Položaj općinskih činovnika. $ 84 O, P. — Za raspravljanje posala općinskog upraviteljstva, odregjenih uslijed vlastitog i povjerenog mu djelokruga, općinsko viječe po potrebi mu osoblje opredjeljuje. — Kad učinimo račun tamo i amo od 86 općina u ovoj pokrajini, svaka je, za pomenutu svrhu potrebna od jednog ili više činovnika, & u najgorem slučaju neke, kod kojih Načelnik ili koji hoće da se posluži odborovom okružnicom 8/11 1866 br. 1217, bere odsječnicu, te sam radi poslove pisarne i one uprave, to što ne bi imalo biti, jer jedan činov- nik ne može biti općinskim upraviteljem ili obratno, u smislu $ 10 O. I. P., — Ali opet u teškim sl kad općina ne moze naći činovnika, neka i tako bude, samo da je načelnik vrsna sila, da može uregjivati po- slove povjerenog i vlastitog djelokruga, bez da zadaje brige kompetentnim vlastima i općinarima. — Dakle, kada nema za tu svrhu sposobnih upravitelji, dužna je općina brinuti se za činovničko osoblje, te ćemo se na isto malo osvrnuti. O položaju općinskih činovnika u razdoblju od nue i Bleecker Street u poslovnom okružju, podiže se velika zgrada na 9 spratova, — veliki »Building“ ja su dva krila odjeljena staklom pokrivenim dvorištem, to je jedan od dvajuh Mills-Hotela, za sada opredje- ljen za muškarce, čekajući da doskora budu slična vra» tišta sagragjena i za ženske. To svratište ima 1564 so0- be, kad se je otvorilo nazad 6 godišta odmah na dan otvorenja bilo je zapremljeno 500 soba; nekoliko tje- dana kasnije bile su izdane sve, — Popriečno iznaj- mljenje se računa na 1526 soba danomice. Tko plati na ulazu 1 K dobije počamši od 5 ura u večer ključ svoje sobe, te se može odmah nastaniti. Može po svojoj volji prošav široko stubište od bijeloga mramora popeti se sa jednom od tri uzpinjače u svoju sobu ili se smjestiti u čitalačkoj dvorani ili u dvora- nama za igranje, za pušenje ili za razgovor, u kojima se zrak svaki čas mijenja izvrsno uregjenom ventilaci- jom. Mogu se badava i kupati, jer je kupalište bes- platno na raspoloženje stavljeno. Drugdje u velikim hotelima gdje stoji soba po 12 i 15 K ma dan, kupa- nje se računa napose te zapada do 2 i više K, a ma- nji hoteli niti neimadu te, za zdravlje toli potrebite preko 10 godina, dosta se raspravljalo u našem Sabo- | uredbe. ru; krojile se osnove za uregjenje njihove službe, bez da se ticalo u općinsku samostalnost, ali nakon tolikog napornog rada bijedne općinske parije zadobile su to, da po volji vijeća imadu pravo na mirovinu, a to kad doprinesu iz njihova žepa mirovinskoj zakladi, dobar iznos na njihovu mršavu plaću. Zakon 28/2 P. Z. L. br. 8 iole im je utješio rane, pogledom na to, da ba- rem u starosti ne dogju do prosjačkog štapa, te da ne vidu njihovu obitelj skapati od glada. Sve Državne i Pokrajinske službe uračunav finan- ću i žandare, te raznih društava u Austriji dobro su u- regjena, dočim ona općinskih činovnika pod nipošto se nedadu urediti, jer su ovi radnici našim zastupnicima rek bi trun u oku, — ne znamo uzroka, buduć bi u svakom pogledu to bilo korisno za istu općinu i drža- vu, koja povjerava općini važne radnje. Vrijedan općinski tajnik de facto, pravi je savjet- nik općinskih upravitelja, vodić i prvi činovnik u op- ćini — ili kako