kako su mogle, ili dapače, da narod šeka rasulo i propast. U pobijanje ovih nazora mi se danas ne ćemo upuštati, jer smo to više puta učin/li. Ali i ljudi okolo ,Prave“ mogli bi razvmjeti, da ,Hrvatska stranka“ treba da bude uvijek na oprezu proti ljudima, koji se spravljaju, da je napadnu sa strane baš u časovima, kada su kušnje na vidiku. Ako ,Prava“ misli, da među nama zbilja može biti kakove zajednice, tad valja da isključi nesporazumljenje barem u onim pitanjima, u kojima moramo da budemo složri, Sada su se naime u nas stranke podijel'lo u dvije različite grupe: jedni su za riječku resolu- ciju, a drugi proti njoj. Pri tome. nema biti obzira na Madžare, jer je sporazuman rad s njima wvjetovan na ispunjenje onih zahtjeva, koje riječka resolucija stavlja, pa za to kad ,Prava“ govori, da će njezini pristašo čokati, uspije li akcija, ili ne, to nema nikakvoga smisla. Ne radi se naime samo o ekciji, nego o određenomu programu, koji će biti teme;jem da'injega rada, i kad akcija ne bi uspjela. Ako se u tomu programu duorcvački , pravaši“ slažu s nama, onda može biti i suradnje među ani. Inače se naši puti krste. Između ljudi, koji sačinjavaju stranku oko Prave“ ima ih i takovih, koji ne propuštaju nijednu zgodu, da izjave svoju pripadnost ,či- stoj stranci prava“. Takovih smo imena našli i u poznatoj pouzdarnici Franku. Poznavajući utjecaj tih ljudi na pisanje , Prave“, izgleda nam, kao da je ovo plod nekakvoga kompron isa, ali ovakovih kompromisa, da pravo rečemo, niti shvaćamo, niti bismo il b''i kadvi; sklapati. Mi hoćemo da znamo čisto i bistro, na čemu smo, pa u tom smislu tražimo razjašnjenja. Dok ga ne dobijemo, neka se ,Prava“ ne čudi, da je svoka suradnja s njima popraćena ,tišinom i mrivilom“. Oduševljenja ne može biti kad vidiš u ,bratskoj“ ruci sakriven bodež. OSOA Sedmični pregled. AUSTRIJA. — Na 28. o. mj. sastao se je opet parlamenat. Osobitom napetošću isćekivela se je izjava vlade u pogledu izborne reforme. Ministar je doduše izjavio da će vlada stajdalje u februaru iznjeti kući na pretres osnovu o iz- bornoj reformi, £)i po njegovim riječima moglo se je razumjeti, da ta osnova neće se teme- ljiti na jednakom pravu glasa, nego da će opet bit privilegirane one pok-ajine, koje plaćaju više poreza. Socijalno-demokratska stranka priredila je toga dana u svim višim gradov_ma vel'ki iskez za sveopće, izravno, i jednako pravo glasa. U Beču je 200.000 radnika pošlo pred parlamenat, gdje je njihova deputacija predala m'nist, 1 pre- sjedniku i presjednicima obih kuća molbu za opće pravo glasa. Zadovoljivši se njihov.m obe- ćanjima priredili su radnici kroz ,Ring“ ophod, koji je trajao puna 4 sata. RUSIJA. — Vijesti o pobuni u Sevasto- polju vrlo su nepovo'ine. Pobvnjen' su vojnici bili gospodari g.ada. Pobuna se je mogla tek s velikom vojričkom silom ugašiti. S toga ne prestano stižu nove čete u Sevastopolj. lo sada je već koncentrirena u Sevastopolju 2i.0( ) vaj- nika. Došlo je do sukoba izmegju pobvjenih i vjernih četa. Borba je potrajala nekoliko sati. Pol je grada razve 'ieno. Zadnje vijesti javljaju da je pobuna sasvim ugušena, pošto je uhiaćen voda bantovn'ka po- ručnik Schmidt. samo u svoj krug, nego i u šire i d?'je kra- gove. Tako bi čuvala i spasavala narod i na- rodno obilježje... ima li pitanj: koje je danas preče i sav :emer'je od ovoga? Narodna nošnia i narodni vezovi u pogi- belji su da povenu i poginu 2 u mnogim ih je krajevima već nestalo. Možemo hi mirne duše to dopusti? — U koga ima srca za svoje, si“ '- sla za umjetnost, i duha narodnoga taj neće moći da skrsti ruke, kada plače bijela vila