Neučinimo li to, morati ćemo gledati, kako nam
stranci, kojima nijesmo dorasli, otimlju kzub, kako se
u naše: rodnom gradu namještaju i šire kae u svojem,
a nećemo moći ništa da učinimo.

S toga čvrstom voljom naprijed, osnujmo učilišta
u kojima ćemo si odgajati trgovce sposobne i dorasle
današnjem stanju trgovine.

Pitanje je samo sada, kako bi se, i dali bi se
ova ideja dala oživotvoriti,

Bi! i mislimo vrlo jednostavno,

U Dubrovniku imade trgovaca, imade mladih ljudi
voljnih djelovati, koji su svoju trgovačku naobrazbu
crpili na višim trgovačkim učilištima, trebalo bi potaći
njih, da preuzmu podučavanje strukovnih predmeća ;
našlo bi se profesura, da preuzmu predavanje pojedi-
nih nestrukovnih, ali dobrom trgovcu neophodno po-
trebitih predmeta. Kada bi se tako pobrinuli za uči-
teljski zbor, trebalo bi se pobrinuti, da trg.-obrtna ko-
mora priskrbi potrebne prostorije i pruži nužna učila.

Tekom vremena uvidilo bi se sa strane vlade, da
je baš Dubrovnik nejprikladnije mjesto za osnutak
trgovačke škole, pak nebi bilo teško, da trg. školu
koja se ima u Dalmaciji osnovati, nu za koju još nije
mjesto opredijeljeno, baš u Dubrovnik smjesti.

Sedmični pregled.

Delegacije. Od 21. o. mj. u javnoj sjednici aus-
trijske delegacije Biankini je uzeo u pretres najnoviji
provizorni trgovački ugovor s Italijom. U tomu je Ita
lija pobjedila. Dozvoljen joj je uvoz vina do konca
siečnja bez ikakva razloga. Interesi domaćeg ribarstva
i obalnog brodovlja nijesu zaštićeni. Klauzola faktično
će se čutiti još za dvije godine. Biankini prosvjeduje
proti bilo kakvom obnovljenju i zahtijeva, da pri no-
vim pregovorima sa Italijom prisustvuje nekoliko do-
mać h vinogradara i trgovaca. Kao Hrvat i Slaven odo-
brava sbliženje monarhije sa Rusijom, ali po eksposeu
ministra vanjskih posala, Rusija i Astrija stupiše u
tijesnije odnošaje u svrhu, da produže gospostvo Turs-
ke u Europi, proti neodvisnim težnjama balkanskih na-
roda, a to se ne da odobriti, jer ne odgovara idealima
slobode. Pita, da se deiegacijama, makar u povjerljivoj
sjednici, prikaže ugovor, sklopljen sa Rusijom, neka
narodni odaslanici znadu, na kojoj smo. Bugarska je
dužna zauzimati se za Macedonce u ime narodnog na-
čela. Ona radi onako, kako je u svoje vrijeme radila
Grčka i Italija, a kako je donekle radila i sama Aus-
strija, kad je tajno podupirala hercegovački ustanak
prije okupacije Bosne-Hercegovine, Ministar Goluchow-
ski nije imao prava oboriti se onako ni na Srbiju, poš-
to dio krivnje za srpske dogogjaje pada i na austrijs-
ku diplomaciju. koja je za više godina plaćala Milana
služila se njim u svoje svrhe. Kao što u Hrvatskoj na
grofa Khuena, tako se je u Srbiji sva politika monar-
hije oslanjala na tirana Milana, mjesto da se oslanja
na pravednost i na pouzdanje naroda. Govornik razla-
že o odnošajima hrvatskih iseljenika u prekooceanskim
zemljama. Zamjera, što se u južnoj Americi namješta-
ju za konsule Nijemci, a u sjevernoj Magjari. Zagova-
ra ustanovljenje iseljeničkog ureda u New-Yorku. Po
tomu opširnije govori o  novoustrojenoj konsularnoj
akademiji u Beču i dokazuje, kako su iz te akademije,
po uvjetim natječaja, izključeni Hrvati iz Hrvatske i
Slavonije. Pri koncu govornik spominje odnošaje mo-
narhije sa Crnomgorom. Opstoji neko podmuklo nepri-
jateljatvo, neka sitna politika prkosa i podbadanja iz-
megju monarhije i Crnegore, a ta nije na korist ni
jednoj ni drugoj strani. Trgovina crnogorska, koja je
prije nalazila svoj put preko Risna i Kotora, krenula
je mal ne sva na Bar, na štetu Boke i domaćeg bro-
darstva. Treba sklopiti pravedni trgovački ugovor sa
Crnomgorom. Pri koncu Biankini još razlaže o potrebi
preokreta vanjske i unutarnje politike monarhije. On
će glasovati proti proračunu ministarstva vanjskih po-
sala, (Živo odobravanje. Govorniku čestitaju).

