Više zraka!
U Banovini bi prije svega trebalo — provjetriti
kuću! Ne čudite se, Ako dobro promotrimo gs
ri uvigjeti ćemo, da je tako. Ne može se p
Pomislimo samo, da se već punih deset godi
sloge i jedinstva opozicije — pa ipak dan:
- barem u Zagrebu — ge vodi stranački boj sa sta-
rim oružjem, a za stare razmirice. Nakon deset godina
još uvjek imade ljudi, koji hoće da čitaju prazne fraze
i polemike o tomu jesu li obzoraši prodali Hrvatsku ili
ne, ko muti slogu, a ko ne, ko je fveći
manji! Danas još se u saboru iznose
se ta naša politička soba vrlo, vrlo malo zrači.
Tako je jednom bila u Francuskoj neka plemenita
gospoja, koja je uvjek bolovala, ili si je barem umiš-
ljala da boluje. Njegovali i pazili su je, zamatali i gri-
jali, prokagjivali sobu — ali uz to sve prozore čvrsto
zatvarali, da ju zrak ne propuše. Ali sve'!to nije poma-
vili što otvoreno, da nijesu donijeli pravi lijek i svako-
ga dana ište tužbe, ista komedija.
Napokon bude pozvan jedan znameniti liječnik.
On ugje u sobu i odmah razabere o čemu se radi. »Ho-
ćete li da budete zdravi?“ — upita gospoju. Ona da.
kako da odgovori, da hoće. Liječnik na to pogje do
Ova anegdota upotrijebljena u razne svrhe već
više puta, može se i na nas primijeniti. I kod nas do-
laze sve narodne bolesti od zloga zraka. Ili da bolje
rečemo — to ni nijesu uvijek bolesti —
mo nemoć. Bolest naša, to je naše m
štvo, ali bolesti u opoziciji nijesu dru
ruku čangrizavost, a u drugu nemoć, k
manjkanja zraka. I za tu nemoć krive
ni druge. krive za ovo i za ono, a najviše se za to sva-
gjamo, da li smo veći ili manji Hrvati. Jednima su kri-
ko bije i gom! Zatvorili smo se u naše
zabavljali se uvijek istim stvarima gledali uvijek u je-
dan strop, zakukuljili se tako, da nam je cijeli svi-
jet bio — Markov trg i opozicijonalne
ili bolje reći — svagje! Bojali smo ge svijeta i
to baš — iz predsude i komoditeta ! I eto sato gi-
nemo. Danas se doduše to počima sve više spoznavati,
ali nije dosta: samo priznati! samo spoznati, nego treba
prema tome i raditi. Jer eto što so dogagja: na one.
koji spoznav ovaj položaj to i priznaju — napadaju
drugi. I tako se i opet vodi puka hajka — radi teorija
hoćemo li ostati sami, zatvoreni, izolirani ili ćemo pu-
stiti zraka u našu kuću. Vodi se polemika o tom iz-
megju starih »Pravovjernika“ i mlagjih
A je li to ima smisla? Nema! Drže
daju brošure i pišu članci — ali u Ovom zi
zraku to malo hasni. Treba imati odvažnosti učiniti ono,
što je učinio onaj liječnik — razbiti stakla, pustiti zrak
u kuću! Ili drugim riječima: treba taj novi zrak, sve
ono što je u svijetu dobroga i što nas može da s nji-
me poveže i preko njega digne, ojača, osvježi, sve to
treba unijeti, riječju, pismom i — činima. Treba imati toli-
ko kuraže pa učiniti to — inače nećemo dalje od teorije,
polemike i gnjileža Prvaci u Banovini nijesu još iz da-
leka učinili polovicu onoga, što su učinili prvaci u Dal-
se zamaknu za ugao od pojate. Izmili
je on malo prije pritvorio.
Čorsta Gjuričina odluka ko litica
poveća so jošte jače. Zateće mu se u glavu nista no
osveta, osveta.
Na prvi šušanj zgrabi dva omašita kamena, te ka-
ko je čučke stajao, onako ih i položi na tle, poduhva-
tiv leta od gaća tako srdito, da su mu koljena desnu
ruku pritisla,
Sčučuri se jače, »Evo ga“. ,0n je ....“_prosuče
dalje... ,Ne približuj se !* osjeće Gjurica, »bre no-
natrag
što će
ćas ne odnese perje meso |“
Čovjek, koji se približivao, stane i kroćiv
dva koraka, prisuče se pri jednu hrid i počeka
Gjurica da riče. Na to se i Gjurica vrene za ugao po-
jate i kad se namjesti, poviče:
.£) spurjane,*) zio ti veče zOĆAs; neka da znaš
koji je potpun i
inje, koje svat-
uske granice,
glavom. Prepozna
plećaša u Mićanu. Krv ma udari naglije obrazom, pa
izmaknuo, kad je Mićan zatvorio za sobom vrata, koja
što je nad njim
što je riječ !* te kukom zapraši u liticu prama sebi.
