ju slabu stranu nečistih računa, pa se bojao da opo- zicija ne izrabi takve promjene proti njemu, što bi se valjda bilo i dogodilo; taj je konkordat u Hrvatskoj dakle još potpuno pravovaljan. Sada se pita: koju bi zadaću imala ta nova stran- ka u Hrvatskoj? Valjda ne da ga dokine; nego upra- vo da svojom prisutnošću zapriječi, da ga se nedokine ili proti njemu radi! Sada se pita: bili ta katolička stranka bila u stanju da zapriječi dokinuće tog zakona ? Mi velimo: Ako bi ta stranka, kako to ,Vrhbosna“ ve- li, bila u oporbi, ne samo da nebi bila u stanju da za- priječi dokinuće tog zakona, nego bi naprotiv vladu izazvala ,bez potrebe“ na najžešći boj proti tom naj- važnijem zakonu o crkveno-političkim odnošajima kato- lika u Hrvatskoj. Sada pomislite što bi bio uradio Khuen, da je u Hrvatskoj opstojala jedna stranka, kako ju sad ,Vrh- bosna“ hoće, i koja bi bila po ,Vrhbosninom“ receptu identifikovala katoličtvo s jednom oporbenom strankom, koja bi Khuenu bila baš kao takova, kao katolička, oponovala! Zar nebi Khuen i proti katoličkom principu bio upotrebio sva ona srestva, koja je upotrebio proti opoziciji? To i slijepi vide! A o tome se mogošmo uvjerit i pred malo vremena. Poznato je naime kako su prigodom narodnih skupština i neki svećenici, koji gu prije mirni bili, počeli da s narodom idu proti stru- ii. Što je učinila ,pomirljiva“ vlada bana Pejačevića? Zaprijetila jednim kancel-paragrafom. Tim bi se kancel- paragrafom direktno pogodilo pojedine svećenike ; ali da su ti svećenici proklamirali princip: ,što radimo, radimo sve u ime katoličtva“ kako to ,Vrhbosna“ ho- će, nebi li vlada iila pokušala da ubije pauka t. j. da pogodi direktno sami katolički princip? U Hrvatskoj dakle nije moguće zamislit jednu katoličku političku stranku, a koja bi bila — u opoziciji: osim ako se hoće da se — bez potrebe — izloži progonstvu i sami katolički princip. Jedan katolik može kazat: ja jesam i radim pro- ti vladi; tako može reći i drugi katolik, i ja sam proti vladi; a tako i treći i četvrti i peti i svi do zadnjega: vlada će onda doista nastojati da ih utuče, ali njih kao osobe, jer joj i kao osobe oponiraju, koje mogu mislit kako hoće, Ali da katolici reku: ija, i on, i mi, i oni: svi mi oponiramo vladi baš kao takovi, baš kao katolici svi u jednom skupu — neće li vlada u prvom redu nastojati da utuče sami princip, koji ih skupa drži? U zemljama gdje vladaju zakoni, koji su posve u opre- ci s katoličkim principima, katolička stranka stojeć u opoziciji i praveć vladi neprilike, može da ju prisili, da te zakone popravi. Ali u Hrvatskoj nebi mogla imat drugu zadaću, nego da te zakone brani; a onda joj, prema onome što vidjesmo, nebi ostalo drugo, nego da Sack und Pack predje k magjaronima. I tako, iza kako se omrazismo inteligenciji, koja nam podmeće sebične ciljeve, omrazili bi se i pred na- rodom, proti kome bi radili, ili bar čigove bi interese propuštali, a u korist Magjara.