60-70 centa, danas ima dolar i 30 —40 centa, i to za
10 satni, a negdje i 12 satni rad. Za sada nema niti
izgleda, da bi se to stanje poboljšalo. Za stalno če tako
dulje vremena potrajati. U radničkim, trgovačkim, a i
u industrijalnim krugovima drži se, da će ova godina
biti poprijeko slabija od prošle za radni narod u ovim
stranama.
Toliko za ravnanje onim našim ljudima u domo-
vini, koji misle na ove strane putovati.
Allegheny, Pa., Sjed. Države Američke, 4. velj. 1904
Aa Kosto Unković-Moić.
Sedmični
pregled.
Doški parlamenat je napokon otvoren, ali kao da
mu nema duga vijeka. Ovih dana je došlo u Pragu do
sukoba izmegju čeških i njemačkih djaka. Posredovala
Je vojska. Nijemci odmah interpelirali Koerbera, a on
se izmotava. Česi buče. Opstrukcija češka gotova je
stvar. uje se. da će oni nastaviti sve žešće. Radi toga
se pogovara, da će parlamenat biti naskoro raspušten.
Talijansko sveučilište. Koerber je podnio parla-
mentu osnovu po kojoj bi se imao ustanoviti pravnič-
ki fakultet talijanski i to u Roveretu u Trentinu. Trš.
ćanski Slovenci se tome u toliko raduju, što je time
ostranjena pogibelj od Trsta. U malom Roveretu će
talijanski djaci više učiti i biti mirniji, dočim bi u
Trstu samo demonstrirali i progonili Slovence, , Naša
Sloga“ se pako tuži, da će 600.000 Talijana dobiti ono
što ne može 2 milijuna Hrvata i Slovenaca. Talijanski
klub u parlamentu zaključio je pako i nadalje tražiti
talijansku univerzu u Trstu.
Novi smjer u Dalmaciji. U ,Novom Listu“ pišu,
da se u Dalmaciji sve više javlja nezadovoljnika megju
najmlagjim elementima i ovi kane da se organizuju.
Ali ne za to da nčine novu stranku, nego da kritikom
prate cio javni život i rade gdje samo mogu za narod
i mimo stranačke parlamentarne politike.
Iz Banovine javljaju, da se opozicija sprema za
nove izbore, koje očekuju već ove jeseni. Misli se za-
jedno sa srpskom samostalnom strankom kandidirati u
svim kotarima. Središnji odbor drv. str. prava“ će
izjaviti svoje simpatije Rusiji u povodu rata u Ist. Aziji.
U Zagrebu je bio sjajan komers za Macedonce. Ušlo je
1000 K dobitka. Bilo je iskaza simpatije za Rusiju a
poslano je brzojava.
Ugarska još uvijek stoji u ratnom stanju. Sada
je boj još oštriji. Tisza je jedva dočekao da može i-
zjaviti, kako je svaki mirni put nemoguć i preći ,na
čin*, Taj čin se sastoji u tome, što je predložio pro-
mjenu poslovnika. Sva je javnost složna da to znači u-
vedenje apsolutizma. Mnogi istupaju iz liberalne stran-
ke, a cijela opozicija i opet je u opstrukcijonističkom
taboru. Berba će se prenijeti i u zemlju i ua _ ulicu
Tisza je vezao svoju sudbinu sa ovim predlogom. Uz
to je još i Khuen imenovan ministrom pri dvoru, a to
je i više ogorčilo Magjare. Borba će biti vanredno že-
stoka. Može doći i do novih izbora. Ali za taj slučaj
se ugarske narodnosti organizuju. da samostalno stupe
u borbu. .
Srpski i bugarski djaci viječali su ovih dana u
Sofiji i zaklučili poraditi oko federacije |balkanskih dr-
e kojoj bi se imala priključiti i autonomna Mace-
donija.
Engleska uvjerava na sve strane o svojoj neutral-
nosti, ali joj Rusija ne vjeruje. Engleska naručuje 126
topova za Indiju, te izjavljuje da bi baš tu moglo doći
do sukoba sa kojom Evropskom vlasti. Iz Zagreba pako
javljaju, da Englezi opet tamo grade štale, pa da će
kupovati konje, kao i za burskoga rata.
