su mi skočili — proti komu? — Proti Dalma-
ciji! — Kao tla ona drukčije mislio njima nego
Pošta? Odbijaju ih tamo isto kako:ddbijaju amo.
Ako u polje Turci, ako \sgoru uci.

Udes ovaj ne može im doista nitko zavi-
gjati, ali: protivnike, kako Tomašića i Franka
ne može nitko'ni žaliti, Da se uzdrže, jedan se
nudio Košutu, drugi Polonyi-ju, a ne će valjda
bit bili samo obziri na dalmatinske zastupnike,
da nijesu uspjeli. Madžari ćute potrebe prija-
teljstva hrvatskog naroda, a ne kojekakvih To-
mašića.

OCAT

Sedmični pregled.

AUSTRIJA. — Javljaju iz Beča, da vlada
namjerava predložiti zastupničkoj kući nacrt o
izbornoj reformi, po kojoj bi se: 1) ukinule ku-
rije 2) uvelo bi se sveopće i jednako izborno
pravo 3) uveli bi se mali izborni kotari i 4)
zastupnička mjesta u pojedinim pokrajinama
razdijelila bi se po broju stanovništva i po vi-
sini poreza. Vlada misli budućega proljeća pro-
vešti nove izbore za carevinsko vijeće na te-
melju novog izbornog reda. Namjesništvima da
je već naloženo, da što prije podastru vladi
predloge o novom podjeljenju izbornih kotara.

UGARSKA. — Upravni odbor koalicije
zaključio je da se županije proti otimanju bla-
gajna sa strane vlasti uteku sudu. Isto će se
tako uteć sudu činovnici peštanske županije
radi priječenja osobne slobode.

TURSKA. — Na notu vlasti sultan je od-
govorio, da odbija sve tačke ultimatuma, usljed
čega je došlo do demostracije. Demonstracija je
započela u Nedjelju zaposjednućem brzojavnog
i carinarskog ureda u Mytileni. Trgovina i pro-
met nije zaprječen.

 

Domaće vijesti.

Za riječku rescluciju. — G. Pero Čingrija
primio je slijedeće pismo: Častni Gospodine!
Odbor ,Političkog društva za Hrvate i Slovence
u Istri“ u svojoj sjednici držanoj 19. t. mj. sa-
slušav izvještaj prisutnih istarskih saborskih
zastupnika u pogledu rosolucije stvorene na
Rijeci od sakupljenih zastupnika hrvatskoga

/ naroda, zaključio je, da prati sa simpatijom novi

pravac hrvatske politike nastupljen pomenutom
resolucijom, smatrajuć ga opravdanim i hasno-
vitim te odgovarajućim sadanjem položaju hr-
vatskoga naroda.

Usljed podijeljenog nam naloga častimo
se priopćiti V. G. kao predsjedniku eksekutivnog
odbora izabranog od gg. zastupnika na Rijeci,
ovaj zaključuk do blagohotnog znanja i uporabe.
Političko društvo za Hrvate i Slovence u lstri.

Pazin, dne 20. novembra 1905.

Podpredsjednik : Odbornik ;
Dr. D. Trinajstić. Dr. Kurelić

Za podignuće prometa u Dalmacije. — U O-
rient-Rundsehau“ ima članak pod tim naslovom.
Pisao ga je Leopold bar. Chlumechy. Kaže, da bi
trebalo uvesti iz Trsta u Dalmaciju svaki dan brzi

parobrod, a Dubrovnik vezati brzim parobrodima

sa Brindisi, da se tako u nj svrate tisuće i ti-
suće putnika, koji se povraćaju preko Brindisi
iz Egipta kući.

