da nam za njeno uklonjenje ne mora nika- kova žrtva biti teška. Koliko li bi više povje renja, ljubavi i štovanja uživalo svećenstvo; koliko li bi mu bilo olakšano vršenje njegovog svetog zvanja kad bi svak znao, da riječi što izlaze iz njihovih ustiju ni- jesu potekle iz nikakvih političkih ciljeva, nego da iz njih govori samo revnost njihove vrhunaravne svrhe? Tad bi mnogi slobodnije pristupili k njima, mnogi bi odložili svoje presude; da, svi oni, koje nč& nevjera, nego politički razlozi i neko nepovjerenje drže daleko od njih. Vjera bi dakle samo dobila i korist imala !* Tako je eto govorio odlični njemački velikaš, a govo- rio je iz srca mnogih revnih crkvenih sinova svjetov- njaka i crkovnjaka! Takvim dakle plodovima rodi brkanje politike s vjerom. Avete capito? U Austriji pak, gdje Nijemci miješaju politiku i vjeru u jedan kotao, doži- vismo baš ovih dana takav škandal, koji je kadsr da u svakom katolički ćutećem srcu proizvede takov utisak, da bi najragje prokleo čas kad se započelo s tim br- kanjem politike i vjere! Jer je li to religijozni motiv ili politički, koji je izmegju dvije tirolske katoličke stranke: izmegju konservativaca i kršćanskih socijala izazvao onakovu borbu, iz koje bi mi rado 'nešto pre- nijeli, da odgovorimo ,Vrhbosni“, ali nas je sram? Da. sram nas je, čujete! Tako nesretnim plodovima ragja već svugdje to brkanje i miješanje vjere s politikom ! Pa je prema tome lako razumljivo, kako je to sam Lav XIII. čigove su se riječi upravo u te svrhe više puta grozno zlorabile i do skrajnosti matezale, da je velimo sam Lav XIII. pisao biskupu Tarainteskom : »lskustvo je dokazalo, da je svaki put kad je sve- ćenstvo svoj upliv postavilo u službu koje stranke, izazvalo pritisak protiv sebe“, A biskupim braziljskim je pisao, da za svećenike kod izbora vrijedi pravilo: »Modeste“ utendum jure suffragii. Sad promislite. kako li to odgovara mislima Lava XIII., kad bi po receptu »Vrhbosne“ popovi morali postat najžešći politički agitatori ! (Svršit će se). Katolik sa strane Sedmični pregled. Rusko-japanski rat. U zadnje vrijeme nije bilo o- sobitih od sa ratišta, pa je ovo znak, daje sva ona halabuka, koju je , žuta štampa“ (japanofilska) podigla već nakon prvoga ja Japanaca, iiio reuranjeno veselje i — špekulacija. Šve do sada je bilo više ma- nje čarkanja, a do glavnih sukoba će doći istom za ko- ju sedmicu. Jedan ruski dostojanstvenik je izjavio, da Kasija u istinu nije očekivala rata i da nije bila sprem- na. Za to ju i zatekao nenadani napadaj Japana. Ali Ru- sija je ovaj rat za to temeljito svršiti, da o i Japana da pouzdani javlja- je i U jkanja i vi kako ju iz Tok e pad Japan Mesi vremena je za nesreća, je to bitak a za Ruse oditak. Vidi se su Japanci znali, da je Rusija ja- ka, pa su za to htjeli nespremnu da ju nenadano na- padnu. Njihov barbarski postupak vidi se iz ovoga : spremili su se već prije, onda su neočekivano opozva- li poslanika i jiho- lagi : om činu se divii ,N. F Presse“. Japan- ci napokon hvataju i hranu i ugljen ruski kao tobože kontraband. Oni su krivotvorili i bankovne note ruske da red Tk u 20 ga Ovaj barbarluk već juju javno . b a je vje- Gi koš