Uz to je još upitao ministra vanjskih posala: 1)o
otšteti, koju Turska duguje obitelji Florio iz Boke za
jedrenjaču ,Ovidio“ nepravedno zarobljenu još godine
1821. za zvijeme tursko-grčkog rata; 2) o otšteti, ko-
ju društvo Mocambique mora da isplati R. Vučenoviću
iz Dalmacije za materijalne i moralne štete nepravedno
pretrpljene, po samom svjedočanstvu a u. potkonsula u
Beiri; Nadalje je upitao zajedničkog ministra financija :
1) hoće li poprimiti shodne odredbe u svrhu da sta-

Pohiti odmah u hram, i prispio je upravo u onaj
čas kad je dvoje zaručenih stupalo pred žrtvenik.

Markiz, zaokružen nekim divljim veseljem, sjajio
je a svilenoj crnoj odori i viteškim pozlačenim mačem
i sarkastičan posmjeh vijao se na njegovim usnicama ;
iivelina naličila je kipu od kararskoga mramora. Ras-
tvorenin oči, drhćućih ustmica i blijeda lica, ona je bila
žrtva vogjena k žrtveniku. Suze joj nije bilo na licu,
jer joj je bo! tragove osušila, niti jednog uzdaha, niti
tužbe, ona je bila prosta mašina u okrutnim rukama.

Eugenij je kroz to vrijeme jedva uspio obuzdati
svoj gnjev; htio se je baciti megju svečanu povorku i
sve) mač urinuti u srce prvoga pratioca; spominjuć se
ljunavi i zakletve Eveline, htio se jo baciti pred nje-
tine z0ge 1 od njezine ruke smrt zaprositi, Ali se je
sustezao, pratio je evolaciju cijele drame, i kad je čuo
merkizov uzimljem na upit svečenika, upravi svoj
pogled Evelini. Ona mu se pričini kao nekakovo vrhu-
naravno biće, njegov pogled ulije nešto života u nesret-
no njezino srce.

— Evelino, grofice V.,., uzimljete li za vašega
muža markiza S... (zapita ju svećenik),

Evelina, sa bistrim glasom i nekim osobitim ak-
čentlom odgovori ne....

Još ne bijaše potpuno izgovoren ne, a markizov
mač sastao se je i prekrižio sa onim Bo
je bila kratka ali žestoka — Eugeni! sruši se mrtav;
Eugenije, Eugenije uskliknu Evelina i_prostre se nad
stepenicam žrtvenika. b "i a

Markiz podigne svoju žrtvu, Milin. W
već mrtva. sl Eveline :

Na ovaj se način nekada fr. 0. aitiji

kucaji ljudskoga srca; vijeko vi yrovaliii |
bio okaljan zajpodija djelimi. > kojima Mi
Čjepeste

 

'

6

Rae

NSS

nevnicima Bosne-Hercegovine bude prosto kupovati 8ol
u Dalmaciji. bez kakve zaprijeke; 2, hoće li već rije-
šiti utoke udnosno otkriću mineralne vode Šičare u ko-
taru gradačačkom u Bosni; i 8) (hoće li najenergičnije
postupati proti zloporabam, podkupljivanju i malaersa-
bijama što se dogodiše i dogagjaju pri gragji  željez-
ničke pruge Sarajevo-Plevlje.

U plenarnoj sjednici od 25 o. mj. iskazao je Bur-
jan, da za gradnju željeznica duguje Bosna  skupnoj
vladi 30638000 K.