Kako su bečki krugovi zabrinuti zbog riječke
resolucije dokazuje svrha članka, koju donosimo
bez komenata:

,Nemojmo pokazivati na neke neugodne
političke dogodaje u Dalmaciji, da ispričamo i
protumačimo našu pasivnost. To je »circulus
vitiosus“ a najviši je naš interes da ga preki-
nemo. U pučanstvu, koje gospodarski napreduje

koji uzdržava školski Ljubljanski kurato-
rium“, podučava se njemački. Od obrtničkih
državnih škola imadu Slovenci jednu u Idriji,
pa kojoj se u zadnjim razredima uči njemački;
a zato 5%, Njemaca ima u Kočevju stručnu
njemačku školu. Obrtrih Škola  Siovenci ne
imaju, osim one gospodarske u Ljubljani i tim
bi bih sa školama u Kranjskoj gotovi.

U Štajerskoj, gdje ima 312% Slovenaca,
na državnoj gimnaziji u Celju uči se njemački
i Slovenski, u Mariboru podučaje se jedino u
njekojim predmetima u nižim razredima sloven-
ski, u Ptuji isto tako. Na realkam kao i naučitelj-
skim zavodima nečuje se u opće slovenska ri-
ječ. Ostalih škola tu Slovenci u opće ne imaju.

U Koruškoj, po zadnjoj statistici žive
25:1% Slovenaca. | uza sve to pučkih svojih
škola nemaju nego pet a 88 pomješanih. A to
znači tolika, koliko da je svako dijete prisiljeno
naučiti njemački, jer drugčije slovenski s njim
govoriti neće. Učitelji, dostavljeni za te škole,
savjestno se brigaju, da bi škola bila čisto nje-
mačka. Za bečku nepravicu nemamo zato riječi!
Koja je kritika dostojna ća to kritizira ?

U Primorju je 90% Slovenaca, uči se na
državnim gimnazijama i realkama u prva dva

 

 

ne nalaze resonance pozivi za odijeljenje. Samo
ekonomsko propadanje čini tlo plodnim za ba-
cil nezadovoljstva. Riječka resolucija bila bi
stvar nemoguća (?) u zgmlji, \koja ekonomski
evate, — -

Druga iz Beča. — Već je namjesništveni
podpresjednik Nardelli u raspravi o riječkoj re-
soluciji izjavio, da će se vlada odazvati davnoj
želji Dalmacije, da se željeznički spoji preko
Knina i Novoga sa ostalom monarhijom. O to-
mu je nedavno bilo govora u zajedničkim mi-
nistarskim sjednicama te izgleda da su se obe
vlade odlučile na tu gradnju. Ovu vijest bečka
,N. Fr. Presse“ komentira ovako: ,Nije se skoro
čuditi, da Dalmatinci, kako je to u cijeloj Au-
striji obično, iz prkosa igraju se malo veleizda;
jom (?) i neprestano u njihovom saboru stva-
raju zaključke za sjedinjenje sa zemljama krune
sv. Stjepana. Možda je to štogod i koristilo, jer
u Austriji ne dobija niko ništa, koji ne buči i
prijeti, da će pobjeći i otpasti. Činjenica je da
napokon poslije opiranja od više desetaka godina,
Ugarska se više ne opire da se uspostavi sveza
između Dalmacije i austrijske željezničke mreže,
koja valja da prede preko ugarske zemlje“.

Izertanja i podmećanja kakć obično, ali
fala Bogu, da se bečki dnevrik sjetio, da Dal-
macija postoji, pa bilo to i na ovaj način.

Odjek sporazuma Srba i Hrvata. — Dr. Pero
Čingrija primio je od Dum Vice Medini ovaj
brzojav: ,Radujem se s Vama i srcem punim
zanosa pozdravljam znameniti dogodaj sloge
našega naroda hrvatskoga i srpskoga imena.
Prednjačilo, da Bog da, narodno svećenstvo
jedne i druge crkve u svetoj borbi za slobodu i
ujedinjenje. Kršćanska ljubav nasporila Vaš rad.
Da živi do vijeka naš narod“!