europskih država radi toga i kaže da će: nače i sama s Japancima, koji sito i io = čine vojne operacije na neutralno oreji. Ruski stovi već pišu, S m" > SED Ko- 0 ova a ma, ona - više biti obvezana da u budnće ee neutralnost i nezavisnost. To znači, da će ju nakon u- spješnog rata anektirati, Da će taj rat biti u istinu uspješan svjedoče ovi pojavi: Rusija ne treba novaca, kako smo već rekli u istočnim krajevima poljskim“, poznati maloruski pjes- nik Bohdaa Lepki o rusinskom novelisti Vasiliju Ste- fanyku. mladi litavski mistik, koji je za nas nješto ma- lo nerazumljiva pojava, J. Herbaczewski »0 Leonidu Andrejevu“ i o literarnom pokretu na Litvi“, prof, Paciorkiewicz o ,Svatopluku Čebu“ i t. d. Osobito pa- ko interesiralo je slušatelje ono, što je poznati slavista Baudouin de Courtenay, koji je radi svoje slo- bodoumnosti morao, da ostavi krakovsko sveučilište pa je danss profesorom petrogradske universe govorio o kongresu slavista u Petrogradu, koji ,će u ljeto g. 1904. obdržavati. Već onda, kada je prof, Baudouin de Cour- tenay, izvješćivao slavenski klub o tome kongresu, na- glasili su neki članovi društva, da će poljski učenjaci, koji su profesori na visokim školama O | osnovati tiskaru. to zadnji put. A uz to su moskovski trgovci ponudili 4 miljarde ako bi vlada trebala. Petrogradski trgovci su već skupili na desetke milijona za obnovu ruske flote. U Parizu kape silne svote za ranjenike. Radnici, koji grade dvije nove oklopnjače, ponudili su se da će ba- dava i po noći raditi samo da budu prije gotove. Ruski prognanici nažotoku! Sahalinu3(sjeverno! od Japana) za- tražili su oružje, da brane otok od dozvolio i obećao ih nagraditi. A tu ima oko3 200.000 frosoaih Ruska je vojska dobro opskrbljena, ustrajna velika. Ovo je sve velika moralna i materijalna snaga, koja može jzdržati i zavućilrat na dugo. A vrijeme je ono, što spasava Rusiju, a upropašćuje Japan. Da po- činju vjerovati u? pobjedu#Rusije i europske vlasti eto primjera : Ovih dana su bursovni? špekulanti proizveli na bursi pariškoj ku time, da su bacili vijest, da se zapleše u rat Pages i Francuska, A rezultat? Papiri ostalih država su pali — a ruski su se uzdržali. Njemačka se počimašsve yviše?laskati Rusiji. A Engles- ke novine već turaju u svijet glasove, da bi kralj Eduard rado posredovao, i da Engleska nije proti Rusiji. , Žute“ novine počinju pripravljati svoje čitatelje na to, da će glavne bitke biti istom kasnije, dočim su prije pisale, da je već Rusija gotova.?iNjemačke novine hvale ju- naštvo Rusa, a talijanske (o. pr. ,Tribuna“) obaraju se na Japanske barbare, Sve su ovo znaci. da ljudi poči nju vjerovati u rusku pobjedu. Rusija će ju znati i izra- biti tako, da će si pribaviti i štovanja i — straha. Na dalekom istoku došlo jeu zadnje doba do ma- lih kopnenih okršaja bez veće važnosti. Na ma se ponovišesa neuspjehom pokušaji Japanaca proti Port- Arthuru. Ruska sredozemna boda a sada u Soma- liji, gdje čeka baltičku flotu, da pcegiu na Istok. Ku- ropatkin je imenovan vrhovnim zapovjednikom kopnene vojske na Istoku, a Makarov mornarice. Ovo ne znači, da g Aleksejev zapostavljen. Aleksejev je tamo pod- kralj i za to će mu