Br. 15. aut ——mm==u=m== U DUBROVNIKU, 9. Aprila 1904. Godina XIV. (R\ Cijena je listu unsprijeda: 2% Hercegovinu s poštom: ri £ tarski troškovi. Ko ne vrati list, polugodište. kad mu pretplata mine, sa donašanjem u kuću, sa Austro-Ugarsku, Bosnu 1 odinu 10 kruna, na po godine 5 kruna. Za inosemstvo : 10 kruva i po- smatra se da_je predbrojen i za došasto Izlazi svake subote. Pojedini broj 2 (para. | Pretplata i oglasi plaćaju frankirsna pisma ne primaju %e. se upravi , Crvene \lrvatske* ve, priopćera, zabvale plaća se 40 para po skaju po pogodbi i uz rasmjerau popust. u Dubrovniku gdje su utažljivi. Za izja- Oglasi koji se više puta ti- vraćaju, & ne- retku, a za oglase 20 para. Dopisi šalju se Uredništvu. Rukopisi se ne Zaoštrenje krize u ovoj poli monarhije de danas svoj povod u sveučilišnim pitanjima. vod, rekosmo, jer uzroci leže daleko dublje. mačke, narode, jer se'baš u najnovije vrijeme kazalo kakav je cilj za kojim idu Nijemci na jim univerzama i kako oni smatraju parojnosti tek gostima. Nijemci ovim postupkom sada učinili za sebe nu netaktičnost. mačke kulture, Prosvjetom“, ših mladića. Dobro je što nas odbijaju. moramo preguuti da se,.da se emancipiramo što više i duševno od manizma. di u prvom je redu borba za ciju od Germanstvi. Svatki narod traži za Ali sveučilišta. Vrlo je na ponovno potaknula pitanje, da ne zaspi. ju posvema dobijemo. Ova mrvica je sjeme. će moći donijeti obilna ploda. oživjeti će zagrebačko sveučilište i megju gencijom će našom zavladati jedinstven duh. korak idealu kulturnog. i šlruštvenog ujedinj Ali time još ne smije da je težište u Beču. priznanje ispila. A onda će se morati težište be prepijeti u Zagreb, ženje univerze i njeno fakultetom, da njome zaveje duk slobode i napredka! Na skupštini hrvatskih akademićara u Gracu hvaćen je 24. pr. mj. ovaj ručiti gospodi hrvatskim zastupnicima na carevin vijeću i drugim akademskim društvima, u tom smislu poduzmu slične korake : dlučiše na skupštini slijedećim memorandumom na hrvatske poslanike : Skrajna sredstva, parlamentarnom zasijedanju interesa, naravna PODBLISTAK. NAD GROBOM JOZICI LBLAS učenice ć. k. Preparandija. 1 minula je sva nježna i mlada, k6 ružica kad u jesen ocvate, ko sjajna zvjezda što sa neba pada dok uzdisaji i suze je prate. Al prhnula je sa doline jada, ko grličica nad zvjezdice zlate, gdje nema tuge plača niti nada, a k novoj seji angjeli se jate. Zvjezdani vjenac meću joj sred čela, azurnu halju oko vitog t'jela i cjelovim ju ljube punim plama, Majčice stara ded utari suze ne plači Bog što golupće ti uze, ona je sretna gore nad zvjezdama. Prijatelj. Proviri stoprv zlatno kroza granje mladosti rane, poput I'jera b'jela, nazrjje tek život, a duša ga smjela pozdravi buruo uz srca kucanje. Sretalo te svuda slatko milovanje, čistoćom duša ti odisala c'jela, blaga ko janje, spokojna, vesela. O mladenačke slatke tvoje sanje! Al samrt dogje, zlobno se nasmije i oviv ruke poljubi ti čelo: meko ko pamuk, kao mramor b'jelo. Iz oka tvoga padu suze dvije, i dok je svjetlo umiralo danje. uzdahna : ,8 Bogom moje slatke sanje! P. P. P. Za hrvatsko sveučilište. ovaj povod je od velike važnosti