M lića, nego da se brine za interese grada, a pre- mještaj suda na Gradac osjetlivo ih, vrijegja. Ono što je Dubrovniku do sada davalo osobiti značaj te što se nije nalazilo u nijednomu dru- gomu gradu Dalmacije, bilo je to, što se je cijeli život usredotočivao na jednomu mjestu — u gradu. Tu su bili uredi, dućani, društva, škole. Predgragja. su bila odregjena za stanovanje. Sada toga malo po nialo nestaje krivnjom vla- de, koja bi bila u prvom redu pozvana, da po- štuje želje gragjanstva. Dopuštamo, da nije uvijek moglo ostati onako, kako je sada, ali direktivu u tomu smislu morala je vlada osta- viti općini, koja ima više srca za prošlost i sa- dašnjost Dubrovnika, nego kojekakvi Gertseheri Pattayi i njima slični referenti po ministarskim uredima. : Premještaj suda i pošte na Pile grad ći osjetiti, a Pilama će se malo pomoći. Na Pilama naime nema ni prvih uvjeta, da bi se mogli smjestiti uredi. Tamo bi trebalo da nikne novi grad, koji bi pružao iste udobnosti, kao i ona mjesta, koja uredi sada ostavljaju. Inače su oni kao u pustinji. Ni strankama ni činovnicima nikakve udobnosti, jer ih sve ostale potrebe života zovu u grad. Nek nam se ne kaže, da sve ovo sebi utvaramo. Kad se pošta prenosila na Pile, go- vorili su to isto, a ovo nekoliko mjeseca, što je pošta na Pilama dalo nam je potpuno pravo. Nedostaci nove zgrade i neprilike zbog njezina smještaja osjeća se s dana na dan sve više. A pošta je na vratima grada. Što će stoprv biti sa novim sudom, koji je s neruke i samim Pi- larima? Sreća, da će nad njegovim vratima biti dvoglavi orao, da svjedoči, da ga Dubrovnik u to ne ulazi. ORCA Skupština za sveopće izborno pravo. U nedjelju uz učestvovanje svih stranaka obdržala se je u Bondinu teatru javna skup- ština za sveopće izborno pravo. Skupštinu je kao predsjednik odbora otvo- rio Ante Katalinić, istaknuvši uzroke, koji su potakli odbor, da skupštinu pozove, te predloži u presjedništvo gg. Artura pl. Saracu, Mata Šarića, Stjepana Ilića i Nika Radulića. Predsjednik Arturo pl. Saraca zahvaljuje se na povjerenju. Preporučuje govornicima stvar- no raspravljanje, neka se u ovom važnom pi- tanju čuje i glas starodrevnog Dubrovnika te podjeljuje riječ. Dr. Peru Čingriji (Živio). — Kao načelniku dužnost mu je pozdraviti ovaj skup. Čas i po- ložaj, u kojemu se sada nalazimo veoma su 07- biljni. Možda se danas u monarhiji na. stotinu mjesta isto pitanje pretresa. Razloge položaju u kratko «e istaknuti. Nema možda doba u histo- riji ljudskoj, kad se je više govorilo o slobo- di, a u komu su ljudi bili manje slobodni. Svag- danji primjeri to nam jasno dokazuju. Tomu je razlog današnje društveno stanje, gdje se ljud- ska družba dijeli u dva tabora. Na jednoj su strani oni, koji uživaju sve pogodnosti, a na drugoj oni, koji na te pogodnosti mrko gledaju, jer mnogo trpe, a nemaju nikakvih prava. Pai izmegju raznih naroda odnošaji su tako napeti, da se nepristranom motriocu prikazuju kao dva različita tabora, koja jedva čekaju, kad će jedan na drugoga navaliti. To znači, da je sta- nje i društveno i političko — bolesno. To je sudbina cijele Europe. Kod nas je pitanje još više kompličirano radi raznih narodnosti u istoj dr- žavi. Neke imaju sve moguće pogodnosti, a druge imaju razlog, da se žale na priviligirane. Valja na- dodati, da je rapresentativni sustav sasvim diskre- ditiran, jer himbe, opstrukcije, prevare i sl. čine, da predstavna tijela ne mogu djelovati ni po- stići cilj. Ne će pretjerati, kad reče, da naši sa- bori izgledaju kao strojevi, koji su stvoreni da stvaraju poreze, što nas tište i da dignu za njih odgovornost s vlada.Većina troškova su bez kori- sti, jer su dijelom upravni, a dijelom vojnički. Tomu stanju traži se lijeka te se misli, da će ga se naći u općem pravu glasovanja. To je svakako