biti i Kuropatkin podvržen. Turale se u svijet vijesti, da su Rusi plijenili engleske bro- dove, pa da će doći do zapletaja. Megjutim se izposta- vila. da je bio to mesporazuman. Rusi su mislili da su to japanske lagje, a kad se uvjerili o protivnom — pustiše ih. Iz Banovine. Sabor je zatvoren, a presjednik je rekao zastupnicima ,pogjite domovima svojim i vratite se kad vas opet pozove“. Sabor je završio bez važnih uspjeha. Govorilo se mnogo. Magjaroni su htjeli da se prikažu boljima, ali nitko im ne vjeruje. Opozi- cija je i govorila i megjusobno se grdila. Drži se, da će skoro biti raspisani novi izbori. U Podravini je došlo do pobune, ali ne uslijed skupština, nego radi općinskih bilježnika. ,Čisti“ su izdali proglas u kojemu izraznju povjerenje Franku i spremaju se za skupštinu na kojoj se posebno organizovati i dati ime stranci. Za sada će se zvati Starčevićeva hrv. str. prava“. Pučke knjiž- nice se sve više šire, a skupštine obdržaju. Hrv. knji- ževnici su nakanili izdavati novi književni list u mje- sečnim sveskama. Razaslani su pozivi. Odjelni predstoj- nik za bogoštovlje i nastavu A. Pavić! otići će u pen siji a zamijeniti će ga valjda L. Marjanović. 1z Horceg-Bosne. ,Nar. Obr.“ javljaju, da će biti barun Kučera imenovan punomoćnim ministrom kod zajedn. financija u Beču kao doglavnik Burjana. 7a- mjenit će ga bar. Benko. Muslimani kane u Sarajevu Na Balkanu položaj postaji sve gori. Bojati se je sukoba. Sarafov sprema ustanak, ali upućeni drže, da mu neće. uspjeti, jer je Zončevljeva stranka proti tome. Ona neće da smeta reformama. Vlada u&Srbiji ; sprije- čava ustrajanje ustaških četa. : Delegacije će zavržiti svoje zasjedanje 29 o. m. Raspravila su se sva glavna pitanja. U zadnje doba su se istaknuli svojim govorima del. Biankini i česki de- legati. Min. rata je naglasio jedinstvo vojske. Domaće vijesti. »Pučko knjigo“. Svim naručitel;ima javljam, da se prve dvije sveske i to ,Ban Jelačić“ i ,U Ameriku za srećom“ nalaze pod tiskom, te će izaći skorih dana. | M. Marjanović. Druga zapovijed božja. Čudni li su ti naši mladi »Čuvari vjere i morala“! Potiču li svećenike, da proiz- vedu razdor megju braćom i osnuju novu stranku — pozivlju se na Sv, Piswo i Svece; osugjuju li ovog ili onog književnika, ovu ili onu struju, ovaj li omj smjer — pozivlju se na Sv. Pismo i Svece; napadaju li na ovog ili onog popa, jer piše u ovom ili onom li- stu, koji ni po crkovnim zakonima nije zabranjen — pozivlju se opet na Sv. Pismo i Svece; odgovaraju li jednom biskupskom listu, koji im preporuča ovo ili ono — pozivlju se opet na Sv. Pismo i Svece; hoće li da proglase liberalcem ovog ili onog popa, fratra, bis- kupa -—- pače ni Svece ne ostavljaju na miru, kako se to vidi u IL broju ,Straže“ — pozivlju se opet na Sv. Pismo i Svece, Niko nema pravo — svi imaju krivo, svi — 6 sim njih, tih čuvara vjere i morala. Čovjek se u čudu što je slavensko. — Tužne su to pojave, ta lavovska akademska omladina, koja hoće da silom onemogući najozbiljnijim predstavnicima poljske znanosti, da su- djeluju u megjunarodnom naučnom kongresu, koja u kulturnoj Poljskoj reprezentira najnekulturniji elemenat a ujedno je i žalostan