imat, kad sam bio na Prava“, koje je , Vrh- ovdje napose“ ciju i ostale vinorodne zemlje od teške brige, koja ih tišti radi sudbine svog glavnog proizvoda, ? Nadalje u- pitaše iste ministre: hoće li još kroz ovu godinu sklo- piti trgovački ugovor sa daj u današnjem odnošaju još više ne Dalmacija i da se eraogorska trgovina sasvim ne svrne k 1 iji? , novoga jer kani svoje djelovanje u Istoga dana je bila, sjed. »hrv. str. prava“. 8. Raglić se s [ zahvalio na tajništvu. Zaključena je organizacija |stran- ke. Odaslan je brzojav simpatije Rusima. Nije pirimlje- na ostavka Brešćenskoga. — Magjaroni uvjek isti, Slu- že Tiszi, a ovaj je proveo proti autonomiji Hrvatske zakon o maršalskom sudu, nije se obazro na naše po- trebe kod investicija, niti kod vojničkih Komisija. Magjaroni su & ne učinili u 'tom ništa, skupštine i polažu račitne, Opo- zicijonalci će ih pitati za sve njihove Jedna magjaronska deputacij i i Tomašić nagovorio njemački (!) a ovaj je odgovorio da u buduće to zabraajuje. proprio, kojem nema do sada nalik“, ovo suglasje , Vrhbosni“, koja hoće da da je sve ,dično“ što je pod taj kalup ne može da pristane : kao jedan put, koji vodi u Ali ,Vrhbosna“ nica središnjega odbora u primiren. Osnova o nova- drži da je opozicija svla- moglo doći. Za buduće i. Opozicija je znala da + (Kad o Tiszin u prvom veći, da krata, a mislio ga hotio spominjat, da pišem, i njegovih, s : s i "LE : f urri-ja ni spomenuo nijesam. pak sve to lukavo izvrće, pa ja ne nego da je to ili iz zlobe ili iz nezna- u skloniji sam da vjerujem, e je Ovog puta nezna- srijedi. er pitam ja pisca »Vrhbosne“, je li on zbilja pročitao taj Motu-proprio? Q čemu taj Motu-proprio govori? Evo: Odmah u prvoj tački osugjuje papa one koji propovijedaju socijalnu jednakost: jednaci smo svi pred Bogom, ali je nuždno, da ljudsko društvo bude sastavljeno od različitih staleža, kao što jei čovječje tijelo sastavljeno od raznih uda. Prirodno je dakle, da gospodara i radnika, i i Tiszu će ipak drugom U Bosni ima i bit će promjena. Kučera će postati — kako javljaju ,Jed.“ — ministrom za Balkan, a Burijan se neće pačati u politiku, već straciju Herceg-Bosne. — dr. Stadler je kupio na ćevo ime tiskaru i početi će izdavati hrvatski dnevnik : še u 5 hrv. dnevnik, ali hoće li zadaću, koju bi jedan hrv. dnevnik u Bosni, to je drugo pitanje. Srpska vlada će pozvati strane vlasti, kretno naznače, što one žele za uspostavu odnošaja, da se povrate njihovi predstavnici. moralo imati moći ovršiti ovo posiuzeće, da joj kon- norialnih čijena kave, vanje insolvencije, jer je tvrtka St. Liirman i sin u sa centralnim odborom ; [bio tako iznenagjen, « | koji se je navodno na! glesku da izbjegne ruci pravde. novi obitelji Liirman. Ipak nije mogućnost isključena da je tvrtka primala pologe širih krugova bremenskih | Prinosi za postradale u Banovini te bi Liirmanov slučaj opet potvrdio često spominjanu | Pokreta (u kojem se nalaze &8. Lj. činjenicu: Da se novac povjeravati privatnim tvrtkama, već samo solidnim kovnim zavodima, račun, te kod kojih jednoj jedincatoj osovi, povjerenja dostojna. Port-Arthura). Megjutim Rusija grozničavo dovodi istom onda kada vojske proti Japancima