na- rodnjega pieteta, kada je narodno blago pa u- moru... Ali što moš« pojedinac? Kada nema sloge? Ni to nije izgovor. I pojedinac mnogo mo- že a u nas ima ipak i +še tekovih koji bi hije'i i wogli, da se zauzmu za tu misao. N. pr. prof. Vuletić-Vukasović, Cvješšić i dr. Pa ako i ne možemo namah učiniti gotov i golem po- kret na polju narodnjeg obrta i domaće in- dustrije, a mi utvrdimo dobar početak, sa koga će onima iza nas lako biti delje gradiii, U ime ovo i u ovoj namjeri nastojala sam skupiti u nizu članaka') sve, što se je u nas već u toj 9, Vidi , Dal matirska smots“ (19€4.) Srpske vežilja* (godina 160%. 1904 i 1 i » M rueti od 1-12 za sve go- «line. , Narodne no rine*_ feljetoni od listopada 1904 X11. g vja Sijelo“ br. 1 Zenski svet“, br. 6. i 8. * (VE. poglsvja Osvit* u 20 brojeve. — Hrvaisi zo“ u nekolike br ua Hrv. pravo, Narodna Olirana“ (kratice eriice), Novi Vaspitaš* (1966.) »Tršćan- ski Llox 1% u 90 brojeva, ,Banovac* u 24 brojeve. — Na- rod* u 40 brojeva Crvena Hrvatska* u 8 ave. - Pokret" i drugi listovi em Domaće vijesti. Izbor općinske uprave u Spljetu. — Načelnikom je izahran Dr. Ante Trumbić, a za prisjednike gg. Vinko Katalinić, Dr. Ivan Bulić, Dr. Jakša Račić, Juraj Kapić, Marko Mikačić i Pavao Matošić. Sadašnji će načelnik g. Milić predati dakle općinu u dostojne ruke, Dr. Trumbića milo nam je vidjeti u ovim časovima na stolici spljetskog načelnika. Kako ,,Sloboda“ javlja, stari načelnik g. Milić bit će imenovan počasnim građaninom Spljeta. G. Milić tu rijetku čast zaslužuje. Nje- gov rad, kao zastuprika. dobro je poznat u cije- sloj pokrajini, a Spljet uu napose kao načelniku treba da bude haran. Htjela se je njegova be- zobzirnost i energija, da postigne ono, što se je bio zarekao, da će postići, kad se je primio 1ačelništva. i + Prof. Mate Dudan. — U Mletcima premi- nuo je prof. Dudan, nekadašnji obilazni učitelj u Delmaciji. Posojnik se je bavio ponajviše gospodarskim pitanjima Dalmacije, pa je u tom sm'slu mnogo toga napisao u domaćim i stra- nim listovima. Pokoj mu plemenitoj duši! U čemu je ban vidio veleizdaju. — Donašamo ovdje one upadice, koje su bile povodom izjave bana. Govorio je g. zast. Tomac pa spomenuo, da se je proti rječkoj rezoluciji izjavila i praška Politika“. Na to uslijedilo je slijedeće: Dr. Harambašić: To kažu Steročesi, koji su rekli, da nema Austrije, morali bismo ju mi stvoriti. To je austrijski list. Dr. Vinković Tako je! Bože daj da se rastepe ovaj bestialni duelizam. — To vi ne razumijete. Tomac: Ja izjavljujem pravo i otvoreno, da čitam tugje glasove, a ne moje mišljenje. Ja sam proti Austrije i Pešte. Zagorac: Sto čitaš, kad nisi za to? Dr. Viaković: To dokazuje, kako Ma- gjari hoće vništiti Beč, a to i mi hoćemo da Pešta uništi Beč. Tuškan: Vi razumijete pra- vaštvo! Tomac: Pa neka urišti slobodno. Tuškan: Pa što onda napadate riječku resolu- ciju? Dr. Vinković: Zato ih i podupiremo, jer i mi želimo, da poruše ovu monarkiju, ovu in- famiju od države. Dr. Harambašić: Ovaj monstrum od države. (Presjednik zvoni) Tuškan: Branite tim samo ono, što je zlo. Ja sam pri- pravan, ako hoćete, sutra s puškom u rat, pu- cati na Beč. Dr. Harambašić: Vas bi opet vočio Jelačić. Povodom tim ustao je ban Teodor grof Pejačević pa dao ovu izjavu : Visoki sabore! Izjave, koje su ovdje s one strane visoke kuće u pojedinim povicima pale, a imaju vid, kan da su upravljene (Dr. August, Haramašić: Jesu! jesu! Dr. Nikola Tomašić: Čujmo!) proti pragmatičkom sankcijom u osobi premilostivoga nam kralja posvećenoj zajednici zemalja krune ugerske i ostalih k-aljevina i zemalja