Neučinimo li to, morati ćemo gledati, kako nam stranci, kojima nijesmo dorasli, otimlju kzub, kako se u naše: rodnom gradu namještaju i šire kae u svojem, a nećemo moći ništa da učinimo. S toga čvrstom voljom naprijed, osnujmo učilišta u kojima ćemo si odgajati trgovce sposobne i dorasle današnjem stanju trgovine. Pitanje je samo sada, kako bi se, i dali bi se ova ideja dala oživotvoriti, Bi! i mislimo vrlo jednostavno, U Dubrovniku imade trgovaca, imade mladih ljudi voljnih djelovati, koji su svoju trgovačku naobrazbu crpili na višim trgovačkim učilištima, trebalo bi potaći njih, da preuzmu podučavanje strukovnih predmeća ; našlo bi se profesura, da preuzmu predavanje pojedi- nih nestrukovnih, ali dobrom trgovcu neophodno po- trebitih predmeta. Kada bi se tako pobrinuli za uči- teljski zbor, trebalo bi se pobrinuti, da trg.-obrtna ko- mora priskrbi potrebne prostorije i pruži nužna učila. Tekom vremena uvidilo bi se sa strane vlade, da je baš Dubrovnik nejprikladnije mjesto za osnutak trgovačke škole, pak nebi bilo teško, da trg. školu koja se ima u Dalmaciji osnovati, nu za koju još nije mjesto opredijeljeno, baš u Dubrovnik smjesti. Sedmični pregled. Delegacije. Od 21. o. mj. u javnoj sjednici aus- trijske delegacije Biankini je uzeo u pretres najnoviji provizorni trgovački ugovor s Italijom. U tomu je Ita lija pobjedila. Dozvoljen joj je uvoz vina do konca siečnja bez ikakva razloga. Interesi domaćeg ribarstva i obalnog brodovlja nijesu zaštićeni. Klauzola faktično će se čutiti još za dvije godine. Biankini prosvjeduje proti bilo kakvom obnovljenju i zahtijeva, da pri no- vim pregovorima sa Italijom prisustvuje nekoliko do- mać h vinogradara i trgovaca. Kao Hrvat i Slaven odo- brava sbliženje monarhije sa Rusijom, ali po eksposeu ministra vanjskih posala, Rusija i Astrija stupiše u tijesnije odnošaje u svrhu, da produže gospostvo Turs- ke u Europi, proti neodvisnim težnjama balkanskih na- roda, a to se ne da odobriti, jer ne odgovara idealima slobode. Pita, da se deiegacijama, makar u povjerljivoj sjednici, prikaže ugovor, sklopljen sa Rusijom, neka narodni odaslanici znadu, na kojoj smo. Bugarska je dužna zauzimati se za Macedonce u ime narodnog na- čela. Ona radi onako, kako je u svoje vrijeme radila Grčka i Italija, a kako je donekle radila i sama Aus- strija, kad je tajno podupirala hercegovački ustanak prije okupacije Bosne-Hercegovine, Ministar Goluchow- ski nije imao prava oboriti se onako ni na Srbiju, poš- to dio krivnje za srpske dogogjaje pada i na austrijs- ku diplomaciju. koja je za više godina plaćala Milana služila se njim u svoje svrhe. Kao što u Hrvatskoj na grofa Khuena, tako se je u Srbiji sva politika monar- hije oslanjala na tirana Milana, mjesto da se oslanja na pravednost i na pouzdanje naroda. Govornik razla- že o odnošajima hrvatskih iseljenika u prekooceanskim zemljama. Zamjera, što se u južnoj Americi namješta- ju za konsule Nijemci, a u sjevernoj Magjari. Zagova- ra ustanovljenje iseljeničkog ureda u New-Yorku. Po tomu opširnije govori o novoustrojenoj konsularnoj akademiji u Beču i dokazuje, kako su iz te akademije, po uvjetim natječaja, izključeni Hrvati iz Hrvatske i Slavonije. Pri koncu govornik spominje odnošaje mo- narhije sa