— Dr. Josip Bendoni i% Cavtata brzoja-
vlja: ,Čestitam! 35-godišnjicu Vašeg uspješnog
političkog rada okrunjena povoljnim riješenjem
srpsko-hrvatskog spora s riječkom resolucijom.
Živjeli rodu i narodu na mnogaja!*

iz hrvatskog sabora. — Ovoga je puta u hr-
vatskom saboru malo življe, nego obično. Vidi
se, da narodna stranka ćuti potrebu ojačati svoje
usklimane pozicije. Dosta je bila živahna ra-
sprava o proračunu.

Dr. Vrbanić je napao madžarone, dokazujuć
im, kolika je razlika između njihovih riječi i
njihovih djela. Iza njega je ustao barun Pavao
Rauch, koji se je nenadno pojavio u saboru pf-
slije izbivanja od nekoliko godini. Napa“ |
žestoko na nar. stranku, a odobravao je riječ&u
resoluciju. Tomašić mu je uzrujan odgovorio, ali
nije uspio, da oslabi govor Vrbanića i Raucha.

U govoru se je dotakao Dalmacije: ,Gospo-
din zastupnik dr. Vrbanić govorio je o tom,
kako .će Dalmacija pristati ili ne pristati na pri-
pojenje s Hrvatskom, pod kojim . uvjetima bi
pristala i slično. Ja meram naglasiti ovo: U pi-
tanju pripojenja Dalmacije mati-zemlja, ili bolje
— da govorim državnopravno — nosioc javnih
prava jest kraljevina Hrvatska i Slavonija, a
ne Dalmacija. Dalmacija nije ravnopravan faktor;
za to se ona ima samo saslušati. To je bilo tim
nuždnije naglasiti, jer onaj način, kako ga uzi-
maju riječki rezolucijonaši, po samoj formi nije
podesan, da očuva dostojanstvo kraljevine Hr-
vatske, Slavonije i Dalmacije u onom  histo-
ričkom obliku, da je Hrvatska i Slavonija no-
sioe javnih prava“.

Tomašić zaboravlja, da Hrvatska i Slavo-
nija pravno u opće ni ne postoje, te kao takove
ne mogu ni da budu nosioci javnih prava. Pra-
vno postoje samo Hrvatska, Slavonija i Dalma-
cija. Sadanji položaj Dalmacije je samo provi-
zoran, te ona njim ne gubi prava, koja ima kao
integralni dio trojedine kraljevine.

razreda vjeronauk slovenski. Za učitelje jedno
odjeljenje u Kopru je slovensko, u Gorici pak
jedno odjeljenje je njemačko-talijansko i nje-
mačko slovensko. Ostale škole su njemačke i
talijanske. N6pravedna njemačka manjina ima
u Gorici, Pulju i Trstu njemačku gimnaziju, u
Gorici državnu realku, u Pulju vojničku nižu
realku, a u Gorici, u zavodu za učitelje, uči se
također njemački: Talijanci u Primorju imadu
državnu gimnaziju u Kopru, mjestnu gimnaziju
u Trstu, jedno odjeljenje muške preparandije u
Kopru. Trgovačka škola u Trstu je talijanska.
Državna obrtnička i nautička akademija u Tr-
stu, kao i vinarska škola u Poreču i nautika
u Lošinju jesu talijanske

Tako u Dalmaciji, gdje ima Talijana 2:6%
imadu oni državnu gimnaziju u Zadru, i dr-
žavnu realku, a na nautičkim školama u Ko-
toru i Dubrovniku i na primaljskoj školi u
Zadru, nastavni jezik uz hrvatski je i talijanski.

Pogledajmo sada časkom pučko školsvo.
Prigledsjmo u kratko obične škole.