zastupa- nih u carevinskom vijeću, kao ban kraljevina Hrvatske, -Slavonije i Dalmacije u ime loja' 1oga i vazda vjernoga hrvatskoga naroda najodreši- tije osugjujem i izjavljujem, da ću svaki ma i najmanji pokus u tom pravcu svim zakonitim sreds“v ne ugušiti svagdie, ma gdje bi se po- k“ 'ao. Na desnici odobrazanje i burni živio kralj! Sutra je dan sud zatražio izručenje zastup- nika Harambašića, '1uske1a i Vinkovića zbog — veleizdaje. Zastupnički imunitet po hi 'atskim zakonima. — Zanimat će naše čitaoce što hrvatski zakor' go- vore o nepovredivosti zastuprika. stvari pise'o, sabrilo i vradilo, neka je pregled- nije na oku za orijentaciju svakome ko želi u . delnjem radu, da ne odu pi koristi, Zalomimno sve, što pas tugji, a digaimo i utv rd mo sve mostove, koji će nas zbližiti, uorta- čiti i sa prostim narodom sprijateljiti! Današnjim svijetom ravaeju ekonomski motivi. Učimo i m od većih naroda u tome pravcu. Vijek, u koji :zadjosmo, nosi obilježje privrednih interesa, oni mu odregjuju pravac, Ekonomski prog :es je i podloga i cilj, i bit će to sve više, Ispred toga treba da i kod nas ustvknu sva druga pitanja, sve zvučne, ali šuplje freze, oko. kojih se je do sada kod nas nemilice, a uzalud harčilo i vrijeme i snagu. Ubog je i go narod gotova propalica, ne stiska- vajmo očiiu pred tom perspektivom. Ona za to nije dalja od nas. Pače i isto ,žensko pitanje“ riješiti će se u užim domaćim prilikama najbolje i najpa- metnije jačim i revnijim radom oko krasnih narodnih radova iz ženske ruke. Ne trebaju nama učene sveučilištarke, ni doktor:ce, ni advo- katice, kao što nam (frebaju rodoljubke, koje sreem i duhom shvaćaju narodne potrebe, pa sa ih voljne pomoći, dizati i plemeniti. Na polju ekonomskog nerodnog pokreta i svega, što je s njime u svezi, što ga uslovljava i čemu je on sam ojet najjača i najpouzdanija poluga napretku ima mnogo što šta, što naš žen- Zak. članak od 16. svib. 1867. o nepovre- divosti i neodgovornosti saborskih poklisara glasi: ,U duhu našega ustava i ustavnih naših zakona utemeljena je neodgovornost i nepovrije- divost članova saborskih, dakle da: = a) nijedan član sabora nije nikomu osim sa- boru samome odgovoran za mnijenja izjavljena pri. raspravi kojega predmeta, ili pri glasovanju o kojem predmetu u saboru, ter da se toga radi ne može.na ikoji način progoniti ili kazniti. b) da svaki član saborski stoji, dok traje sa- bor, pod osobitom zaštitom maših zakona gla- sećih o ,salvus conductus“, dakle da se svaka uvrijeda nanešena kojemu članu sabora ima kazniti po ovim zakorima; a tako isto, da se nijedan član sabora nesmije, izim ako se zateče na samom djelu za vrijeme sabora bez osobite dozvole sabora radi takova kažnjiva djela za- tvoriti ili progoniti, i da proti nijednome članu saboru ai;2, dok traje sabor, — dopustiv zatvor osobito radi duga kakova“. Ovaj zakon ,, Narodne Novine“ tumače tako da imunitet štić mrijenja, koja izrazuju zastupnici u saboru, a ne za delikte, koje oni tamo počinjaju. U ostalom, ako je potreba slu- žbeni list naviješta reformu izbornog zakona u tom pogledu. Bravo Borovac! — Proti općinskoj upravi na Korčuli ima dakako nezadovoljnika, jer je to .sada u modi. Jedan je od njih g. Petar Boro- vae ,stari i novoizabrani viječnik općinski“. On je jednom prigodom izjavio, da se računi na općini ne vode tačno, a načelnik je g. Dr. Ar- neriiznesao na to odobrenje odboraza pregledanje općinskih računa, koje obasiplje hvalom općin- sku upravu, a u tome odboru bio je glavom Borovac. Sada se on u ,Pravoj“ brani ovako: »Istina je da sam potpisao izvješće od 27/11 1902, u komu se hvali