opravdano, jer bi onda ušli u zakonodavna ti- jela i oni slojevi, koji su sad iz njih isključeni. Svakako to je pitanje budućnosti. Kako će us- pjeti, ne zna se, jer da mu se opiru narodnosti. koje su dosad bile privilegirane. S njemačke strane govori se, da se ni oni ne protive općem pravu gla- sovanja, ali da hoće da uzdrže svoj sadanji polo- žnj. To ne bi bilo opće pravo glasovanja, nego nadmoć jednog naroda nad drugim, a tendencija općeg prava glasovanja je ta, da pošto su jednake dužnosti, da budu jednaka i prava. Radi toga se traži jednako izborno pravo, jer kad bismo imali birati izmegju privilegiranih kurija, kako je sada, i privilegiranih pokrajina i naroda onda je bolje da ostane kako je danas. Kad se govori o općem pravu, straše se ljudi ra različite načine. 'To sa strašila, koja izmišljaju oni, koji bi htjeli uzdržati se u sadanjem položaju. U drugim ev- \ ropskim državama, u kcjima već opstoji opće pravo glasa, mi ta strašila ne vidimo. Ne treba se bojati ni strašila socijalizma. — Kod nas je sta- nje osobito akcentuirano. To uvigjaju i državnici monarhije, Ministar predsjednik iznio je pitanje općeg prava glasovanja u obe komore. U go- spodskoj kući bio je napadnut od aristokrata a on im je rekao: ,Nemojte«se opirati, jer je neu- injesno opirati se danas onomu, što sutra valja da damo“. U Ugarskoj i Košut i Apponyi pristali su na opće pravo glasa, ali ne kao Nijemci, jer oba pristaju na opće pravo glasa u pravom smislu. Ali ipak ima u monarhiji jedna žalosna iznimka, ima ljudi, koji se ne brinu, da to postignu. Ne- mogući da se oprječe pokretu, misle predusresti time što kažu, da su i oni, da se promijeni izbor- ni red. Nije sumnje, da kad bi u Hrvatskoj vla- dalo opće pravo glasa, nebi vladala današnja većina nego zastupnici naroda u pravom smi- glu. Današnje zastupstvo Hrvatske je zastupstvo oligarhije, koja je uzela u zakup ono zemljište i upotrebljava ga, kako hoće. Grozno se muče da uzdrže svoj udobni položaj, sinekure i man- date na peštanskom saboru, koji davaju svako- mu do 8000 K. U saboru se vodi za to očajna borba pa se dolazi dotole, da ne znadu poštovati ni imunitet zastupnika, nego ih optužuju s veleiz- dajstva za mnijenja izrečena u saboru (Glasovi: Neka se srame). Regbi da su se zasramili i o- dustali. -— Prije nego svrši osvrnuće se na najno- vije dogagjaje. Spominje riječku resoluciju. U tom činu imao je dobar dio. On se diči, što mu je dopalo, da i on bude jedan od njezinih sa- stavljača. Prijatelji sadašnjeg sistema podigli su veliku galamu. Oni su one, koji su resoluciju potpisali, obijedili, da su izdajice. U te ludosti mogli su se upustiti neozbiljni ljudi. To pobu- gjuje opći smijeh (Tako je. Zivio Dr. P. Cin- grija). Kad su sklapali resoluciju imali su pred očima, da doskoče po mogućnosti onom stanju, u koje je Hrvatsku dovelo Khuenovo tiranstvo, a drugi cilj je bio, da se podigne pitanje sjedi- njenja Dalmacije koje se već toliko godina po- teže. On misli, da su donekle postigli i jedan i drugi cilj. Riječka resolucija dala je povoda iz- mirenju Hrvata i Srba (Zivjela sloga!) | braća Srbi su pristali na sjedinjenje, jer vide, da jeina njihovu i na našu korist. Cijeni da mu je bila dužnost kao načelniku upozoriti na sadašnje stanje i preporučuje, da današnji sastanak ispa- ne dostojno (Brno odobravanje). Poslije govora načelnikova, radnik Vlaho Kele: pročitao je slijedeću resoluciju : Dubrovačko građanstvo, sakupljeno na javnoj skupštini dne 10. decembra, izjavljuje se za sveopće, jednako, izravno i taju pravo «glasa te će svim inoqućim sredst cao ze Njegovo ostvarenje“. Presjednik podijeljuje zatim riječ Dr. Vlahu Matijeviću. — O ovakovoj resoluciji ne treba raspravljati, jer ona svakomu čovjeku govori i sreu i razumu. Hvali korak narodnih zastupnika na