se u Hrvatskoj nazivlju ,duša općine“, jer na njemu počiva mehanizam općinske uprave. U o- gromnoj većini općina, načelnici i prisjednici samo su juridička lica, te se oslanjaju u znanju i radu pošte- nog tajnika! Njegova je sveta dužnost da nastoji o do- brom provagjanju svijuh zakona a u prvom redu onih koji se odnose koristi općinara. Pošlo bi se na dugo, kad bi se izbrojile dužnosti tajnika, ili bolje ono što je dužan da radi, dotično ono što faktično radi, ali je red prekinuti u svrhu da se Proglašen je zakon o mirovini, a pristalo je od 86 općina samo 50, dočim ono ostalih 36 za ne upropastit se sa onim mršavim doprinoskom od 3%, na plaći či- novnika nijesu se na to osvrnule. Svakako mirovinska zaklada ide nazad pak po svoj prilici kad bude slijedi- ćinskih činovnika. Ima dosta primjera, a izmegju osta- lih da neke općine, kad tajnik za poboljšati svoj polo- žaj traži bolje mjesto, te ga dobije, ona općina, gdje je prije oni služio ne imenuje tajnika sa pravom na mirovinu, nego onog koji će za eijenje ina pokušaj, te daje prednost isluženim oružničkim po- štovogjam, a upravitelju nije do tega da ga češće uali- jed neznanja tajnikova dolazi pohoditi politički kome- sar, jer poslovi povjerenog djelokruga nijesu izvršeni. Da su sve općine opskrbljene vrsnim silama op- ćinskog osoblja, dobrim tajnicima, ne bi bilo od po- trebe povjerenika za pregledanje općin&, za kojeg je Sabor glasovao, ali ako se ne uredi ovaj važni posao, jamačno je, da će što skorije biti od potrebe više od jednoga. Pak komu štete? Nevoljnom narodu, jer to on sve plaća. Dakle, neka naši zastupnici, koji su postavljeni za štititi interese pučanstva, čim prije provide, da se revidira zakon 1898 o općinskim činovnicima, kako je predložio u preklanjskom zasjedanju Veleuč. Dr. Štam- buk; da se obezbjedi služba općinskih činovnika, kao što je obezbijegjena u drugim pokrajinam naše Monar- hije, te to neće biti na štetu, no ma korist i diku op ćinara i općinskih upravitelja, Kad bi se predložilo slijedeće, ne bi se ni malo ticalo u općinsku autonomiju : 1) da su dužne sve općine imenovati svoje činovnike sa pravoim na mirovinu i stalnosti uz natječaj ; 2) da činovnik sredstvom isprava dokaže sposobnost za službu, dotično praksu, te da vijeće predloži Zemalj- skom Odboru kao nadležnoj Vlasti imenovanje istoga uz potvrdu. / Ovim načinom biti će zajamčeni činovnici, & op- ćinski upravitelji biti će mirni, jer će imati revna, ra- dišna i poštena činovnika. Uhvamo da ovo malo riječi neće ostati glasom vapijućeg u pustinji. Za skup općinskih činovnika P. H. ROGER O ECOSOC Pučka svratišta. Mali dio naših zemljaka koji živu u New-Yorku, zvade za zdrava, čista i dobrouregjena, a veoma jeftina pučka svratišta, prozvana imenom njibova utemeljitelja Miils-Hotels u kojima se može živjeti sa forintom na dan. nije više cilj pomnožiti broj svojih milij ju, da ni sami neznaju koliko, onda misle I i i Tako je bilo i u amerikanskim Sjedinjenim Drža- vama prije ustanove Mills-Hotelsa, te su se gostio- ničari manjih svratišta smijali, kad bi tkogod zapitao kupelj, te su govorili da bi ga se za neke goste mo- ralo uvesti obligatorno netom se nastane, U Mills-Hote- lima nije nitko obvezan da se kupa, ali