Crnomgorom. Opstoji neko podmuklo nepri- jateljatvo, neka sitna politika prkosa i podbadanja iz- megju monarhije i Crnegore, a ta nije na korist ni jednoj ni drugoj strani. Trgovina crnogorska, koja je prije nalazila svoj put preko Risna i Kotora, krenula je mal ne sva na Bar, na štetu Boke i domaćeg bro- darstva. Treba sklopiti pravedni trgovački ugovor sa Crnomgorom. Pri koncu Biankini još razlaže o potrebi preokreta vanjske i unutarnje politike monarhije. On će glasovati proti proračunu ministarstva vanjskih po- sala, (Živo odobravanje. Govorniku čestitaju). Uz to je još upitao ministra vanjskih posala: 1)o otšteti, koju Turska duguje obitelji Florio iz Boke za jedrenjaču ,Ovidio“ nepravedno zarobljenu još godine 1821. za zvijeme tursko-grčkog rata; 2) o otšteti, ko- ju društvo Mocambique mora da isplati R. Vučenoviću iz Dalmacije za materijalne i moralne štete nepravedno pretrpljene, po samom svjedočanstvu a u. potkonsula u Beiri; Nadalje je upitao zajedničkog ministra financija : 1) hoće li poprimiti shodne odredbe u svrhu da sta- Pohiti odmah u hram, i prispio je upravo u onaj čas kad je dvoje zaručenih stupalo pred žrtvenik. Markiz, zaokružen nekim divljim veseljem, sjajio je a svilenoj crnoj odori i viteškim pozlačenim mačem i sarkastičan posmjeh vijao se na njegovim usnicama ; iivelina naličila je kipu od kararskoga mramora. Ras- tvorenin oči, drhćućih ustmica i blijeda lica, ona je bila žrtva vogjena k žrtveniku. Suze joj nije bilo na licu, jer joj je bo! tragove osušila, niti jednog uzdaha, niti tužbe, ona je bila prosta mašina u okrutnim rukama. Eugenij je kroz to vrijeme jedva uspio obuzdati svoj gnjev; htio se je baciti megju svečanu povorku i sve) mač urinuti u srce prvoga pratioca; spominjuć se ljunavi i zakletve Eveline, htio se jo baciti pred nje- tine z0ge 1 od njezine ruke smrt zaprositi, Ali se je sustezao, pratio je evolaciju cijele drame, i kad je čuo merkizov uzimljem na upit svečenika, upravi svoj pogled Evelini. Ona mu se pričini kao nekakovo vrhu- naravno biće, njegov pogled ulije nešto života u nesret- no njezino srce. — Evelino, grofice V.,., uzimljete li za vašega muža markiza S... (zapita ju svećenik), Evelina, sa bistrim glasom i nekim osobitim ak- čentlom odgovori ne.... Još ne bijaše potpuno izgovoren ne, a markizov mač sastao se je i prekrižio sa onim Bo je bila kratka ali žestoka — Eugeni! sruši se mrtav; Eugenije, Eugenije uskliknu Evelina i_prostre se nad stepenicam žrtvenika. b "i a Markiz podigne svoju žrtvu, Milin. W već mrtva. sl Eveline : Na ovaj se način nekada fr. 0. aitiji kucaji ljudskoga srca; vijeko vi yrovaliii | bio okaljan zajpodija djelimi. > kojima Mi Čjepeste ' 6 Rae NSS nevnicima Bosne-Hercegovine bude prosto kupovati 8ol u Dalmaciji. bez kakve zaprijeke; 2, hoće li već rije- šiti utoke udnosno otkriću mineralne vode Šičare u ko- taru gradačačkom u Bosni; i 8) (hoće li najenergičnije postupati proti zloporabam, podkupljivanju i malaersa- bijama što se dogodiše i dogagjaju pri gragji željez- ničke pruge Sarajevo-Plevlje. U plenarnoj sjednici od 25 o. mj. iskazao je Bur- jan, da za gradnju željeznica duguje Bosna skupnoj vladi 30638000 K. Mladočesi namjeravaju obstruirati u državnom sa- bord takogjer protiv novog rekrutnog