dalmatinskom saboru, koji su jednoglasno za- tražili sveopće pravo glasa. Uzima riječ da istakne, da i srpska stranka želi reformu _izbor- nog reda. Ovo pitanje nije ni hrvatsko ni srp- sko; ovo je postulat pravednosti, koje su sve stranke dužne potpomagati. Smatramo svojom dužnosti, da podignemo niže dostojanstvo potla- čenog naroda (Odobravanje). | mi, koji već ima- mo pravo glasa, nemamo se bojati, da će se naš glas izgubiti u masi. Mi hoćemo da budemo svi skupa. Spominje pitanje oslobađanja robova u Americi i ističe, kako su se i privilegirani zauzeli za njihovo oslobogjenje. I mi hoćemo, da vi svi, koji nemate prava glasa, koji ste moderni robovi, da ga dobijete. Načelo da smo svi je- dnaki pred zakonom, konvencionalna je hž, dok nemamo sveopće pravo glasa. Prigovori, koji se proti ovoj reformi podižu nijesu plemeniti; to: su doskočice onih, koji su u vlasti i koji tu vlast hoće i dalje da podrže. Nije opravlana ni ustanova, da imaju prava glasa samo obi, koji plaćaju direktni porez, jer od cijelog poleza %, dolazi od indirektnih, a samo %, od dipktnih. A kad idete u vojsku, da lijete krv, i pitaju vas plaćate li porez, nego vam kažu: klu?ite. (Odobravanje). Kakav će biti uspjeh i po- kreta, nezna se. Pogledajmo na današnji | rlame- nat. Današnja kuća nije ogledalo cijele države. | većinom brane interese onih, koji su ih zabrali. Ali opće interese, interese naroda dana4u _par- lamentu ne brani niko, jer ga narod nij birao. Prigovara se reformi, da je pogibeljna ra4 masa. To nije istina. Znamo iz povjesti, da loboda nije bila nigda od štete nego samo onja, kad su je htjeli ugušiti. Kako možemo narđu ka- zati:; budi patriot, kad nema najelemenhrnijeg prava, prava glasa. Ako hoćemo da se ftvuje, treba da ga dovedemo u svoje kolo, da |a je-iz dnačimo s nama, jer ćemo tek tada imati arod. Vi koji nemate prava glasa, premda nertfite ni puške ni topova, znajte ipak, da će vašehačelo jednom pobijedit. 1 kršćanstvo nije imalopružja a ipak pobijedilo Š cijeli svijet. Zahvaljje na riječima Dr. P. Čingrije, upravljenim %bima. Voseli ga, da je prestao svaki razdor i & smo se jednom združili kao braća. Želi da u lubro- Imamo zastupnika veleporeznika, m a, koji | vniku bude vladao mir ne samo između stra- naka nego i između svih slojeva. Naš grad ima svijetlih stranica u povjesti, između kojih je i ona, da je republika dubrovačka prva ukinula ropstvo. I mi ćemo biti veseli, ako postignemo jednom, da ukinemo moderno ropstvo i da ispo- slujemo, da svaki od nas ima jednako pravo glasa. (Odobravanje). U ime talijanske stranke govorio je (tali- janski) Dr. Benvenuti. — Često se je puta pitao, kako je to da čovjek, koji je postigao na raznim poljima toliko uspjeha, kojima se nikad nije ni mogao nadati, nije mogao to isto postići i u _so- cijalnom pogledu. Na tom polju vidimo, kako su viši uvijek nastojali da potlače niže. U povjesti nalazimo promjene raznih državnih forma, te vidimo sad carstvo, sad kraljestvo. a sad repu- bliku. Te promjene sastojale su samo u formi, dok je u suštini ostalo isto: viši su se podizali na račun nižega. Uzrok su tomu bila nestalna sredstva, koja su niži u tu svrhu upotrebljavali. Kao najbolje sredstvo, da se poboljša sadanji položaj je sveopće pravo glasa, koje se može postići samo srčanošću i požrtvovnošću. Spomi- nje ideju kršćanstva, koja je samo svojom mo- ralnom snagom mogla pobijediti gordi Rim — Rim Cesara. Tim se putem ima krenuti, ako hoćemo, da i niži dobiju doličan položaj u dru- štvu i u državi. Bez karaktera i požrtvovnosti i opće pravo glasa nebi promijenilo nego formu današnjeg izbornog reda, dok bi u suštini osta- lo isto. (Odobravanje). U ime socijalista govorio je Stanko Henč. — Još jučer socijaliste su nazivali ludacima, bezvjercima, utopistima jer su zahtijevali