su se kupanju njihovi gosti tako privikli, da se u njima uzimlje do 800 kupelji na dan i u najvišoj zimi, Milis-Hotel ima i gostionu gdje je dozvoljen pri- stup ženskim i gdje se može jesti alla carte, ili uz stalnu cjenu, od 6 sati u jutro do 9 sati na večer obični objed stoji 75 para (našega novca) a sastoji od juhe (kad sam ja u njemu bio) jelo za juhu na pilićima, sa rajčicom ili consome sa travicama, — jednoga tanjura mesa ili ribe od dva tanjura sočiva, od slatkoga (torta ili budim) od čaja, mlieka ili kafe. Alkoholična pića su bez ikakve iznimke zabranje- na. Ovo će izgledati čudnim našim zemljacima, naučnim na vino ili pivo, ali nije ništa neobična u zemlji gdje se najčešće staklenica vode nalazi sama na trpezi sred- njih obitelji. Pribrojite ovomu objedu od 75 para ručak u jutro od 25 para i večeru sa 50 para, jer se toliko obično plaća, pa ćete opaziti, da putnik ili stanar Mills-Hotela i 60 para na dan u gradu, gdje jednostavni težak za- služuje od 9—10 K na dana vješt radnik od 12—18 K polag zanata. Gosti u ovim hotelima dolaze s visoka i niska, ima ih svakoga staleža, i radnika i trgovaca i činov- nika i djaka, a što najbolje označuje ovo izvrsno de- mokratično poduzeće jest, da isto podiže značaj siro- mašnih, a uzdrži dostojanstvo bogatijih jer nije to po- duzeće ,dobrotvorno“ niti ,čovjekoljubivo“, gdje se bogataša. siromah ćuti uzdržavan od novca Novac nije ovdje uložen za milostinju nego da nosi. Dobitak je čedan, ali ga ipak ima, i u tom baš leži dobrota ideje. Mills je htio, da mu se gosti sma- traju ,mušterijama“ a ne ,obvezanicima“, te je maski- rao svoje dobročinstvo u formu poslovnog poduzeća. Pet milijuna kruna uloženih u zemljište, gradnju i po- kućstvo hotela odbacuje godišnje 3%, čistoga dobitka. Troškovi uzdržavanja svedeni su na najmanje upo- rabom strojeva, u čemu su Amerikanci majstori: 150 namještenika dovoljno je za cijeli posao hotelski ura- čunavši u taj broj 40 konobara i 20 sobarica, te elek- tričare, računovogje, inžiniae i ubrojiv takodjer 2 za- prisegnuta nadzornika ovlaštena od države, da vode po- licajni nadzor i drže dobar red u hotelu. Plaća osoblja, uz hranu i stan stoji 300.000 kruna na godinu; meso i hrana 420.000 kruna, porez i voda 75.000 kruna. Ugljena se potroši za kruna 48000 a služi za ku- hanje i za loženje parnih kotlova, koji griju cijeli ho- tel, te za ventilaciju i električnu rasvjetu hotela. To su glavni troškovi. Istaknuti nam valja da su postelje besprikorne čistoće, a sobe se peru od stropa do poda skoro da- nomice, Jedini njihov nedostatak jest, da su malo pretijesne; 2:66 m. dužine na 2 m. širine, zato nemaju drugoga pokućstva osim postelje, jedne stolice, jednoga stola i jedne daske na koju stanar položi svoje male kovčege. Svaki stanar ima za spraviti odjelo i rublje privatni ormar . . . . ispod zemlje i ;valja da se ide prati u skupnu praonicu. Mills hotel nema pretenziju biti ,domaćim ognji- * .. . sko ne za one koji su bez ognjišta. Nije mu stalo da ponudi sve udobnosti gospodskih hotela; ali ima ipak jednu, za svoje mušterije neprocijenjivu prednost: košta 1 krunu mjesto 20 kruna. Bilo bi že- ljeti da i drugi veliki gradovi uvedu što slična. Sedmični pregled. Blankini u oštru govoru