*) Ako je dakle ,Vrhbosni“ zbilja do katoličtva, a ne do drugih ne-religijoznih ciljeva, neka se kani po- litike. Jer inače mi -nijesmo nipošto dužni, da toliko vjerujemo u njeno rodoljublje, a da ne bi povjerovali, da su tu zbilja po srijedi čiji tugji prsti, da je to — kako vele — tocilj, kojim vrti nečija tugja ruka! Pa ako ,Vrhbosna“ bude nastavila svoju akciju, neka znade da neće stvotit jednu katoličku stranku, nego dvije ili tri, koje će se po svoj prilici megjusobno bo- rit. gore nego li se sada bore katoličke stranke u Tiro- ratoom pozivu veli, da je u Sa- je ovako govorio: ,Dentsches it, 4. ili po hrvatsku: ,Njemački narode! Vrieme je papina gospostva i t. d. I pomislite čada ne- gljemačkim“ govorom ,njemačkom narodu“ u Sa- hoće Vrhbosna“ da dokaže, kako je već vrijeme da si medjusobno navijeste rat! Mi se u Dalmaciji svi složis- proti Niemcu, & ona mjesto da se složi s nama preti onima evo 1 u Sarajevu nalaze ,Njemački narod“ i govere proti — izmišlja sve da tu našu slogu rasbije | 1 onda hoće da slijepo slušamo !“ s=—_———==—=————————————— Pa opet se štošta poduzimalo, nešto radilo a najviše govorilo, a opet uspjeh nikakav, dok napokon ne po- češe i sami priznavati, da su sami krivi. Ali sad upa- dosmo iz zla u još gore! Sad izgubismo i ono vjere, što smo je u svoju snagu prije imali, pa kad kažeš, da bi dobro i korisno bilo to jali ono uraditi, maknu ru- kom i idu dalje. Još ti govore, naravno ne u lice, da puno govoriš, da imaš sila fantazije i takova šta. — Živa istina | Ali ima i nešto drugo. Prvo ti je, da kad se nešto poduzimlje, moraju da su svi na oku- pu, pa i najheterogeniji elementi, pa i onijeh, kojima je samo do parbe i raspravljanja, pa i onijeh, koji su tako puni razloga, da stvar odmah u početku ubiju, pa napokon bude ti i takovih, koji doiaze na skupšti- nu ili dogovore ne zuajući ni o čemu se radi. Bolje da nas je malo, koji smo voljni raditi oko jedne ideje, nego mnogo, a koji bi nam samo smetali. Pa vjeruj da s vremenom ako nam rad uspije, naš će se krug po- većati, bićemo jaki, združeni jačim vezom želje za pos- oni, koji su za jednu stvar oduševljeni i unaprijed htje- li raditi, ve mogu jer su ozlojegjeni, postaju malodušni, upuštaju se u raspravljanja i davanje razloga svojim protivnicima, a da zaborave na svoj cilj za koji se to- liko prepiru. — Pa ni to samo nije pogreška, u koju često s. lu. Jer ako ,Vrhbosna“ veli: pa baš hoćemo novu stranku! mogu i svećenici kazat: pa baš nećemo u nju stupit ! Ta zašto nebi nama bilo dopušteno ono, što je dopušteno njima? — Katolik sa strane. DR Pučke knjižnice. U novije doba se je počeo u našoj inteligenciji buditi smisao za narodnu organizaciju, Kažem ,u inte- ligenciji“, jer narod sam imade toga smisla, što se vi- di najbolje po tome, kako se je znao organizovati u Americi i kako odmah pristane uz organizaciju, ako se samo gdje učini. Niti dvije godine nije prošlo, što se je osnovala u Zagrebu ,hrv. poljodjelska banka“ pa već imade do 200 zadruga. I kažu, da još idu najbo- lje one zadruge, gdje sami seljaci sve vode i sa zadru- gom upravljaju. A koliko imade već zadruga u Dalma- ciji? I sve dosta lijepo idu. U Istri isto tako, A i Bo sna se kreće. Još manje je vremena od kada su počeli hrv. sveučilištari u Zagrebu osnivati po hrv. Zagorju »Pučke knjižnice“. Pa i tih imade sada već preko 200. A osnivaju se svaki čas nove. Narod će rado pristupiti kada mu se razloži svrha. U okolici zadarskoj osniva- ju se ,pučke knjižnice“ jedna za drugom. Isto tako po otocima dalmatinskim. A to će biti s vremenom orga- nizacije od velike važnosti. Sjetimo se samo što su za vrijeme ilirizma bile u Banovini, a za vrijeme narod- ne borbe u Dalmaciji bile čitaonice. Danas je došlo