dokumenat, kakove je slabe klice dosad shvatila slavenska misao megju ,uz- danicom“ naroda. . Još nekoliko riječi o glavnoj skupštini slavenskog kluba, koja se je obdrfavala prije nekoliko dana. Zoa- menita je radi toga, što se je m toj skupštini odlu: čilo proširiti dosadanji program kluba u nekoliko ta. čaka, koje su odlučne po daljnji razvoj društva. Tako je u prvom redu primljen prijedlog prof. D.ra Kurpi- ela, da se u klubu obdržavaju praktične lekcije češko- ga i eventualno hrvatskoga jezika, dalje prijedlog Mieroszowskoga, da se troškom slavenskog kluba imadu da vidaju riječnici i upute slavenskih jezika i kongret| literature, pa se je tom prilikom istaknula u prvom redu potreba hrvatskog riječniku i nadalje prijedlog prof. D.ra K. Hecka, da se u slav. klubu osnuje biblio- teka slavenskih djela, kojom bi se članovi društva u taj jedini rasadnik slavenske lji i u novoj fazi svoga djelovanja ama istu pažnju i interes, kao što ek. dt pita : Je li i to nova vrst taktike, nova metoda. da se postigne cilj? Nu mi velimo: takova metoda kompro- mitira ono što je nama najsvetije : jer evo dočekasmo od ,Straže“ i ,Dana“ da se na Sv. Pismo pozivlju i kad psuju, i kad sumnjiče, i kad... nu čemu bi dalje? Mi velimo, da bi već vrijeme bilo, da se makne ko je zvan, e se već jednom prestane s tom javnom sablazni, s tim zlorabljenjem Sv. Pisma i Svetaca, s tim gazenjem druge zapovijedi božje, koja glasi: Ne uzmi utašće Ime Božje! Ako pak ko misli, da će s time postić slijepu po- kornost, onda dotičnik ne pozna ni naše svećenstvo, ni naš narod! Moguće da u Italiji i takve metode uspi- jevaju: kod nas takva metoda vjeru samo diskreditira. Et hoc meminisse juvabit! — Iz svećeničkih krugova. Zubar Ivan Stjepović Dabrović nalazi se u Koto- ru ,Pristanište kud Lovca“. Pokret softi na Darul-mualiminu u Sarajevu. Pišu nam iz Sarajeva: Darul-mualimin je zavod islamskih konfesionalnih učitelja. On je uspostavljen, da se mua- limi (učitelji) naobvažuju u novom duhu i vremenu, a uzdržaje se iz vakufekih sredstava. Ova škola sasma je slabo uregjena. te ne odgovara ni jednoj osnovnoj školi. Ovoj neuredbi je više puta javno prigovarano, poziv- ljući nadležne faktore, da se pobriuu i urede; nu na žalost sve uzalud. Videći gjaci nehajnost svojih starijih, odluče s: da sobom riješe svoju sudbinu, te se zavjere, da ne će škole više pohagjati, dok im se zahtijevim ne udovolji i u to ime čitava rulja preko 76 njih skrha demostra- tivno pred dairu (sgradu) Rijaseti ulema medžlisa. Vidivši ovo Reis-ul-ulema. nagje se u neprilici i strahu, te ih pozove nekoliko u nutra i kao da ne zna, počne ih pitati šta žele. Gjaci nastave: »Kao duhovnom po- glavici, stavljamo Vam do znanja, da ne ćemo poha- gjati , Darul-mualimina“ dokle god nam ne udovoljite: 1) da se imenuje upraviteljem zavoda jedan hodža, koji će poznavati potrebe softi i prema njima udešavati kako nauku, tako i vladanje i koji ih ne će nazivati i na- padati nekakovim nepristojnim riječima; 2) da se uve- de povjest islamska i io na turskom jeziku, jer je tur- ski jezik za našu buduću nastavu potrebit; 3) da se ne namještaju za mualine oni, koji nijesu svršili , Darul- mualiminu“ ; 4) da se mualimim povisi plata barem na 70 K mjesečno i t. d. Reis-ul-ulema ih je primio na zapisnik; ali pozna- jući gjaci da je to ,na vrbi svirala“, uputi se njih dva- estak sutra dan visokoj vladi, da i od nje sobom traže pomoći, no i tamo su dobili masnu ruku kao i kod Reis-ul-uleme. Ovo je žalosno, da se naša sirotinja (taleba) bri- ne ovim, a naše vjerske poglavice ni uhom ne miču, nego po sijelima nagagjaju šta će koji od jela bolje izumiti i svojoj duši nagoditi i koji će bolje ,H.“ raz- ljutiti da s njim ozida it.d. itd. — Muhik. Izlet Konavljana u Cavtat. Dne 14. o. m. kita konavoskih sokolova i sokolica iz Čilipa i Močića pri- redismo izlet u susljednju varoš Cavtat. Izletu je pri- sustvovalo, neka je bilo ružno vrijeme, 200 osobi, što muških, što ženskih. Divota bijaše vidjeti kitu izletnika u narodnim odijelima, te je svačijemu oku godilo gle- dajući konavosku erven-kapu sa bijelim ubručićem na glavi lijepih Konavoka, gdje se jedno s drugim slijeva u more divnih šara. Izletnike je predvodio čelik-rodoljub Antić Skurić sa našom hrvatskom trobojnicom u ruci, Iza barjaktara stupala su dva sokola. koji su družinu veselili udarajući u narodna glazbila lijerice i miješnice. Iza ovih stupalo je osam momaka, koji su puškarali iz kubura i time ulijevali u družinu neko veće veselje, a za ovima stupala je ostala kita sokolova. Kad sti- gosmo na brijeg od Cavtata barjaktar razvije barjak, puškotijeri popucaju, a glazbila zaudaraju. U Cavtatu nasta neka žurba, svak hoće da prije vidi kitu izletnika. Uljegosmo pjevajući i udarajući do mjesne hrvatske čitaonice ,Zore“, Tu nas ljubazno pričekaše uz uda- ranje tamburica. Na taraci čitaonice zametnusmo na- rodno kolo, poskočicu, uz udaranje tariburica, lijerice i miješnice. Ovom prigodom predsjednik ,Zore* gosp. Fagioni držao nam je kratku i jezgrovitu besjedu, gdje nam je od srca zahvalio na prijateljskom posjetu i zaželio, da ne bude prvi put, da se u ovakovom ve- selom društvu nagju cavtajski Hrvati i Konavljani. Iza njega progovori gosp Dr Bendoni o našoj trobojnici, Tu nam je preporučio taj sveti amanet naših pragje- dova, da kao sto smo ga neokaljana iz njihovih ruku primili, da ga sačuvamo i neokaljana ga našim potom: cima predamo, te da jednom svane onaj sretni dan, kada će se pod tim stijegom naći ujedinjeni svi Hrvati. Iza govora ispjevaše pjevači Hrvatsku himnu, iza koje osam hitaca iz kubura odjekne o susljednja brda. Tu se zabavljasmo do pred ve'er, te se uputismo natrag istim redom puškarajuči i pjevajući, ostavljajući u srcima lijepu uspomenu i veliku harnost cavtajskim Hrvatima. — Bože daj, da ovakovi izleti učestaju, koji će puno doprinijeti bugjenju hrvatske svijesti u ovim stranama i time ulijevati u narod ljubav prama miloj našoj domovini Hrvatskoj. — Jedan Konavljanin. Za hrv. potp. društvo c Pragu. Pišu nam iz Pra- ga: Dne 9 ožujka t, g. biti će u Pragu koncerat što ga priregjuju Hrvati u proslavu 90godišnjice J. J. Stro- smiyera, a za osnutak hrv. potp. društva, koje je ne- ophodno potrebno, budući u Pragu do sada nije bilo nijedno društvo, koje bi olakotilo polazak Slavenske Universe u Pragu hrvatskim djacima. Na koncertu će sudjelovati gja Gabrijela Horvat, operna pjevačica ,Na- rodnog divadla“, Ivo Raić, Božo Miller konservatorist i Noe Matošić iz Beča, te naš tamburaški i pjevački zbor. Budući da se tu radi o humanitarnoj svrsi pozva- li smo sve domorooce širom Hrvatske da nas u tome .