Poljaci su, što se tiče držanja prama Rusiji, poci-
jepani. Socijaliste i austrijski poljski aristokrati su proti
Rusiji, dočim Pruski poljaci opominju braću na mirno
držanje. Nekoji poljski listovi donose, da će, ako se
rad dobro svrši, Rusija provesti velike reforme.
Na Balkanu će biti po svoj prilici mirnije nego
se je mislilo. Rusija tako želi, a i bolje je tako ovih
dana je srpski političar Č, Mijatović objelodanio, da po
n jegovim informacijama neće Austrija preći na Balkan.
Jedino u najgorem slučaju bi vlasti privremeno okupi-
rale nekoje krajeve i gradove. Sudjelovale bi Rusija,
Austrija, Italija, Francuska i Engleska.
u ono ,par“ članaka, a što je ljepše hotio sam navesti
već onda i ove riječi »Vrhbosne“, ali sam se pak pre-
domislio, uvidjajuć odmah kamo cilja »Vrhbosna“, i
kako ona pred ,strankom“ ne vidi ništa drugo, pa sam
ih ostavio predvidjajuć, da će mi služit za odgovor.
Ja sam u svom članku napisao ove doslovne ri-
ječi: ,Nema smisla primjetba ,Vrhbosne“, kad veli :
premda se nije (t. j. na kongresu u Bologni, na kojem
je za prvi put v Italiji prešlo na dnevni red ne govo-
reć o rimskom pitanju i upravilo adresu papi, bez da
se to pitanje spomopulo) ništa odlučno zaključilo, jer
oni (t.j. kongresisti) nijesu za sada čražili drugo. nego
da se o Rimskom pitaaju sada ne govori“. Iz tih ri-
ieči se vidi jasno u čerau sam ja postavio jezgru mog
članka i Bolonjskog katoličkog kongresa, naime: u pro-
mjeni stanovišta spram Rimskog pitanja. ,Vrhbosna“
pak računajuć neznam na što vješto ide naokolo i pri-
kazuje kao da sam ja govorio o talijanskom parlamentu.
Pa premda ja nijesam ni samom jednom rječju spo-
menuo ni parlamenat ni političko djelovanje talijanskih
katolika, Vrhbosna“ ima srca i obraza da napiše : ,on
stvar tako prikazuje, kao da mladi ikršćansici demokrati
u Italiji nijesv za političko djelovanje talijanskih kato-
lika“. Ju to nijesara ni rekao ni mislio, jer znadem
jako dobro, da je naprotiv jedna od njihovih najvećih
želja ta, da ugju i u parlamenat : ja sam govorio samo
ob onom što je preduvjet zato, t. j. 0 uklonjenju rim-
skog pitanja : a ako ti mladi kršćanski demokrati iza
kako su postigli, da se rimsko pitanje s dnevnog reda
skine, nijesu postigli takogjer i drugu želju, da im se
dopusti ući u parlamenat — sami su krivi: pa će se
kroz to vrijeme što budu još čekali valjda i raztrijez-
niti i otresti svojih utopija, o kojima ću govoriti kašnje.
(Slijedi). Katolik sa strane.
(Donašamo ovu polemiku da se bolje osvjetla misli pi&ca,
koje su nekoji zlo razumjeli, Op. Ur.)
O |... 5
BLU DIIO DAGA VL, svi o e
ze uzeto sobi tamo amo, a ja se razva- . I
jio .. te palim, Odulerijeni obojica, zadubeni u | dijusmo ni samil — Bon-jamin.
Vijesti sa ratišta su škrto i više manje nagagja- Pišu nam iz Gruža. Kako što je Dalmacija iz-
nja. Bombardamenat Vladivostoka je bio bezuspješan. nimka-zemlja čitave Austrije, tako je i Gruž cijele
Rusi nijesu u opće?na vatru ni odgovarali. Drži se, da Dalmacije,
je taj bombardamenat bio samo za to insceniran, da
se japanski parlamenat potakne na veće prianjanje uz | poštarski i brzojavni ured, dapače lanjske godine bio
rat. Ruska koncentrira neprestano vojsku, te se drži, | je otvoren za ovu svrhu natječaj ko bi ga sagradio;
da do ozbiljnoga sukoba neće doći još za koju sedmi- | kako znamo dvojica su se natjecali, a to g. Marko Krile
cu. Kuropatkin kani izbjegavati gverilski rat, jer se|i tvrtka Rotter & Perschitz, i do danas ova gospoda
kani sukobiti u odlučnoj velikoj bitci. još nijesu primili nikakova odgovora, već iste vuku za
—— nos s druge strane pak vrlo dobro znamo da je rav.