za sve nenje- djake ostalih Plaćamo im tolike univer- ze, pa bigipak morali smatrati, milošću što smije- mo od Nijemaca učiti nauke. Ako ikada onda su Oni, koji propovijedaju širenje nje- odbiše time i najpitomije od sebe. Ali mi im sa našega stanovišta možemo tbiti samo zahvalni. Ioficirali su nas dosta i predosta svojow a ubili duševno i tjelesno većinu na- dobijemo svatko svoje univer- Sveučilišna borba što se u ovoj poli vi- kulturnu emaucipa- sebe sveučilište. A mi Hr- vati? (Neftrežimo nego priznanje ispita zagrebačkoga dobro što je gradačka omladi- je čas i sada za ovu Plirvicu“ moramo uprijeti da Priznanjem ispita inteli- znanjem išpita prim skuuti ćemo se opet :a jedan doćićemo lakše do naše narodue koncentracij>. borba biti dovršena. Sa- Od njega treba izvojevati da se tamo izvojšti osvje- oslobogjenje od vladinog i madžaronskog jarma. T rebati će poraditi iz sviju sila da se naša univerza popuni tehnikom i medicinskim te dobije valjaue moderne profesore i memorandum, što će se u- pa da i ona Častna gospodo narodni zastupnici na ;carevinskom vijeću | Hrvatski djaci na visokim školama u Gracu o- dne 24 ožujka 1904 da se obrate te odlučiste poduzeti u ovom na obranu naših narodnih su posljedica prevrtljivog vladinog po- našanja i nepravica nam 84 te strane nanešenih. S ni korak, kao jedino sredstvo, koje ostaje da se ima- | hvati u ovim nesnosvim prilikama proti oštećenju Po- Ali Megju svim krivicima, ćamo mi, kao djaci u prvom po- | gjaju u neposrednoj svo- ni život, a to je ovo sveučilištu u Zagrebu. Ima već nekoliko vremena, da je sveučilišta postalo akutno. Cijelo je hrv. toga izjavljivalo skupštinama svoje želje, cijela je doljubna štampa 0 ljale ministarstvu volju naroda i u parlamentu povela riječ. Postigli ipak nijesmo što smo tražili. će tomu ne posljednji uzrok naša nepostojanost. je sada čas, da možemo i moramo popraviti propustili. Sada, kada u jed- sada ger- nje svog sveučilišta. pa dnevni red, te neka združeni energično zatraže 8-1 bude priznat paritet koje ljenja za profesore Pri- da diplomi jednog i enja, Ovu je našu volju bor- | zapreka, da se pravnicima priznadu ispit, jer se trijansko pravo i onako već predaje gusret ustrojenjem posebne stolice za Što se filozofa tiče moraju im se nauke i ispiti, čini. Farnaceutima su napokon ispiti položeni u grebu već sada valjani za cizlitaniju. Stalni smo da će ovaj pri- skom vati njihove zahtjeve podupirati. K tome će biti južnih Slavena kad bude slobodan pristup u u Zagrebu. mo od njemačkih djaka nego i iz rektorskih usta, smo tek gostovi, dakle bez ikakovih pravica — je čas da pretrgnemo sve što nas sapinje. Baldo Bogišić. Život i rad. u Zagrebu. Potpunom reciprožnošću razumijevamo, hrv. sveučilišta sa sveučilištima u ovoj polovini monarhije t. j. da u Zagrebu obavljene pauke i tu položeni ispiti juridički kao i oni usposob- budu priznati valjani za ovu stranu bez kojekakovih naknadnih ispita u Austriji, nadalje drugog fakulteta budu bezuvjetno priznati bez potrebe nostrifikacije. Od zahtjeva potpu- ne recipročnosti ne smije se ni za dlaku uzmaknuti. tim lakše ostvariti što ie izis-1 kuje od austrijanske