| našemu pothvatu materijalno pomognu. Zato braćo Hr- .| vati i Hrvatske korporacije, pokažite koliko Vam je do Vaše omladine, prinesite Vaš obol za nju; bio oni najmanji pomoći će nam. Tim će te izvršiti veliko pa- triotsko djelo i zaoužiti Vašu uzdanicu do groba. Hr- vati na posao ! , Nakit kuće jo čistoća, Najljepše se potvrgjuje istinitost ove rečenice čistoćom i sjajem sviju kovnih predmeta. Ova pohvala ljubavi za red domaćice ili ku- DIDSETIOTIP O OO harice počima već kod vratiju i/prostorije kuće bivaju prijatnije ikada se sve što je iz zlata, srebra, bakra, mesinga ili slične kovine sjaji. Ali ovaj sjaj često brzo izčezne ili ga u opće nema, ako se traži bilo kakovo srestvo za čišćenje, mjesto naročitog Ekstrakta za čiš- nje ,Globus“ od Fritz Schulz jun. dionič. dr. Lieipzig i Eger. On čisti najbolje. Bilo i bez muke se postigne snjime divan i dugotrajan sjaj. ,Globus“ ne izgubi predmeta, jer je od triju zaprisegnutih kemičara istra- žen i pronagjen kao neškodljiv. Svaki mjesec šire po svim zemljama svijeta više od 6 milijuna doza, glas ovoga srestva. Najvrijedniju sastojbinu ,Globus“ čiste ćeg ekstrakta, pravu kredu,? daju firmi Fritz Schulz jun. dion. dr. u Leipzigu i Egeru njihovi vlastiti rudnici sa parnim drobilima u kojima se surovina priregjuje do najveće finoće. Jeftinoća pako toga ekstrakta dozvoljava njegovu uporabu i u najmanjem kućanstvu. Naravno je da ima mnogo patvorina. Za to neka se traži u drogarijaua. i trgovinama kolonijalne, željezne i mješovite robe samo Globus“ čisteći eks- trakt sa zašt, znakom ,Globus“ u crvenim popriečnim črtama. U Bočkim medicinskim listovima izašlo je više referata o objelodanjenju Dr. Lietz o Fellerovom bi- ljevnom Fluidu sa zašt. zn. , Elsa-Fluid“. U tim refe- ratima se megju inim kaže, da mora zauzeti Fellerov Fluid u terapiji reumatičkih efekcija odlično mjesto, Svojstva koja odlikuju Fellerov Fluid od drugih sličnih preparata su ova: |. brzo djelovanje koje umiruje boli. 2. apsolutno pomanjkanje svakog štetnog djelovanja, 3. laki način uporabe i “ini aromatički miris, 4. vrlo jeftina cijena. Hiljade zahvalnica svjedoče, da je Fel- lerov Fluid, odlikovan na mnogim izložbama, djeluje brzo i sigurno kod glavobolje i zubobolje, bodca, trga- nja u udima, boli u rukama i nogama, grčeva, slabine, umornosti. slabosti i mnogih drugih boli. 12 boca ili 6 dvostrukih boca šalje franko za 5 K, jedini proizva- gjač Eugen V, Feller, dvorski ljekarnik, Stubica, Cen. br. 300. (Hrv.) Čuvajte se patvorina! Brzojavne vijesti 0 rusko-japanskom ratu PETROGRAD, dne 21 veljače u 7:40 na večer, — Kuropatkim imenovan je zapovjednikom Madžurske vojske, TOKIO, dne 21 veljače u 7-40 na večer. — Ki- tajska vlada neće da Kitajci nadziru i čuvaju Mandžur- sku željeznicu, jer da je Alexejev za mirnih vremena bio proglasio Kitajce nesposobnima za nadziranje že- ljeznice. PARIZ, dne 22 veljače u 7 na večer. — Po listu »Petit Parisien“ engleski ministar spoljašnih posala u razgovoru s ruskim poslanikom u Londonu, natuknuo je, da je engleski kralj sklon ponuditi posredovanje u ratu, u slučaju da ruski car primi posredovanje. PETROGRAD, dne 22 veljače u 7 na večer. —- Ruski ministar u Soeulu, koji je prispio u Šangaj, u izvještaju o boja kod Čemulpa (9. 