U Kranjskoj 28:177 Njemaca ima mjestnu
školu, 475:802 Slovenaca nema ni jedne; Njemci
nadalje u Kranjskoj imadu 26 pučkih škola.
A kakova je naša bilansa u Beču! K tomu još

 

 

Premještaj. — Doznajemo, da je policajni
savjetnik Mahovetz' premješten iz Kotora u

Ko ih razumije? — Zagrebačka vlada bila
je iznijela u saboru na raspravljanje interkon-
fesionalni zakon, da tim umiri srpske članove
narodne stranke, koji su taj zakon tražili od
nekoliko vremena. To razumijemo, a jasno nam
je i to, da vladi nije bilo do toga da zakon
prodre, pa da je čekala prvu prigodu, da ga po-
vuče. Nu u raspravi dogodilo se nešto, što daje
povoda svakojakim komentima. Odjelni pred-
stojnik Chavrak izjavio je naime, da je osnovu
zakona imao u rukama nadbiskup Posilović te

_da ju je odobrio osim 2—3 tačke, koje su ka-

snije bile preinačene po njegovoj želji. ,Hrvat-
stvo“ to je u prvi mah odlučno oprovrglo. Kasnije

| se je dakako htjelo to zabašuriti, ali iz svega

proizlazi, da je ipak Chavrak imao pravo.

Bilježimo ovo pod naslovnm ,ko ih razu-
mije“, a to je pitanje umjesno obzirom na čin
i položaj osoba, ali ko pozna u dušu i Chavraka
i Posilovića ovu igru razumije jako dobro. Po-
siloviću se hoće pred svijetom maske vjernog
pastira, a pred Chavrakom u dva oka je skida;
u .Hrvatstvu“ protestuje proti svakom inter-
konfesijonalnom zakonu, koji bi umanjio privi-
legija katoličke crkve, a u isto doba roti se sa
Chavrakom, kako bi interkonfesionalni zakon
zadobio kamarili novih sluga.

Izbori općinskih upraviteljstva. — Dr. Pero
Čingrija primio je iz Skradina ovu brzojavku :
Novo birano općinsko upraviteljstvo programom
Hrvatske Stranke“ pozdravlja vodju iste i glavu
kluba, Vašu Veleučenost. Načelnik Mudrazija“.

— U Omišu, kako doznajemo, izabran je
načelnikom / Andrija Perišić, a prisjednicima:
Radman, Novaković, Katunarić, Franceschi,
Sastror i Skrivanić.

Podupiranje obrta u Dalmaciji. — Pred neko-
liko doba javili smo o nastojanju ministarstva
trgovine u Dalmaciji, da upozna naše obrtnike
sa novim radnim pomagalima i metodama. Sada
ured za pomaganje industrije u tu svrhu drži
tečaje u Selcima za klesare, u Šibeniku za bač-
vare a u Korčuli za kovače. Ovi se uče svemu
onomu, što bi moglo biti potreba na Korčuli,
dakle crtanju, računanju cijena, prostim gvozde-
nim konstrukcijama, pripravljanju gvozdonih
pregrada, ognjišta i t. d., a osobito se pazi na
to, da se uvježba kovače u pripravljanju svega,

"što je potrebito za gradnju brodova. Tečaj će

trajati u Korčuli 6 mjeseca, a počeo se na 16
oktobra. Posjećen je dobro, a upravljaju š njime
glavni učitelj Steinbauer, pa majstori Sator i
Thorner. Oni su donijeli sa sobom risaće sprave,
zbirku uzoraka pa nekoliko pomoćnih mašina i
svakojakog oruđa. Tečaj za klesare u Selcima
posjećivaju četrdesetorica te će bit na njihovu
želju produljen za 4 sedmice.

Gradska kronika.