vlade ni najmanjeg troška, nema to- ga radošću pozdravljamo i odobravamo taj Vaš odluč- pri- | će ših najprečijih prava i uvjeta našeg narodnog postojanja. gijom, koje tište naš narod osje- | pune pogledu one, te se dog našoj okolini, a čije će posljedice oćutjeti i kašnji naraštaji i po njima cijeli naš narod- duševno sužanjstvo na tugjim u- niversama. jer nam je zapriječen put hrvatskom (ljetna. U pitanje našeg djaštvo glede ro- tome pisala, dok su općine brzojav- se o tom Bit Ali što smo parlamentu svaki svijesni i potla- čeni narod ustaje proti vladajućoj većini, tražeći me- gju ostalim i ustanovljenje svojih viših učevnih zavoda, najbolja je prigoda da i Hrvati privedu riješenju pita- Neka se dakle ovo pitanje stavi elementi opstrukcije potpunu reciprožnost hrv. sveučilišta da u Zagrebu a osim toga su hrv. sveučilište i hrv. vlada pripravni doći u potrebitu struku. pri- znati jer nema baš nikakova razloga da im se to ne Za- naš zahtjev poduprijeti sa- veznici u parlamentarnom radu jednako kao što će Hr- interesu i braće Slovenaca i odgovarati će potrebi svih sveučilište Osobito sada, kad se duševno nasilje premeće u fizično, pa kao opravdanje tome moramo siušati ne sa- da sada Bogišić se je bavio i pravnom povijesti, pa od njega imamo ove radnje te vrsti: teljskoga prava u stavom Dubrovniku“, rična studija o skupštinama, nicama dubrovačke repuplike i drugih država“, jedno rusko djelo te vrsti. vilima dvije uredbe, koje se nim načelima. S toga napiše Bogišić ,De la forme dite pinokosna“ de la chez les Serhes et les Croates“. dinu doživjelo dva izdanja, u Parizu. Slavenski svijet pozdravio je to djelo neko iznašašće, te je iste godine bilo prevedeno u grebu, Biogradu i Petrogradu. zadruzi, & da nema nikakve sličnosti sa gradskom telji sa kojom su je do tada U djelu ,O položaju porodice i klasičnih gragjanskih zakonika, Austriji i Franceskoj, ni novi Njemačkoj, ne osniva se na znanstvenom temelju. A sada da se malo pozabavimo šićevim djelom, to jest crnogorskim jenjenim u pravničkim studijama. samo oni, koji uz veliku i za izradbu takovog zakonika, ali ipak %% je teško m o- ,Glavnije crte obi- ,Stanak, histo koje su se držale na gra- te još Narodna seoska obitelj je za Bogišića veoma znamenita uredba za slavensko pravo. Prijašnji pravnici izjednačivali su je sa gradskim obi- teljima, što je bilo posve krivo mnenje, te su se često činile velike nepravice u sudovima, sudeći po istim pra- osnivaju na sasvim protiv- znamenito djelo famille rurale koje je u jednu go- jedno u Bruselju, & drugo kao Za- Bogišić je u tom djelu dokazao, da je mala seoska porodica u južnih Slavena potpuno jednaka po svom ustrojstvu velikoj seoskoj obi- svi učeni pravnici krivo izjednačivali. To je njegovo pačelo primijenjeno u čr- nogorskom zakoniku i u hrvatskom zakonu o ŽZadruzi. nasljedstvu u pravnoj sistemi“ nastoji Bogišić dokazati, da ni stari sistem koji se upotrebljava u sistem upotrebljavan u najvažnijim Bogi- zakonikom. Gra gjanski zakonik je najmučnijim proizvodom i najviše ci- Njim se mogu baviti mnogostručnu izobrazbu potpuno poznavaju pravo. Bogišić je bio uprav stvoren pri- S toga se obraćamo zastupnicima hrv. naroda na carevinskom vijeću i pozivijemo ih, očekivajuć da ne- zaboraviti glavne interese hrvatskog naroda, te će što smo ovdje iskazali; da ustanu svom ener- poduprti od svojih zastupnika. za priznanje pod- recipročnosti hrv. sveučilišta u Zagrebu.