nateljstvo u Zadru i ministarstvo u Beču odlučilo ne
graditi ga, jer da nema novaca. Pitali bi smo gospodu
oko ministarstva i g. Pattay, kako je to da nema malo
Domaće vijesti.
Brzojavne vijesti
o rusko-japanskom ratu
PETROGRAD, 6. ožujka u 7-50 sati na večer. —
Pozvani su reservisti iz gubernija Vjatka, Perm te iz
<wele gubernije Ufa, da pogju u istočnu Aziju.
»Pučke knjige“. Izašla su prva dva sveska najav- | tisuća za gradnju jedne zgrade koja je od velike po-
ljenih pučkih knjiga i to »Ban Jelačić i znamenita go- [ trebe, kad ima milijuna za gradnju topova. Ovaj po-
dina 1848.“, te ,U Ameriku za srećom!“ Svaka knji- | štarski Ured nema nego samo dvije sobe, koje se baš
žica je broširana te imade 32 stranice i omot. Cijena | sobam mogu nazvati, ima i treća ali se ova ne može
je svakoj 10 filira ili 5 novčića. Dio od prodaje ide | sobom već izbom nazvati, u ovoj trećoj sobi djeluje
»Družbi Sv. Ćirila i Metoda za Istru“. Prvi svezak | Upravitelj, koji ima dovoljno posla, u ovoj izbi i po
imade ova poglavlja: 1. Iskustvo i povjest, 2. Kako smo | danu mora svijeća gorjeti, a radi smrada, kojeg iz
zaspali. 3. Kako smo se probudili. 4. Po čemu su Mad- | bližnjeg zahoda dobiva, ne može se u njoj ni stati,
žari bili pred nama? 5. U Beču. 6. Nijemci. 7. Buna|a više puta vidjeli smo izaći mnogo osoba iz nje po-
u godini 1848. 8. Što smo mi dobiii? 9. Madžari. 10.| krivenim nosom sa ubrusom. Druge dvije sobe u tako-
Hrvatski sabor 11. Kako se je narod pripravio? 12, | vom su stanju, da bio činovnik bila stranka uvjek se
Za što je Jelačić pošao u rat? 13. Madžari i Bečani. | mora dobro obuči da im vjetar, koji ovuda silno dje-
14. Car i kralj Ferdinand se je odrekao prijestolja. 1% | luje, ne bi naškodio (kao što je lanjske godine mnoge
Madžari nisu priznali novoga kralja. 16. Sada je istom | činovnike u krevet poslao).
počeo pravi rat. 17. Što smo postigli? 18. Za što nije Naš poštarski ured, izuzevši brzojave, može se
i danas tako? 19. Što je nama bio bar Jelačić? 20. | prispodobiti sa ovećim dalmatinskim poštarskim uredi-
Od smrti bana Jelačića, — Sadržaj drugoga sveska je | ma, jer sve tovarke koje idu za Bosnu i Hercegoviau,
ovaj: 1. Iz doma za srećom. 2. U čemu je amerikanska | Kotor, Ston, Istok i Italiju, kad se nagomilaju u ovu
sreća. 3. Rad i novac. 4. Odakle amerikancima novac? | jednu sobu, kojih katkad bude i 600 komadi, nema se
5. Gospodar i radnik. 6. Čija je Amerika. +7. Ameri- | gdje okrenuti niti poslužnik, a kamo li da tu još i
kanska sloboda. 8. Tko je oslobodio Ameriku? 9. Što | činovnici rade. Baš sramotno!
