imat, kad sam bio na
Prava“, koje je , Vrh-
ovdje napose“

ciju i ostale vinorodne zemlje od teške brige, koja ih
tišti radi sudbine svog glavnog proizvoda, ? Nadalje u-
pitaše iste ministre: hoće li još kroz ovu godinu sklo-
piti trgovački ugovor sa daj u današnjem
odnošaju još više ne Dalmacija i da se
eraogorska trgovina sasvim ne svrne k 1 iji?

   
    
   
  
   
    
    
 
 
  

 

, novoga
jer kani svoje djelovanje u
Istoga dana je bila, sjed.
»hrv. str. prava“. 8. Raglić se
s [ zahvalio na tajništvu. Zaključena je organizacija |stran-
ke. Odaslan je brzojav simpatije Rusima. Nije pirimlje-
na ostavka Brešćenskoga. — Magjaroni uvjek isti, Slu-
že Tiszi, a ovaj je proveo proti autonomiji Hrvatske
zakon o maršalskom sudu, nije se obazro na naše po-
trebe kod investicija, niti kod vojničkih Komisija.
Magjaroni su & ne učinili u 'tom ništa,
skupštine i polažu račitne, Opo-
zicijonalci će ih pitati za sve njihove Jedna
magjaronska deputacij i i
Tomašić nagovorio njemački (!) a ovaj je odgovorio
da u buduće to zabraajuje.

 
    
     
  
 
   
    
   
     
  
  
 
  

proprio, kojem nema do sada nalik“,
ovo suglasje , Vrhbosni“, koja hoće da
da je sve ,dično“ što je
pod taj kalup ne može da pristane : kao
jedan put, koji vodi u

Ali ,Vrhbosna“

nica središnjega odbora

u

primiren. Osnova o nova-
drži da je opozicija svla-
moglo doći. Za buduće
i. Opozicija je znala da
+ (Kad o Tiszin

u prvom
veći, da

krata, a mislio
ga hotio spominjat,
da pišem, i
njegovih,

s
:
s
i

"LE
:
f

urri-ja ni spomenuo nijesam.

pak sve to lukavo izvrće, pa ja ne
nego da je to ili iz zlobe ili iz nezna-
u skloniji sam da vjerujem, e je Ovog puta nezna-
srijedi.

er pitam ja pisca »Vrhbosne“, je li on zbilja
pročitao taj Motu-proprio? Q čemu taj Motu-proprio
govori? Evo: Odmah u prvoj tački osugjuje papa one
koji propovijedaju socijalnu jednakost: jednaci smo svi
pred Bogom, ali je nuždno, da ljudsko društvo bude
sastavljeno od različitih staleža, kao što jei čovječje
tijelo sastavljeno od raznih uda. Prirodno je dakle, da
gospodara i radnika, i

i

Tiszu će ipak drugom

U Bosni ima i bit će promjena. Kučera će postati
— kako javljaju ,Jed.“ — ministrom za Balkan, a
Burijan se neće pačati u politiku, već
straciju Herceg-Bosne. — dr. Stadler je kupio na
ćevo ime tiskaru i početi će izdavati hrvatski dnevnik

:

še
u 5

hrv. dnevnik, ali hoće li zadaću, koju bi
jedan hrv. dnevnik u Bosni,
to je drugo pitanje.

Srpska vlada će pozvati strane vlasti,
kretno naznače, što one žele za uspostavu
odnošaja, da se povrate njihovi predstavnici.

moralo imati
moći ovršiti ovo posiuzeće,

da joj kon-
norialnih

čijena kave,
vanje insolvencije, jer je tvrtka St. Liirman i sin u sa centralnim odborom

; [bio tako iznenagjen,
« | koji se je navodno na!
glesku da izbjegne ruci pravde.

novi obitelji Liirman. Ipak nije mogućnost isključena
da je tvrtka primala pologe širih krugova bremenskih | Prinosi za postradale u Banovini
te bi Liirmanov slučaj opet potvrdio često spominjanu | Pokreta (u kojem se nalaze &8. Lj.
činjenicu: Da se novac
povjeravati privatnim tvrtkama, već samo solidnim
kovnim zavodima,
račun, te kod kojih
jednoj jedincatoj osovi,
povjerenja dostojna.