i 300.000 proti možebitni m na- padajima Kinezi. pouzdanih podataka škveru dovedeni su su izgubili ove brodove ; torpiljarku kod Čemuipa ; krstaš » Sitosa“, dvije topnjs:- če, jedan torpedo razbijač i tri torpedače kod Port. Arthura ; na i krstaši _ gju ruske gubitke ne ulazi nesretnim slučajem, nabasavši na minu. No ako se ii »Jenisej“ pribroji, gubitci Japanaca su ko veći. Porast cijena pamuka u savezu prouzročio je insolvenciju sa nestalnošću | b) da svako mjesto imenuje svoj mjesni odbor od naj- tri člana i dva zamjenika, koji će dogovorno promicati i štititi interese hr- . | vatske stranke, €) da do nove glavne skupštine, koja i uzdržala, ima | se ima čim prije sazvati, centralni odbor pripravi po- trebito za potpunu organizaciju stranke“, odnosno očito- manje saznavši da je gospodin Liirman lazio u lječilištu, pobjegao u En- »Pri binu“ (večer 1. » Krešimi- pantologije , Hrv. kraljevi“) i od Zagorke se“, Pokusima prve drame — koja se sada prvi put prikazuje, — prisustvovao je sam pisac. + prof, Korlaet štampao je i razaslao odgovor rovaca“ II, dio »Ustrijelit ću Stečaj tvrtke dug | u opće postradalo u Banovini, Odbor za sakupljanje prigodom lanjskoga Taljeran i Dabelić poslao nam je Kr. 117-02, koje bijahu ban- | sakupljene x Babinompolju na Mljetu. da javno polažu | odmah u Spljet g. dr. A. Trumbiću, nije vogjenje posala povjereno | 0stalim prinosima i upravi kamo treba. pa bila ona kako ugledua i | Poljci! Donosimo ujedno imena rodoljubnih pomagača nastradaloj braći u borbi: — Cetinić Dn. Ivan K 10; turaju [P9 K 5: Čikato Stijepo i Taljeran Ljubimir; : Dabelić Komar Petar pk. Nikole i Dabelić Ivan Komar pk. Nikole; po K 2: Sišin Gjivko pk. Petra, Ivan pk. Petra, Kunić Prosper Petrov, Gjivanović Petar Vicko Marinov, Marketi Pavo-Vlastelin, Popović Milija i lija, Dabelić Ivan ne smije pod nikojim koji su obvezani, Iz ratišta imade malo što novoga. Englezi svijet svaki čas novu senzaciju \(n. pr. 0 hapustu se Rusi tim vijestima rugaju, vojsku, Operacije će početi bude Rusija imala u Mandžuriji 300.000 , Ivan Hajdić Kuzma i Stražičić Niko Musić; po K 1; Palunčić Petar Pulja pk. Ilije, Palunčić Nikola pk. Vicka Gjuran, Čumbelić Vicko Regjo pk. Vicka, Dabelić Niko pk. Boška, Mar- ković Baldo pk. Ivana, Palunčić Gašpar Gjuran, Lazo "| Marin pk. Marina, Matana Vlaho pk. Ivana, Nodilo Ma- rin pk. Ivana, Binković Vicko Nikolin, Vicencinović Frano pk. Frana, Vojvodić Mato pk. Miha, Binković i i ud. Grgura, Binković Luka pk. Luke Vila, Škurla Miho Petrov, Čumbelić Petar Benko Ivanov. Nodilo Petar pk. Nikole, Bujan Petar, Marketi Niko Marinov, Marketi Ivan Grako, Gjurović Petar Cice, Dabulić Petar Šeho, Marketi Antun Markov, Čumbelić Vicko Regio p. Ilije, Dabulić Boško Franov, Banićurić Petar Culan. Glavić Giulio, Stražičić Petar i| Miše, Čunibelić Grgur pk. Petra, Matana Jozo pk. Petra, + Matana_ Nikola pk. Petra, Gjurović Marin pk. Nikole, Čumbelić Petar pk. Boška. Vlahović Antun Vlahov, »Moskovske Vjedomosti“ gu na osnovu točnih i ovako ocijenile ruske i japanske su izgubili »Varjaga“ i »Pallada“ i + & Da popravak u »Cesarević“, Japanci krstaš , Tokačima“ i jednu Asama“, »Jabuko“, ,Ivata“ i ,Tokida“, Me. »Jenisej«, koji