Mladočesi namjeravaju obstruirati u državnom sa-
bord takogjer protiv novog rekrutnog kontingenta, ko-
jeg su do sad isključivali iz opstrukcije, pošto austrij-
ska vlada hoće da iskoristi u svoje političke svrhe ne-
volja kojom su bila zadešena neka mjesta u Češkoj
uslijed povodnja.

Česki jezik u vojsci. Praško zborno zapovjedni-
štvo izdalo je po nalogu ratnog ministarstva zapovjed,
po kojoj moraju svi oflciri u češkim regimentama, ko-
ji ne poznaju česki jezik, isti čim prije naučiti.

Umro je Beohtolsheim, bivši zborni zapovjednik
zagrebački. On je jedan od zadnjih članova Terezijan-
skih vitezova. Za to se sada počima pitati, što će biti
sa velikim fondovima toga reda, kad i zadnji član umre.

Ugarska. Položaj je u glavnom isti. Nema nova-
ća ni novaka. Za to je moralo novačenje biti po osmi
put odgagjano. Tisza je pošao u Beč i kani početi o-
štrim srestvima. Hoće li mu to uspjeti — drugo je pi-
tanje, jer niti je većina stalna, a opozicija će dići
veliki otpor.

90godišnjica Strossmajera. Dne 4 nastajućeg mje-
seca, hrvatski mecena, vladika Strossmayer navršit će
90-u godinu života. U Djakovu — kako javljaju —
spremaju se za taj dan velike svečanosti.

Potočnjakova parnica dovršena je. Da je išta prav-
de morao bi biti riješen. Niti je svjedok proti njemu
što iskazao, nili se je Drž. odvjetnik ikako ponio. O-
suda će biti izrečena za koji dan.

Hrv. sabor vijeća dalje. Drže se govori ali ostaje
sve pri starom. Nekoje skupštine se opet počimju za-
branjivati, a to narod uznemiruje.

Srbija so sprema. Ovih dana je vlada pod kra-
ljevim predsjedanjem odlučila. da se nastave vojničke
priprave, obzirom na slučajne dogagjaje, koji bi mogli
nastupiti na proljeće. Srbija će se vladati prema prili-
kama.

Bugarska 1 Srbija. Izaslanici srpskih velikoško-
laca, koji su nedavno bili u Sofiji radi pregovaranja o
srpsko-bugarskom omladinskom sporazumu, vratili su
se u subotu u jutro u Beograd. Sporazum je izmegju
delegata obiju strana potpuno postignut i kao rezultat
donesena je rezolucija, čije su glavne misli: 1. Potreba
jednoga što čvršćeg carinskog i političkog saveza iz-
megju Srbije i Bugarske odnosno izmegju srpskog i
bugarskog naroda. Taj savez imao bi da posluži kao
polazna tačka za konfederaciju sviju balkanskih naro-
da, ideal kome omladine obaju naroda teže i u kome
gledaju jedino pravilno riješenje balkanskog pitanja u
korist balkanskih naroda. & ne u korist Velikih Sila;
2, Od makedonskog pitanja otklanja se svaki narodnosni
kolorit, bilo bugarski, bilo srpski ili grčki. Revolucija
u Makedoniji ima da počiva na čvrstom polit ičkom
ubijegjenju ujedinjenog stanovništva koje tamo živi, a
ue da bude ubačena iz koje bilo susjedne države. Re-
volucijom se teži autonomnoj Makedoniji, koja ima da
postane samostalan član balkanskog saveza,
Umirovljen je talijanski poslanik u Beču grof Ni-
gra, ova stara diplomatička lija a na njegovo mjesto
ide duca d' Avarna.

U Turinu izgorila je sasvim knjižnica sveučilišta
radi pogrješne električne struje. Izgorjeli su drago-
cijeni rukopisi, a i pet obitelji je pretrpilo velike štete,

Domaće vijesti.

