata strpaše u jednu malu, popljuvanu, zasmrađenu buharu, gdje ne samo što nije bilo kreveta, a ma ni stolica, i tako smo morali ostati cijelu noć na nogama, jer na pod se nijesmo mogli sjesti, pošto je bio popljuvan a po njemu ošetivahu se nekakve crne gadne životinjice. U 3 sata u noći prispjelo je još nekoliko kolega, koje ista sudba snađe kao i nas. U toj, niti za naj- gore zločince spodobnoj, buhari bijaše tako pokva- ren i zadušljiv zrak, da je jednomu kolegi ozbiljno pozlilo, pa su nam stražari na našu lupu i viku otvorili u jutro vrata i pustili nas u hodnik, gdje smo cijelo ostalo vrijeme proboravili. Zastupnik Za- gorac i D-r Potočnjak odma su za nas brzojavno kod vlade u Zagrebu intervenirali, ali bez uspjeha. + Boravanje u zatvoru olakotile su mam koprivničke krasotice, koje su nas kroz prozor u hodniku dvo- rile jelom i pilom, i koje su nas zajedno sa našim kolegama iz Koprivnice obaviještavali o toku izbora. Izbori su započeli u 9 sati. Narod je bio veseo i oduševljen, uvjeren da će Potočnjak biti velikom ve- ćinom izabran, Kad su izbori počeli oružnici su pu- stili na glasovanje nekoliko židova i činovnika, koji su glasovali za Amruša, a od Potočnjakovih izbor- nika propustili sn ih samo dvadesetak i tako je pri prvom čitanju Amruš dobio većinu. Kad su to Potočnjakovi izbornici dolje čuli, krenuše da če na glasovanje, ali ih oružnici dočekaše naperenim pu- škama, a iza njih bijaše porazmještena cijela eska- drona ulana, koja je u tu svrhu iz Varaždina bila došla. Izbornike to nije ništa smelo, jer jedan u ime svih poviče: ,Mi ćemo i preko pušaka i preko bajuneta otići, da svoj glas domovini damo!“ U tili čas D-r Potočnjak imao je većinu od 3 glasa, dok je u dvorani i pred vijećnicom imao još 120 gla- sova. Narod kliče, veselo pjeva, pobjeda je sigurna. Mi sada se dogodi čudo neviđeno. Komesar obu- stavlja izbor, jer da je tobože Potočnjak s pro- zora govorio sa izbornicima. D-y Potočnjak je naj- energičnije ustao proti tomu i rekao komesaru da je to infarna laž, pa da zahtijeva da se vrhu toga sastavi zapisnik. Vidit ćemo što će na to zemaljska vlada u Zagrebu. Nego kako kadija tuži i suli nije teško pogoditi, kako će se stvar svršiti. Iza izbora pu- stiše nas na slobodu, te se ma večer a pozdravljeni evijećem i pjevanjem Koprivničana vratismo zajedno sa Dr. Potočnjakom u Zagreb. Na zagrebačkom ko- |, lodvoru doček Potočnjaka bio je sjajan. Veliko mnoštro sveučilišnih građana i ostalog gradanstva sa pohlicima dopratiše ga u Kolo“, gdje je te ve- čeri bio urečen komers. Eto ma ovaj način provađaju se izbori u Hrvatskoj, a narod koji takve eksperi- mente na sebi dopušta i nekažnjeno motri, uvijek će stenjati. Posljediće nasilja i bezakonju počinjena u Ko- privnici izbijaju već na viđelo po zagrebačkim uli- cama, koje su danas pozorište krvavih demostracija. Nasilja, pa kad ta nijesu uspjela, bezrazložno obu stavljenje izbora u Koprivnici, dojmilo se u Zagrebu svakog poštenog čovjeka mjvećim znjušvvjem toga dana, kad se je Ambruš pokunjen i osramo- čen povratio u Zagreb, dočekalo ga je građanstvo de- mostracijom, koje se do danas više puta ponoviše u krvave izgrede. Največu smutnju izazvao je ma- gjaronski glasnik ,Dneyni List“. U prvom broju od petka prijeti, da će se na dojdučim izborima podu- zeti još teže