Izbor općinskog upraviteljstva. — Danas u 10
sati obavljen je izbor novog općinskog upravi-

 

teljstaa. Izbor je vodio Dr. Pero Čingrija kao

najstariji viječnik, a kao pomoćnici bilu su mu
dodijeljeni Dr. Ivo DeGiulli i g. Antun Mi-
letić, Izboru je prisustvovao i e. k. kotarski po-
glavar Nasso. Kod izbora izabran je načelnikom
jednoglasno Dr. Pero Čingrija: prvim prisjedni-
kom g. Milić Antun; drugim Katičić kap. Mato;
trećim Ucović Antun; četvrtim Puljizević Andro;
petim Kesovija Mato i šestim Dr. Ivo DeGiulli.
Izbor načelnika i prisjednika pozdravijen je bio
od ostali: vijećnika sa srdačnim , Živio“.
Nakon izbora načelnik se je sjetio premi-
nulog prisjednika sadašnje općinske uprave g.

u Kranjskoj ima njekoliko njemačko-slovenski
pučkih škola i 2 u Ljubljani, 4 u političkom
okružju Kočevje, po jednu u političkim okruž-
jima u Kršku (251 Njemac, 52-6094 Slovenaca),
Litiji (427 N., 40-005 Sl).

O Koruškoj je učinjena iznimka. U Šta-
jerskoj je 14 njemačkih mjesnih škola, slaven-
ska ni jedna.

U Trstu s okolicom imade 8:800 Njemaca
mjestnu školu, 24679 Slovenaca ni jedne. U
cjelom pak Primorju nalazi se 7 mjestnih tali-
janskih škola, a slavenska, srpska i hrvatska
ni jedna.

U Dalmaciji u Kotoru(!) vojnička škola
(a sada i u Zadru). U cijeloj Dalmaciji g. 1900
bilo je 2306 Njemaca.

U ostalim zemljama kao ni u Českoj nije
školstvo česko njegovano tako kao njemačko.

Sravnimo. ovaj razmjer. U zemlji gdje u
velikom i premoćnom broju živu Slaveni, Nemci
imadu svojih škola na pretek, ondje pak gdje jo
živalj slavenski u manjini toga nemaju Slaveni.

Nadalje opažamo po ovome nepravedni
školski sistem, u zemljama premoćno nastanje-
nim od Slavena, sistematično germanizuje : po-
talijančuje.

 

 

Ernesta Katića. Istaknuvši njegove vrline kao
patriote pozvao je prisutne viječnike da mu
kliknu trokratni ,Slava“, što su ovi i učinili.

Da ne svršimo s mrtvim“ — proslijedio
je načelnik — ,dužnost mije u ovom ozbiljnom
času, kad se po svijetu sve nešto miješa, da
svratim Vašu pozornost na nešto, što se tiče svih
tijela, koje narod bira, a to je na opće pravo
glasovanja“. Spomenuo je. što je o tomu učinio
sabor dalmatinski i kako je zemaljski odbor obe-
ćao urediti novi pravilnik na temelju općeg prava
glasovanja te misli, da će već iduće zastupstvo
biti izabrano na temelju novog izbornog reda.
Osobito je istaknuo .da će u novom izbornom
redu biti uzete u obzir i manjine, ćim će se iz-
bječi mnogim borbama i trvenjima kod izbora.
Istaknuvši važnost i potrebu izborne reforme
zaključio je sjednicu pozvavši viječnike da uskli-
nu: .Živjelo opće pravo glasovanja“.

Pošto su načelnik i presjednici položili sve-
ćano obećanje kotarskom poglavaru g. Nassu
viječr'ci su se rastavili, odprativši načelnika
korporativno do stana.

Grof Caboga .Cienoj Hrvatskoj. — Preko oN.
Fr. Presse“ grof Caboga odgovara nam na našu
primjedbu, da se motivi, koji su ga sklonili na
odreku časti predsjednika trgovačke i obrtničke
komore, ne dadu složiti sa njegovim mnijenjem,
da bi trebalo riješiti spor između Ugarske i
Austrije dogovorima između obih parlamenata.