je potonuo ipak dvostra- ši : Iz e. U naknadnim izborima za bugarsku ko- * Matana_ Vicko Župac, Čumbelić Vicko Bamba, Matana ug e je e : mm ia pana moru e svuda pristaše vladine stranke. Dom aće vi j esti Mare žena Nikolin , Gjurović Marin pk. Ivana, Sršin lizmu), kako siromasi milostinju ne smiju smatrat sra- pitanje zanima u velike i Ja ice, te u " Aatun Car Ilijin, Gjurović Nikola Marinov, Matana motom, jer je i Hrist siromah bio, itd. itd, dok ge | Bekoliko Japanaca putuje da razvidi stvari Htjeli bi Organizacija hrv, stranke u Xotoru. Pišu nam| Niko Zupac, Lazo Gašpar pk. Marina, Stražičić Stijepo veli i doslovno ovako: s demokraciju treba | zaplesti Rusiju. Nakon rusko-jap. rata počela sy je i|iz Kotora, 15. Marta: U nedjelju dne 13. t. mj. uf Babajko, Glumac Nikola pk. Balda, Huzdovac Mare ud. uzet u smislu posve različitom od socijalne demokra. | Turska opirati reformama. Izmegju Austro-Ug. i Italije (3 sata PO podne, u prostorijama naš+g »Hrvatskog Do- Ivova, Hajdić Petar Cice, Stražičić Ivan Boko, Hajdić i te se ma nijedan način ne smije dirat u | da je nastao sukob, jer bi Italija htjela da pod 'njeno | ma“ držala se je najavljena skupština Bokeljskih Hrvati | Jerko Cakljat, Kojić Filip, Stražičić Nikola Biskup, privatno vlasništvo je Bi i Engleska i | u svrhu organizacije hrvatske stranke u Stražičić Vicko pk. Joza, Stjepović Nikola Pavlov, Da- oružništvo dogje Bitolj i cijela Albanija, 3 iuju Niomačka \alie nove čete u južnu. Afriku, še se: je 5000 Hererosa diglo na oružje. z stečaj. Berlinske novčarske i trgovač. (Svršit će se). Katolik sa strane. Sedmični pregled. Bečki parlamenat gubi vrijeme u tricama. Česi opstruiraju. Odlučili su opstruirati i proti osnovi o z0vacima. Javljaju, ij odlučili priključiti se u i koji su počeli u Pragu radi toga što su Nijemci izazivali Čehe kad su ovi pravili ova. čije za Ruse, prenesli su se i na bečku universu. Ni- jemci su se sukobili sa Slavenima, te je došlo par puta Nijemce. Radi svega Nijemcima, Beča i Gradca u Prag. Trebalo bi da svi pregju u Prag, jer im od Graca Beča nikakove koristi, vi Za trgovačko ugovore. U sjednici od 16. o. mj. zastupničke kuće Biankini i družina upitaše ministre unutrnjihjposala i trgovine, misle li pospješiti sklop- ljenje trgovačko-pomorskog ugovora a Italijom, iu smi- slu lanjskih zaključaka parlamenta osloboditi Dalma- de nikakovih a danas je mo je prenešena čitava društva, kome je nesretna Početkom dvadesetih M tovao je učenjak poljski po Dalmaciji & j to Mibajie Bobeee re profesor sveučilišta u Vilni, | koga je to sveučilište k je kovna tvrtka bavila se je poglavito komisijom i uvo- zom pamuka, pa nijesu stoga njezine mjenice u New- Yorku bile nikakva rietkost, a obzirom na ugled tvrtke rado su se sa povjerenjem svagdje primale, dok nije prevelika ponudba tih mjenica pobudila sumnju o soli- dnosti poslova. Davno se je već znalo da se tvrtka ba- je ogodilo, da su se ugledne patricijske tvrtke odbijali joj je ,Bilješka o životu i djelima dubrovćanina Gon- dole ili Gundulića 4 poglavito o njegovom pjesmotvoru +[»Osmanu.