kontingenta, ko- jeg su do sad isključivali iz opstrukcije, pošto austrij- ska vlada hoće da iskoristi u svoje političke svrhe ne- volja kojom su bila zadešena neka mjesta u Češkoj uslijed povodnja. Česki jezik u vojsci. Praško zborno zapovjedni- štvo izdalo je po nalogu ratnog ministarstva zapovjed, po kojoj moraju svi oflciri u češkim regimentama, ko- ji ne poznaju česki jezik, isti čim prije naučiti. Umro je Beohtolsheim, bivši zborni zapovjednik zagrebački. On je jedan od zadnjih članova Terezijan- skih vitezova. Za to se sada počima pitati, što će biti sa velikim fondovima toga reda, kad i zadnji član umre. Ugarska. Položaj je u glavnom isti. Nema nova- ća ni novaka. Za to je moralo novačenje biti po osmi put odgagjano. Tisza je pošao u Beč i kani početi o- štrim srestvima. Hoće li mu to uspjeti — drugo je pi- tanje, jer niti je većina stalna, a opozicija će dići veliki otpor. 90godišnjica Strossmajera. Dne 4 nastajućeg mje- seca, hrvatski mecena, vladika Strossmayer navršit će 90-u godinu života. U Djakovu — kako javljaju — spremaju se za taj dan velike svečanosti. Potočnjakova parnica dovršena je. Da je išta prav- de morao bi biti riješen. Niti je svjedok proti njemu što iskazao, nili se je Drž. odvjetnik ikako ponio. O- suda će biti izrečena za koji dan. Hrv. sabor vijeća dalje. Drže se govori ali ostaje sve pri starom. Nekoje skupštine se opet počimju za- branjivati, a to narod uznemiruje. Srbija so sprema. Ovih dana je vlada pod kra- ljevim predsjedanjem odlučila. da se nastave vojničke priprave, obzirom na slučajne dogagjaje, koji bi mogli nastupiti na proljeće. Srbija će se vladati prema prili- kama. Bugarska 1 Srbija. Izaslanici srpskih velikoško- laca, koji su nedavno bili u Sofiji radi pregovaranja o srpsko-bugarskom omladinskom sporazumu, vratili su se u subotu u jutro u Beograd. Sporazum je izmegju delegata obiju strana potpuno postignut i kao rezultat donesena je rezolucija, čije su glavne misli: 1. Potreba jednoga što čvršćeg carinskog i političkog saveza iz- megju Srbije i Bugarske odnosno izmegju srpskog i bugarskog naroda. Taj savez imao bi da posluži kao polazna tačka za konfederaciju sviju balkanskih naro- da, ideal kome omladine obaju naroda teže i u kome gledaju jedino pravilno riješenje balkanskog pitanja u korist balkanskih naroda. & ne u korist Velikih Sila; 2, Od makedonskog pitanja otklanja se svaki narodnosni kolorit, bilo bugarski, bilo srpski ili grčki. Revolucija u Makedoniji ima da počiva na čvrstom polit ičkom ubijegjenju ujedinjenog stanovništva koje tamo živi, a ue da bude ubačena iz koje bilo susjedne države. Re- volucijom se teži autonomnoj Makedoniji, koja ima da postane samostalan član balkanskog saveza, Umirovljen je talijanski poslanik u Beču grof Ni- gra, ova stara diplomatička lija a na njegovo mjesto ide duca d' Avarna. U Turinu izgorila je sasvim knjižnica sveučilišta radi pogrješne električne struje. Izgorjeli su drago- cijeni rukopisi, a i pet obitelji je pretrpilo velike štete, Domaće vijesti. Dr. J. Smodlaka dao je u Spljetu tiskati veoma opširnu izjavu u povodu izjave kluba stranke prava u dalmatinskom saboru, dana 10. siječnja 1904. U ovoj izjavi potanko tumači g. dr. Smodlaka razloge o kojih se je zahvalio sva tri puta