On dakle neće ili ne može razumjeti, kako je
taj prijedlog ignoriranje krune. To su napokon
njegovi posli. Mi ne bismo uopće bili niti reagi-
rali na njegov brzojav, kada sama stvar, koju
on zagovara, ne bi bila takova, da smo bili pri-
siljeri.

Prijedlog ,N. F. Presse“ ide za tim, da se u
spor između Ugarske i Autsirije uplete nepo-
zvan austrijski parlamenat. Ovaj: može biti
faktor u  riješenju krize samo, u koliko
se radi o novom uređenju odnošaja, koji su
nastali bilateralnim ugovorima, ali mu Dalma-
cija ne može priznati pravo, da odlučuje, ili u
opće da se prti u državopravna pitanja, koja
su već riješena zakonom. To ističemo osobitim
obzirom na pitanje sjed'1jenja Dalmacije. U to
ga austrijski parlamenat ne ulazi, nego samo
kruna, a svako nastojanje, da parlamenat za-
pvijeni krunu mora Dalmacija najodlučnije odbiti.

Qvacije radi sporazuma Srba i Hrvata. — 1
_Hi satska Glazba“ odsvirala je u petak večer
pred stanom Dr. P. Čingrije i Dr. A. Pugliesi
nekoliko biran'h komada radi postignutog spo-
razazuma Srba i Hrvata.

Javna zahvala! — Gda Lina Maggi putem
našim zahvaljuje dubrovačkim gospodama, koje
su je na osobiti način počastilo prigodom zadnje
predstave u kazalištu te cijeloj ostaloj publici,
uvjeravajući ih, da će joj uspomena na taj večer
ostati neizbrisiva.

Rijetki god. — Naš sugradanin gospar Bal-
do Đivović proslavio je na 25 o. mj. zlatni pir.
Bilo u sto dobrih časa!

Ispiti osposobljenja. — Pred ispitnim povje-
renstvom pod presjedanjem nadzornika Strčlla
prikazalo se je ovoga puta 22 kandita i kandi-
datica. Do sada bili su osposobljeni: Andreis
Petar, Jurišić Ljubimir, Memed Miho, Petrović
Stjepan, Popović Sava, Srzić Roko Berković Ka-
tica, Bogdan Pere, Ereš Milica, Kući Anka, Ma-
tulić Margita, Njirić Anka, Slipčević Metilda.
Dvije kandidatice su bile neosposobljene a tri
su se povukle Ispiti još traju.

Tuže nam se na nečovječno postupanje s no-
vacima osobito sa strane nekih sarža regimente
Laey, koji, iza kako se ljudi povrate s polja,
umiorni, muče ih u kasarni da se ne može gore.

Austrijski školski sistom jo najveći ger-
manizator. Tamo gdje ne mogu da dopro nje-
mačka kultura po novinama, tamo se dižu škole,
sa devizom: za Nijemce sve a Slavence čim
manje. Jeli pravedno pitam ja da 711:380 Srbo-
Hrvata 1,192,786, Slovenaca, 3,381570 Rusina,
k tomu još Talijani, nemaju svoju universu.

Neka u školskom sistemu bude pravice.
Zar Austrija da nam predbaca, da nemamo do-
sta naših ureda, gdje bi smjestili mlado ljude,
koji svršavaju nauke na materinskom jeziku!
Zar to nije ironija!

Predbacivati nam takva nješto i tim po-
tvrdit potrebu naših škola, a ipak na nepra-
vednom sistemu školskom podizati škole, i na
neprirodnom pravu jezičnom podržavati urede,
to je sarkazam, kojeg se upotrebljava sa robljem
Ali dokle tako? Sve dotle dok moć i sila kul-
ture, zatrpavane od Toeutonara, ne otvori u prve
redove. otvorenu borbu, borbu prava jezika i
življenja!

Ovaj zanimivi članak napisao je za ,Novu Česku Re-
vue“ Dr. B. Franta.

svo“