“ — m li+ ažiti Ribja mlad, ii mlijeć. mriještenja, — zimska i tom vremenu riba po naravnom nagonu iz dalekog mora na kraj morskih obala dopliva, tražeći pristojua mjestija za mriještenje, pa najragje odabira ušće rijeka i pomanje pritoke slatkih vodija u more, i druge plitke zaljeve u mirnim ponorima i morskim pećinama. Kad je koja vrsta ribe puna ikre, naš prosti na- zove tu ribu ,04 stagjuma“ a jest doisto od dobe, ali ne za lovljenje nego za prirodno vršenje oploda. Ikru, budi varenu ili pečenu malo koji slastokušac na- hodi ukusnu, a sjeme od samca već niko pa ipak vas taj riblji plod u toj dobi uhvaćene ribe biva uništen, bez opće koristi; nmi, vremenitu korist — ali istodobnu posljedičnu štetu — oćuti dotični ribar, koji u silaoj grabežljivosti ne promisli na posljedice svoga nerazbo- ritog djelovanja. On znade za dobi i morske predjele, gdje riba na mriještenje putuje, pa ju čeka taman na proplivu, oli čak na nje kotilo igje da ju lovi, pa što ne polovi. rasplaši i sve ribje rasplogjivanje uništi. Jeli je to razborito ? Po istom putu, po kojem je doplovila, obično se vraća i pametni ribari naprednih naroda traže ribu loviti na povratku od mriještenja, da im i za druge godine ribjeg lova nebi pomanjkalo. Dvije su dobe ribjeg rod & Kad se riba omriješti, izvršila je svoju prirodnu zadaću, pa se nebrine više za porod svoj, nego %e vra- ćg.ra svoje mjesto paše 'ikra opiogjena ostaje dikle ua mjestu mriješte- pja, izložena prilikam i neprilikam u rasplodu oarav- nom svom. Ostrani ju iz kotila. pomuti ili samo pro- mješaj joj u njemu vodu, stavio si u pogibelj ribji plod. Dobra zdrava ikra biva tamno-smedje boje, leži na dno vode dokle izvali mlade iz jajašca, & jajašce neplogjeno ili ti iz drugog uzroka izumrto poblijedi i na površinu vode doplije. U našoj okolici, (Ombla i sav šipanjski za- ljevu) u toj od naravi obdarenoj ribjoj koljevki, iz ikre u zimsko doba mlieč izvoli nakon 20 do 30 dana po mriještenju, i biva sve dotle, dokle se od žutanjca svo ga u kotilu hrani, crljenkaste nebobjele prozirne boje, što po vrsti ribe 90 do 40 dana traje. Kroz to vrijeme biv mlieč u potpunoj nesvjesti u kotilu od gibanja vode simo tamo nošeno, tako da ge sa rešetocom loviti može. Mlieč. što se u nas najviše i najmilije lovi ima rijetko preko 20 dana života, jer bolja ukusna i više cjenjena; kasnije počimlju kostice u mlieču tvrgjivat i mladu boju promjenjivat. = | at ————m———=—=—_—=—= ===. mio rada, kojega su kod drugih naroda izragjivale go- dina i godina velike komisije, a te su imale pri ruci stručnih savjetnika, pomoćnika i knjižnica. Nu Bogišić je i ovim svojim radom pokazao svoj veliki um, svoju veliku marljivost i energiju. Za malo godina prebrdi on sve mučnoće i zapreke i preda javnosti svoje veliko djelo, radi kojega će mu ime ostati neumrlo. Sam knez Nikola u dva svoja ručna pisma hvali Bogišićevo