na prisjedništvu Zem. Od- bora, te napokon položio i mandat. Ovom izjavom g Smodlaka hoće da razbistri stvar, pa je kako jav- ljaju ta izjava i u Spljetu povoljno djelovala. U glav- nom potvrgjuje sve one naše informacije koje smo u prošlim brojevima o toj stvari donijeli, Donosimo ga- mo završetak ove izjave, koji glasi: »Poslije ovoga što se dogodilo, za mene nije više zemaljski odbor, Drugi su me onemogućili. Sad je red na tim drugima, da pi- tanje bez mene riješe, kako to ište čast i korist naro- da. Samo ako htjedu, mogu to postići, još bolje nego li sam ja bio zamislio, Što se mene tiče ako su mi prilike onemogućile dalji opstanak u saboru i u klubu, nijesam zato odbjegao zastavu naroda hrvatskoga. Ka- ko sam već rekao biračima, opraštajuć se od njih, što god budem znao i mogao, radit ću i unaprijed za svoj rod. Ne samo jer sam to dužan činiti, nego jer mi je to i životna potreba, kako znaju svi, koji me iz bliže- ga poznavaju. Rodoljubnom je radu široko polje. Gdje se god okreneš fali radnika. Što nijesam učinio u Zadru, to ću inače nadomjestiti. Za to osjećam dovoljno sna- ge, volje i pouzdanja. A od naroda neću pitati, — kao što nijesam pitao ni do sad — nagrade ni hvale, nego da mi samo sudi po djelima. Jer, kako se do sad ni- jednoga svoga djela ne stidim, tako sam siguran, da ću i unaprijed svojim djelima najbolje utjerati u laž jalne i zlobne duše, koje su, sudeć svakoga po sebi, ovom prilikom toliko niskih podvala protiv mene iznijele,“ Istina je dr. Smodlaka je radi svoje osobe bio rba| gotovo prisiljen, da stvar rastumači, ali nebi nipošto skrušenja, bilo u općem interesu dobro, da sada zaredaju nova razjašnjenja, izjave i protiv izjuve, Vidi se iz svega, da su tu bili po srijedi osobni i lokalni interesi, o če- mu smo već govorili, pa bi imala bit nas sviju zadaća, da radimo na tom, da se do sličnih kriza u buduće u opće više ne dogje. Odreka dr. Ruževića. U Narodnom Listu* od 18 0. m., br. 4., bila je tiskana slijedeća vijest: ,Doz- nag zeti aii 2 m mo ao najemo iz najkompetentnijega izvora, da će Dr Petar Ružević nastupiti mjesto prisjednika zemaljskog odbora u drugoj polovici tekućeg mjeseca. Nadalje možemo javiti, da D.r Petar Ružević nije nikada očitovao, da će se odreći prisjedništva“. Ova vijest bila je, kako sada javlja isti list, sastavljena u klubskoj sjednici od 10 o. m. uslijed istovjetne izjave. što ju je D.r Petar Ružević dao u zapisnik, uz ovlaštenje s njegove strane, da ju se dade u javnost. Ali pored toga najavljeni nastup Dura Ruževića na mjesto prisjednika zemaljskog odbora nije se obistinio, već je nasuprot D.r Petur Ružević dne 22 0. im. položio zastupnički mandat i time se je riješio takodjer i časti prisjednika zemaljskog odbora. — Ovoliko nam priopćuje presjedništvo kluba stranke prava, s nalogom, da objelodanimo. Ispravak. U zadnjem odgovoru veleč, D. V. M. »Hrv. Kruni“ mora se ispraviti štamparska pogreška : na mjesto ,nijesam mogao nikako prodrijnti da se ne denunciraju“ ima ići: nijesam mogao nikako podni- jeti da se denunciraju . . .