vri- jeme drugoga ;reporoda, u kojem se budi naročito se- ljački svijet. Misao narodna se demokratizuje sve više. I ono što su za narodno probudjenje inteligencije bile čitaonice, ono mogu i moraju da postanu za osvješte- nje puka ,pučke knjižnice“. Koliko god odmaže narodnoj stvari jedan dio in- teligencije cijepanjem i svagjama stranačkim, toliko o- pet pomaže narodnoj stvari nastojanje onog drugog di- jela inteligencije, koji radi oko osnutka seljačkih za- druga i pučkih knjižnica. Zairuge i knjižnice su hra- nitelji i branitelji narodne ekonomske i kulturne sna ge. Moralna i materijalna emancipacija dobila je eto u tim organizacijama korjen svoj. Odatle ima da počme i da se provede. Politička će emancipacija s ovom e- konomskom i prosvjetnom ići uzastopce. Za to bi i mi u dubrovačkoj okolici morali pora- diti da se osuuje što više organizacija jedne i druge vrsti, a pogotovo ,pučkih knjižnica“. Danas već nije- smo u tolikoj oskudici pučkoga štiva. Imademo dosta knjiga društva ,Sv. Jerolima“, imade i drugih knjiga, koje se mogu dati puku, a imade i dosta dobrih pučkih listova. Napokon se izdaju i posebice pučke knjige u obilnijoj mjeri. Tržište knjiga se ovim prosvjetnim or- ganizacijama širi, pa se širi i produkcija. Za malo, pa ćemo moći sastaviti lijepu i probranu pučku biblioteku. Knjiga dakle imade, seljak je sklon, pa treba da inte- 'ligencija dade inicijativu. To je danas još lakše radi to- ga, što postoji u Zagrebu centrala ovih »Pačkih knjiž- nica, koja daje i upute i ine pomoći. Vrijeme je dakle da i mi ovdje počnemo i organizujemo puk u prosvjet- ne svrhe. Sedmični pregled. Ruska vlada odbila je sve ponude engleskih i a- merikanskih parobroda, koji su joj se stavljali u služ- bu za lovljenje japanskih trgovačkih brodova. U Berlinu jur predvidjaju da će Japanci podleći u ratu, te da će ovim ratom biti riješena sudbina sa- dašnje japanske dinastije, kojoj da grozi očita propast. Genoral Dogo koji je naimenovan vrhovnim zapovjednikom ruske vojske ju Mandžuriji, bio bi se ovih dana, ovako izrazio o rusko-japanskom ratu : ,Rat će trajati možda 8-10 mjeseci. No mi Rusi preduzeli smo sve mjere, da ni jedan od poslanih Japanaca u rat pe vidi svoje otačbine“. Nijemci. ,Narodni Listy“ donose, iz pouzdanog izvora, na čelu lista. da je njemački car pisao rusko- me, da mu jamči pomoć u slučaju, ako bi se u dana- šnjemu ratu uplela koja druga država proti Rusiji, ko- u————m——m—m—=——m——m——m—m—m—mm—<—m<—<mSm<m—_—=—=muaum;——m!uuxqrqqw2222) mislima pogledivamo jedan na drugoga, rad bi se ogrlili.. — Sada su baš duge večeri — govoraše Ivan še- tajući —- sastajat ćemo se na dogovore i razgovore, raspravljat ćemo o najvažnijim dnevnim pitanjima, osni- vat ćemo pučke knjižice, podučavati i držati razna pre- davanja, zalaziti u nacod i upućivati ga u najpotrebi- tije stvari, i tad nećemo se, mislim, ovako strašno do- sagjivati ; jeli prijatelju, to će biti život! Upalismo svjetiljku, jer se je već počelo unoćivati te uznastojasmo kako tako prikratiti vrijeme što u raz- govoru, što u šali, jali u čemu drugomu, dok napokon ne odbiše sa gradskog tornja šest sati. Pogjosmo. Vani ge je bilo već dobrahno smrklo a sve pusto, ne vidiš ni žive duše. Jedino u bljižnoj gostioni čulo se žensko pjevanje uz pratnju vrlo lošeg orhestra, kakovi se obi- čno gdjekad vucare po našim