opće pravo glasa, a danas su došli za njima svi, koji su ih tako nazivali. Danas i gospoda govore, da su za opće pravo glasa, a s vremenom biti će i za one druge socijalističke ideje, koje oni danas nazivaju frazama, kao što su jednom na- zivali frazom i sveopće pravo glasa. Spočitava gospodi, da su pristali na izbornu reformu, kad su vidjeli, da radništvo nije marilo ni za sa- blje ni za tamnice, nego je usprkos svim pro- gonstvima zahtijevalo pravo glasa. (Poklici: Nije istina. Govorite stvarno). I dalmatinski sabor stvo- rio je zaključak za s veopćepravo glasa i tim ispra- vio pogrešku bečkih zastupnika. Ako to pravo po- stignemo, socijalisti neće, da gospodareku, da su im oni to dali, jer su oni to sami postigli. Osvrće so na riječku resoluciju, za koju priznaje, da je od velike zamašitosti. Gospoda su tek ove go- dine vidjeli, da su Hrvati i Srbi jedan narod, a do sada su vodili krvavu plemensku borbu, dok su oni voć-davno govorili, da su svi narodi jednaki. Današnji izborni red potpomaže hijene, koje na njihovu grobištu ugađaju svomu želucu. U garska i Hrvatska su plodne agrarne zemlje, a u cijeloj je zemlji glad. To dovada u svezu sa općim izbornim pravom. :U Ugarskoj mađarski magnati traže mađarsku komandu, a neće iz- borno pravo, a u Hrvatskoj ban baca na put sa svojih zemljišta jadne seljake. Kad zaljuljamo stupove današnjeg sistema, koji se već pri- lično ljuljaju, onda će nastupiti ona domovina, koja se može umišljati, ali o kojoj se još nema pojma. Završuje, naglašujući, da su socijalisti svojim ledima postigli da je opće izborno pravo došlo. (Zivo odobravanje!). Naknadno se prijavljuje za riječ pravnik Stjepan Vuletić- Vukasović (talijanski). Nagla- šuje potrebu uregjenja socijalnih odnošaja, da se izbjegne revolucija. 'To će se postignuti izravna- njem borbe izmegju klasa i pripuštanjem pro- Jetarijata k glasovanju. Tumači gdje je već uve- deno opće izborno pravo te kaže, da ako da- nas i gospoda traže izborno pravo, da to rade od straha. Pošto se više niko ne javlja za riječ pred- sjednik g. Artur pl. Saraca stavlja na glasova- nje resoluciju, koja je primljena jednoglasno. Zabvalivši zatim na mnogobrojnom prisustvo- vanju završuje poklikom: . Zivjelo sv eopće pra- vo glasa!“ tez. Sedmični pregled. "RUSIJA. — Iz Sebastopola stižu glasovi, da su se opet pobunili i vojnici i mornari. — Witte je bio došao u sukob s ministrom unu- trnjih djela Durnovom zbog poštansko brzojav- nog štrajka, usljed čega je Witte demisionirao. Govori se da će demisija Witteova biti primlje- na i da će grof Ignatijev postati diktator nad Rusijom. TURSKA. — Porta je poslala okružnicu na svoje zastupnike kod velevlasti s izjavom, da je ona zahtjev glede financijalne komisije u Maćedoniji primila, sa nekima malima promje- nama, koje odgovaraju zakonima zemlje, I tako pošto nema sada velikih razlika izmegju zah- tjeva velevlasti i privole porte, smatra se, da će domala spor biti sasma riješen. ENGLEŠKA. — U Engleškoj je došlo do krize u ministarstvu. Vladu je preuzelo novo liberalno ministarstvo, koje će već ovoga mje- seca raspustiti parlamenat a u siječnju raspi- sati nove izbore, Liberalci računaju da će kod novih izbora dobiti većinu od najmanje 160 glasova. Domaće vijesti. Katolička stranka prava. — .Narodna Obrana“ javlja: Vijest da će se ova stranka ustrojiti, bila je češće opovrgnuta. Nu sada izbijaju razne či- njenice na javu, iz kojih se dade isvesti, da se o osnutku te stranke ozbiljno radi. Tako je u posljednoj koroni svećenstva ogulinskoga jedno- glasno zaključeno, da je osnutak te stranke po- treban. ,Hrvastvo“ od četvrtka donosi uvodni članak: ,Za katoličku stranku“. U članku 80 ističe potreba takove stranke, jer da je vjera katolička u pogibelji od maprednjaka i od fra- masona. Tu se kaže, da se