Port-Arthura). Megjutim
Rusija grozničavo dovodi
istom onda kada

vojske proti Japancima i 300.000 proti možebitni m na-
padajima Kinezi.

pouzdanih podataka

škveru dovedeni su
su izgubili ove brodove ;
torpiljarku kod Čemuipa ; krstaš » Sitosa“, dvije topnjs:-
če, jedan torpedo razbijač i tri torpedače kod Port.
Arthura ; na

i krstaši _
gju ruske gubitke ne ulazi
nesretnim slučajem, nabasavši na minu. No ako se ii
»Jenisej“ pribroji, gubitci Japanaca su
ko veći.

 

 

Porast cijena pamuka u savezu
prouzročio je insolvenciju

sa nestalnošću | b) da svako

mjesto imenuje svoj mjesni odbor od naj-
tri člana i dva zamjenika, koji će dogovorno
promicati i štititi interese hr-
. | vatske stranke, €) da do nove glavne skupštine, koja
i uzdržala, ima | se ima čim prije sazvati, centralni odbor pripravi po-
trebito za potpunu organizaciju stranke“,

odnosno očito- manje

   
  
 
    
  
  
 
    
    

saznavši da je gospodin Liirman
lazio u lječilištu, pobjegao u En-

»Pri binu“ (večer 1. » Krešimi-
pantologije , Hrv. kraljevi“) i od Zagorke
se“, Pokusima prve drame — koja se sada
prvi put prikazuje, — prisustvovao je sam pisac.
+ prof, Korlaet štampao je i razaslao odgovor

rovaca“ II, dio
»Ustrijelit ću

Stečaj tvrtke dug | u opće

postradalo u Banovini, Odbor za sakupljanje
prigodom lanjskoga
Taljeran i Dabelić
poslao nam je Kr. 117-02, koje bijahu
ban- | sakupljene x Babinompolju na Mljetu.
da javno polažu | odmah u Spljet g. dr. A. Trumbiću,
nije vogjenje posala povjereno | 0stalim prinosima i upravi kamo treba.
pa bila ona kako ugledua i | Poljci! Donosimo ujedno imena rodoljubnih pomagača
nastradaloj braći u borbi: — Cetinić Dn. Ivan K 10;
turaju [P9 K 5: Čikato Stijepo i Taljeran Ljubimir; :
Dabelić Komar Petar pk. Nikole i Dabelić Ivan Komar
pk. Nikole; po K 2: Sišin Gjivko pk. Petra,
Ivan pk. Petra, Kunić Prosper Petrov, Gjivanović Petar
Vicko Marinov, Marketi Pavo-Vlastelin,
Popović Milija i lija, Dabelić Ivan

ne smije pod nikojim

koji su obvezani,

Iz ratišta imade malo što novoga. Englezi
svijet svaki čas novu senzaciju \(n. pr. 0 hapustu
se Rusi tim vijestima rugaju,
vojsku, Operacije će početi
bude Rusija imala u Mandžuriji 300.000

, Ivan Hajdić Kuzma i
Stražičić Niko Musić; po K 1; Palunčić Petar Pulja
pk. Ilije, Palunčić Nikola pk. Vicka Gjuran, Čumbelić
Vicko Regjo pk. Vicka, Dabelić Niko pk. Boška, Mar-

ković Baldo pk. Ivana, Palunčić Gašpar Gjuran, Lazo
"| Marin pk. Marina, Matana Vlaho pk. Ivana, Nodilo Ma-
rin pk. Ivana, Binković Vicko Nikolin, Vicencinović
Frano pk. Frana, Vojvodić Mato pk. Miha, Binković
i i ud. Grgura, Binković Luka
pk. Luke Vila, Škurla Miho Petrov, Čumbelić Petar
Benko Ivanov. Nodilo Petar pk. Nikole, Bujan Petar,
Marketi Niko Marinov, Marketi Ivan Grako, Gjurović
Petar Cice, Dabulić Petar Šeho, Marketi Antun Markov,
Čumbelić Vicko Regio p. Ilije, Dabulić Boško Franov,
Banićurić Petar Culan. Glavić Giulio, Stražičić Petar
i| Miše, Čunibelić Grgur pk. Petra, Matana Jozo pk. Petra,
+ Matana_ Nikola pk. Petra, Gjurović Marin pk. Nikole,
Čumbelić Petar pk. Boška. Vlahović Antun Vlahov,