zatražio je, da o Eme rvatsk je zika u vojsci i u opće, da mo koačnje oj prizna i Hrvatima, o je sim- polje Rusiji h rata. Govoreć o lanj- ina -ve maga čtornike vokato- uje na grofa Khuena. je više i konači, hrani se, ima ogrijev i rasvjetu, za cigle 2 K Kodsnj kim i japanskim predstražama. Tom prigodom uhva- ćeno je 50 Japanaca. Poriče se vijest, da su Japanci zarobili ,Mongoliu“. Japanska je vlada odlučila zaro. biti sve ruske trgovačke brodove. Radi mogućnosti na- vale japanske s mora drže se Porth-Arthur i Dalnji po noći u tami. Svi dosadašnji japanski pokušaji, da_ošte- te istočnu kinešku željeznicu, nijesu uspjeli. ,Reuterov ured“ javlja, da su u port-arthurskoj luci Japanci bom- bardirali i njemački paro »Hansa“, koji je došao da preveze njemačke podanike. U Sofiji, u Ateni služene su mise za pobjedu ruskog oružja. U Var- šuvi su priregjene velike rusofilske demonstracije uz opće saučešće gragjanstva. U ruskoj crkvi u Beču bila takogjer služba božja za pobjedu ruskog oružja. večanosti su prisustvovali osobito djaci ruski, česki, hrvatski, srpski i slovenski. korporativno sa trobojnim vrpcama. Iza službe božje otišli su djaci pred poslan- stvo, te su tamo priredili velike ovacije i pjevali rus: ku himnu. Nakon toga odoše pred francusko poslanstvo, gdje su aklamirali Francusku i pjevali marsiljeza. Upra- vitelji pariških listova zaključiše, da se otvori javno sabiranje za ranjene ruske vojnike, Ratna osnova Ja- panaca sastoji se u tom, da drže nepomično rusko bro- dovlje u Pečili i da što brže prebace dva vojna tijela u Koreju. Japanci rade grozničavo, da sklope zajam od 600 milijuna franaka. Aleksejev prenaša svoje glav- no sjedište u Mukden. Rusko brodovlje približava se japanskim o a. i Ruski sinod dao je 1 milij. rubalja za ranjenike, a jedan knez 15.000 kao osnovnu svotu za popravak ošte- ćenih ruskih lagja. — Njemački kadeti u Lichtenfeldu izrazili su simpatije ruskim kadetima Upućeni krugovi drže, da je japansko brodovlje, koga nije nigdje vidjeti, sada na popravku, jer da je u velike oštećeno. Japanci taje gubitke. Do sukoba na kopnu će doći, kako se čini, istom u ožujku. Izmet naroda. ,Libre parole“ donosi pod gornjim naslovom slijedeći članak : »To su inglezi skrajnjega istoka, Žuti inglezi“ pi- sao sam pred njekoliko dana govoreć o Japancima. Oni su potpuno opravdali to mnienje, zločinskom navalom na svoje možebitne protivnike, usred potpu- noga mira. Jučer još izraživahu ruske novine nadu, da će mir biti uzdržan. Aziati ali odgovoriše bodežem u legja, ku- šajući da dignu u zrak 2000 ljudi i tri oklopnjače, ko- je su mirovale s dobrom vjerom u ljudska prava — poštovana uvijek od civilizovanih naroda koja propi- suju navještaj rata, prije svake navale. Jedan jedini narod — do onda — bio je izazvao sveopće ogorčenje, svojim prezirom ljudskih prava — a to je Engleska, čija navala na Kodanj ostaje naj- gadniji zločin, koji je bio ikada počinjen proti narodima. ine 1807., u sred potpuna mira, bez uzroka, već jedino stoga, što ju je qila zabrinula važnost dans. ke mornarice, Engleska flota zasjednu nenadano pred j posu ga bombama i raketama, zapali i opljač- ka "." našega doba, bombardovanje Aleksandrije do- kazuje, da se razbojnički