nas goni iz kuće? 10. Kako da dodje Amerika k nama? Na mjesto gosp. Petra Polića, koji je nedavno
M. Mi iz kuće, a drugi u kuća. 12. Pol puta do naše | odavle bio premješten u Dubrovnik, gosp. Pattay nas
Amerike. 13. Druga polovica puta. 14. Kako da selite?| je počastio sa jednim svojim činovnikom. Više puta se
15. Kako da postanete gazdama ? 16. Tko će vas uputiti? | dogodi da stranka kad dogje predati kakovo pismo ili
17. U domovinu za srećom. Glavna pravila za putnike | što od njega zapitat, mora otići bez posao učiniti, jer
u Ameriku. Pitanja amerikanskoga činovnika prije nego | ovaj gospodin, koji je ,di puro sangue“, ako vidi da
vas pusti na kopno. — Osim toga su u svakom svesku | dotična stranka ne zna talijanski, ostavi je na cjedilu
rastumačena gesla ,Znanje je moć“, ,Iz naroda za na-|bez dati joj ikakva odgovora, zaludu ga se zove da
brod polagano potonuo. Admiralitetna lagja je morala
biti odvučena, a jednom je trećem bio razoren stroj.
TOKIO, 6. ožujka u 7-50 sati na večer. — Reu-
terova agencija javlja da je 29. prošloga mjeseca izašlo
rusko brodovlje iz Wladiwostoka, kako se kaže u svrhu
da lovi japanske lagje.
Rusi da su se iz Paktschona, kamo su se bili iz
Andschu-a povukli, morali povući još dalje prama sjeveru.
PETROGRAD, 6. ožujka u 8:45 sati na večer. —
Pet japanskih ratnih brodova bombardovalo je danas po
podne Wladiwostok, Bombardament_je trajao 55 časaka.
VLADIVOSTOK, 7. marta u 7 sati na večer, —
Prošla noć prošla je mirno. Ras je je megju sta-
novništvom i vojskom dobro. Cio grad podigao je po-
tjeru na Japance.
PORT-ARTHUR, 7. marta u 7 sati na večer. —
Stanje je ovdje nepromijenjeno.
TOKIO, 8. marta u 7 sati na večer, — Misli
se, da se ruska vladivostokska eskadra sada nalazi u
blizini rijeke Tumen, da zaštiti kretanja vojske od
Posjet-zaljeva prema Tumen-ali.
Govori se da su ruske patrole izvidnice prodrle
do Kjčngsčnga u sjeverno-istočnoj Koreji.
PORT-ARTHUR, 7. marta u? sati na večer, —
rod“, ,Prosvjetom k slobodi“, ,Svoj k svome“, istak- | dade odgovor, ali kad mu dotuži odgovori ove riječi:
nuta važnost narodnog jezika i škole, te družbe sv. | »Parla in christiano“.
U ovdješnj rejonu (predjelu) vlada potpun mile Ne-
ijatelj se nigdje ne vidi.
Ćirila i Metoda, te potaknut narod na osnivanje pučkih
knjižnica i seljačkih zadruga. U ovim su svescima na-
vedene sve naše pučke novine, a u slijedećim će biti
postepeno objelodanjivan popis svih boljih knjiga za
puk. — Slijedeći (3) svezak izaći će za mjesec dana
novnike u jedno mjesto, gdje se maldane uvjek hrvatski
govori? Koju odgovornost, gosp. Pattay-u, mora imat
ovdješnji upravitelj sa ovakovim činovnikom ?
Za danas dosta, drugi put ćemo se povratiti. —
Gružani.
pod naslovom ,Za što sam Hrvat?“ — Povjerenici ima-
du veliki popust. Pretplaćuje se ma 12 raznih svezaka
za 1 K (osim poštarine). Novci i naručbe šalju se , Hrv,
Dubrovačkoj Tiskari“ u Dubrovniku. Veće naručbe uz
popust obavljaju se samo uz unaprijed poslani novac
ili pouzeće, inače neće naručitelj imati navedenih po-
godnosti.
Iz Donje Lastve (Boka), pišu nam, 3. Marta :
Ove zime stanuje megju nama D.r Peterman, njemački
specijalista za plućne bolesti, koji je svojim diatetično-
fizikalnim liječenjem kroz 30 godina u svom sanatori-
jumu u Njemačkoj, kod Bademe, i u Merono u Italiji
južnom podneblju, koje mu je tako omililo, da je odlu-
Pp
Pitamo gosp. Pattay, za što nam šalje ovake či-
LONDON, 9. ožujka u 7 sati na večer. — ,Daily-
telegraphu“ brzojavljaju iz Tokia dne 7 ožujka, da se
ruska Wladiwostočka flota nalazi na debelom moru i
da je imala bitku sa japanskom flotom. Uspjeh nije
još poznat.