,Šta si se razviko večeras,“ odvrati sakriveni,
koga Gjurica prepozna. ,Ili misliš da ti se je ko
prepao ?*
»Gdje ćeš ;* naglo umekša Gjurica pri susretu
sa svojijem rogjakom s Mikulića.
.. Dalje sela.“
— Ma šta veliš. li je šta nova?“
— Ja neznan, šli ti ćeš štogod znati, kad iz bu.
sije dočekuješ.“
»Ne zabavi rode“ zače Gjurica. ,Da nebi ti, šćah
noćas na zlo udariti, A da kud ćeš sam breg druga ?“
1) It. espurco, nahod.
O Uspjet urOsUrU propvi uvase
počelo ovskovim brošurama raditi
nu narod uputiti, a to je glavno.
s... .
ovako će se u
tanje stva-
ravo dalje.
na radi oko
as još uvjek
Hrvat, a ko
strančarske pole-
mike o tom ko ima pravo, da se zove glasilom Opo-
zicije it.d. Ovo bi sve bilo smiješno, da
sramotno. A odakle to sve dolazi ? Oni,
stavljaju narodnu opozicijn — uvjek u isti, uvjek uko-
pani u staze krčine, dišu onaj stari pokvareni zrak.
Je li može bolesnik ozdraviti ako leži uvjek u herme-
tićki zatvorenoj sobi, koja se nikada ne zrači. A u nas
nije žalosno i
koji tobož pret-
nego je to sa-
agjaronsko dru-
go nego u jednu
tradicije,
p»izdajica“,
se skupštine, iz-
adušljivom
tva,
Neć
giju
Pa
je i
koji
ciji,
se mora vidjeti,
biti
odrediti, ali opet se uz trijeznost i široki duševni ho- Dr. Hinković zatvoren, Kako javljaju iz Zagreba
rizonat može i to. zatvoren je dr. Hinković i to radi jednoga članka u
taln
me
tih
le,
jedi
udovoljiti svojim prijateljima. O tom je u »Jedinstvu“ | onda što dobiti u Aziji. Megjutim je istom 6. ov. mj.
od 5. 0. mj. izašao i dopis. Istoga dana je brzojavno bila izručena japanskoj vladi poruka ruske vlade, koja
javljeno iz Bola, da se je dr. Radić odrekao prisjed- | qa jo sastavljena pravedno i pomirljivo! A već prije
ništva. Dosta je to, da su se ovgje stavili, ili re- toga su novine pisale — da je Rusija otklonila japan-
ne od interesa općega ili o čem se je u ovom slučaju
radilo, od toga da se preporodi Zem. Odbor?
svakoga dana. Sjetimo se samo koliko je puta u nas
pokopao ovakav uži interes kakav veći i dobar narodni
to gleda samo sa lokalnoga stanovišta — pa ćemo vi-
negativniji od ovoga. Dogagja se n. pr.
čajno u svojemu kotaru popularan i dobar i ako je za
"[ opću narodnu politiku nevolja. Ovo je bivalo u Dalma-
negativna strana može da nas poduči, da se u načelu
opći
drago kutu bili,
Hrvati gotovo sile dr. Radića, da ne prime _prisjedniš- Ruska štampa i u opće Rusija je vrlo šutljiva i kano | ih general odmah dade o -
već da zadrži načelništvo. Odmah prvih dana ovo- | q, vjeruje u mirno riješenje. Najratoborniji su Englezi. | zatvor, U jednoj gostioni isprobadaše slika
ga mjeseca bilo je već jasno, da će dr. Radić morati Oni bi svakako rado da dogje do konflikta — jer misle | čanstva i kraljice Jelisare.