gostionama. Razapesmo kišobrane i da ćemo ići. Ivanu se nadade, da kroz vrata pogleda u gostionsku dvoranu. Bilo je sve puno, a u jednom kutu se baš kucalo čašama iu junačko zdrav« lje napijalo nekoliko naših drugova. — Ali pobrzaj, nagovorih ga, zakasnit ćemo, bit će već svi na okupu. — Danu pogledaj unutra, odgovori Ivan smješeći ge, vidi samo kako li se lijepo zabavljaju! Nu nijesmo baš vele marili, jer smo ipak mislili da će i ako malo kasnije doći i oni, a da će ih već biti mnogo koji će p na urečenom mjestu sastanka čekati, pa se požurismo. Srećom nije bilo daleko, Ivan pohrli uz stepenice, no ne malo se začudih, kad ga ugledah gdje se vraća. — Nema nikoga! — reće. — Nema nikoga ? usklikoh. Zbilja žalosno! Pa ipsk nije se čuditi, stvar u nas obična. I mi ludi povjero- vasmo ! — Al kud ćemo sad? upita Ivan nestrpljivo, — A kud ako ne kući? Mnogo smo moj dragi govorili, mnogo, & vidiš i sam, da to sve nije bilo baš od tolike potrebe. Nu nešto smo barem vrijeme prikra- tili i to danas, & sutra? Sutra ćemo se opet dosagji- vati te ćero opet štogod ko danas izumiti, da razbi- jamo dosadu. I nasmijasmo %e..... zašto ? — Možda ne zna- dijasmo ni sami! — Ben-jamin. joj da daje i bijeli list u azijskoj politici, izuzev za pokrajine Turske, pa ako će zaposjesti i Koreju, te u slučaju sukoba u Indiji, da ruska vojska može slobo- dno istjerati Engleze iz Tibeta. Za ovo njemački car ište od ruskoga: da Rusija neće osvajati Bosfor, po- slije smrti kralja Franje Josipa 1. i da nećo dati da se Bosna posvema oslobodi. U Beogradu djačke skupštine odlučiše ne podupi- rati ustanak Macedonije, radi položaja u Europi, jer bi ustankom Rusija bila zaposlena i na Balkanu. U Boču su u nedjelju, prigodom poklona mrtvim ostancima Jana Kollara, priregjene pred ruskim konsu- latom vanredne ovacije ruskom oružju. Sudjelovalo je preko 4.000 Slavena. Ruski poslanik grof Kapnist od- govorio je, da Rusija dobro uvigja vrijednost slavenskih simpatija, te zato u ime svoje vlade izrazuje najiskre- niju hvalu nad iskazima simpatije. Izbori za gr. vieće na Rijeci su obavljeni 29. ve- ljače. U svemu je od 1904 izbornika glasovalo 18325. Pobiedila je kompromisna listina Hrvata. Magjara, ne- utralaca i lib-ralaca. Od Hrvata su izabrani Kopajtić sa 735 glasova. barun Vranicany sa 748. Od Magjara Fesiis su 726. Feszt sa 725. Rakoszy sa 697 glasova Zast. Erasmo Barčić ostao je u manjini sa 808 glasova. Voce del Popolo“, organ autonomaša, piše da ovaj po- raz autonomaša dokazuje nuždu, da se stopi u savez sa Hrvatima. Domaće vijesti. Hrvatski dnevnik u Sarajevu. Sjećati će se naši čitaoci kako smo prije koji mjesec zagovarali misao da se osnuje hrvatski dnevnik u Sarajevu. Sada pišu ,08 vitu“ iz Sarajeva, da će doskora prestati izlaziti list Saraevoer Tagblatt“. te će tiskaru Thiera i Voglera, prekupiti udruženi Hrvati, te izdavati hrvatski dnevnik. ,Vrhbosna“ u dugom članku odgovara na članak što ga je ,Crv. Hrv.“ donijela od jednog svećenika pod naslovom ,Obrat katoličke politike u Maliji“. Dulji je odgovor nego članak. Mi se meritorno ne možemo upu- stiti u polemiku. Prepuštamo to piscu. Ali moramo sa naše strane izjaviti.: da naš urednik nije napisao u ,C. Hrv.