“ Žali Bože ova studija nije dogešena pa je »Vilenijski dnevnik“ donio samo njezin U ovo- me dijelu, što ga je donio »Vilenijski dnevnik“ govori Bobrowski o izdanju ,Osmanovom“, što ga je navijes- tio dubrovački knjižar Martecchini, osvrće se u kratko na rad Gundulićev i kritizira — kako smo već nuli — talijanski prijevod Smecchijin a i sa hrvatskim tekstom, što ga je Smecchia pribilježio nije zadovoljan. Našao je (Bunića) a naslov mu je: ,Osman“, »pjevan po Givu Gundolichiu Vlastelina Dubrovackomu godiseta 1621. Pripiean na slasebu Monastiera Sv. Ma- rie godiseta 1747.“ Danas se nalazi taj rukopis u bi- blioteci grofova Zamoyskih u Varšavi, gdje se čuva Za- jedno sa Smecchijinim prijevodom. U to isto doba kada I to je sve. Možemo doduše naslućivti da je drugovanje sa biskupom Janom Woroniczem, koji je bio odušev. VT ljeni slavenofil imalo tu posljedicu, da se je Lubienski je .. ev. ge... lo na ZIVE le pusidi; Cuušvvgeur vVVJ,«, savuvoui u | viješću ui oi hrvatske stranke. ue dijelimo, Prdvaši, dali sarao dobiti Hrvati. Za io se . | bilo sakupilo na kog našeg očekivan ja. Zastupanu našu inteligenciju, a tako i trgovački, obrt- nički, a i radnički stalež. Tu nije bilo razlike izmegju gospodina, veleposjednika ili i drugi — baš . | redu, vogjena i upravljana od vrlog našeg zastupnika, dimiria i D.ra zaključuju : a) da danas pripadaju kao pravi članovi svi hrvatski Zastupnici na- stanjeni u Boki, Kotorskoj, litičke i ekonomske naravi, stranke dužan je pokoravati počeo, da zanima za sl nilo Lubienskoga Što ga sklonilo, da izabere baš ,Osmana“ i odakle mu rukopis toga djela, koji likom rijetkošću ? A gao \da prevagja, jer bilješku u njegovom nalazimo u broju god. 1826. a poziv Dubrovnika poslao u Poljsku nosi datum 2. maja dao svoj poziv na pretplatu. Morao je dakle, da pre- vagja iz rukopisa, Gdje je ko i prijevod Lubienskoga, koji nije izašao štampom nijesam kraj svega Možda, da Hrvatskoj i Dalmaciji mladi slavista poljski Andrija Kucharski, Njega nje varšavsko sveučilište, da se izobrazi u slavenskoj lingvistici pa da uzmogne onda zauzeti stolicu slaven- skih jezika i literaturu kod varšavske universe, Ku- eharski je proputovao zanimivi su listovi što ih je sopisu ,Gazeta Polska“ tovanju. Tako u. pr. Piše on iz Zagreba dva dugačka pisma u kojima priča, kako su Magjari htjeli da uvedu u Hrvatsku mjesto latinskog magje ski jezik i kako se še kod latinskog jezika. belić Petar Raco, Stražićić Niko pk. Vlaha, Matana Marko pk. lvana, Benković Nikola Grošeta i Car Petar pk. Matina : Matana Grgur Rusko 60 pari, Matana Jo zo Pililo i Dabelić Niko Raco po &0 para, Palunčić \špar pk Ivana 42 pare, Dabelić Niko pk. Ivana Ko- vač i Hajdić Nikola Gobo po 40 pari, Čumbelić Petar Šupica 20 pars. Pišu nam iz Kotora, 10. jer se mi u Boki, niti hoćemo da budemo nj hvala Bogu, ; narodnjaci, pi? i naša stranka | Boki. Kažemo | Boki zove hrvatskom strankom. Rodoljuba se je ovu skupštinu baš mnogo, preko sva- Veselilo nas je bilo vidjeti dobro Marta: Stari drveni most, koji preko rijeke »Škurde“ spaja ovaj grad sa bližnjom Dobrotom, i koji je bio već istrošen, mješte da bude j se je svegi do sad popravljalo u sličnim zgodama, naprosto je bio zatvoren za prolaz je- | Općinstva i za prevoz trgovine. Tim je nanešena ogromna