su mi skočili — proti komu? — Proti Dalma- ciji! — Kao tla ona drukčije mislio njima nego Pošta? Odbijaju ih tamo isto kako:ddbijaju amo. Ako u polje Turci, ako \sgoru uci. Udes ovaj ne može im doista nitko zavi- gjati, ali: protivnike, kako Tomašića i Franka ne može nitko'ni žaliti, Da se uzdrže, jedan se nudio Košutu, drugi Polonyi-ju, a ne će valjda bit bili samo obziri na dalmatinske zastupnike, da nijesu uspjeli. Madžari ćute potrebe prija- teljstva hrvatskog naroda, a ne kojekakvih To- mašića. OCAT Sedmični pregled. AUSTRIJA. — Javljaju iz Beča, da vlada namjerava predložiti zastupničkoj kući nacrt o izbornoj reformi, po kojoj bi se: 1) ukinule ku- rije 2) uvelo bi se sveopće i jednako izborno pravo 3) uveli bi se mali izborni kotari i 4) zastupnička mjesta u pojedinim pokrajinama razdijelila bi se po broju stanovništva i po vi- sini poreza. Vlada misli budućega proljeća pro- vešti nove izbore za carevinsko vijeće na te- melju novog izbornog reda. Namjesništvima da je već naloženo, da što prije podastru vladi predloge o novom podjeljenju izbornih kotara. UGARSKA. — Upravni odbor koalicije zaključio je da se županije proti otimanju bla- gajna sa strane vlasti uteku sudu. Isto će se tako uteć sudu činovnici peštanske županije radi priječenja osobne slobode. TURSKA. — Na notu vlasti sultan je od- govorio, da odbija sve tačke ultimatuma, usljed čega je došlo do demostracije. Demonstracija je započela u Nedjelju zaposjednućem brzojavnog i carinarskog ureda u Mytileni. Trgovina i pro- met nije zaprječen. Domaće vijesti. Za riječku rescluciju. — G. Pero Čingrija primio je slijedeće pismo: Častni Gospodine! Odbor ,Političkog društva za Hrvate i Slovence u Istri“ u svojoj sjednici držanoj 19. t. mj. sa- slušav izvještaj prisutnih istarskih saborskih zastupnika u pogledu rosolucije stvorene na Rijeci od sakupljenih zastupnika hrvatskoga / naroda, zaključio je, da prati sa simpatijom novi pravac hrvatske politike nastupljen pomenutom resolucijom, smatrajuć ga opravdanim i hasno- vitim te odgovarajućim sadanjem položaju hr- vatskoga naroda. Usljed podijeljenog nam naloga častimo se priopćiti V. G. kao predsjedniku eksekutivnog odbora izabranog od gg. zastupnika na Rijeci, ovaj zaključuk do blagohotnog znanja i uporabe. Političko društvo za Hrvate i Slovence u lstri. Pazin, dne 20. novembra 1905. Podpredsjednik : Odbornik ; Dr. D. Trinajstić. Dr. Kurelić Za podignuće prometa u Dalmacije. — U O- rient-Rundsehau“ ima članak pod tim naslovom. Pisao ga je Leopold bar. Chlumechy. Kaže, da bi trebalo uvesti iz Trsta u Dalmaciju svaki dan brzi parobrod, a Dubrovnik vezati brzim parobrodima sa Brindisi, da se tako u nj svrate tisuće i ti- suće putnika, koji se povraćaju preko Brindisi iz Egipta kući. Kako su bečki krugovi zabrinuti zbog riječke resolucije dokazuje svrha članka, koju donosimo bez komenata: ,Nemojmo pokazivati na neke neugodne političke dogodaje u Dalmaciji, da ispričamo i protumačimo našu pasivnost. To je »circulus vitiosus“ a najviši je naš interes da ga preki- nemo. U pučanstvu, koje gospodarski napreduje koji uzdržava školski Ljubljanski kurato- rium“, podučava se njemački. Od obrtničkih državnih škola imadu Slovenci jednu u Idriji, pa kojoj se u zadnjim razredima uči njemački; a zato 5%, Njemaca ima u Kočevju stručnu njemačku školu. Obrtrih Škola Siovenci ne imaju, osim one gospodarske u Ljubljani i tim bi bih sa školama u Kranjskoj gotovi. U Štajerskoj, gdje ima 312% Slovenaca, na državnoj gimnaziji u Celju uči se njemački i Slovenski, u