mjere (nemaju kud teže) a da će ne- mirnjake puškom umiriti. Taj članak pisati značilo je ulje u vatru sipati. Iste večeri sastalo se je u »Pučkom vrtu“ nekoliko hiljada ljudi, te je jedan od govornika pročitavši na glas ,Dnevni List“ kazao : ,Dobro je! Madžaroni mam nude borbu, mi ju primamo“. Iste večeri bilo je krvavih de- mostracija. Uredništvo , Dnevnog Lista“ je demoli- rano a Tomašiću i Amrušu već su više puta po- razbijali prozore. Redarstvo najbjesnije golim sa- bljama navaljuje. Velika je sila ranjenih, od kojih nekolike smrtno. Između ranjenih ima i gospođa. Sinoć su se demostracije ponovile u većoj mjeri. Prolaz kroz Ilicu bio je obustavljen isto tako i pro- met tranwaja. Kad je redarstvo navalilo golim sa- bljama na masu bačeno je nekoliko praskavica, koje su bučnom tutnjavom eksplodirale. Radi toga izašla je vani sila oružnika i dvije kumpanije voj- nika. Proglas ne građanstvo, koji je jutros izašao a koči se podpisom samoga Amruša, zabranjuje lju- dima na ulicu i određuje da se kavane i gostione moraju u 9 sati zatvoriti. Sudeći po svemu tomu u oči smo prijekog suda. Pošto gradsko zastupstvo kani Amrušu votirati nepovjerenje, to će biti raspu- šteno a vladinim komesarom, koji će dalje upravljati Zagrebom, biti će imenovan sam Dr. M. Amruš. Pa da ne živimo u doba iznenađenja! Dalmatinski djak očevidac. S of. Sabor Dalmatipski. Sjednica od 9. novembra. Prikazano je. nekoliko upita, između kojih spominjemo onaj zast. Biankini o uređenju dr- žavne ceste između Zatona i 'Trstenoga; Dr. M. Čingrije, o činovničkim doplatama u Dubrovni- ku; i Tresića o njemačkim okružnicama nadu- pravitelja pošte i brzojava u Zadru Pattaya. Dulibić je iznio predlog, koji će doći na dnevni red u jednoj od narednih sjednica, da se u Šibeniku osnuje realna gimnazija. Odobreni su konačni računi mirovinske zaklade za općinske činovnike, zemaljske za klade .Općinski zajam kraljevine Dalmacije“ i oni pokrajinske zaklade dalmatinske za god. 1902, 1908 i 1904. Od raznih molbenica neke su bile odobrene, neke su bile dostavljene na riješenje Zem. Od- boru, a neke su bile odbijene, izmedu kojih i ona ,Katholiseher Sehulverein fiir Oesterreich“, jer je bila sastavljena u njemačkom jeziku. Pošto je bio prihvaćen predlog Zem. Od- bora, da se sagradi bonica u Kotoru, prešlo se je na drugo čitanje zakonske osnove, kojom se preinačuju neki od postoječih zakonskih propisa o uređenju pravnih odnošaja učiteljstva kod općih pučkih i gradanskih škola u Dalmaciji. Kod rasprave zast. Prodan ističe, kako se je moglo obilatije udovoljiti željama učitelja, kad bi se bila pridržala povisica prireza od 7% mje- šte 4%. Brani osnovu učiteljskog saveza u Spljetu, te kaže da je velika razlika izmedu da- našnje osnove i onoga, što su učitelji išćekivali. Biankini izjavlja, da bi i on veoma rado još više pomogao učiteljima, ali se mora imati obzira i prama težaku, koji će najviše snositi ovaj trošak, a koji će mu osobito sada biti teži uz filokseru i slabe ekonomske prilike poljske privrede, Već po ovoj osnovi zemlja će trošiti 160.000 K, više na godinu nego prije, a ta će svota do malo godina porasti do 300.000 K, stoga mora se biti obziran i prama težaku da ne počme jednom vikati: , Nemojte nas više derati“. Zastupnici Krekić i Vukotić svaki u ime svoge kluba izjavili