Dr. J. Smodlaka dao je u Spljetu tiskati veoma
opširnu izjavu u povodu izjave kluba stranke prava
u dalmatinskom saboru, dana 10. siječnja 1904. U ovoj
izjavi potanko tumači g. dr. Smodlaka razloge o kojih
se je zahvalio sva tri puta na prisjedništvu Zem. Od-
bora, te napokon položio i mandat. Ovom izjavom
g Smodlaka hoće da razbistri stvar, pa je kako jav-
ljaju ta izjava i u Spljetu povoljno djelovala. U glav-
nom potvrgjuje sve one naše informacije koje smo u
prošlim brojevima o toj stvari donijeli, Donosimo ga-
mo završetak ove izjave, koji glasi: »Poslije ovoga što
se dogodilo, za mene nije više zemaljski odbor, Drugi
su me onemogućili. Sad je red na tim drugima, da pi-
tanje bez mene riješe, kako to ište čast i korist naro-
da. Samo ako htjedu, mogu to postići, još bolje nego
li sam ja bio zamislio, Što se mene tiče ako su mi
prilike onemogućile dalji opstanak u saboru i u klubu,
nijesam zato odbjegao zastavu naroda hrvatskoga. Ka-
ko sam već rekao biračima, opraštajuć se od njih, što
god budem znao i mogao, radit ću i unaprijed za svoj
rod. Ne samo jer sam to dužan činiti, nego jer mi je
to i životna potreba, kako znaju svi, koji me iz bliže-
ga poznavaju. Rodoljubnom je radu široko polje. Gdje
se god okreneš fali radnika. Što nijesam učinio u Zadru,
to ću inače nadomjestiti. Za to osjećam dovoljno sna-
ge, volje i pouzdanja. A od naroda neću pitati, — kao
što nijesam pitao ni do sad — nagrade ni hvale, nego
da mi samo sudi po djelima. Jer, kako se do sad ni-
jednoga svoga djela ne stidim, tako sam siguran, da
ću i unaprijed svojim djelima najbolje utjerati u laž
jalne i zlobne duše, koje su, sudeć svakoga po sebi,
ovom prilikom toliko niskih podvala protiv mene
iznijele,“

Istina je dr. Smodlaka je radi svoje osobe bio

rba| gotovo prisiljen, da stvar rastumači, ali nebi nipošto skrušenja,

bilo u općem interesu dobro, da sada zaredaju nova
razjašnjenja, izjave i protiv izjuve, Vidi se iz svega,
da su tu bili po srijedi osobni i lokalni interesi, o če-
mu smo već govorili, pa bi imala bit nas sviju zadaća,
da radimo na tom, da se do sličnih kriza u buduće u
opće više ne dogje.

Odreka dr. Ruževića. U Narodnom Listu* od

 

18 0. m., br. 4., bila je tiskana slijedeća vijest: ,Doz-

nag zeti aii 2 m mo ao

najemo iz najkompetentnijega izvora, da će Dr Petar
Ružević nastupiti mjesto prisjednika zemaljskog odbora
u drugoj polovici tekućeg mjeseca. Nadalje možemo
javiti, da D.r Petar Ružević nije nikada očitovao, da će
se odreći prisjedništva“. Ova vijest bila je, kako sada
javlja isti list, sastavljena u klubskoj sjednici od 10 o.
m. uslijed istovjetne izjave. što ju je D.r Petar Ružević
dao u zapisnik, uz ovlaštenje s njegove strane, da ju
se dade u javnost. Ali pored toga najavljeni nastup
Dura Ruževića na mjesto prisjednika zemaljskog odbora
nije se obistinio, već je nasuprot D.r Petur Ružević
dne 22 0. im. položio zastupnički mandat i time se je
riješio takodjer i časti prisjednika zemaljskog odbora.
— Ovoliko nam priopćuje presjedništvo kluba stranke
prava, s nalogom, da objelodanimo.

Ispravak. U zadnjem odgovoru veleč, D. V. M.
»Hrv. Kruni“ mora se ispraviti štamparska pogreška :
na mjesto ,nijesam mogao nikako prodrijnti da se ne
denunciraju“ ima ići: nijesam mogao nikako podni-
jeti da se denunciraju . . .“,

Pišu nam iz Župe: Selenje naroda u Ameriku pro-
gresivno napreduje. Uzalud župnici s oltara odvraćaju
narod, prikazujući posljedice, i da Amerika nije više
što je prije bila. Selenje je postalo modom, a Ame-
rika lotarijom. Ide se na sreću, a od onih koji po-
laze malo ih se vraća, i obično čine gori život u A-
merici sada, nego što bi ga činili kod kuće. Stalno bi
ih se mnogo vratilo kući, da imadu su čim. Većina ih
se u Americi oženi i okući, pak zaborave sasvim svo-
ju domovinu, a što je gore i svoje roditelje. U njekim
selima Župe gotovo i nema više odraslije mladeži, svi
odmagliše u daleki svijet, i jedan vuče drugoga. Potra-
je li ovako ostat će Župa na staromu i nejakomu |