0. m) veli; utvegje- no je da je vatra sa ruske krstarice Varjag i top- njače Korejec potopila jednu japansku torpiljaču, da je japanskoj krstarici Asama učinila obustaviti vatru, da je japanska krstarica Tehotehimo- noću potonula, da je u jutro krstarica Asama prekrcala s broda vojsku (transport). 80 Japanaca je mrtvih i ranjenih.%Iste ve- čeri ministar japanski u audijenciji kod korejskoga kra lja izjavio je, da Japan prenzimlje vladu Koreje. Japan- ska vojska zaposjela je kraljevsku palaču. LONDON, 23. veljače u 7.55 na večer. — » Time- su“ javljaju iz Weihaiwei-a, da su Japanci prevezli na Koreju jedan vojni zbor sastavljen iz trišdivizije.“IDva- naesta divizija baš je ukrcana na parobrode. Baza zu operacije je za sada Čemulpo. WEIHAIWEI, 23. veljače u 7.55 na večer, — Manji odjeli japanske vojske potisnuli su se naprijed prama sjeveru. Očekuje se općeniti marš prama sjeveru. WEIHAIWEI, 23. veljače u 7,55 na večer, — Na engleski parobrod ,Chiping“, koji je dolazio iz Dalaji-a pućali su Rusi. Ruska pilotna lagja, koja je taj parobrod napokon izvela na debelo more je ma- plovila nad minu i poletila u zrak, PETROGRAD, 24 Februara u? sati na večer. — Danas javljaju iz Port-Arthura, da je ponovljeni na- padaj japanske flote na Port-Arthur bio odbijen. Pri tome napadaju potonule su četiri japanske oklopnjače i dva japanska prevozna broda. Ruska oklopnjača ,Ret- visan“ ovjenčana je slavom. PETROGRAD, 24 Februara u 7 sati na večer -- Ruski ministar spoljašnjih posala prosvjedovao je pro- tiv proved& megjunarodnoga prava sa strane Japana. PETROGRAD, 25. veljače u 7 sati na večer. — Meksejev priopćuje brzojavom o jučerašnjem napadaju Japanaca : Neprijatelj je pokušao noću napasti sa tor- pednim brodovima rusku oklopnjaču ,Retvisan“, te po- topiti nekoliko ruskih lagja koje su se nalazile kod ulaza u luku i bile krcate praskavih stvari. ,Retvisan“ je na to otvorio vatru na neprijatelja, te je razorio dvije neprijateljske lagje. U osvitku dana vidjela su se pred lukom četiri razorena parobroda i osam torpiljarka, koje su pobjegle na daleko more. Jedna japanska lagja još gori. Sa naše strane nema nikakovih gubitaka. PETROGRAD, 24 Februara u 6 sati u jutro — (Službena vijest.) General Pflug javlja iz Port-Arthura da je 25 o. mj. izmegju 1 i 8%, sata u noći neprija- telj opet napao Port-Arthur, ali je na cijeloj liniji na- trag bačen. ' LONDON, 26. veljače u $ sati na većer, — Ka- ko javljaju ,Standardu“ iz Tokija, u ovaj čas sveuku- pni broj Rusa, koji se nalaze na korejanskom xemljiš- tu ne promašuje 1000 momaka, koji uzmiču pred ja panskim četama, koje marširaju prama rijeci Jalu, (Ova vijest ne znači ništa drugo nego da Rusi hoće da na- mame Japance do korejanske granice, gdje se njihove sile koncentriraju, Op. Ur.), ZZNNNNMO NAN 4 g