djelo do najviše mjere. Crnogorski gragjanski zakonik steče odobravanje i pohvale ne samo svega Slavenstva, nego i cijele Eu- rope, & i u Americi se je 0 njemu pisalo. U mnogim akademijama čitala su % izvješća o tom monumental- nom djelu, tako: Dr. Kosto knez Vojnović u jugosla- venskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu, Dr. Janda. Dr. Trakal i Dr. Ružička u Pravničkoj Jednosti u Pragu, A. Filipov u Moskvi, Dr. Majaron u Pravnom društvu u Ljubljani, Dareste u Institut de France u Parizu, Dr. Dickel u Juristen Vereinu u Berlinu. Van Zuilen u Americi itd. Rasprave i kritike o tom djelu napisali su Gjorgjević i Vesnić u Biogradu, Vojnović u Zagrebu, Trakal u Pragu, Hube, Pobjedonošćev i Spasović u Petrogradu, Zigelj u Varšavi, Altamira u Madridu, Brissaud u Toulousi it.d. Crnogorski gragjan- ski zakonik preveden je do sada u pet jezika. Najprvi je bio franceski prevod, & zatim su slijedili njemački, španjolski, talijanski i ruski. Talijanski prevod izradio je umirovljeni predsjednik okružnog suda Dubrovčanin Antun Martecchini. Nije nam misao ovdje govoriti 0 duhu i sadržaju crnogorskog zakonika, jer se to ne može u kratko uči- niti, ali nam je red istaknuti, da je Bogišić unio u svoj zakonik mnogo novih stvari, koje se ne nalaže u drugim sličnim djelima. On je prvi sastavio tehničke pravničke izraze u mšem jeziku. U njegovu je zako- niku lijep, čist i prost narodni jezik, kako rod govori; dok je t drugim zakonicima jezik tvrd i nezgrapan ; jer zakonodavci ne paze, toliko hoće li šira I publika razumjeti njihove izraze ; njima je do sadržaja, U prošloj godini 1903. prodalo se je preko 2000 kilogr. ribjeg mlieča u našoj ribarnici. Ako procjenimo k tomu i potrošak na selijima pomorskih obala (Omble, šipanjskog zaljeva, otoka Šipana, Lopuda, i t. d.) mo- žemo doista svega toga nemilo uništenoga pomorskog ploda lanjske godine na 4600 kilogr. proračunati. Stavimo da bi se bio samo ati dio toga bogo- darja do potpunog dorasao, t. j. do svoje plodonosne snage živovanja uzdržao (obično do 3 godine dana) i naslonimo naše ocjene i izvogjenje ns male vrsti ribe — recimo gere i srgjele = pa prosudimo na matema- tičnom temelju naš gubitak ribe sa zločinskim mliečo- lovom. Jedan mlieč megju drugim teži 1/6 gr., dakle u jednom kilogramu ima ih 6000 komada; nasuprot je- dna gerica oli srgjela teži okolo 40 gr. tako ih ide 25 komada na jedan kilogr. Nu iz četvrtog;djela lani ponovljenog mlieča — od 1000 kilogr. — uzgojilo bi se bilo u 3 godine dana 6.000.000 komada odrasle ribe, koja u težini u gori- naznačenom razmjeru ukupno 240.000 kilogr. sačinjava. Ali mlieč biva od raznih vrsti ribe, zato u rat- mjeru veličine ribe od koje prohodi mlieč, stoji i ogrom- nost štete u našem domaćem gospodarstvu, i doista nam je ribolov mlieča od svih drugih požaljenih neza- konosti u ribanju najubitačniji po pase gospodarstvo. Njemačko zakonodavstvo biva za pojedine ribja kotila predvidno zaštitljivo, pa strogo zabranjuje u na- značenih doba svakovrsno ribanje u vodnim predje- lima, u koje obično morska riba na mriještenje dolazi. Zabrana lovljenja pojedinih vrsti riba vrši se sa stro- gošću a prodaja ribe 2a koju traje zabrana, kazni 8% sa tamnicom. O uzgajanju ribe o nepristojnostima u ribarštini o štetonosnom postupanju i o zabranjenim činima u ri- banju govore podučno razne enciklopedije i zabavni leksikoni, a za našu užiju domovinu i negdašnji cije- njeni i zaslužai Gospodarski Poučnik“ godine br. 2. 