Iz Cavtata, Na 3 Veljače ove godine prigodom i-
mendana svog počasnog člana akademskog slikara prof.
Vlaha Bukovca društro ,Zora“ u Cavtatu priregjuje
»Spomen večer,“

Čija ,Moreška“! iz Korčule nam pišu ove ret-
ke: Za sv. Vlaha ide odavle u Dubrovnik »Moreška“,

istini, mora se tim vijestima i ovo nadodati: u Korčuli
postoje dva društva , Moreška“, |, Moreška“ talijanaškog
društva ,Societ& Operaia“ i općinska »Moreška“, wu
kojoj igraju Havati. Naravno, igranje je jedno te isto,
samo je jedno društvo hrvatsko a drugo talijanaško,
pa ovo potonje upotrebljava u dotičnom razgovoru ta-
lijanski prevod hrvatskog teksta, koji je pisan lijepom
ikavštinom. Kad su prošlog ljeta bila amo braća iz
Dubrovnika, igrali su Hrvati njima u počast , Morešku“.
Ova pak ,Moreška“, koja je za sv. Vlaha pozvana u
Dubrovnik, pridada društvu ,Societ& Operaia*, te će
ju igrati talijanaši. Kako se to zbilo ne znam. Jedino
znam, da se ipak odlučilo, poslije dugog vijećanja, dr-
žati dotični razgovor u hrvatskom jeziku.“ Ovako naš
dopisnik. O tom se pogovaralo i ovdjo, ali opet nam
nekoji kažu, da ima u ovoj ,Moreški“ pet do šest
Hrvata. Ovo donašamo kao informaciju.

Zanimiv članak. Upozorujemo naše čitaoce na iz-
vadak iz članka Dra B. Lichta u Beču ,Iskustvo o
uporabivosti Fellerovog biljavnog Fluida“ ma zadajoj
stranici lista.

»Hrv. Kruna“ u zadnjemu broju počima uvršta.
vati niz članaka pod naslovom ,Tamo amo po Dubrov-
niku“, Članci su pisani tonom koji bi imao pokazati
kako su tobože objektivni. Čim izagje više njih osvr-
nuti ćemo se, ali odmah primjećujemo, da će od te
tobožnje objektivnosti ostati vrlo, vrlo malo,

G. Miho Jerinić izdavač , Ujedinjene Hrvatske“ o
kome je bilo govora u jednom od poslijednjih brojeva
našega lista u dopisu iz Beča što ga je napisao plva-
niš“ šalje nam ove retke: Pozivljem , Ivaniša“ dopisni-
ka u ,Crvenoj“, da se javi sa svojim imenom, da znam
u prvom redu, skim imam posala, inače ne odgovaram
pa nijednu njegovu insinuaciju.

prilikama u Kotoru, te nam piše, da nije tako crno
kako nam je dopisnik javio. Na pošti da imade dobrih
i rodoljubnih činovnika, a i upravitelj da znade cije-
niti pravedne želje u pogledu jezika, te je i na tiska-
nicama hrvatski jezik na prvome mjestu. Što se tiče
ženske noćne službe, da se očekuje da će ravnateljstvo
čim prije poslati mušku silu. Isto tako, da se ne mo-
že zakašnjenje brzojava pripisati nemaru činovnika. Baš
kod brzojava je odgovorni preglednik g. Zecchini, koga
je naš dopisnik pohvalio, — Iz Kotora smo još i o dru-
goj jednoj stvari primili dopis, ali ovom zgodom ope-

uvažiti. Dopisnici često puta i onako nam napraviše ne-
prilika sve u dobroj nakani, ali i tu treba neke mjere.