»Moskovske Vjedomosti“ gu na osnovu točnih i

ovako ocijenile ruske i japanske

su izgubili »Varjaga“ i
»Pallada“ i

+ & Da popravak u
»Cesarević“, Japanci
krstaš , Tokačima“ i jednu

Asama“, »Jabuko“, ,Ivata“ i ,Tokida“, Me.
»Jenisej«, koji je potonuo

ipak dvostra-

ši : Iz e. U naknadnim izborima za bugarsku ko- * Matana_ Vicko Župac, Čumbelić Vicko Bamba, Matana
ug e je e : mm ia pana moru e svuda pristaše vladine stranke. Dom aće vi j esti Mare žena Nikolin , Gjurović Marin pk. Ivana, Sršin
lizmu), kako siromasi milostinju ne smiju smatrat sra- pitanje zanima u velike i Ja ice, te u " Aatun Car Ilijin, Gjurović Nikola Marinov, Matana
motom, jer je i Hrist siromah bio, itd. itd, dok ge | Bekoliko Japanaca putuje da razvidi stvari Htjeli bi Organizacija hrv, stranke u Xotoru. Pišu nam| Niko Zupac, Lazo Gašpar pk. Marina, Stražičić Stijepo
veli i doslovno ovako: s demokraciju treba | zaplesti Rusiju. Nakon rusko-jap. rata počela sy je i|iz Kotora, 15. Marta: U nedjelju dne 13. t. mj. uf Babajko, Glumac Nikola pk. Balda, Huzdovac Mare ud.
uzet u smislu posve različitom od socijalne demokra. | Turska opirati reformama. Izmegju Austro-Ug. i Italije (3 sata PO podne, u prostorijama naš+g »Hrvatskog Do- Ivova, Hajdić Petar Cice, Stražičić Ivan Boko, Hajdić
i te se ma nijedan način ne smije dirat u | da je nastao sukob, jer bi Italija htjela da pod 'njeno | ma“ držala se je najavljena skupština Bokeljskih Hrvati | Jerko Cakljat, Kojić Filip, Stražičić Nikola Biskup,
privatno vlasništvo je Bi i Engleska i | u svrhu organizacije hrvatske stranke u Stražičić Vicko pk. Joza, Stjepović Nikola Pavlov, Da-

  
   
   
 

oružništvo dogje Bitolj i cijela Albanija,
3 iuju

Niomačka \alie nove čete u južnu. Afriku, še se:
je 5000 Hererosa diglo na oružje. z
stečaj. Berlinske novčarske i trgovač.

  
  
   
     
  
  
   
  

(Svršit će se). Katolik sa strane.

Sedmični pregled.
Bečki parlamenat gubi vrijeme u tricama. Česi
opstruiraju. Odlučili su opstruirati i proti osnovi o
z0vacima. Javljaju, ij
odlučili priključiti se

u

i
koji su počeli u Pragu radi toga
što su Nijemci izazivali Čehe kad su ovi pravili ova.
čije za Ruse, prenesli su se i na bečku universu. Ni-
jemci su se sukobili sa Slavenima, te je došlo par puta

Nijemce. Radi svega
Nijemcima,
Beča i Gradca u
Prag. Trebalo bi da svi pregju u Prag, jer im od Graca
Beča nikakove koristi, vi

Za trgovačko ugovore. U sjednici od 16. o. mj.
zastupničke kuće Biankini i družina upitaše ministre
unutrnjihjposala i trgovine, misle li pospješiti sklop-
ljenje trgovačko-pomorskog ugovora a Italijom, iu smi-
slu lanjskih zaključaka parlamenta osloboditi  Dalma-
de nikakovih a danas je
mo je prenešena čitava
društva, kome je nesretna

Početkom dvadesetih M
tovao je učenjak poljski po Dalmaciji & j
to Mibajie Bobeee re profesor sveučilišta u Vilni, |
koga je to sveučilište k

je

kovna tvrtka bavila se je poglavito komisijom i uvo-
zom pamuka, pa nijesu stoga njezine mjenice u New-
Yorku bile nikakva rietkost, a obzirom na ugled tvrtke
rado su se sa povjerenjem svagdje primale, dok nije
prevelika ponudba tih mjenica pobudila sumnju o soli-

dnosti poslova. Davno se je već znalo da se tvrtka ba-

je

ogodilo, da su se
ugledne patricijske tvrtke odbijali
joj je ,Bilješka o životu i djelima dubrovćanina Gon-
dole ili Gundulića 4 poglavito o njegovom pjesmotvoru
+[»Osmanu.“ Žali Bože ova studija nije dogešena pa je
»Vilenijski dnevnik“ donio samo njezin U ovo-
me dijelu, što ga je donio »Vilenijski dnevnik“ govori
Bobrowski o izdanju ,Osmanovom“, što ga je navijes-
tio dubrovački knjižar Martecchini, osvrće se u kratko
na rad Gundulićev i kritizira — kako smo već
nuli — talijanski prijevod Smecchijin a i sa hrvatskim
tekstom, što ga je Smecchia pribilježio nije zadovoljan.
Našao je