LONDON, 10. ožujka u 8:10 sati na večer, —
Prama jednom vijesti »Dailytelegrapha“ započelo je je-
dno odijeljenje Japanaca marš sonkraj rijeke Jala. Ja.
panci da su osvojili Foenghwanschoeng, te stoji 70
milja daleko pred Niušwaugom. 35.000 Rus dobro
utvrgjenih šančevima da se nalaze u Lian-jangu i Haj-
čoengu, gdje se očekuje veliki boj. Do manjih okršaja
da je već došlo, kod kojih su imali Rusi gubitaka.
čio, kako čujemo, da ostane u Donjoj Lastvi i da ov-
dje učini jedan sanatorium za bolesnike plućnih bolesti,
pošto se uvjerio da čisti zrak, divni i od vjetra za-
klonjeni položaj i blaga klima Lastve pruža sva jam-
stva za ozdravljenje bolesnika osobito od plućnih bo-
lesti; a nada se, da će u ovom krasnom predjelu u ovoj
časnika, te sačinjava 56.3 % cijele vojske. I tu ima
Nijemaca 26%, Magjara 17 %. Čeha 14%, Hrvata,
Poljaka i Rusina po 9%, Rumunja 1%. Slovaka 5 %,
blagoj klimi, biti od pomoći i koristi jadnim bolesnici-
ma većim uspjehom nego li u hladnoj i ledenoj sje-
vernoj klimi njegove domovine, I zbilja Lastva Donja
je jedno od najzdravijih i jedno od najljepših položaja
uz more krasne Boke, pak za to i svraća na sebe po-
zornost liječnika i putnika Bilo u sto dobrih časa ! — X.
»Oroatia“, Prigodom velikoga požara u Travniku,
koji se je slučio 3. Rujna prošle godine, imala je i
naša domaća ,Croatia“ 42 štete, te je na zadovoljstvo
svih stranaka, kako se iz raznih javnih zahvala raza-
brati moglo, likvidirala i isplatila otštetu u "ukupnom
iznosu od Kruna 74.738:89. Kulantni postupak ovoga
domaćega zavoda, koji se po cijeloj našoj domovini
sve više širi, približio je ,Croatiji“ još više sve naše
narodne slojeve, Ljudi se počinju uvjeravati, da je duž.
nost svih dobrih Hrvata ovo domaće društvo podupirati
i zagovarati. Megjutim će skora bilanca i za godinu
1903. pokazati lijep uspjeh, te porast na premijama,
Slovenaca 3 %, Talijana 1%. — Lovaca ima 16.500
& od toga Nijemaca 46%, Čeha 14%, Talijana 12%,
Magjara 6 %, Poljaka i Slovenaca 5 %, Hrvata 4%,
it.d. Konjaništvo 145.860: Magjara 33, Nijemaca 19,
Čeha 13, Rusina 13, Poljaka 11, Hrvata 5, it.d. — Top-
ništvo : Nijemaca 40%, Čeha i Magjara po 14, Poljaka
9, Sloraka 6, Rusina 5, Hrvata, Slovenaca i Rumunja
po 4. — Pionira: Nijemaca 50, Čeha 26, Magjara 13,
Hrvata 2, itd, — Traiu:; Magjara 27, Njemaca 19,
Čeha 12, Rusina 13, Poljaka 10, Hrvata 8, itd, —
Saniteta : Nijemaca 40, Čeha i Magjara po 14, Slovaka
i Poljaka po 7, Rusina 6, Hrvata 5, Slovenaca 2 itd.