maciji. A pošto je korak prvaka u Dalmaciji u glavnom * * pjevaju. Na Božić zamoliše poručnika, da im dostoli a
dobar — moći će biti uspješan u većoj mjeri samo Sedmični pregled. uaar zabavljati se. On im dogvoli, da se dei jedaa sot
onda, ako ga učine i ljudi u Banovini. Inače ćemo se . tiho zabavljaju. Poručnik ode, a oni začeše zabava naj-
napokon diskreditovati. U interesu maroda i njegovoga Busija, Italija | Nijemel. Rasko »Novoje Vremja* | roćom om, na koju ugje poručnik s revolvećsw i
preporoda treba da se manimo trica i teorijskoga ras. | razlaže kako ne postoji nikakovo križanje interesa mo- naloži, da se s mjesta prestano zabavljati i do Odina
pravljanja, a da prozore makar i razlupamo, jer nama |&lu Rusijom i Italijom na daljnjem ni bližnjem istoku. moraju leći. Na to zgrabi jedan vojnik boca vine
svima, a osobito u Banovini treba — više čistoga zraka. | Rusija i Italija naprotiv žele, da se jadransko more i baci je na poručnika. Ovaj ode, ali za iiio toe
, ne pretvori u njemačko more, pa za to je u njihovom me opet dogje. Vojnici sabtijevahu, da ostavi vojarau.
M a a. interesu, da sagrade na Balkanu zid proti najezdi Nje- jer da će ga inače ustrijeliti. Iza kratka ja po-
Uži i širi interes. |nanut Marna 1 žao slani raža ala od oi m E
navala ne zaduši slavenstvo i ostale narodnosti na Bal- ra toga dogje nadporučnik 4 patrolom, ali mu vojaci
Svak je morao ostati iznenagjen sa izjavom dr. Smo- / kanuu — moraju Ićalija i Rusija budno paziti na svaki ne otvoriše vrata. On brao telefonira, na iko dogje po&-
dlake, da se odriče prisjedništva u Zein. Odboru. Ova korak teutonski na Balkanu i okolo njega. Ovako ruski pukovnik # kapetan, koje seksa duljeg oklijevanja g
je odreka povakla — kako jedni misle — i dvije dru- list, a ovo je simptomatično baš u današnje doba. Ovo stiše u vojarnu. I u varošu je velika buka, toješka_ io
ge, onu dr. Ruževića i Radića. Drugi pako misle, da|je možda i za Austrijsku politiku jedna opomena ! | zabranjeno prodavati opojna pića. Silne čopore vojnika
je ova odreka u savezu sa odrekom dr. Radića. Bilo Rusija | Japan. Već par sedmica engleska Štampa | vode u zatvor, vojnici govore, da iza nove godine apso-
kako mu drago danas je stalno ovo: dr. Radić je bio na- govori o neizbježivosti rata na krajnjem istoku. Me. lutao neće primiti oružja u šake it.d. Vejnici 39. pu-
čelnikom u Bolu, na otoku Braču. Već od nekoga 190- gjutim još se uvijek note izmjenjuju. Priprave su uči- kovnije se zabavljahu u jednoj gostioni, pa kad vidjele
mena se čuli glasovi, da radi mjesnih prilika, tamošnji | njene doduše ili se čine, ali do sukoba još nije došlo. vani gemorala, počeše pjevati ,Kossuth pjesmu“, našto
& zatim
Ni. Veti-
Domaće vijesti.
cimo, da su došli, u sukob uži interesi jedne op- sko zahtjeve, da je Japan ogorčen, da je dapače ratna godina boravljenja megju nađi neki dan polazio sa Du.
ćine sa interesima “ općim, sa interesima pokrajine. stranka svrgla cara s prijestolja! Kad je Japan tako brovnik, a kome je premješćen časni
(A ovdje ne u istinu radi o sukobu — što se Y-[ daleko — svašta se može brzojavljati! Zanimivo je i | nadzornik & Šimun Regner, koji osterir u ovom grade
di po poslijedicama). to, da je 120 engleskih umirovljenih mernara i 10 čas- [i cijelom kotaru najbolju i najljepša uspomena gadi
Ovo je potonje aktualno i važno za naš narod. | zika preuzelo službu u nekojim novokupljenim japan- svojih rijetkih vrlina, pravednosti, uljudnosti,
emo mi da ovgje raspravljamo o tome koliko je po- skim ratnim lagjama. vosti sa svakom rukom svi
treba bilo dr. Radića u Bolu, nego ćemo postaviti ovaj Ugarska. U sjednici zastupničke kuće od 8. o. m. |tim i umnim uporavljenjem
slučaj baš i tako, da se je radilo o gubitku jedne opći- interpelirao je zast. Geza Polonyi o dogogjaju n Bileću, | kaže Makarska svoje postovanj
ne za narodnu stvar (akoprem valjda uz pamet i ener- gdje su vojnici skinuli sa kasarne dvoglavog oria, jer | cijelo činovništvo kako mnoštvo i 0
Sa zala oi bilo o toga moglo, ili barem imalo doći), | 8 ko ja priječi ići kaći. Ministar-presjednik grof Tiaza | %e na morskoj obali pri polasku na parobrod da ga
baš zato nastaje pitanje : je li preči interes te opći-
sgriješili proti disciplini, bit će kažnjeni, &a ministar.