   

 

(Bunića) a naslov mu je: ,Osman“,
»pjevan po Givu Gundolichiu Vlastelina Dubrovackomu
godiseta 1621. Pripiean na slasebu Monastiera Sv. Ma-
rie godiseta 1747.“ Danas se nalazi taj rukopis u bi-
blioteci grofova Zamoyskih u Varšavi, gdje se čuva Za-
jedno sa Smecchijinim prijevodom.

U to isto doba kada

 

I to je sve. Možemo doduše naslućivti da je drugovanje
sa biskupom Janom Woroniczem, koji je bio odušev.
VT ljeni slavenofil imalo tu posljedicu, da se je Lubienski

je

 

..
ev. ge...

lo na ZIVE le pusidi; Cuušvvgeur vVVJ,«, savuvoui u | viješću ui oi

hrvatske stranke.
ue dijelimo,
Prdvaši, dali sarao dobiti Hrvati. Za io se

. | bilo sakupilo na
kog našeg očekivan ja.
Zastupanu našu inteligenciju, a tako i trgovački, obrt-
nički, a i radnički stalež. Tu nije bilo razlike izmegju
gospodina, veleposjednika ili

i drugi — baš

. | redu, vogjena i upravljana od vrlog našeg zastupnika,

dimiria i D.ra
zaključuju : a) da danas

pripadaju kao pravi članovi svi hrvatski Zastupnici na-
stanjeni u Boki,
Kotorskoj,
litičke i ekonomske naravi,
stranke dužan je pokoravati

počeo, da zanima za sl
nilo Lubienskoga
Što ga sklonilo, da izabere baš ,Osmana“ i odakle mu
rukopis toga djela, koji
likom rijetkošću ? A
gao \da prevagja, jer bilješku u njegovom
nalazimo u broju
god. 1826. a poziv
Dubrovnika poslao u Poljsku nosi datum 2. maja

dao svoj poziv na pretplatu. Morao je dakle, da pre-
vagja iz rukopisa, Gdje je
ko i prijevod Lubienskoga, koji nije izašao štampom
nijesam kraj svega
Možda, da

Hrvatskoj i Dalmaciji mladi slavista poljski Andrija
Kucharski, Njega
nje varšavsko sveučilište, da se izobrazi u slavenskoj
lingvistici pa da uzmogne onda zauzeti stolicu slaven-
skih jezika i literaturu kod varšavske universe, Ku-
eharski je proputovao

zanimivi su listovi što ih je
sopisu ,Gazeta Polska“
tovanju. Tako u. pr. Piše on iz Zagreba dva dugačka
pisma u kojima priča, kako su Magjari htjeli da uvedu
u Hrvatsku mjesto latinskog magje ski jezik i kako se

še kod latinskog jezika.

belić Petar Raco, Stražićić Niko pk. Vlaha, Matana
Marko pk. lvana, Benković Nikola Grošeta i Car Petar
pk. Matina : Matana Grgur Rusko 60 pari, Matana Jo
zo Pililo i Dabelić Niko Raco po &0 para,  Palunčić
\špar pk Ivana 42 pare, Dabelić Niko pk. Ivana Ko-
vač i Hajdić Nikola Gobo po 40 pari, Čumbelić Petar

Šupica 20 pars.
Pišu nam iz Kotora, 10.

jer se mi u Boki,
niti hoćemo da budemo nj

hvala Bogu, ;
narodnjaci, pi?
i naša stranka |

Boki. Kažemo |

Boki zove hrvatskom strankom. Rodoljuba se je

ovu skupštinu baš mnogo,

  
    
   
  