radišnog i savijesnog tajnika, ali to izvješće nije bilo sastavljeno od novčanog odbora, niti sam tu ja prisutan bio, a ri g. Stanković, već ga je sam radišni i sa- vjesni tajnik sastavio i pohvalio, kako je bolje mogao, sebe i upravu. Ja za tu hvalu nijesam ni znao, dok je nije štampao g. načelnik, jer kad smo ja i g. Stanković potpisali nismo ni vidjeli, što je pisano ...... a Ovako vrši svoje dužnosti pregledača ra- čuna čovjek, koji kaže, da je birani na zahtjev puka za dobro mjesta i općine i misli da se može bacati kamenom na druge. Pozor obrtnici!! — Kr. je ug.-hrv. ministar trgovine upozorio trgovačko-obrtničke komore posebnom okružnicom, da su u triemu za stro- jeve kr. ug. tehnološkog obrtnog muzeja izlo- žena četiri motora na generator plin upojnog sustava, koji su prikladni za grijanje anthraci- tom, koksom i drvenim ugljenom, uslijed čega se pruža prilika, da mogu interesovani vlasnici motora i rukovoditelji motora konstrukciju i rukovanje ovih najnovijih maloobrtničkih mo- tora u kratkotrajnim naučnim tečajima upozna- ti. Naučri tečaj, koji je besplatan, traje 6 dana. Učesnici uplaćuju samo npisninu od dvije kru- ne, a uživaju na državoim i vicinalnim željez- nicama obalu putne cijene na polovicu karte III. razreda. Zagrebačka će komora nastojati, da se upriliči za lirvatske interesente predavanja na hrvatskom jeziku, ako se barem deset obrtnika u to ime prijave. Prijave bi imale uslijediti naj- kasnije do 10. prosinca. : Sokol“ i narodni biljeg. — ,Družba sv. Cirila i Metoda“ pristala je na želju ,,Saveza hrv. Sokolskih Društava“ radi popusta kod ,na- rodnoga biljega“. ,Savez“ će dobivati odsele ,narodni biljeg“ uz 30% popusta u korist hrv. ski svijet upućuje na složan, obilat i zajedrički rad, i što ga nuka u zaštitu obranu toga rada. Ugledajmo se u Njemiee! Kako one sva- ćaju poziv i dužnosti intel'gentne dame. Eno je opet u Beču otvorila izložbu poznata zajedrica plemenitih žena, da osnuju prodaju za: sve vrste vezova, narodnih ćilima, gobeli1a u na- rod 10m stilu, rubenine iskićene narodnim ve- zovima, postolno i posteljno rublje, gornje ha- ljine u nakitu narodne radnje, reticules, i druge luksusne radove i t, d. Eno bečki listovi svi redom donose vijesti, članke i česte bilješke o tome dičnom ženskom poduzeću, kome se na čelu nalazi visoka ličnost, v'soka gospogja nad- vojvotkinja Marija Jozefa. Ima još i ,lIsabela- Hausindustrieverein“* (Krugerstrasse Nr. 4., - otvoren koncem novembra 1904, godine) i taj ima ovu svrhu: pokupovati iz naroda što više narodnih radnja, da se tako narodne vezilje po- taknu na što veću marljivost. Ta prodaja ne radi sa intencijom da sama reradi, nego samo za to, da narod što više zaradi, da mnog m i mnogim ubogim djevojkama i ženama dade pri- like, kako bi radom svojih ruku zasluživale svacdsnji krušac. I za čudo! Kada se gleda ova izložba u Beču i kada se gledaju radnje, čovjek bi prije rekao, da su mnoge isišlo iz umjetničkih ateli- jera, ispod ruke visokonaobraženih crtača, i ra- denika a ne bi mu došlo ni na kraj pameti, da sokolstva. Dodajemo, da je ,Hrv. Sokol“ u Za- grebu prvo hrvatsko društvo, koje ljepi ,na- rodni biljeg“ na sve društvene dopise, pozivnice, i ulaznice, usprkos slaboga financijalnoga stanja, To neka bude primjerom ostalim društvima, koja još uvijek ne mare za taj biljeg uza sve pozive putem novinstva. Niti kod trgovaca i tvorničara ne opašamo nikakova interesa za taj biljeg, jer ga naše općinstvo ne zahtjeva dosta energično na računima i dopisima. Gradska kronika. Skupština za opće pravo glasa. — Jutros je po gradu osvanuo slijedeći