narod nije promijenio. Japanci se povedoše za tim primjerom. Napadaj na Port-Artur, nimalo ne zaostaje za djelima gusara sa onu stranu Mancha. Nikad neoskvrnuše većim cinizmom, stari gusari ljudska prava — oni se još dičiše navalom usred bjela dana i hrabrim napadajem. Japanci su nam dokazali, o čemu sumnjasmo to jest, da oni nijesu posudili od Evropejaca nego tek vanjštinu, formu i organizaciju, a duh su azijatski za- držali — kriv kao njihov ed. Da bi opstojala Evropa oma bi podigla svoj glas i bi vrata prestavnicima naroda, koji je po- stao izmetom prosvijetljenog svijeta. ) Ali Evrope ne ima — a francuska je tek jedna. Albert Monniot. Domaće vijesti. Promocija. Gosp. Scheyer Julije, član hrv. akad. društva ,Zvonimir“, bio je promoviran 12. o. m. u Beču na čast doktora sveukupnoga liječništva. »Hrvatskoj Kruni“, bio bih dužan odgovora. Nu koja korist s njome polemizovati? Ragje joj potvrgju jem sve što kaže, biva a) potvrgjujem, da su zadarski učisti“ ,za svaku slogu, koja jena korist hrvatskoga naroda“; b) da oni nijesu htjeli nas pozvanike iz pokrajine, prigodom onog sastanka, prevesti žedne preko vode, nego da su se s na- ma najiskrenije podnijeli; c) da nijesu nigda u »Kruni“ denuncirali Srbe, niti da su igda proti zadar- skim Talijanima dozivali u pomoć austrijsku policiju, pa ni prigodom raspusta društva ,Unione Zaratina“, pa ni onda kad su prošle godine u ,Kruni“ br. 69. o Srbima pisali: ,Javna je činjenica i to, da se Srbi Dalmatinski i preko svojih novina i inače naprosto šprdaju s okvirom monarhije (očito je dakle da se zadarski ,čisti“ s ,okvirom“ ne šprdaju). Na- stojanje je pak vladalaca monarhije, da si sačuvaju bar današnje zemlje. Srbi sakupljeni na sastanku u Splitu smatraju, da se to nastojanje kosi sa prirodnim raz- vitkom komu teži narod, što oni prestavljaju. Što to drugim riječima znači? Znači, da se smatraju nespa- Benima, znači ono, što znače davni i nebrojeni salama- leki knjazu i beogradskom konaku,“ A u broju 70. ka- že, da Srbi nastoje ,da se riješe okvira u koji su sa- peti.“ (Dakle — velim ja — sve pisanje ,Krune“ pro- ti ,okviraštvu* nije niti može da bude drugo nego — Rem mojoj izjavi bio sam kazao, da sam uz slogu, kakvu hoće narod, a ne uz slogu kakvu hoće vlada. Na to ,Kruna“, izvrnuvši smisao mojih, inače tako bis- a|trih riječi, kaže, da ,sloga kojoj ja kumujem nije ni- pošto zazorna službenim elementima“, što da Najbolje dokazuje izjava D.ra Ivčevića, presjednika sabora, uči- njena pri zaključku saborskog zasjedanja, da ga veseli sloga postignuta u saboru.“ — Pitam ja, može li se s ovakovim ljudima polemizovati? Jer, stavimo baš da Dr. Ivčević predstavlja vladu, nije li zar stvar već po- ppis et tonsaribus, da kadgod se radilo o slozi Srba i Hrvata, vlada se je uvijek prividno is- kazivala toj slozi prijazna, dok ju je faktično preko svojih agenata uvijek nastojala razbiti. Takovih agena- ta ih ima ne malo u našoj pokrajini, ima ih u Zadru, ima čisto hrvatskom. A što je značajno, takovi agenti, od vlade patentirani i dekorirani, predbrajaju se na ,Krunu“, a odbacuju ,Orvenu Hrvatsku“. Ć. K. či. novnici pretvaraju se preko noći u najvatrenije ,ste- kliše“, držeći da će na taj način najbolje ugoditi svo- jim moćnim