Mariboru podučaje se jedino u njekojim predmetima u nižim razredima sloven- ski, u Ptuji isto tako. Na realkam kao i naučitelj- skim zavodima nečuje se u opće slovenska ri- ječ. Ostalih škola tu Slovenci u opće ne imaju. U Koruškoj, po zadnjoj statistici žive 25:1% Slovenaca. | uza sve to pučkih svojih škola nemaju nego pet a 88 pomješanih. A to znači tolika, koliko da je svako dijete prisiljeno naučiti njemački, jer drugčije slovenski s njim govoriti neće. Učitelji, dostavljeni za te škole, savjestno se brigaju, da bi škola bila čisto nje- mačka. Za bečku nepravicu nemamo zato riječi! Koja je kritika dostojna ća to kritizira ? U Primorju je 90% Slovenaca, uči se na državnim gimnazijama i realkama u prva dva ne nalaze resonance pozivi za odijeljenje. Samo ekonomsko propadanje čini tlo plodnim za ba- cil nezadovoljstva. Riječka resolucija bila bi stvar nemoguća (?) u zgmlji, \koja ekonomski evate, — - Druga iz Beča. — Već je namjesništveni podpresjednik Nardelli u raspravi o riječkoj re- soluciji izjavio, da će se vlada odazvati davnoj želji Dalmacije, da se željeznički spoji preko Knina i Novoga sa ostalom monarhijom. O to- mu je nedavno bilo govora u zajedničkim mi- nistarskim sjednicama te izgleda da su se obe vlade odlučile na tu gradnju. Ovu vijest bečka ,N. Fr. Presse“ komentira ovako: ,Nije se skoro čuditi, da Dalmatinci, kako je to u cijeloj Au- striji obično, iz prkosa igraju se malo veleizda; jom (?) i neprestano u njihovom saboru stva- raju zaključke za sjedinjenje sa zemljama krune sv. Stjepana. Možda je to štogod i koristilo, jer u Austriji ne dobija niko ništa, koji ne buči i prijeti, da će pobjeći i otpasti. Činjenica je da napokon poslije opiranja od više desetaka godina, Ugarska se više ne opire da se uspostavi sveza između Dalmacije i austrijske željezničke mreže, koja valja da prede preko ugarske zemlje“. Izertanja i podmećanja kakć obično, ali fala Bogu, da se bečki dnevrik sjetio, da Dal- macija postoji, pa bilo to i na ovaj način. Odjek sporazuma Srba i Hrvata. — Dr. Pero Čingrija primio je od Dum Vice Medini ovaj brzojav: ,Radujem se s Vama i srcem punim zanosa pozdravljam znameniti dogodaj sloge našega naroda hrvatskoga i srpskoga imena. Prednjačilo, da Bog da, narodno svećenstvo jedne i druge crkve u svetoj borbi za slobodu i ujedinjenje. Kršćanska ljubav nasporila Vaš rad. Da živi do vijeka naš narod“! — Dr. Josip Bendoni i% Cavtata brzoja- vlja: ,Čestitam! 35-godišnjicu Vašeg uspješnog političkog rada okrunjena povoljnim riješenjem srpsko-hrvatskog spora s riječkom resolucijom. Živjeli rodu i narodu na mnogaja!* iz hrvatskog sabora. — Ovoga je puta u hr- vatskom saboru malo življe, nego obično. Vidi se, da narodna stranka ćuti potrebu ojačati svoje usklimane pozicije. Dosta je bila živahna ra- sprava o proračunu. Dr. Vrbanić je napao madžarone, dokazujuć im, kolika je razlika između njihovih riječi i njihovih djela. Iza njega je ustao barun Pavao Rauch, koji se je nenadno pojavio u saboru pf- slije izbivanja od nekoliko godini. Napa“ | žestoko na nar. stranku, a odobravao je riječ&u resoluciju. Tomašić mu je uzrujan odgovorio, ali nije uspio, da oslabi govor Vrbanića i Raucha. U govoru se je dotakao Dalmacije: ,Gospo- din zastupnik dr. Vrbanić govorio je o tom, kako .