proglas: Sugragjani! Diljem cijele Monarhije vodi se žilava borba za izmjenu postojećeg izbornog reda sa uvedenjem općeg, jednakog, izravnog, tajnog, izbornog prava glasa. Kroz nebrojene manifestacije, javne skup- štine, demonstracije i predstavke traže danas opće izborno pravo narodni predstavnici, sabori, pojedine skupine i puk sam. U svrhu, da se dade prigoda, gdje će se i naš grad moći izjaviti vrhu ovog velevažnog pitanja, na kojem se osniva socijalni, kulturni, politički i gospodarstveni razvitak naroda, po- zivljete se na javnu skupštinu, koja će se obdr- žavati u nedjelju dne 10 t. mj. na 11 sati prije podne u Bondinom Kazalištu. Sugragjani! Povjest i iskustvo nam je svjedokom, da se ciljevi, koje, bilo pojedinci, bilo narodi žele postići, polučuju jedino megjusobnom potporom i sustavnim nastojanjem. Starodrevni naš grad, koji je uvijek gajio težnje za svakim plemeni- tim napretkom ne može dakle, da izostane u manifestacijami za najuzvišenije gragjansko pravo, kao što je — izborno pravo. Dogjite s toga svi bez razlike stranačkog mišljenja na urečenu skupštinu. Dubrovnik, 6. Decembra 1905. ODBOR. Franjo Košut — Dr Peru Čingriji. — Prigo- dom jednoglasnog izbora za načelnika našega grada primio je Dr. Pero Čingrija od Franja Košuta slijedeći brzojav: Čingrija načelnik — Dubrovnik. Primite najtop"ije čestitke za vaš jedno- glasni izbor i pozdrav Dalmatincima našoj braći“. (ossuth. Na ovaj brzojav .odgovorio je naš na- čelnik: + Kossuth Ferencz — Pešta. ,Odvraćajuć bratski pozdrav i zahvaljujuć Vam, vruće žudim, da Providnost vječna bude u pomoći naroć ma našim u ovom teškom času“. ingria. Lične vijesti. — U utornik i srijedu bora- vio je u Dubrovniku narodri zastupnik Dr. Ivan Marović. Rasprava o srpanjskim demostracijama u Du- brovniku. — Rasprava je trajala četvrtak cijeli dan i petak do podne. G. Ivo Jelić bio je osu- gjen na 1200 K globe, a u slučaju, da ne bi htio platiti na 1 mjesece zatvora; August Miše- tić na 180 K globe, dotično 2 mjeseca zatvora, a Josip Oniszkyjevicz na 42 K globe, dotično 14 dana zatvora. Oste'i optuženici bili su ri- ješeni. Upada u oči, da se optušbi nije pridružio nazornik Zavadlal, premda je cijela demostracija bila naperena najviše proti njegovoj osobi. su nikle u niskim potleušicama, u seljačkim kućama, z ruku nažuljenih i prostih, iz glavo naše jednostavne žene iz puka! Isto možemo reći i o neki "srpskim narodnim tkanjima! Svi su naši tekstili tamo bili liepo primljeni, samo da ih ima i češće tko odnijeti onamo, širiti ondje! Jer naši su narodni redovi liepi, u pu- nom smislu te riječi. Mnogi su pače savršeno lijepi u vrsti uzorka ili ,zašarka“ i u skladu boja ili ,šara“ i u načinu izrade. Kako je ple- menito sree u visokih gospođa nadvojvotkinja Josipe i Izabele, kada ona uživa u tim poslo- vima, kada ih širi pod svojom zaštitom! 'Tko znade u kako jadnim prilikama živi naš svijet — naši dobri Hrvati i Srbi — taj će lako poimati, kako je takova udruga kod nas bila od prijeke potrebe. Ne će sada ubogi narod morati loliko seliti u Ameriku, piti će dotle, dok je muž u Americi, žena kod kuće pijančevati, podati se nemore'u i poživinčiti se, Jer takova dična udruga daje ženi seljanci i ambicije uz posla i brige. Nedavao putovala sam na Plitvici kroz župaviju modruško riječku i kroz Liku (Slunj, Rakovicu), pa sam se upra- vo zgražala, gledajući one česte grupe žena, koje su se vraćale sa piianke, gdje su izgubile stid i streh božji, gdje su obraz nogom poga- zile. Na njima u mjesto divne narodne nošnje vibjeh kupovna tkanja, a vezovima starinskim ni traga! Muževi im rade u Americi.