gospodarima. Bit će da je Dr. Ivčević imao grila Buti re da : a da bi Y E: Austrija < toda da soma isirrenia ui olhita senjski nad TINAA na Balkanu smatrati kao jedan neprijateljski čin, na. poren proti Rusiji. a kod kemi me o g. Japanci iskr- čaju, a onda naletiše na njih. Poginulo o nDACA, & pogo 1 nedaleko u ruš« rasloga veseliti se slogi postigautoj u saboru, jer na- mn a > pokon njemu kao presjedniku manje glavobolje; ali reći da vladu veseli sloga onaka kakvu narod hoće, to je nešto odviše kretenski, jer bi onda valjalo reći da je geslo ,divide et impera“ kod mogućni- ka prestalo bitisati, da bude zamijenjeno sa lozinkom : »Bog i Hrvati.“ Ja znam vrlo dobro da megju ,narod- njacima“ ima i takovih koji ližu vladi skuta i koljena, kao što znam da megju ,čistim“ ima ih dosta, koji svu svoju ,čistoću“ postavljaju u mržnji i borbi proti Srbima, a megju Srbim da ima i takovih koji neće da znadu za nikakvu državnu skupinu zemalja pod hrvats- kim imenom, pa ni ondje gdje je to ime poviješću po- svećeno ; ali ja znadem i to, da smo mi svi skupa Hr- vati i Srbi nesretni narod, osugjen prije ili poslije na političku bekinu: carne da cannone, po riječi Napoleonovoj, i dalje ne govorim. — D. Y. M. Pišu nam iz Cavtata *): Na sv. Vlaha priredila je ovdješnja hrvatska čitaonica »Zora“ svečanu akademiju u počast svog počasnog člana i dobrotvora, proslavlje- nog slikara Vlaha Bukovca, profesora na akademiji li- jepih umjetnosti u Pragu. Osim krasne velike Bukov- čeve slike ,ples u karnevalu u Cavtatu“, koja uvijek resi glavnu dvoranu Čitaonice, bile su po zidovima glav- ne i ostalih dvorana Čitaonice izložene mnogobrojne Bukovčeve slike, koje se nalaze u ovdješnjem njego- vom atelieru. Te će slike ostati izložene još nekoliko dana u Čitaonici. Glavna dvorana Čitaonice bila je prepuna članovi i uzvanika, megju kojima je bila lijepa kita Konavljana. Tačno na 7 sati započela je akademija sa koračnicom »Naprej zastave Slave“, koju je društveni mješoviti tam- buraški zbor veoma dobro odigrao pod upravom svog vrijednog zborovogje g. Lj. Medini, opć. tajuika. Za tim je g. Ivanko Bendiš čitao ,Život i rad Vlaha Bu- kovca“, što je trajalo preko po sata, a ma koncu je publika kao elektrizovana ustala i klicala svečaru. Tam- buraški je zbor odigrao zatim veoma vješto nekoliko komada, te je na koncu svakoga bio nagragjen povla- gjivanjem, a neke je morao i ponoviti. Osobito se je dopao veliki potpourri , Slava Prešernu“, kojim su na- ši tamburaši pokazali svoju vrijednost. Društveni mje- šoviti pjevački zbor otpjevao je pod ravnanjem svog zborovogje g. Medini veoma precizno Harambašićevu pjesmu ,Diži se iz sna junački rode“ i društvenu him- nu, te je zaslužio opće povlagjivanje, a g. Medini ot- pjevao je veoma lijepo uz pratnju tamburaškog zbora llijaševićevu pjesmu »San“, koju je morao na općeniti zahtjev i ponoviti. Gosp. R. Franić deklamirao je veoma lijepo krasnu Šenoinu pjesmu ,Munja od Gabele“, te je zanio sve slušaoce i bio nagragjen burnim pljes- kom. Ali najljepša tačka programa bila je živa slika u počast svečarevu. Na lijepom podnožju, ukusno opko- ljenu cvijećem i zelenilom, bio je Bukovčev portret, kojega je sam umjetnik naslikao i darovao ,Zori“. Okolo