“ do sada nijednoga članka, ni većega ni manjega, koji se bavi pitanjem klerikalizma, nego da sve te član- ke i bilješke pišu razni svećenici, koji su baš ur- girali uvrštenje. jer da ne bi rado da se reče, da svi svećenici pristaju uz težnju za osnovanjem uove poli- tičke katoličke stranke. ,Vrhbosna“ sumnja u to i ona bi ragje vjerovala, da sve to piše naš urednik, pa ona donaša i neko pismo iz Dubrovnika u kojemu se to patuca. Mi bi istim pravom mogli posumnjati u iuten- tičnost toga pisma i reći, da ga je samo uredništvo na- pisalo, pošto ipak nije samo htjelo izravno reći da naš urednik podmiće pod svoje članke ime svećenika. O- petujemo opet, da svi oni članci ili bilješke nam dolaze iz pera samih svećenika. A ,Vrhbosni“ prosto vjero- vati ili ne. Pišu nam iz Župe (Dubrovačke) : Kada jadan si- romah župljanin ponese na Poljanu, za prodat plod svog krvavog znoja, izveden pod strogim suncem, kišom, zi- mom, gladom, golotinjom i napokon groznicom, u nadi da će primiti za ovaj plod koji novčić za ubit \ućni glad, dogodi se više puta da onaj plod bude ne- zdrav, kao n pr. voće zeleno -- kada ovo opazi po- licija, zgrabi koš i sa sadržajem u more, grabeći tako kruh njegovoj obitelji možda od više dana. A zašto to? Jer zeleno voće može prouzrokovat srdobolju, Ovo po- stupanje i ako štetno za plodioca, potrebito je, i slaže s& potpun sa gahtjevima zdravstva. A zpano je da u većm gradovima nadgleda se i analizuje svaka hrana, jer zdravstvo je glavno pitanje dobrostanja naroda. Zdravlje je bogastvo, čuvanje zdravlja potrebno nam je koliko i zrak koji dišemo. Ali na žalost u nas ovo ve- liko pitanje puno je zanemareno, nada sve po selima. U našoj prije zdravoj Župi hara groznica ima 3 godi- ne, koju poharu nose nje stanovnici zabilježenu na licu i imaće ranu smrt, pa je li se što praktično učinilo za stanut na kraj ovom biću? Odgovor je žalostan .. A koji je uzrok ove strahovite nemoći što je gora od iste kuge jer ubija malo po malo? Jedna industrija ! Mi se ne bi ni malo oprečivali tjeranju industri- je grofa Caboge da on stoji u pravednim granicam. Ka- da znade da ona voda što se zimi nalije u jame, koje izdube ljeti, prouzrokuju groznicu, zašto ih ne naspe? Nije li pravedno isto da naspe sve one lokve što ihje napravio do sada tražeći svoju dobit ? U jednu riječ mi zahtijevamo i zahtijevaćemo dokle postigaemo : da se naspu lokve sadašnje i da se nove jame imaju nasipat prije nego se naliju vode. I ovo pravedno pitanje po- dijelit «e nam koja vlast prije ili poslje. Naš položaj glede pomenute nemoći postaje sve to gori. Premda nijesmo jošte u premaljeću već ima dosta čeljadi bolesnih. Župa jo već pretvorena u gro- zničavu Neretvu! — Župljani. Hrvati konsuli u Južnoj Americi. U republici Chile biti će namješteni na glavnijim i važnijim točka- ma hrvatskih naselbina Hrvati, kao konsuli, to se eto počima obistinjivati. U Punta- Arenas, Chile, imenovan je 6. i kr. 4..u. konsularnim agentom dalmatinski Hrvat g. Josip Pazinović, kojemu će biti povjerena uprava tamošnje nove konsularne agencije. Druga imenovanja slijedit će u brzo. Primili smo zapisnik pete godišnje skupštine e- oske blagajne u Jasenicama. Ova blagajna, kroz pet godina svog novčanog poslovanja, imala je ukupnog rometa K 1,262.468:49, a čista dobitka: gotovine u skrinji 1479.96, ulazninh 764, kamati 1996.64, dionica kod hrvatske poljodjelske banke 1000, a kod izvoznog društva dalmatinskih proizvoda 100, ukupno K 5339.99. Duša