Ukupno u kopnenoj vojsci: Nijemaca 29, Ma-
gjara 18, Čeha 15, Poljaka 9, Rusina 8, Hrvata 7, Slo-
vaka i Rumunja 3, Talijana 1. Ovo je vrijedno zapam-
titi. Česi su odmah za Magjarima, a koliku ovi čine
halabuku! Ali mornarica je za to pretežno naša. U njoj
ima 8.860 momaka, a mogju ovima Hrvata 46%, Ta.
lijana 27, Nijemaca 10, Magjara 7, Čeha 5, Slovenaca
4, Poljaka 1. Podijelimo li kopnenu vojsku u Slavene,
Nijemce i Magjare vidjet ćemo da prvi imadu 47%,
Nijemci 29, a Magjari 18. Nije li austro-ug. vojska
Slavenska ? -- Mornarica pako daje: 86% Slavena!
Još je zanimivije motriti kako su zastupane na-
rodnosti u pojedinim infanterijskim regimentima. Izme-
gju 110 regimenata imade čisto Njemačkih 7, Magjar-
skih 5, Hrvatskih 6, Českih 2, Poljskih 8. $a natpolo-
vičnom većinom imade Njemačkih 12, Magjarskih 16,
Hrvatskih 5, Českih 13, Poljskih 6, it.d. Nijemaca još
ima u 54 regimente, Magjara u 19, Hrvata Još u 11,
itd. Kad bi pako zbrojili sve narodnosti, onda bi dobili
čistih regimenata : Njemačkih 24'g, Magjarskih 20,
Hrvatskih, Srpskih i Slovenskih 16, Českih 15 itd.
Eto iz ovoga se najbolje vidi kakav je razmjer narod-
nosti u vojsci, Vidi se koliki kontigenat dajemo mi
Hrvati, vidi se, koliko su neopravdani zahtjevi Magjara
i koliko bi bili opravdani zahtjevi naši (osobito za mor-
naricu) i Česki. Vrijedno je imati ovu kartu, te ju
preporučamo,
1903. očitovao se je taj porast za circa 66,000 Kruna,
dočim je samo čisti prihod premija dosegao svotu od
421.000 Kruna. Nasuprot tomu stoje primjereno jake
brojke šteta — oko 250.000 Kruna. Iz ovih brojaka
jasno se vidi snaga ovoga koristnoga zavoda, koji sve
više prodire u najšire narodne slojeve i stiče povjere-
nje svih krugova, što je i posvema pravo, jer , Croatia“
nije dioničko društvo, već narodni gospodarski institut,
posvećen u prvom redu ekonomskoj koristi Hrvatske i
onih zemalja, u kojima radi, Nedavno osnovalo je rav-
nateljstvo za Dalroaciju i otoke u Spljetu svoje glavno
povjereništvo i nadpovjereništo, pak preporučamo ,Croa-
tiu“, jedini hrvatski osjeguravajući zavod
svim rodoljubima.
4z Amoriko javljaju, da je Chihaški odbor , Na-
rodne obrane“ skupio i poslao dru Trumbiću u Spljet
za postradale u Banovini u svemu 28.439 kruna, a k
tome još poslao u Zagreb i dao Sirovatki 1.100 ;Kr.,
ukupno dakle 29.539 Kr, Zaista vanredne li požrtvov-
nosti! Služila nam uzorom, a braći je na diku!
Pišu nam iz Kotora, 8. marta. Na 8. t. mj. bilo
je otvoreno novo trgovište na kotorskoj obali sagra-
gjeno od dične i toli zaslužne naše općine. Blagosov
je obavio prečasni kanonik Dum Ivan Radimiri, vijeć-
nik kotorske općine, u prisustvu općinskog upravitelj-
stva, mnogo naroda i uz sviranje naše hrvatske glazbe.
Prečasni kaanonik Radimiri izrekao je prigodni patrio-
tični govor. Ovo je trgovište uprav veličanstvena zgra
da, duga 82 metra. U njemu je smještena
ribarnica, prodaja zeleni i svakog povrća, voća i t. d,
Sličnog trgovišta nema u pokrajini a i ni dalje. Ma
ukras je gradu a na čast našoj zaslužnoj općini, koja
je i ovim pokazala koliko joj stoji na srcu napredak i
proevat Kotora sa svakog pogleda. — Čujemo da ovih
Zanimiva iskustva jednog bečkog liječnika. D.r
Lich: je istražio, kako to »Medic. Chirurg. Centrale-
Blatt“ objelodanjuje, djelovanje = Fellerovog biljevnog
Fluida sa zašt. sa ,Elsa-Fluid“ na velikom nizu reuma-
tičkih afeksija, te ustanovio brzo umirenje boli pomoću
Fellerovog Fluida, kao što i činjenicu, da ovaj preparat
ne djeluje nimalo štetno, sami bolesnici ga traže i hvale
njegovo izvanredno djelovanje. Fellerov Fluid ublažuje
boli, grčeve, otstranjuje katar, otvara tek i probavu.