4. i 5. pod naslovom: Naša ribarština“. I vlada i naše slavno zakonodavstvo nijesu u pro- pisanju korisnih načina u ribanju zaostali, i i strogo zabranili. Iza svih rastrkanih naredaba i pravilnika za ribar- štinu, evo nam mjerodavni zakon od 2. kolovoza 1898. iznimno za Kraljevinu Dalmaciju. & 1. Za odabranije vrsti ribe pokrajinska politič- ka vlast, s obzirom na doba njihova mriještenja, usta- novit će i proglasiti zabranjene rokove. Ribar će odmah nuždnim oprezom opet baciti ribe, koje bi u zabranjeno doba zapale njegove ruke. $ 2. Za stanovite vode pokrajinska politička vlast, g obzirom na zemane mriještenja odabranijeh vrsta ri- be, ($ 1.) kojih tamo više ima, ili ti kojih se odgaja- nje hoće da powiče, moći će ustanoviti rokove u kojim će se ribanje sasvim obustaviti, ali to u koliko kad u dotičnim vodama ima raznih vrsti riba bude moguče ustanoviti takove rokove, & da se isključenjem lova i a ne do forme. Bogišić je uz sadržaj pazio i na formu, a tako je i valjalo da bude, jer je njegov zakonik ve- ćim dijelom uzakonjenje narodnih uredaba; on je ve- ćinom uzet iz običajnog nepisanog, a jošte živog m- rodnog prava. Do sada je bio govor 0 pravnim Bogišićevim dje- lima, a sad nam se je malo pozabaviti sa drugim nje- govim djelima. Od historičnih njegovih djela spominje- mo ove: ,Sull' Epistolario di Stefano Gradi“, ,Prepiska lažnoga cara Stjepana Maloga s Dubrovačkom republi- kom od g. 1771. do & 1773.4, Izvještaj 0 djelu Nila Popova: Rusija i Srbija“, neobjelodanjene isprave 0 ustanku srpskom početkom XIX. vijeka pod naslovom ,Bogišićeve zbirke“ i veliku historičnu studiju na la- tinskom jeziku 0 uroti Zrinjsko-Frankopaoskoj objelo - danjenu u Monumenta Historica“, što izdaje skade- mija u Zagrebu. Od narodne književnosti znamenite su ove Bogi- šičeve radnje: Narodne pjesme iz starih najviše pri- morskih zapisa“; ,Narodne pjesme 16., 17. i 18. vije- ka“; ,Poslovjenjeni Cigani u Oraojgori“ i ,0 riječima i frazama srpskim, koje se nalaze u jednoj prepisci tali- janskoj 17. vijeka“. Valja spomenuti, da se Bogišić bavi i arkeologi- a zanima ga i umjetnost i muzika. Još dok je najdraže mu je bilo u slobodno vri- jom, bio na sveučilištu, ga sam na- | mogi bi tu proučavao arheologiju osobito preistoričku. Kasnije bi sve slobodno vrijeme provodio na naučnim putovanjima, koja su Za nj život, jer i danas nalazi on u putovanju najbolju zabavu i odmor od svog učenjačkog rada. Nema države u Euro- pi. u kojoj on nije obašao važnija mjesta, a neka je obašao i više puta. Na svojim putovanjima sabire on svo stvari, koje bi mu mogle služiti u njegovom uče- njačkom radu. Tako on ima mnoge zbirke, koje se broje u prve u Europi. jesika, a uživa veliki glas, sve Nema ni jedne važnije galerije zeja u Europi, kojeg on nije obašao. jeme polaziti muzeje, te NA HRVATSKA ž o RA GG. sm