“, Pišu nam iz Župe: Selenje naroda u Ameriku pro- gresivno napreduje. Uzalud župnici s oltara odvraćaju narod, prikazujući posljedice, i da Amerika nije više što je prije bila. Selenje je postalo modom, a Ame- rika lotarijom. Ide se na sreću, a od onih koji po- laze malo ih se vraća, i obično čine gori život u A- merici sada, nego što bi ga činili kod kuće. Stalno bi ih se mnogo vratilo kući, da imadu su čim. Većina ih se u Americi oženi i okući, pak zaborave sasvim svo- ju domovinu, a što je gore i svoje roditelje. U njekim selima Župe gotovo i nema više odraslije mladeži, svi odmagliše u daleki svijet, i jedan vuče drugoga. Potra- je li ovako ostat će Župa na staromu i nejakomu | Iz Cavtata, Na 3 Veljače ove godine prigodom i- mendana svog počasnog člana akademskog slikara prof. Vlaha Bukovca društro ,Zora“ u Cavtatu priregjuje »Spomen večer,“ Čija ,Moreška“! iz Korčule nam pišu ove ret- ke: Za sv. Vlaha ide odavle u Dubrovnik »Moreška“, istini, mora se tim vijestima i ovo nadodati: u Korčuli postoje dva društva , Moreška“, |, Moreška“ talijanaškog društva ,Societ& Operaia“ i općinska »Moreška“, wu kojoj igraju Havati. Naravno, igranje je jedno te isto, samo je jedno društvo hrvatsko a drugo talijanaško, pa ovo potonje upotrebljava u dotičnom razgovoru ta- lijanski prevod hrvatskog teksta, koji je pisan lijepom ikavštinom. Kad su prošlog ljeta bila amo braća iz Dubrovnika, igrali su Hrvati njima u počast , Morešku“. Ova pak ,Moreška“, koja je za sv. Vlaha pozvana u Dubrovnik, pridada društvu ,Societ& Operaia*, te će ju igrati talijanaši. Kako se to zbilo ne znam. Jedino znam, da se ipak odlučilo, poslije dugog vijećanja, dr- žati dotični razgovor u hrvatskom jeziku.“ Ovako naš dopisnik. O tom se pogovaralo i ovdjo, ali opet nam nekoji kažu, da ima u ovoj ,Moreški“ pet do šest Hrvata. Ovo donašamo kao informaciju. Zanimiv članak. Upozorujemo naše čitaoce na iz- vadak iz članka Dra B. Lichta u Beču ,Iskustvo o uporabivosti Fellerovog biljavnog Fluida“ ma zadajoj stranici lista. »Hrv. Kruna“ u zadnjemu broju počima uvršta. vati niz članaka pod naslovom ,Tamo amo po Dubrov- niku“, Članci su pisani tonom koji bi imao pokazati kako su tobože objektivni. Čim izagje više njih osvr- nuti ćemo se, ali odmah primjećujemo, da će od te tobožnje objektivnosti ostati vrlo, vrlo malo, G. Miho Jerinić izdavač , Ujedinjene Hrvatske“ o kome je bilo govora u jednom od poslijednjih brojeva našega lista u dopisu iz Beča što ga je napisao plva- niš“ šalje nam ove retke: Pozivljem , Ivaniša“ dopisni- ka u ,Crvenoj“, da se javi sa svojim imenom, da znam u prvom redu, skim imam posala, inače ne odgovaram pa nijednu njegovu insinuaciju. prilikama u Kotoru, te nam piše, da nije tako crno kako nam je dopisnik javio. Na pošti da imade dobrih i rodoljubnih činovnika, a i upravitelj da znade cije- niti pravedne želje u pogledu jezika, te je i na tiska- nicama hrvatski jezik na prvome mjestu. Što se tiče ženske noćne službe, da se očekuje da će ravnateljstvo čim prije poslati mušku silu. Isto tako, da se ne mo- že zakašnjenje brzojava pripisati nemaru činovnika. Baš kod brzojava je odgovorni preglednik g. Zecchini, koga je naš dopisnik pohvalio, — Iz Kotora smo još i o dru- goj jednoj stvari primili dopis, ali ovom zgodom ope- uvažiti. Dopisnici često puta i onako nam napraviše ne- prilika sve u dobroj nakani, ali i tu treba neke mjere. Iz Korčule nam pišu, 20/1. (Velika nesre- ća na moru. Tri