Pišu nam iz Cavtata. »Spomen-večer“
S ovim se pitanjem susrećemo u našoj politici 1+ 79 će se zauzeti, da te kazne ne budu| koju priredila ,Zora* ma 6, o. mj. kako je
zato, jer se javlja u više oblika, koji su često i
čovjek šalje u sabor opet samo zato, jer je slu-
a ovo odlučuje često i u Banovini. I baš ovakova
ma.
Dakako, da se u svakom pojedinom slučaju mo-
preoštre. (Bili se tako u nas govorilo?) Ministar | u prošlom broju »Crvene*
o a | domobranstva Nyiri rekao je, da su podatci novina o vanja. Sve tačke programa izvedene
plan. Sjetimo se kako se u mas svaka veća ideja mjeri demonstraciji pretjerane. O božiću su vojnici u Bileću | voljstvo. Tamburaški i
o tijesne prilike pojedinoga mjesta, kako se n. pr. i dobili vina. Neki se opiše i dadoše se u iskaze, pak | napredovao tko, kako se nijesmo nadali.
pitanje sporazuma i sloge sa talijanašima i Srbima čes. su zatvoreni, a od onda vlada mir. Na to je primljena ali najvišeg. Medini Gosp. Ivanko Bondis
: konačno) osnova o novacima | Je srca mnogobroj
gjeti, da je to za naše prilike slučaj tipičan. Tipičan ( E ti 1 Srbi. Prošlih rIMSPN Mei vog Hrvatske“. Vidjelo
zagrebačkoga ,Novog Srbobrana“ posjetio je Beograd. Ina
29 dom vanjskih posala, Nikolić, izjavio mu je, da ge tvan ua pozornicu đa opetuje. Vrlo se je svigjela diva
u velike raduje najnovijim pojavima n političkom životu | #lika »Živio Bogišić 1 Lijepa
Srba i Hrvata, jer jedino u zajedničkom radu i brat. | Kasilari) koja kruni lovor-
skom sporazumljenju vidi on garanciju za napredak i|Je dostatne da budemo i bila
bolju budnćnost obaju plemena istoga naroda. Sveta > u i pare tačku, ur presjednik vješto je oertae
ne smiju posebni, uži interesi pretpostavljati širima, zo jača ol i _ PRE o i o | dvoraici i lijepu kitu Kozavljaca. Hrvatska
tome, kako stvarna potreba upućuje i Srbe i Hrvate SN ps je radostan pojav da liti pro-
ra dobro omjeriti važnost tih užih i širih interesa, da|na Zajednički rad. S dubokim jenjen sutupao jo | žita € g selena naje gd t e
je li će tim širim interesima u istinu | misao, da ne smijemo nikad dopustiti, da u našer, O O Gelo a
držao je dug govor, u kome je pobijao Polony-a. Za. pozdravlja, želi sretan put njemu i njegovoj čestito;
kon, reče, daje pravo na ovu odredbu. Ako su vojnici | obitelji.
sajavljeno
ispala preko svakog očeki-
pomoženo, ako se žrtvuju uži. Mučno je uvijek ito | tarajem životu i megjusobnim odaošajima odlučuje treći, s rea boje budućnosti ide. Živila Zore“
aŽivila
Izložba
Ali još nešto, a to je najglavnije, htjeli bi baš ovom »Novomu Listu“, Radi se o tome: Prije desetak dana Pizoju (Češka) velika islošba iz higijene,
zgodom spomenuti. To bi imao biti naš ceterum censeo! | napisao je dr. Hinković u »N. L.* članak , Pravosudni pivovarstva, E a i sporta. Za ove
Moramo gledati neprestano raditi, a naš rad tako u- otrovnici“ u kojem iznosi postupak suda sa dr. Potoč. .; S velik
dešavati da u opće do ovakovih, ili barem do ovako fa- | njakom, proti kome je zakazana rasprava za 16.0, mj.| 9he, koji se sanimaja
ih konflikata ne dogje. Kad se govori o sitnom, dnev- Potočnjak je podnio još iz zatvora kaznenu prijavu pro- | dika izložbe, g. V.