će Dalmacija pristati ili ne pristati na pri- pojenje s Hrvatskom, pod kojim . uvjetima bi pristala i slično. Ja meram naglasiti ovo: U pi- tanju pripojenja Dalmacije mati-zemlja, ili bolje — da govorim državnopravno — nosioc javnih prava jest kraljevina Hrvatska i Slavonija, a ne Dalmacija. Dalmacija nije ravnopravan faktor; za to se ona ima samo saslušati. To je bilo tim nuždnije naglasiti, jer onaj način, kako ga uzi- maju riječki rezolucijonaši, po samoj formi nije podesan, da očuva dostojanstvo kraljevine Hr- vatske, Slavonije i Dalmacije u onom histo- ričkom obliku, da je Hrvatska i Slavonija no- sioe javnih prava“. Tomašić zaboravlja, da Hrvatska i Slavo- nija pravno u opće ni ne postoje, te kao takove ne mogu ni da budu nosioci javnih prava. Pra- vno postoje samo Hrvatska, Slavonija i Dalma- cija. Sadanji položaj Dalmacije je samo provi- zoran, te ona njim ne gubi prava, koja ima kao integralni dio trojedine kraljevine. razreda vjeronauk slovenski. Za učitelje jedno odjeljenje u Kopru je slovensko, u Gorici pak jedno odjeljenje je njemačko-talijansko i nje- mačko slovensko. Ostale škole su njemačke i talijanske. N6pravedna njemačka manjina ima u Gorici, Pulju i Trstu njemačku gimnaziju, u Gorici državnu realku, u Pulju vojničku nižu realku, a u Gorici, u zavodu za učitelje, uči se također njemački: Talijanci u Primorju imadu državnu gimnaziju u Kopru, mjestnu gimnaziju u Trstu, jedno odjeljenje muške preparandije u Kopru. Trgovačka škola u Trstu je talijanska. Državna obrtnička i nautička akademija u Tr- stu, kao i vinarska škola u Poreču i nautika u Lošinju jesu talijanske Tako u Dalmaciji, gdje ima Talijana 2:6% imadu oni državnu gimnaziju u Zadru, i dr- žavnu realku, a na nautičkim školama u Ko- toru i Dubrovniku i na primaljskoj školi u Zadru, nastavni jezik uz hrvatski je i talijanski. Pogledajmo sada časkom pučko školsvo. Prigledsjmo u kratko obične škole. U Kranjskoj 28:177 Njemaca ima mjestnu školu, 475:802 Slovenaca nema ni jedne; Njemci nadalje u Kranjskoj imadu 26 pučkih škola. A kakova je naša bilansa u Beču! K tomu još Premještaj. — Doznajemo, da je policajni savjetnik Mahovetz' premješten iz Kotora u Ko ih razumije? — Zagrebačka vlada bila je iznijela u saboru na raspravljanje interkon- fesionalni zakon, da tim umiri srpske članove narodne stranke, koji su taj zakon tražili od nekoliko vremena. To razumijemo, a jasno nam je i to, da vladi nije bilo do toga da zakon prodre, pa da je čekala prvu prigodu, da ga po- vuče. Nu u raspravi dogodilo se nešto, što daje povoda svakojakim komentima. Odjelni pred- stojnik Chavrak izjavio je naime, da je osnovu zakona imao u rukama nadbiskup Posilović te _da ju je odobrio osim 2—3 tačke, koje su ka- snije bile preinačene po njegovoj želji. ,Hrvat- stvo“ to je u prvi mah odlučno oprovrglo. Kasnije | se je dakako htjelo to zabašuriti, ali iz svega proizlazi, da je ipak Chavrak imao pravo. Bilježimo ovo pod naslovnm ,ko ih razu- mije“, a to je pitanje umjesno obzirom na čin i položaj osoba, ali ko pozna u dušu i Chavraka i Posilovića ovu igru razumije jako dobro. Po- siloviću se hoće pred svijetom maske vjernog pastira, a pred Chavrakom u dva oka je skida; u .Hrvatstvu“ protestuje proti svakom inter- konfesijonalnom zakonu, koji bi umanjio privi- legija katoličke crkve, a u isto doba roti se sa Chavrakom, kako bi interkonfesionalni zakon zadobio kamarili novih sluga. Izbori općinskih upraviteljstva. — Dr. Pero Čingrija primio je iz Skradina ovu brzojavku : Novo birano općinsko upraviteljstvo programom Hrvatske Stranke“ pozdravlja vodju iste i glavu kluba, Vašu Veleučenost. Načelnik Mudrazija“. — U Omišu, kako doznajemo, izabran je načelnikom / Andrija Perišić, a prisjednicima: Radman, Novaković, Katunarić, Franceschi, Sastror i Skrivanić. Podupiranje