branići vjere ne smiju sakriti poput francezkoga: klera u sakri- stiji i čekati, da se vjera sama brani. Dakle naši ,furtimaši“ misle nadkriliti Francezku, or- ganizajući kler — u novoj trećoj stranki prava! Raskol u seljačkoj stranci. — U seljačkoj stranci bilo je ljudi, koji su se usudili ne odo- bravati, xw svemu koprceanje braće Radića. To su Dr. Korporić, Luka Šoški i Gmajner. Oni su u upravi štamparije, koja izdava ,Hrvatski Narod“, glasilo seljačke stranke, imali većinu te su se htjeli oprjeti Radićima, da list ne bude njihov lični organ, nego zbilja organ stranke. Radići su na to na brzu ruku *sazvali glavni odbor stranke te dali isključiti rečenu trojicu, a org ow> stranke proglasili su Hrvatske No- vine“ u Virju. “Hr'atska Kruna o genezi riječke resolucije. — ,Hrv. Kruna“ prima iz parlamentarnih krugova vijest, ,iz najpouzdanijeg izvora“, da je kruna mislila uspostaviti hrvatsku kraljevinu t. j. stvo- riti trializam. Košut, kad je to obaznao obratio se je Supilu a Supilo imenovao Trumbića kao jedinu uplivnu osobu u Dalmaciji, koja bi bila u stanju dalmatinske zastupnike za magjarsku misao zagrijati i tim Beču kazati, da-je njegov trializam na vrbi svirala. O Uskrsu Trumbić je bio u Pešti i ondje je sa Supilom i s Košutom uglavljena u suštini zloglasna izjava. Zašto ,parlamentarac ,Hrv. Krune“ nije iznio svoje golemo odkriče u saboru. Barem bi bio malo razveselio svoje drugove. iz novinarstva. — Dosadašnji urednik ,Ob- zora“ Dr. Cihlar odstupio je. Govori se da 62 preuzeti uredništvo Dr. Milivoj Deiman. — U povodu riječke resolucije bila je nastala živahna prepirka izmegju g. A. Mikačića, predsjednika nadzornog vijeća ,dioničke tiskare“ u Mostaru i g. Džamonje, urednika ,Osvita“. Stvar se je uredila tako, da se ,Osvit“ ima držati svog prvo- bitnog programa t. j. hrvatskog državnog pra-. va. ali se ne smije pridružiti nijednoj od posto- jećih stranaka. ,Osvit“ se neće fuzionizati sa Hrvatskim Dnevnikom“ nadbiskupa Stadlera, kako se to u svoje doba javljalo. Pučka prosvjeta“. — U Zagrebu osnovalo se pred malo vremena na Univerzi društvo hrvat; sveuč. gradana za pouku analfabeta“. Osnivači toga društva imali su pred očima onaj silni postotak analfabeta u našem narodu, koji ne samo da sprečava svaki uspješni rad medu našim pukom, nego nas i pred stranim svijetom predstavlja kao nekulturan, inferioran narod. Za to, jedno da posvjedočimo svoju ozbiljnu na- mjeru, a drugo da svoj rad što prije razgrani- mo, počeli smo opet s poučavanjem u Zagrebu, i to među radništvom. Do sada su obdržavana dva tečaja i to u tvornici papira i u tvornici duhana, a uspjeli ispit pred odličnim osobama dokazao je u jednu ruku sposobnost naših dru- štvenih učitelja, a u drugu valjanost Anderli- ćeve metode, po kojoj se obučavalo. Domala će biti dokrajčen i tečaj radnicama iz tvornice koža, gdje se također nadamo povoljnom uspjehu, a ovih se dana otvara opći gradski tečaj u pučkoj školi u Krajiškoj ulici. Nu društvo želi proširiti svoje djelovanje i u provinciji, a zato su mu prijeko potrebna novčana sredstva uz moralnu pripomoć samih sveučilištaraca. S toga se dru- štvo obraća na sve rodoljube u Dalmaciji da se upišu u naše društvo, bilo kao utemelji (s 50 K. na jednom ili tečajem jedne godine), bilo kao članovi prinosnici (s 1 K. godišnje članarine), da tako potpomognu naše nastojanje oko pro- svjete naroda. Adresa društva je: Zagreb, Ka- čić-ulica 21.“ iz Zagreba. — U današnjoj sjednici grad- skog zastupstva glasovali su zastupnici proti proračunu sa 21 glasom protiv 15, te je time D.ru Amrušu izjavilo nepovjerenje. Dr. Amruš ipak nije dao ostavku nego je ovjerovljeni zapisnik današnje sjednice poslao vladi "Pouzdano se iz toga može razumijeti da će vlada zastupstvo raspustiti, a D.ra Amruša imenovati povjerenikom.