Iz Korčule nam pišu, 20/1. (Velika nesre-
ća na moru. Tri mrtva). Ivan Rešić Kuzmin sa
svojom lagjom i sa tri druga, naime Šarić Kristom,
Jurica Antunom i Fulmizi Petrom, svi iz Lastova, dne
16. tekućeg nalazili se na ribanju jastoga u Vrhovnjake
do svjetionika Glavat. Preko noći zapuhne silovito vje-
tar s jugo zapada, te oni mjesto me iskrcati, stali u
lagji usidreni do u jutro a da više nijesu se mogli is-
krcati, jer na onako izloženom položaju more kao u
kotlu uzavrjelo oko cijelog otočića. Videć se u pogi-
belji da im se morem lagja nakrca, odlučiše ostavit
ono mjesto te na po jedra dadoše se u pučinu jnapram
Korčuli, ali u zao čas, Jedreć tako i neprestano izli-
jevajuć more, koje je u lagju ulazilo, na p6 milje da-
leko od Ražnića (istočni rt otoka Korčule) žestoki vje-
tar i uzburkano more nalije lagju i prevrne & oni osta-
doše ma kolumbi. Ko pozna onaj pološaj može sem
razumjeti u kakvoj su se pogibelji našli, s toga oni,
iza kako su se zavjetovali &v. Antunu i ismolili djelo

i more ga iz ls-
gje odnese & val proguta na očigled ostalijeh. Ostala
trojica držeć se lagje a u moru do grla, jedan drugoga
hrabrili; mrak ih zahvatio u nedalekoj blizini svije-

 

tionika ,Tri sestrice“; parobrod prošao, vikali na po-

kako su to već neki naši listovi javili. Nego u hator:

Iz Kotora nam prijatelj zamjera, što smo uvrstili : kiš
u prošlome broju onaj dopis o poštansko-brzojavnim

tovano naglasujemo, da anonimne dopise ne možemo,

limadđi

moć, ali uzalad: ko 44 čuje isnemogli njihov glas. 7,
povećat nesreću more se čas umirilo, vjetar promijenio
zapuhnu studena levantara sa snijegom koja ih nosili
sada u protivnom smjeru i tako njihov se položaj po.
goršao i duh klonuo. Na jednom Kristo Šarić usklik.
nuo: ,braćo, ja umirem“, te sklopiv ruke ispusti dušu
a malo zatim umrije i Ivan Rešić. Njihove lješine osta.
doše u lagji pod morem na očigled preostalog Fulmi-
zija. Lutajuć po meru a da i njega zahvati nekakvo
malaksanje ili mrtvilo u zoru dana 18. žestoki valovi
potisnuše lagju do kraja te na udarac prenu se Fulmir:
i ako isnemogao iskrca se i zakloni u šumu. Lagja se
srećom nasukala kod Planjaka 3-4 metra daleko od
kraja i baš prama Samostanu otoka.

Šarić je otac četvero dječice, Relić oženjen od
tri mjeseca nazad a nestali Jurica i spašeni Fulmisi
mladići su u devetnaestoj godini, te ovaj zadnji dana+
je tek u stanju da dogogjaj u potankostima pripovije -
da, nadodajuć da odkad se iz lagje iskrcao ništa se
ne sjeća niti pojmi kako se u samostanu nalazi.

Slučajno m. p. otac Bernardin Benjovski, starje-
šina samestana na otoku, opazi vrh jedne potopljene
lagje te sluteć da bi se moglo raditi o jednoj nesreći,
hvalevrijednom požrtvovnošću ne žaleć izložit svoj ži-
vot i ako boležljiv, u društvu m. p. oca Šimuna Škua-
ca i sluge Andrije Batina, ne hajuć na uzburkanost
mora i kišu, pohitili onamo da vide o čemu se radi,
Uzduž morske obale naigje na više komada haljine,
što ga uvjeri da ima bit i žrtava. Opazi na dalje iza
jedne hridi čeljade u osobi Petra Fulmizi, smrznuta i
jedva duhata. Ukrca ga u svoju lagju, premese ga u
samostan i pruži mu prvu pomoć, Pomenuti Batina za-
gazi u more i opazi u potopljenoj lagji dvije lješine
na dnu iste ispod mora.

Starješina samostana
shodno raspoložio, dogje
prijavi.