obrta u Dalmaciji. — Pred neko- liko doba javili smo o nastojanju ministarstva trgovine u Dalmaciji, da upozna naše obrtnike sa novim radnim pomagalima i metodama. Sada ured za pomaganje industrije u tu svrhu drži tečaje u Selcima za klesare, u Šibeniku za bač- vare a u Korčuli za kovače. Ovi se uče svemu onomu, što bi moglo biti potreba na Korčuli, dakle crtanju, računanju cijena, prostim gvozde- nim konstrukcijama, pripravljanju gvozdonih pregrada, ognjišta i t. d., a osobito se pazi na to, da se uvježba kovače u pripravljanju svega, "što je potrebito za gradnju brodova. Tečaj će trajati u Korčuli 6 mjeseca, a počeo se na 16 oktobra. Posjećen je dobro, a upravljaju š njime glavni učitelj Steinbauer, pa majstori Sator i Thorner. Oni su donijeli sa sobom risaće sprave, zbirku uzoraka pa nekoliko pomoćnih mašina i svakojakog oruđa. Tečaj za klesare u Selcima posjećivaju četrdesetorica te će bit na njihovu želju produljen za 4 sedmice. Gradska kronika. Izbor općinskog upraviteljstva. — Danas u 10 sati obavljen je izbor novog općinskog upravi- teljstaa. Izbor je vodio Dr. Pero Čingrija kao najstariji viječnik, a kao pomoćnici bilu su mu dodijeljeni Dr. Ivo DeGiulli i g. Antun Mi- letić, Izboru je prisustvovao i e. k. kotarski po- glavar Nasso. Kod izbora izabran je načelnikom jednoglasno Dr. Pero Čingrija: prvim prisjedni- kom g. Milić Antun; drugim Katičić kap. Mato; trećim Ucović Antun; četvrtim Puljizević Andro; petim Kesovija Mato i šestim Dr. Ivo DeGiulli. Izbor načelnika i prisjednika pozdravijen je bio od ostali: vijećnika sa srdačnim , Živio“. Nakon izbora načelnik se je sjetio premi- nulog prisjednika sadašnje općinske uprave g. u Kranjskoj ima njekoliko njemačko-slovenski pučkih škola i 2 u Ljubljani, 4 u političkom okružju Kočevje, po jednu u političkim okruž- jima u Kršku (251 Njemac, 52-6094 Slovenaca), Litiji (427 N., 40-005 Sl). O Koruškoj je učinjena iznimka. U Šta- jerskoj je 14 njemačkih mjesnih škola, slaven- ska ni jedna. U Trstu s okolicom imade 8:800 Njemaca mjestnu školu, 24679 Slovenaca ni jedne. U cjelom pak Primorju nalazi se 7 mjestnih tali- janskih škola, a slavenska, srpska i hrvatska ni jedna. U Dalmaciji u Kotoru(!) vojnička škola (a sada i u Zadru). U cijeloj Dalmaciji g. 1900 bilo je 2306 Njemaca. U ostalim zemljama kao ni u Českoj nije školstvo česko njegovano tako kao njemačko. Sravnimo. ovaj razmjer. U zemlji gdje u velikom i premoćnom broju živu Slaveni, Nemci imadu svojih škola na pretek, ondje pak gdje jo živalj slavenski u manjini toga nemaju Slaveni. Nadalje opažamo po ovome nepravedni školski sistem, u zemljama premoćno nastanje- nim od Slavena, sistematično germanizuje : po- talijančuje. Ernesta Katića. Istaknuvši njegove vrline kao patriote pozvao je prisutne viječnike da mu kliknu trokratni ,Slava“, što su ovi i učinili. Da ne svršimo s mrtvim“ — proslijedio je načelnik — ,dužnost mije u ovom ozbiljnom času, kad se po svijetu sve nešto miješa, da svratim Vašu pozornost na nešto, što se tiče svih tijela, koje narod bira, a to je na opće pravo glasovanja“. Spomenuo je. što je o tomu učinio sabor dalmatinski i kako je zemaljski odbor obe- ćao urediti novi pravilnik na temelju općeg prava glasovanja te misli, da će već iduće zastupstvo biti izabrano na temelju novog izbornog reda. Osobito je istaknuo .da će u novom izbornom redu biti uzete u obzir i manjine, ćim će se iz- bječi mnogim borbama i trvenjima kod izbora. Istaknuvši važnost i potrebu izborne reforme zaključio je sjednicu pozvavši viječnike da uskli- nu: .