je ove blagajne poznati rodoljub i pučki prijatelj D.n Frano Ivanišević. . Hrvatsko pripomoćno društvo u 3oeču obdržavati će dne 9. ožujka o. g. glavnu redovitu skupštinu i do- maću koncertnu i plesnu zobavnu večer. Hodočašće u Lurd. Iz Krta nam javljaju, da se kani u kolovozu ili rajnu prirediti slovensko-hrvatsko hodočašće u Lurd. Hodočašće trajat će 12 do 14 dana. Zaustavit će se u Milanu, Lyonu, Marseillu, Paray-le- Monialo i Lurdu. U Lurdu ostalo bi se tri dana. Za vožnju, prenočište, vozove i trokratnu hranu na dan platit će se za prvi razred po prilici 420 K., ća drugi po prilici 342 K.. za treći po prilici 20% K. Prijave hodočasnika iz hrvatskih krajeva prima veleč. g. Mate Polonijo, kor. vikarij u Krku. (Veglia) Istra. O školskom nadzorniku. Primamo i priopćujemo : Otkada vlada u Dubrovniku neko primirje megju Srbima i Hrvatima ,Hrvatska Kruna“ vrvi dopisima, člancima i podliscima sad pišući proti slozi, sad nastojeći da zavadi radnike i gospare, sad ocrnjujući Petra sad Pavla. U predzadnjem pak broju napada i na gosp. Gjura o na ć. k. kot. škol. nadzornika, podmečući mu kao da bi on bio naredio učiteljstvu u Župi nek nauče djecu, , Bože živi“ . . . tobož da u ime sloge ne pje- vaju \lruge pjesme. Iz pouzdana izvora znamo, da to nije istiua. Pak da je baš i rekao mek nauče ,Bože živi“, to ne bi bio naredio u onom smislu u kojem pKruna“_ piše. Ko je imao prilike živjeti na selu, bit će se uvjerio, kako to teško ide s pjevanjem. Učitelj se muči .da kod djece razvije sluh za pjevanje, te uz najbolju volju i najveći napor ne uspije ili pak sustane na po puta. Zna se i to, da je običaj kad koji viši starešina stupi u školu, pozdraviti ga pjevanjem carev- ke. Ne bi dakle bilo zamijerno niti, kakovo čudo, da je gosp. nadzornik prigodom posjeta napomenuo učite- ljima da nauče djecu pjevati barem ,carevku“, nu tim ne bi bio isključio, da u ime sloge ne pjevaju druge rodoljubne pjesme. Svakako pak nadzornik nije kriv da nije običaj pozdraviti starešine pri ulazu u školsku dvoranu sa ,L'jepa naša domovino.“ U istom broju ima i dopis proti spomenutom nad- zorniku. Dopisnik se tuži, da gosp. Dević namiješta po školama učiteljice iz drugih kotara. a zapostavlja one iz dubrovačkoga. Čudimo se, da može tako pisati. Da se bolje propitao bio bi se uprav o protivnom uvjerio. Uložit ćemo 10 kruna u pomoć ,Hrvat. Krune“ bude li nam njezin dopisnik navesti i jednu učiteljicu, koja je za vrijeme nadzornikovanja g. Devića namještena iz tugjeg kotara, a nije rodom iz Dubrovnika ili okolice. Jest jedna stalno namještena, ali se na ono mjesto nije nijedna druga natjecala, a opet joj je muž nadučitelj iste škole. Pri namještanju učiteljstva g. Dević postupa sasvim zakonito. Dogje li mu se kogod preporučit za mjesto, uputi ga nek napiše molbenicu, pa bude li ras- položivih mjesta, da će bit imenovan, Predlozi imeno- vanju zborno se pretresaju u sjednicama vijeća u kojim je svakome članu 'slobodno izreći svoje mnijenje, te nadzornik ne odlučuje sam svojim glasom. Da bi se mogli namjestit svi oni i sve one što se prijave, mo- rao bi dobar dio dalmatinskih škela biti u dubrovač- kom kotaru. — Dopisnik se nadalje tuži, da je ovog puta u ovećem mjestu kotara bila namještena učiteljica, koja je jednom pala, a poslije na milost prošla. Ona učiteljica predložena je druga u