mrtva). Ivan Rešić Kuzmin sa svojom lagjom i sa tri druga, naime Šarić Kristom, Jurica Antunom i Fulmizi Petrom, svi iz Lastova, dne 16. tekućeg nalazili se na ribanju jastoga u Vrhovnjake do svjetionika Glavat. Preko noći zapuhne silovito vje- tar s jugo zapada, te oni mjesto me iskrcati, stali u lagji usidreni do u jutro a da više nijesu se mogli is- krcati, jer na onako izloženom položaju more kao u kotlu uzavrjelo oko cijelog otočića. Videć se u pogi- belji da im se morem lagja nakrca, odlučiše ostavit ono mjesto te na po jedra dadoše se u pučinu jnapram Korčuli, ali u zao čas, Jedreć tako i neprestano izli- jevajuć more, koje je u lagju ulazilo, na p6 milje da- leko od Ražnića (istočni rt otoka Korčule) žestoki vje- tar i uzburkano more nalije lagju i prevrne & oni osta- doše ma kolumbi. Ko pozna onaj pološaj može sem razumjeti u kakvoj su se pogibelji našli, s toga oni, iza kako su se zavjetovali &v. Antunu i ismolili djelo i more ga iz ls- gje odnese & val proguta na očigled ostalijeh. Ostala trojica držeć se lagje a u moru do grla, jedan drugoga hrabrili; mrak ih zahvatio u nedalekoj blizini svije- tionika ,Tri sestrice“; parobrod prošao, vikali na po- kako su to već neki naši listovi javili. Nego u hator: Iz Kotora nam prijatelj zamjera, što smo uvrstili : kiš u prošlome broju onaj dopis o poštansko-brzojavnim tovano naglasujemo, da anonimne dopise ne možemo, limadđi moć, ali uzalad: ko 44 čuje isnemogli njihov glas. 7, povećat nesreću more se čas umirilo, vjetar promijenio zapuhnu studena levantara sa snijegom koja ih nosili sada u protivnom smjeru i tako njihov se položaj po. goršao i duh klonuo. Na jednom Kristo Šarić usklik. nuo: ,braćo, ja umirem“, te sklopiv ruke ispusti dušu a malo zatim umrije i Ivan Rešić. Njihove lješine osta. doše u lagji pod morem na očigled preostalog Fulmi- zija. Lutajuć po meru a da i njega zahvati nekakvo malaksanje ili mrtvilo u zoru dana 18. žestoki valovi potisnuše lagju do kraja te na udarac prenu se Fulmir: i ako isnemogao iskrca se i zakloni u šumu. Lagja se srećom nasukala kod Planjaka 3-4 metra daleko od kraja i baš prama Samostanu otoka. Šarić je otac četvero dječice, Relić oženjen od tri mjeseca nazad a nestali Jurica i spašeni Fulmisi mladići su u devetnaestoj godini, te ovaj zadnji dana+ je tek u stanju da dogogjaj u potankostima pripovije - da, nadodajuć da odkad se iz lagje iskrcao ništa se ne sjeća niti pojmi kako se u samostanu nalazi. Slučajno m. p. otac Bernardin Benjovski, starje- šina samestana na otoku, opazi vrh jedne potopljene lagje te sluteć da bi se moglo raditi o jednoj nesreći, hvalevrijednom požrtvovnošću ne žaleć izložit svoj ži- vot i ako boležljiv, u društvu m. p. oca Šimuna Škua- ca i sluge Andrije Batina, ne hajuć na uzburkanost mora i kišu, pohitili onamo da vide o čemu se radi, Uzduž morske obale naigje na više komada haljine, što ga uvjeri da ima bit i žrtava. Opazi na dalje iza jedne hridi čeljade u osobi Petra Fulmizi, smrznuta i jedva duhata. Ukrca ga u svoju lagju, premese ga u samostan i pruži mu prvu pomoć, Pomenuti Batina za- gazi u more i opazi u potopljenoj lagji dvije lješine na dnu iste ispod mora. Starješina samostana shodno raspoložio, dogje prijavi. Odmah Općina raspoloži potrebite