Odmah Općina raspoloži potrebite i lagjom kre-
nuše o. Benjovski, općinski liječnik Dr. Blaž Arneri,
općinski tajnik Josip Jeričević, oružnički stražmeštar
- srghein i lučki peljar Marinković. Svi mokri od mora
i kiše, jedva došli do samostana. Liječnik pregleda
Fulmizija i prama potrebi pomogao mu. Ostali išli de
potopljene lagje da ovu spaše i lješine iz nje izvade.
U toliko dogjoše ma lice mjesta liječnik Argeri, o. Be-
njovski i sluga Batina, te ovaj zadnji još jednom kao
pravi junak zagazi u more, ne bojeć se sime, te izvadi
iz lagje lješine Šarića i Rešića i preda ih 1aornaru
Dragutinu Piantanida, koji je takogjer u more zagazio
i tako ote položene u lagju prenešene su u Korčulu.

Danas priregjen im je lijep sprovod, kojemu je
prisustvovalo mnoštvo gragjana i činovnika, — Nemam
riječi da dostojno pohvalim m. p. o. Benjovski-a, kojega
je zasluga da je danas živ Fulmizi, dočim je on sebe
izložio, kao što se izložio i sluga Batina i podnio se u
svemu kao pravi junak.

almacija kao klimatsko liječilište, U subotnjem
»Obzoru“ napisao je Dr. D, podlistak o sušici, pa ma
koncu govori o Dalmaciji kao klimatskom i
Zanimati će naše čitatelje ovaj dio članka, a osobito
upozorujeme na ono što je rečeno za Dubrovnik:
»Počam od Opatije do Kotora našlo bi se sijaset
mjesta gdje bi se dalo osuovati klimatsko liječilište —
i kamo bi se dala navrnuti internacijonalna struja put-
nika. Pa ipak osim Opatije samo se sporadički javljaju
stranci diljem cijele Dalmacije. Kakova je klima na
jadranskom moru — majbolje će nam pokazati ova pris-
podobna tabla :
Prosječna temperatura u stupnjevima Celsija.

o. Benjovski, iza kako je
u Korčulu i nesreću vlasti

 

 

 

= =
[iji
EE(E|E|3|s
a ki
Mali Lošinj 11.6 | 81 | 72 | 76 | 96 |190
Mi SR 13.1. | 96 | #6 | 9:1 | 108 | 143
M ea ae 14:0 | 107 | 98 | 99 | 11:1 | 148
o! ik . 1996 | 104 | 82 | 99 | 11:6 | 184
Rijeka-Opacija 100 | 66 | &9 | 67 | 86 | 180
M :. 12:9 | 04 | 84 | 04 | 108 | 141

 

 

 

 

 

Prema ovome vidimo, da jadranski otoci a naro-
čito dalmatinski ni malo ne zaostaju za mjestima, koja
su zimi i u proljeću puna stranaca. Napose otoci kao
Lošinj, Vis, Hvar morali bi biti isto tako glasoviti kao
Riviera ili okolica Napulja. Pa ipak dosta je pusto i
na obali i na otocima. Uzroci su na dlanu — prvo
sveza sa velikim gradovima je dosta tegotna jer zahti-
jeva vožnju po moru, — drugo a to je i glavno, com-
fort je slab ili nikakov — a treće manjkaju sva the-
rapeutska pomagala, manjkaju zavodi koji su neophodno
nuždni za liječenje,

Što se tiče Dalmacije, to je gotovo čitava. obala
podobna za zimski boravak, no ja ču se cGsvrnuti samo

Lapad
postati vremenom ono, što je danas Nizza. Samo će
po svoj prilici trebati strani kapital da započne umorni
taj posao — kad se domaći na svoju štetu
ne miče. Glavno je izvrsna sveza i dobri h6teli —
i to ne usred mjesta nogo u villagiaturi.
Zaseoci i liječilišta treba da se dižu i onda će
sasma drugi život. Kad čovjek putuje Dalmacijom, go-
tovo se čudi, što nije sve u najvećem cvatu. Ta
mjestance ima nešto Ra što bi
stranca. Ako progjemo Švijcarskom ili
skim jezerima onda istom osjećamo,
sudbina ljepše Dalmacije. Naročito Hvar,
vo, koji su gotovo predlistinirani
klimatička

iii

sanatoriji sa kapitalom
siilijuna forinti — iti će praviti
Hvarsko društvo trebalo