nom radu, o tako zvanoj maloj politici, ima ge pod ti- | ti postupku s njime i proti povredama zakona. Sada
razumjeti baš ovaj rad sviju i poznatih i ne pozna- | dr. niuković tvrdi, da je ta prijava opravdana i da se| Pod orim donosi saslovom staročeški ,čilas Niroda“
i uglednih ine uglednih rodoljuba u kojemu ma | oa izjavljuje solidarnim sa dr. Potočnjakom, te je vo. | članak, u kojem razmatra 0 sadanjem stanju Slorena
rad kojim će se ove sve malene ku- ljao s njime dijeliti istu sudbinu. Iu istinu zatvorile | Y habsburškoj mogarkiji, pa dolazi do zaključka, da se
svi ovi uži interesi učvrstiti i promicati tako, da u | Hinkovića uz motivaciju, da je onim člankom htio ne. | 'eze izmegju Slavena treba što više ojačati i udvrstiti,
radu svijeh u radu, da ga tako nazovemo. demokrat- | dozvoljenim načinom uplivisati na sudce. m
skom 4 bude nitko nenadoknadiv, Ili drugim riječima: Iz pošte u Trstu. Imenovan je za ravnatelja glav- te piše: »Bea pretjeravanja mora e
moramo naš sitni (a i veliki) narodni rad udesiti tako nog poštarskog i brzojavnog ureda u Trstu neki Mayer, | ećajima zadovoljstva gledati na južne Slavene. Ta je
da ne bude uvijek uspjeh narodne stvari vezan o po-| ovejani Nijemac. Za to mjesto natjecali su se takogjer godina (naime 1903.) pripadala Ao.
zemaljske jezike, ali e uree Brvstsko-srpski reći mahom gubi
narodni uspjesi budu u istinu rezultatom prave naše slavna austrijska vlada htjela je dati prednost Nijemcu, prijašnje značenje. slošno
snage, da budu uspjehom rada sviju narodnihsila, a da koji ne zna ni zapet slovenski. Vrijedi zabilježiti, da je p o
ne ovise o raznim ,situacijama“ ili osobama. Kako da novoimenovani ravnatelj služio prije u Lincu i da su| '*r7jeva režima, složno su
prema tome naš rad udesimo — o tom moramo da ne- | ga kaznenim putem premjestili u Trst, :
prestano mozgamo, to je naše glavno pitanje, to je — Knjige u Rusiji. Godine 1887. u Rusiji je štam- o e o. ME: PAN
da se tako izrazimo — problem naše male i velike na- pano 18 i p0 milijuna raznih primjeraka knjiga; god. m o miša, oat e o
rodne politike. 1891. štampano je 23 milijuna; god. 1895. 35 milijanak | 10 ogiromašivao erski i oma ssmije
Dakle -- za danas treba dobro promisliti ako se god. 1898. 44 milijuna, & god. 1991. 568,529.480 pri- Brene štampa Donst sri
nce, š njima napredovao i š njima padao, nego da | neki stariji činovnici, koji poznaju
u istinu sukobe uži i širi interesi, a za buduće tre- mjeraka knjiga ! Ovaj broj mora da imponuje | ke
77 »Idem rekoh ti dalje scia, uprav prama Jeluši. | uzici i pjevanju u crkvi da se povrati na Gregorijan | go
Hrvati
učkim skupštinama prosvjedovali protiv Khuea-Hedeg.
tražili
članku osvrće se sHlas Naroda“ i za južno Slavena
banovine. Te je godine Hrvatska sa svojih grudi
lje, da i
poziciona ako tlak
i Hedervaryja još
ba raditi da takav sukob u opće ne bude moguć. P. Papa Pijo X. obnarodovao je motu proprio o Wa maj a čute M ia ipo
u Hrvatskoj danas radi o slavenskom osviještenju
Pošla po podne s dundom u mlin na ljutu. Kako tvoja 2+ | sko pjevanje, po kojemu osjećaš da si u crkvi. Jer da najviše i nipošto jednostrano. Stjepan Radić i mlada
Zaisto je ona svegi blizu te
kućne uštine ga rogjak Vuko.
vrne na pola uskošeno Gjurica.
Pro
kon
isti- |
kazao, a opet na drugu, reć će mu zaisto ko drugi. | kriće, da je dinamit za solunski atentat išao preko Tr.