i lagjom kre- nuše o. Benjovski, općinski liječnik Dr. Blaž Arneri, općinski tajnik Josip Jeričević, oružnički stražmeštar - srghein i lučki peljar Marinković. Svi mokri od mora i kiše, jedva došli do samostana. Liječnik pregleda Fulmizija i prama potrebi pomogao mu. Ostali išli de potopljene lagje da ovu spaše i lješine iz nje izvade. U toliko dogjoše ma lice mjesta liječnik Argeri, o. Be- njovski i sluga Batina, te ovaj zadnji još jednom kao pravi junak zagazi u more, ne bojeć se sime, te izvadi iz lagje lješine Šarića i Rešića i preda ih 1aornaru Dragutinu Piantanida, koji je takogjer u more zagazio i tako ote položene u lagju prenešene su u Korčulu. Danas priregjen im je lijep sprovod, kojemu je prisustvovalo mnoštvo gragjana i činovnika, — Nemam riječi da dostojno pohvalim m. p. o. Benjovski-a, kojega je zasluga da je danas živ Fulmizi, dočim je on sebe izložio, kao što se izložio i sluga Batina i podnio se u svemu kao pravi junak. almacija kao klimatsko liječilište, U subotnjem »Obzoru“ napisao je Dr. D, podlistak o sušici, pa ma koncu govori o Dalmaciji kao klimatskom i Zanimati će naše čitatelje ovaj dio članka, a osobito upozorujeme na ono što je rečeno za Dubrovnik: »Počam od Opatije do Kotora našlo bi se sijaset mjesta gdje bi se dalo osuovati klimatsko liječilište — i kamo bi se dala navrnuti internacijonalna struja put- nika. Pa ipak osim Opatije samo se sporadički javljaju stranci diljem cijele Dalmacije. Kakova je klima na jadranskom moru — majbolje će nam pokazati ova pris- podobna tabla : Prosječna temperatura u stupnjevima Celsija. o. Benjovski, iza kako je u Korčulu i nesreću vlasti = = [iji EE(E|E|3|s a ki Mali Lošinj 11.6 | 81 | 72 | 76 | 96 |190 Mi SR 13.1. | 96 | #6 | 9:1 | 108 | 143 M ea ae 14:0 | 107 | 98 | 99 | 11:1 | 148 o! ik . 1996 | 104 | 82 | 99 | 11:6 | 184 Rijeka-Opacija 100 | 66 | &9 | 67 | 86 | 180 M :. 12:9 | 04 | 84 | 04 | 108 | 141 Prema ovome vidimo, da jadranski otoci a naro- čito dalmatinski ni malo ne zaostaju za mjestima, koja su zimi i u proljeću puna stranaca. Napose otoci kao Lošinj, Vis, Hvar morali bi biti isto tako glasoviti kao Riviera ili okolica Napulja. Pa ipak dosta je pusto i na obali i na otocima. Uzroci su na dlanu — prvo sveza sa velikim gradovima je dosta tegotna jer zahti- jeva vožnju po moru, — drugo a to je i glavno, com- fort je slab ili nikakov — a treće manjkaju sva the- rapeutska pomagala, manjkaju zavodi koji su neophodno nuždni za liječenje, Što se tiče Dalmacije, to je gotovo čitava. obala podobna za zimski boravak, no ja ču se cGsvrnuti samo Lapad postati vremenom ono, što je danas Nizza. Samo će po svoj prilici trebati strani kapital da započne umorni taj posao — kad se domaći na svoju štetu ne miče. Glavno je izvrsna sveza i dobri h6teli — i to ne usred mjesta nogo u villagiaturi. Zaseoci i liječilišta treba da se dižu i onda će sasma drugi život. Kad čovjek putuje Dalmacijom, go- tovo se čudi, što nije sve u najvećem cvatu. Ta mjestance ima nešto Ra što bi stranca. Ako progjemo Švijcarskom ili skim jezerima onda istom osjećamo, sudbina ljepše Dalmacije. Naročito Hvar, vo, koji su gotovo predlistinirani klimatička iii sanatoriji sa kapitalom siilijuna forinti — iti će praviti Hvarsko društvo trebalo