njega bio je veoma ukusno namješten zbor vila, koje su našemu velikanu odavale počast: jedna mu je prinosila lovor-vijenac, druga kitu ruža, treća granu pome i t. d. Efekat žive slike bio je veličanstven; zas- tor se je morao podignuti 5-6 puta na zahtjev publike, koja je oduševljeno povlagjivala i klicala svečara. Aka- demija je završila poslije 10 sati, a poslije nje saku- pili su se društveni članovi na skupnu večeru, preko koje bilo je izrečeno više lijepih zdravica svečaru. Ži- vio Bukovac dika Cavtata i cijeloga našega naroda! *) Slučajno zakasnilo. Umjetničke dopisnice društva ,Vesne“ u Beču. Upozorujemo prijatelje na umjetničke dopisnice druš- tva ,Vesne“. Do sad je izišlo 6 različitih dopisnica iz hrvatsko-slovenskog života, a pod tiskom je jedna hr- vatska, te će do skora bit predana prometu. Dopisnice se prodavaju ma cijele serije uz slijedeće cijene (ura- čunav poštarinu): 60 komada (6 različitih serija) stoji K 4.40, 600 komada K 36. — Pošto je čisti dohodak namijenjen priredbi društvene izložbe, to se potpisana uprava nada obilnu odazivu. »I ova je lijepa.“ Pišu nam: Pokraj. šk. vijeće priopćilo svim upravama pučkih škola u pokrajini od- lukom 27/11 1908. br. 9040, da nastavnici mogu no- vom godinom pridići platežne listove (foglio di paga- mento) u hrvatskom jeziku kod ć. k. Poreznih Ureda. Ali Porezni Ured u Stonu odgovara ovako ; Pišućemu nije poznata unutri naznačena naredba niti je primio nove tiskanice, a kad ih primi u času prve isplate biti će nove knjižice napravljene i uručene. Za sada ovoliko . unaprijeda ćemo vigjeti, Boli vas? Rabite svjetskoga glasa Fellerov biljev- ni Fluid sa zašt, znakom ,,Elsa-Fluid“, koji izvrsno i brzo djeluje kod većine bolf, kao trganja u udima, bodcu reumatičkim bolima, nahladi u legjima, boli u mišica- ma, glavobolji i zubobolji, očnim bolima. grčevima, sla- bini it.d. U najnovije vrijeme dolaze u trgovinu razne patvorine pod sličnim imenima. Ne smije se za to dati zavesti tim imenima, kao n. pr. Luisa-Fluid, Gold-Elsa- Flnid ili sličnima, jer je pravi samo Fellerov sa zašt znakom ,Elsa-Fluid“, Fellerov Fluid ne bi smio manjkati radi svoga djelovanja koje iznenagjuje u ni jednoj kući. 12 boca ili 6 dvostaukih boca, šalje za 5 K franko, je- dini proizvagjač dvorski ljekarnik Eugen V. Feller u Stubici, Centrala br. 300 (Hrvatska). U; emo naše čitaoce na Apatovačku mine- ralnu stolnu i ljekovitu vodu, koja se ne cijeni samo kao osobito tećno stolno piće, nego nenatkriljivo dje- luje na mnoge i druge bolesti osobito kod sviju katara i upala u grlu. Ova izvrsna kiselica može se dobiti izrav- no kod zakupništva Apatovačkog mineralnog izvora u Zagrebu, Ilica br. 17, i kod sviju ljekarna, drogerija, specerajskih trgovina i restauracija. Iz Potomja nam pišu i mole da uvrstimo na pišče- vu odgovornost: ,Teško se može 'vjerovati, da u XX. stoljeću ne može putnik kroz njeka naša mjesta puto- vati, a da ne bude ni kriv ni dužan napadnut i uvri- jegjen i to ne od kojekakve fakinaže već od samih bože u Makarsku. Dogjoh u gostionu g. Lazara Miljaka. Na to ugje mješćanin Ivo Butirić te reče gostioničaru : »1 to je jedan sa Župe, metni mu u cipol otrovi i otruj ga!“ Kad sam ga na to upozorio, stane ovaj sipati gad-