ja:| štetu Kotora, općini Dobroti i bližnjim ujestima, Ne. prvu glavnu skup- | Pojmljivo je kako se je moglo do ovoga doći! Carića, Mata Ra- | misliti da je sve gotovo za Verone u svrhu organizacije, | mosta preko iste Skurde, i da se taj novi most ne izabrani centralni odbor (— bio | gradi samo iz lijenosti dotičnih činovnika u Zadra, na od 5 rodoljuba —), kojemu [ stolu kojih leže od dugo vremena odnosni spisi, da se na njih prašina kipi! A sjetit se riječi, zadane nam od bivšeg namjesnika Davida još nazad godina, da će se taj most graditi onda susljednjeg proljeća! A obe- ćanja podnamjesnika Pavića! — Sve uzalud! Žalosno doista ! (Zakasnilo za zadnji broj, Op. Ur.) čine to isto Hrvati ?“ Dalje opisuje njemštine »kojoj ovdje svi lete ko prostog radnika. I jedan svak — imao je tu jednako pravo. Ito dobro. Tako i valja da bude, Skupština je tekla u doista izabran odbor bude vogjom cijele stranke u Boki barem za tri godine, u svim pitanjima po- "— & svaki član hrvatske se njegovim zaključcima. što je sklo- proučava baš hrvatsku ? svoj materinski ne Kucharski vladanje muhe na med“ i Bog promijeni, jer do sada kod njih sve spava, a Ma- gjari su budni kao Argusi“, Šteta, da Kucharski ni je pisao listova o utiseima svojim u Dubrovniku jer onda se je baš živo zauzimao za dubrovačko-dalmatinsko pjesništvo i za Gundulića. Rzažewski dapače tvrdi, da je u prvome redu zasl Kucharskoga, što je u god. 1896. izašao »Osman“ štam- -[ pom. Kucharski naime, da je pregledao ostavštinu Luke Volantića i ocijenio važnost njegovog rada te sklonio Martecchinija, da izdade rukopis »Osmanov“, Volantić priredio, Pošto ovdje u Krakovu ne i vrela potrebnih za to, nijesam u stanju, da ocijenim u koliko je zbilja Kucharski sudjelovao, da se je uka- zalo prvo izdanje »Osmanovo«, *) Da se je Kucharski morao da zanima za ,Osmana“ Vidimo i iz toga, što je sa putovanja donio sa sobom u Varšavu jedan od starijih rukopisa »Osmanovih“, koji je Rzažewski upo- trebljavao kod svoje rasprave o Gunduliću. Iza smrti Kucharskoga kupilo je sveučilište u Odesi cijelu ostavštinu njegovu, megju kojom je bio i taj rukopis »Osmanov“, Ne bi bilo s slavista, ako bude avenske literature, ali na to, da je u Poljskoj sigurno bio ve samo iz rukopisa je Lubienski mo- prevagjan;ju »Vilenijskog dnevnika“ od na pretplatu, što sada taj rukopis a isto ta- traženja dosada mogao, da utvrdim, bi porodični arhiv grofova Lubienskih mo- Nekoliko godina iza Bobrowskoga putovao je po je poslalo na to naučuo putova- Ugarsku, Kranjsku, Korušku, ija i proučavao posvuda ne ali je svraćao pozornost i na narodni život s kojima je došao u bliži dodir. Veoma on pisao krakovskom ča- o svojim utiscima na tome pu- isto tako Petrogradu onaj rukopis, što ga je knez Aleksander Sapicha poklonio varšavskom učenom druš- tvu i koji sa cijelom bibliotekom toga društva bio pre- nešen u Petrograd. Gliok — . *) Možda bi koji od dabrovačkih književnika, koli se zani. maju Gundalićem hitio, da ispita tu stvor pa da mi javi tezul te, za što bi mu veoma bio zahvalao, — H. 6. kancelar Kušević tome usprotivio pa Hrvati ostado- »Ali zašto — pita Kucharski kada Magjari ostavljaju latinski jezik i prihvaćaju