četr, pet dana, da je okom ne nadazrih,“ '
reče Vuko, služeći vojnik,
— Ne mili mi se sade ni o njoj govorit, odpo. | više ikad u crkvi pjeva ženska. O tome . je
: je do sada sa dosadanjom muzikom više puta prevla- inteligencija, koj studirala u Pragu, otvoreno
be. Neće ona dalje jeno gjivala teatralnost. Drugo je što Papa zabranjuje da guje tiće čiti e sa četi; e
mišljenja. Papa takogjer izričito uaregjuje, da se od fleks napredujućega usviještivanja zajedničkih realnih
Tamna sjena pokaza se na prozoru. Obojica mučke | *ad& ne smije pjevati ni u kojem drugom jeziku, interesa. Drugi smjer u Hrvatskoj zameće kulturse ve-
makuu se. Vuko ne htje oblo da reče Gjurici, što je| "84 &amo latinski. ; i kruno oljačima, a i taj rad nalasi odjeka i u poljskim
malo prvo čuo. Udari ga ko neki obzir, bi li mu išta Gofljska »Vočernja Pošta“ donosi interesantno ot- vima.
tisuću
isli se kako bi. Nije lako kod onake ćudi. Napo- sta, a liferovao ga je Josip Graf, izdavalac bečke ,In- ipak članovi tih obitelji rastrkani su i nekoji se .
rije za ova o Rogovi a ši a ee seen Kala Orj/je s taljasstva. 8 ta si Dalmatinci odlaže
»Kako Stane; nijesam je vidio ima nekoliko?* | bugarski list stoji u tijesnoj svezi sa Sarafovom i nje- ustrojiti dalmatinsko društvo, da se u njemu mogu eri
ži i i brat, ima | ovim drugovima. On otkriva prste, koji su bili umije- okupljati, širiti hrvatsku sv
S 0-08 e E RI doguzjaje. Jedan jo do-| očuvati narodu. Žalina. dz njibov pothvat odgovori ps
o
— »A od kad to Luka u tvoju kuću ?* kaz više, koliko je Goluchowski imao pravo, da daje | menitoj zadaći.
— »Ima nekoliko da je priljego mome sljemenu. | balkanskim narodima lekcije iz morala.
— ,0hu ti je vjere mi sa Stenom od .,.,* ne do- privatan list, što ga piše svojoj obitelji jedan u Bosni
se
listu u kratko š
"Ma što to nešto bljuješ večeras t* viknu Gjurica. | uzo a ona U kratko ovaj sadržaj:|na
— Ne bljujem, no ti po istini kažem svrši Vuko.“ tri godine, kad dočuše, da su njihovi drugovi u Ma- | gjene ,obzorade* + + 1 on ima još smjelosti da
slobodu. Ima
Gjurici se zamaglilo, a krv udarila u obraze, te gjarskoj već 20. prosinca otpušteni na
ih
ke ENE oko 400, a najjače se bume oni 69. pukovnije, od koje ko,
u sm
ay)
(Slijedi) je
Okom sagledati. tri
ANEL MU. U _ GRVisSW
Ua a dy ME 9 it M a ki aa ara
a oraoĆa wrroĆčNIOG
i KLVON
u oKOLIIONLJIŠNA II FIĆO U
OOANAN AL NET
Ne bio mi mrzak, pa ga priljubio jače, a ćaća i mati Tvornica dinamita prenula je u srak u Penzance Bodia, oje je dosle priredilo vile prestava u Hora
ga ne mogu.“ u Kornwalu. Odjel gdje se čuva nitroglicerin dignut je podu rimorju, prestavljti će u Šibeniku, te kani poz
-- »Pa kako nijeste zajedno ?* dil. Dra zv edita aci 2 nali Pi drop gradom, Drava john“ Ki,
— ulmadosmo kuja ga oštenil. Dogovorih se | daljini. Ubivene su četiri osobe, & puno ih je teško i Naš prilog. U današnjem broju donalamo u pri.
s njim, Peranom i s Vulom i još nekim da večeras Lu- | lako ranjenih, U Peozanci, koja je od Hayle daljem loga oglas za pProsnjet“ zire isdanja podusetae
ciju povedemo, pa me prevario; u vrijedi erknuo i on 8 milja, raspucali su svi prozori ne kućama, ne tiskare u
1 Gračina ma.* Vojničke bune u Biloću. ,Mugrar 20% saopćuje rezglagol sla
i
ik iidittiŽi S