su, da će i oni glasovati za osnovu predloženu od Zem. Odbora, jer su u- vjereni, da se pokrajina nije mogla više žrtvo- vati nego se je žrtvovala a da i učitelji mogu biti s njom zadovoljni. Za osnovu su govorili još zast. Radimiri, Radić i Ribičić pa pošto je pok. školski na- zornik Stroll upozorio na neke male nedostatke, prešlo se je na posebnu raspravu, kod koje je bez prigovora bilo prilivaćeno prvih 5 paragrafa. Sjednica od 11. novembra. Pošto je bio odobren zapisnik prošlo sje- dnice prikazano je nekoliko upita. Dr. Trumbić stavlja predlog za preinaku pokrajinskog izbornog reda, prama načelima sveopćeg izbornog prava i s očuvanjem načela zastupanja man/me. . Dr. Zaffron predlaže, da se uspostavi realna gimnazija u Korčuli. Potpresjednik Nardelli odgovara na neke upite pa se zatim nastavlja posebna rasprava zakonske osnove o uređenju pravnih odnošaja učiteljstva. U raspravi o pojedinim stavkama utječu s-majviše zast. Prodan, Dr. Grgić i Ribičić; pa je osnova uz neke preinake primljena i u drugom čitanju. Prihvaćena je u drugom i trećem čitanju, zakonska osnova, kojom se uvode neke odredbe glede ustanovljenja školskih okoliša za pobira- nje doprineska, što su ga općine dužne da plaćaju zem. školskoj zakladi. Predračuni za god. 1906. pokrajinske škol-- ske zaklade i pokrajinske dalmatinske zaklade dostavljeni su financijskom oboru. Kod izvješća Zem. Odbora o doprinosku pokrajine k troškovima za podignuće spomenika Josipu Jurju Strossmayeru, uzeo je riječ Dr. P. Čingrija: Govoriti o Strossmayeru mučna je stvar. U posljednje doba bilo je toliko pisano o njemu, da nebi imao što nova da kaže. Stros- smayer nije samo dika smomu narodu nego i cijelom čovječanstvu. On sam nadario je svoj narod takim za- vodima, kakve u drugim zemljama sav narod sebi podize. Spominje veliku ulogu, što ju je Strossmayer igrao u Vatikanskom koncilu, radi koje je izašao na glas po svemu svijetu. Ljude, koji su na diku cijelom čovječanstvu, valja da čovječanstvo i slavi. Preporučuje da sabor pri- hvati prijedlog jednoglasno. Žali samo što je predložena malena svota, te ne odgovara zaslu- gama velikog pokojnika. Kod glasovanja svi hrvatski i srpski za- stupnici glasuju za predlog, koji glasi; 1. Kraljevina Dalmacija sutjecati će sa dopri- nosom od 2.000 kruna troškovima za spomenik, što će harnost hrvatskog naroda podići u Za- grebu biskupu Strossmayeru. 2. Daje se nalog Zem. Odboru, da u svoje vrijeme ovaj zaključak izvrši. Prihvaćen je izvještaj financijskog odbora, o uređenju plaća pokrajinskih činovnika i usta- novljenju nekih činovničkih mjesta kao i onaj o doznačeuju personalne doplate poslužitelju Beniću. Odobren je izvještaj upravno-gospodarstve- nog odbora o naputku za pokrajinsku upravu. Povraćena ie Zem. Odboru na proučavanje zakonska osnova, kojom, preinakom pokr. za- kona 9. decembra 1%902., broj prisjednika Zom. Odbora biva opet snižen na četiri. Proti osnovi govorio je Dr. Trumbić, jer on misli, da će teško 4 prisjednika moći odo- ljeti svemu poslu sada, kad Zem. Odbor ima da vrši periodično progledanje općina, za koje će pregledanje često jedan prisjednik morati da putuje po Dalmaciji, a i stoga što su u opće posli na Zem Odboru ponarasli. of Sedmični pregled. AUSTRIJA. — Po Češkoj, Moravskoj, Štajerskoj, Koruškoj, Tirolskoj te (Gornjoj i Donjoj Austriji sve se više širi pasivni odpor željezničkih namještenih i radnika. Ovaj od- por, koji je u početku imao samo ekonomni karakter, rekbi da sada poprima i politički, jer željezničari osim povišice od 20%, traže sada i opće izborno pravo. Željezničarima se pridru- žuju i poštanski namještenici. Prama zahtjevima željezničara vlada se pokazuje dosta popustljiva, u koliko su ti za- htjevi ekonomske vrsti pa moguće, da se služba opet uspostavi u prijašnjem opsegu. I u pitanju općeg prava glasovanja vlada kani izići u susret opravdanim zahtjevima, ali tako, da njemački narodni posjed ostane netak- nut. To bi značilo, da će Nijemci i unaprijed, kao i do sada imati većinu, koja ne odgovara njihovoj faktičnoj snazi, za to teško, da će ova vladina osnova moći u parlamentu, da prodre, jer će joj se protiviti svi slavenski zastupnici, koji bi pristali jedino na opće, jednako pravo glasovanja. O izbornim reformama radi se i po pokra- jinskim saborima. U Češkoj je sama vlada iz- nijela takav prijedlog, ali reklo bi se, da reforina neće uspjeti, jer se Nijemci protive. U Beč dolazi u posjete Alfonso, kralj Španjolski. ' RUSIJA. — Da u Rusiji neće lako doći do mira, dokaz je pobuna mornara u Kron- stadtu. Uzrok joj je teško obaznati, ali prizore, koji su se kroz dva dana odigravali u Kron- stadtu, dva sata daleko od Petrograda, teško je da ikoje pero opiše. Rulje vojnika prolazile su gradom pljačkajući i paleći, a gragjanstvo se je zatvorilo u kuće, gledajući što će biti. Vlasti nijesu bile kadre, da uspostave red. Tek nakon dva dana uspjelo je vladi poslati na buntovnike pouzdanu vojsku, koja je iz mitraljeza pucala na njih. Nakon velikih krvoprolića, jedva joj je uspjelo da ih svlada te prisili na predaju. U gradu je proglašen ratni sud. Govori se, da će svaki deseti vojnik biti strijeljan, a da će ostala momčad biti poslana za kaznu na daleko putovanje. U cijeloj Poljskoj proglašeno je opsadno stanje. Vlada se tako nada ugušiti poljski na- cejonalni pokret, koji bi hotio upotrebiti ove pri- like, da za Poljsku izvojšti potpunu autonomiju. U ostaloj Rusiji reklo bi se, da je vladi pošlo za rukom zauzdati ,cerne satnije“, koje je policija, kivna na intelingenciju, bila razularila. U ovim prilikama teško je Witte-u vla- dati, tim više, što ne uživa, potpuno povjerenje inteligencije, a i na samomu dvoru pletu mu neprijatelji zamke. MACEDONIJA. — Turska neće da popu- sti zahtjevu velevlasti, da uvede internacionalnu kontrolu macedonski financija. Vlasti se dogo- varaju, da pošlju svoje flote u turske luke. FRANCUSKA. — Iz Pariza javljaju de- misiju ratnog ministra Berteaux, Čitavo se mi- nistarstvo uzdržalo samo za to, jer republikan- ska većina parlamenta nije htjela ministarske krize u doba, kad se radi o rastavi crkve i države. Domaće vijesti. Iz ,Hrvatskog kluba“. — Usljed odobrenja pravilnika biralo se je iznova presjedništvo. Predsjednikom je imenovan Dr. Pero Čingrija, podpresjednikom Dr. Trumbić, tajnikom Dr. Du- libić, blagajaikom Radić, U parlamentarnu ko- misiju birani su: Dr. Trumbić, Biankini, Borčić i Dr. Grgić. Ova je započela pregovore o riječ- koj resoluciji sa odaslanicima srpskog kluba. Ovi su potpuno uspjeli, te je došlo do potpuna sporazuma u svim prijepornim pitanjima. Srbi se izjaviše za sjedinjenje