Živjelo opće pravo glasovanja“. Pošto su načelnik i presjednici položili sve- ćano obećanje kotarskom poglavaru g. Nassu viječr'ci su se rastavili, odprativši načelnika korporativno do stana. Grof Caboga .Cienoj Hrvatskoj. — Preko oN. Fr. Presse“ grof Caboga odgovara nam na našu primjedbu, da se motivi, koji su ga sklonili na odreku časti predsjednika trgovačke i obrtničke komore, ne dadu složiti sa njegovim mnijenjem, da bi trebalo riješiti spor između Ugarske i Austrije dogovorima između obih parlamenata. On dakle neće ili ne može razumjeti, kako je taj prijedlog ignoriranje krune. To su napokon njegovi posli. Mi ne bismo uopće bili niti reagi- rali na njegov brzojav, kada sama stvar, koju on zagovara, ne bi bila takova, da smo bili pri- siljeri. Prijedlog ,N. F. Presse“ ide za tim, da se u spor između Ugarske i Autsirije uplete nepo- zvan austrijski parlamenat. Ovaj: može biti faktor u riješenju krize samo, u koliko se radi o novom uređenju odnošaja, koji su nastali bilateralnim ugovorima, ali mu Dalma- cija ne može priznati pravo, da odlučuje, ili u opće da se prti u državopravna pitanja, koja su već riješena zakonom. To ističemo osobitim obzirom na pitanje sjed'1jenja Dalmacije. U to ga austrijski parlamenat ne ulazi, nego samo kruna, a svako nastojanje, da parlamenat za- pvijeni krunu mora Dalmacija najodlučnije odbiti. Qvacije radi sporazuma Srba i Hrvata. — 1 _Hi satska Glazba“ odsvirala je u petak večer pred stanom Dr. P. Čingrije i Dr. A. Pugliesi nekoliko biran'h komada radi postignutog spo- razazuma Srba i Hrvata. Javna zahvala! — Gda Lina Maggi putem našim zahvaljuje dubrovačkim gospodama, koje su je na osobiti način počastilo prigodom zadnje predstave u kazalištu te cijeloj ostaloj publici, uvjeravajući ih, da će joj uspomena na taj večer ostati neizbrisiva. Rijetki god. — Naš sugradanin gospar Bal- do Đivović proslavio je na 25 o. mj. zlatni pir. Bilo u sto dobrih časa! Ispiti osposobljenja. — Pred ispitnim povje- renstvom pod presjedanjem nadzornika Strčlla prikazalo se je ovoga puta 22 kandita i kandi- datica. Do sada bili su osposobljeni: Andreis Petar, Jurišić Ljubimir, Memed Miho, Petrović Stjepan, Popović Sava, Srzić Roko Berković Ka- tica, Bogdan Pere, Ereš Milica, Kući Anka, Ma- tulić Margita, Njirić Anka, Slipčević Metilda. Dvije kandidatice su bile neosposobljene a tri su se povukle Ispiti još traju. Tuže nam se na nečovječno postupanje s no- vacima osobito sa strane nekih sarža regimente Laey, koji, iza kako se ljudi povrate s polja, umiorni, muče ih u kasarni da se ne može gore. Austrijski školski sistom jo najveći ger- manizator. Tamo gdje ne mogu da dopro nje- mačka kultura po novinama, tamo se dižu škole, sa devizom: za Nijemce sve a Slavence čim manje. Jeli pravedno pitam ja da 711:380 Srbo- Hrvata 1,192,786, Slovenaca, 3,381570 Rusina, k tomu još Talijani, nemaju svoju universu. Neka u školskom sistemu bude pravice. Zar Austrija da nam predbaca, da nemamo do- sta naših ureda, gdje bi smjestili mlado ljude, koji svršavaju nauke na materinskom jeziku! Zar to nije ironija! Predbacivati nam takva nješto i tim po- tvrdit potrebu naših škola, a ipak na nepra- vednom sistemu školskom podizati škole, i na neprirodnom pravu jezičnom podržavati urede, to je sarkazam, kojeg se upotrebljava sa robljem Ali dokle tako? Sve dotle dok moć i sila kul- ture, zatrpavane od Toeutonara, ne otvori u prve redove. otvorenu borbu, borbu prava jezika i življenja! Ovaj zanimivi članak napisao je za ,Novu Česku Re- vue“ Dr. B. Franta. svo“