trojci mjesnog uč. vi- jeća, dakle nije bilo protivnosti. Kotarskome vijeću pri- pada pravo izmijeniti red u trojci, te jednu bolje pre- poručiti, nego drugu, ali svakako konačnu riječ ima pokraj. vijeće, koje, kako nam je ipoznato iz nekojih slučajeva u pokrajini, imenuje i treću osobu iz trojke, pak i uništi trojku te naredi novi raspis natječaja. Nego što se tiće valjanosti koga, to se baš nema uvijek su- diti po ispitima, jer se zna, da revnost bolje može na- doknadili duševne durove, nego duševni darovi revnost, što nam u ovom slučaju dava pravo i ,Hrv. Kruna“ pišući nazad malo mjeseca (u 79. broju god. 1903.) hva- lospjeve toj istoj po sadašnjem dopisniku nevrijednoj učiteljici, prigodom njezina premještaja. »Nije ga nikad u uredu“, veli dopisnik. Glavni je posao nadzornika or škola, a taj se me može vršiti sjedeći u uredu. Kad nije g. Dević u uredu, znak je da je u obilazu školi, što može svak, koji ga traži, pročitati na tablici obješenoj o vratima njegove ure- dovne sobe. Dogodi se, istina, da te tablice kadgod ne bude, ali to jedino u slučaju kad nadzornik jutrom rano ot- putuje, te ne uredi da dotičnu tablicu izvjese. Ako on nije u uredu, jest ć. k. presjednik. Kako se dakle vidi vas je dopis ,Ridiculus mus“. Dopisnik je pro- mašio cilj, te ćemo završiti onim riječima, koje smo više puta čuli iz usta mnogih učitelja: ,Bože poživi i uzdrži mnogo vremena na nadzorničkoj stolici dobrog gospara Gjura nama na radost, domovini na čast i korist, pučkom školstvu na procvat !“ Koji rat 19 vijeka jo bio najkrvaviji? Ovih je dana izašla od Otta Berudta u Beču knjiga ,Broj u ratu“ (cijena kr. 2:90). pa izmedju inih podataka vadi- mo ove: apsolutno najkrvaviji rat je bio onaj kod Le- ipziga zv. ,rat naroda“ u kome je palo ukupno 90.000 ljudi, ozda kod Aperna (66.000), pa kod Borodina (62.000). Kod Kraljičinoga graca je palo 32.000, kod Gravelotte 27.000 Relativno je bio najkrvaviji rat kod Asperna kod koga je palo 38 % od svih ratujućih mo- maka. Onda Borodino sa 25 %, Waterloo sa 24, Leip- zig sa 21 %, Na to dolaze Pevna sa 14 i Sedan sa 12 %,, U nijednom ratu novijega vremena nije ni je- dna vojska izgubila preko četvrtine svojih ljudi. animivo je, što kazuju zahvalni pacijenti o Fel- lerovom biljevnom Fluidu sa zašt. znakom ,Elsa Fluid.“ Više za 60.000 zahvalnica i priznanica dobio je proiz- vagjač ovog izvornog preparata u kojima pacijenti hva- le djelovanje Fellerovoga Fluida. Fellerov Fluid djeluje brzo i sigurno kod najviše boli, kao n. pr. trganja u udima, bodcima, bolima križa, reumatizma, nahlade, bo- lima u ruci i nozi, glavobolje i zubobolje, slabine, mu- ke i umornosti i t. d. I ondje pomaže Fellerov Fluid, gdje nemaju uspjeha druga razna srestva, 12 boca ili g dvostrukih boca šalje za 5K franco dvorski ljekar- nik Eugen V. Feller, Stubica, Ceutrsla, br. 300. (Hr- vatska.) Brzojavne vijesti o rusko-japanskom ratu LIAOJANG, 29 februara u 6.50 sati na večer — Skupljanje kitajske vojske zapadno od Mukdena_(gla- vni grad Mandžurije) sumnjivo je. Držanje žiteljstva nije svuda pouzdano Kozaci su posjeli telegrafske linije u sjevernoj Koreji. Jedan kor pješadije (infanterie-korps) s za njima. Vojska (ruska) pridolazi neprestano. Njezino stanje izvršno. PORT-ARTHUR, 29 februara u 6.50 sati na ve- čer, — Javljaju iz Tientsina (Kitaj), da 60,000 Japana-