s Hrvatskom, a Hr- vati im priznaše potpunu ravnopravnost. — Dr. Trumbić u ime kluba prikazao je u saboru prijedlog, da se pozove vlada neka izradi novi izborni red na temelju općeg, tajnog upravnog izbornog prava sa zastupstvom manjine. — Zast. Perić i Korlaet, koji se nijesu htjeli prilagoditi novom pravniku i riječkoj resoluciji, istupili su iz kluba. Čestitka Dr. F. Potočnjaku. — Hrvatski i srp- ski zastupnici na saboru dalmatinskomu česti- tali su u brzojavci, podpisanoj od 30 zastupnika, Dr. F. Potočnjaku i vrlim Koprivničkim izbor- nicima. — Pozdravili su i vrijednog zast. Zagorca. Magjaroni o riječkoj resoluciji. — Klub na- rodne stranke, izabrao je u odbor: Vasa Gjur- gjevića, Dr. F. Spevca, Josipovića, Nikolu To- mašića i Stevu Popovića Vackoga, da izradi resoluciju kao odgovor na riječki sastanak. Ova resolucija primljena je od kluba jednoglasno. Ona konstatuje sa zadovoljstvom da se je i oporba u pitanju sjedinjenja Dalmacije stavila na temelj nagodbe. ,Narodna stranka“ poima i težnju za slobodnim i ustavnim uredbama, te će se stranka na to i obazirati, prama prilika- ma i zrelosti naroda (kao u Koprivnici). Reso- lucija na svrsi najodlučnije osugjuje, što je ri- ječka konferencija mimoišla nar. stranku te se stavila izravno u doticaj s magjarskom koali- cijom. (Tomašić sigurno cijeni, da su ljudi za- boravili onaj glasoviti njegov članak u ,Dnev- nom Listu“, gdje je u ime nar. stranke izjavio, da ona ne može prisustvovati konferenciji). Zagrebački sabor sastao se je na IO ov. mj. Na otvoru zbio se je ovaj prizor: Presjednik želi, da rad bude sretan i blagoslovljen. #a- rambašić: Kao u Koprivnici. Vinković: Sram vas bilo, gazite zakone. Ovakove ljude nije već Bog stvorio. Predsjednik. Ta smirite se, vi ni- jeste valjda nad saborom. Vinković Jesam, jer iz mene govori narodna duša, a iz vas ne. Ovaj sukob jasno pokazuje sliku sabora. Doskora ćemo čitat, da je većina isključila jed- nog opozicjonalnog zastupnika iz sabora za dru- gim a napokom će ostati u saboru samo Toma- šićeva garda i ,opozicjonalac“ Dr. Frank. Za opće izborno pravo. — U nedjelju je u Zagrebu bila skupština, koju su sazvali socjalni demokrati. Na nju su pristupili i naprednjaci, a posjetili su je i nar. zast. Dr. Harambašić, Dr. Božo Vinković i Zagorec. Učesnika je bilo do 4000. Primljena je resolucija, kojom se traži opće izborno pravo. Poslije skupštine krenuli su djaci i radnici u ogromnoj povorci niz Ilicu, ali kod Kačićeva spomenika dočeka policija minifestante i bojeći se, da će na Markov trg, udarila sabljama, a manifestanti odgovoriše kamenjem. Bilo je i ra- njenih i uapšenih. Demonstracije su se ponovile u subotu, kad su djaci i radnici htjeli pred stan Amruša i Tomašića. Policija je suzbila njihov napadaj, a tad su otišli pred administraciju , Dnevnog Lista“ i porazbijali prozore. Tom se zgodom redari sabljama ranili više osoba. Jednoj gospo- gji su rasjekli šešir i teško je ranili pa glavi. Jedan je čovjek smrtno ranjen, te so je bojati da ne podlegne ozledi. U Zagrebu situacija sliči puno onoj iz god. 1903. Načelnik Amrwš dao je naredbu, da se kuće kavane i gostione zatvaraju prije doba. Predstojnik policije D-r Mihičić skinut je, jer nije znao zapriječiti demonstracije, & imenovan je poznati Belošević. Grad je pun žandarmarije.