  
  

preko sva-
Veselilo nas je bilo vidjeti dobro

Marta: Stari drveni most,
koji preko rijeke »Škurde“ spaja ovaj grad sa bližnjom
Dobrotom, i koji je bio već istrošen, mješte da bude
j se je svegi do sad popravljalo u
sličnim zgodama, naprosto je bio zatvoren za prolaz
je- | Općinstva i za prevoz trgovine. Tim je nanešena ogromna
ja:| štetu Kotora, općini Dobroti i bližnjim ujestima, Ne.
prvu glavnu skup- | Pojmljivo je kako se je moglo do ovoga doći!
Carića, Mata Ra- | misliti da je sve gotovo za
Verone u svrhu organizacije, | mosta preko iste Skurde, i da se taj novi most ne
izabrani centralni odbor (— bio | gradi samo iz lijenosti dotičnih činovnika u Zadra, na
od 5 rodoljuba —), kojemu [ stolu kojih leže od dugo vremena odnosni spisi, da se
na njih prašina kipi! A sjetit se riječi, zadane nam
od bivšeg namjesnika Davida još nazad godina, da će
se taj most graditi onda susljednjeg proljeća! A obe-
ćanja podnamjesnika Pavića! — Sve uzalud! Žalosno
doista ! (Zakasnilo za zadnji broj, Op. Ur.)

čine to isto Hrvati ?“ Dalje opisuje
njemštine »kojoj ovdje svi lete ko

prostog radnika. I jedan
svak — imao je tu jednako pravo. Ito
dobro. Tako i valja da bude, Skupština je tekla u

doista izabran odbor

bude vogjom cijele stranke u Boki
barem za tri godine, u svim pitanjima po-
"— & svaki član hrvatske
se njegovim zaključcima.

što je sklo-
proučava baš hrvatsku ?

  

svoj materinski ne
Kucharski vladanje
muhe na med“ i
Bog promijeni, jer do sada kod njih sve spava, a Ma-
gjari su budni kao Argusi“,

Šteta, da Kucharski ni je pisao listova o utiseima
svojim u Dubrovniku jer onda se je baš živo zauzimao
za dubrovačko-dalmatinsko pjesništvo i za Gundulića.
Rzažewski dapače tvrdi, da je u prvome redu zasl
Kucharskoga, što je u god. 1896. izašao »Osman“ štam-
-[ pom. Kucharski naime, da je pregledao ostavštinu Luke
Volantića i ocijenio važnost njegovog rada te sklonio
Martecchinija, da izdade rukopis »Osmanov“,
Volantić priredio, Pošto ovdje u Krakovu ne i
vrela potrebnih za to, nijesam u stanju, da ocijenim u
koliko je zbilja Kucharski sudjelovao, da se je uka-
zalo prvo izdanje »Osmanovo«, *) Da se je Kucharski
morao da zanima za ,Osmana“ Vidimo i iz toga, što
je sa putovanja donio sa sobom u Varšavu jedan od
starijih rukopisa »Osmanovih“, koji je Rzažewski upo-
trebljavao kod svoje rasprave o Gunduliću. Iza smrti
Kucharskoga kupilo je sveučilište u Odesi cijelu
ostavštinu njegovu, megju kojom je bio i taj rukopis
»Osmanov“,

Ne bi bilo s
slavista, ako bude

avenske literature, ali
na to, da

je u Poljskoj sigurno bio ve
samo iz rukopisa je Lubienski mo-
prevagjan;ju
»Vilenijskog dnevnika“ od
na pretplatu, što

sada taj rukopis a isto ta-

traženja dosada mogao, da utvrdim,
bi porodični arhiv grofova Lubienskih mo-

 

  
 
 
 
 
 
 
 
 
 
  
  
    
 

Nekoliko godina iza Bobrowskoga putovao je po

je poslalo na to naučuo putova-

Ugarsku, Kranjsku, Korušku,
ija i proučavao posvuda ne
ali je svraćao pozornost i na narodni život
s kojima je došao u bliži dodir. Veoma
on pisao krakovskom ča-
o svojim utiscima na tome pu-

isto tako

Petrogradu onaj rukopis, što ga je knez

Aleksander Sapicha poklonio varšavskom učenom druš-

tvu i koji sa cijelom bibliotekom toga društva bio pre-
nešen u Petrograd. Gliok — .

*) Možda bi koji od dabrovačkih književnika, koli se zani.
maju Gundalićem hitio, da ispita tu stvor pa da mi javi tezul
te, za što bi mu veoma bio zahvalao, — H. 6.

kancelar Kušević tome usprotivio pa Hrvati ostado-
»Ali zašto — pita Kucharski
kada Magjari ostavljaju latinski jezik i prihvaćaju