Kod trganja uda i mišica, bodca, reumatizma, nahlade,
zubobolje, boli u očima i mnogih drugih; ojačavaju se
bolesni dijelovi tijela već za kratko vrijeme trenja i
postaju zdravi. 12 malih ili 6 dvostrukih boca šalje
franko za 6 K ljekarnik Eugen V, Feller, Stubica
dana naša općina vodi pregovore, da u grad uvede
Centrala br, 300, (Hrvatska). Opominje se, da se ču-
rasvjetu sa acetilenom. I baš je to potrebito.
vate patvorina.
ZAŠTO 0 — MUžU& uo zu | pie ve
I nasmijasmo 8se..... po prilici 34
(Foanghwangčaeng je daleko iza rijeke Jalu, a Niu-
Šwang je iza ruske mandžurske željeznice, Gdje su on-
je istinita ova engleska vijest ? !)
SOEUL, Dne 10. ožujka u 8*10 sati na večer. —
Reuterova agencija javlja, da su Rusi zaposjeli kore-
jausku brzojavnu štaciju Joengčhaeu. Izmegju Koreja-
naca i Rusa došlo je na korejskoj strani rijeke Tumea
(na sjeveru Koreje a južno od Wladiwostoka) do
sukoba.
INKAU, 10. ožujka u 8:10 sati na večer. — Reu-
terova agencija javlja, da su Rusi iskrcali topove u
Niučwangu.
TOKIO, 10. ožujka u 810 sati na večer. — Reu-
terova agencija javlja, da su kod japanskoga pokušaja
blokade Port-Arthura dne 24 veljače, ruski razorači
torpiljarka nabasali na minu i potonuli, Izmegju 13 ru-
skih lagja u luci, da ih je još samo 8 sposobnih za
boj. Isto tako da su uporabive samo još tri baterije.
U Port-Arthura da se nalazi oko 2000 ruske vojske.
( idno je ipak, da nije Port-Arthur još osvojen !)
PORT-ARTHUR, 10. ožujka u 8:10 sati na večer.
— Ovdje je sve mirno.
PETROGRAD, 11. ožujka u 7.35 sati na večer, —
Jučer nakon polnoći pojavile su se neprijateljske lagje
kod Port-Arthura. Ruske su baterije otvorile vatru.
Pošto su se i ruske torpiljarke sukobile sa neprijate-
ljem ovaj se je povukao. U osam sati u jutro ponovili
su Japanci napadaj i otvoriše ponovno vatru proti rus-
kim krstašima i proti tvrgjavama u Niučvangu (luka
u Liau-tunskom zaljevu sjeverno od Port-Arthura).
TOKIO, 11. ožujka u 7:85 na večer. — Po pri-
Vatnim vijestima iz Gensana bombardirali su Japanci
od dana 6. o, mjeseca tri puta Vladivostok, Japanske
granate da su zapalile jedan dio grada.
Gradska kronika.
Za Ruse! Položiše kod uprave našeg lista za ra-
njene Ruse: g. Ivo M. Račić K 5; g. Luka Angeli K 6.
— Prošli iskaz K 107, današnji 10. —- Skupa K 117.
Upozorujemo prijatelje, da mogu položiti svoje
prinose kod uprave ,Orv. Hrv.“.
Škola u Gružu. Novo sagragjena školska
u Gružu ovih dan& bila je od Općine predata za upo-
rabu mjesnom školskom Vijeću u Gružu.
Kazalište. U četvrtak je davalo društvo ,Citt& Ji
Trento“ u Bondinom kazalištu prvu pretstavu (, Ptičar“),
Družina se je dosta svidila. je dosta vješto.
Konačni sud ćemo moći stvoriti tek onda, kada ih vi-
; 2X. sa treći po prilici 265 K. Prijave | čer.
dimo u više komada.
JAVIJAJU 18 4 I0liičING (s +004/, >.